-kameno doba se dijeli na paleolitik (2 500 000 10 000 godina prije nove ere), mezolitik (12 000 8 000

00 godina prije nove ere) i neolitik (9 500 6 000 godina prije nove ere) -metalno doba se dijeli na bakreno (eneolitik), bron ano i !eljezno -pretpovijesnim religijama smatramo one koje s" nastajale " pretpismenim zajedni#ama hominida; prijelaznom oznakom iz pretpovijesti " povijest smatramo iz"m pisma, a smatra se da je razdoblje pismenosti po elo od tre$eg tis"$lje$a prije nove ere " drevnim #iviliza#ijama %liskog istoka, &ine i srednje 'merike -religija se esto s(va$a prvenstveno " terminima jezika, tj) njezina je na elna karakteristika interpretativnost znaenja i vrijednosti -ods"tstvo pisani( dokaza onemog"$"je po"zdane spoznaje o svjetonazorima i religijskim vjerovanjima drevni( (ominida, pa se pretpostavke "glavnom izvode na temelj" ar(eolo*ki( ostataka antropolo*kim metodama analogije i rekonstr"k#ije -izvori s" svedeni na grobni#e i nji(ove arte+akte, ostatke gra,evina religijskog zna aja pop"t sveti*ta, te na sk"lpt"re, #rte!e, rezbarije i prikaze -najbogatija svjedo anstva o pretpovijesnoj religiji s" pretpovijesna "mjetni ka djela koja se!" " paleolitik (slike, #rte!i, rezbarije i sk"lpt"re) kao npr) " *pilji -as#a". -primarne teme najraniji( primjera gra+i ke "mjetnosti s" !ivotinje/ lj"di s" tako,er esto narisani sa !ivotinjskim atrib"tima *to svjedo i o bliskoj vezi i jedinstvenoj "lozi !ivotinja " +izi kim i mentalnim !ivotima rani( lova#a sak"plja a/ ta je "loga posvjedo ena i " !rtvenim tradi#ijama/ mo!e "kazivati na neki oblik animizma, ali je religijski zna aj te*ko interpretirati - ovjek se razvio kroz skoro tri milij"na godina, a razvoj je najvjerojatnije po eo " '+ri#i/ od '"stralopiteka s" se razvile sljede$e vrste0 (omo r"dol+ensis i (omo (abilis (prije 2 500 000 godina), (omo ergaster i (omo ere#t"s (prije 1 500 000 godina), (omo sapiens ar#(ai#"s (prije 100 000 godina) i (omo sapiens sapiens (prije 100 000 godina) -prema Robertu Bednariku, " paleolitik" se mog" s razvojem etiri vrste (ominida razl" iti etiri "sporedna evol"tivna st"pnja d"(ovno"mjetni ke reprezenta#ije: 1. mimetiko modeliranje svijeta (r"dol+ensis2(abilis razvija meta+or" i osje$aj samosvijesti kroz npr) zbirke kristala i *koljaka) 2. konceptualno znakovno modeliranje svijeta (ergaster2ere#t"s razvija simbole obnavljanja i is#jeljivanja sebstva, provo,enje so#ijalni( odnosa i prve sk"lpt"re " kamen" pop"t reprezenta#ije !enske boginje plodnosti/ t" je i otkri$e vatre i "poraba #rvenog okera) 3. apstraktno idejno modeliranje (sapiens ar#(ai#"s stvara rit"aln" "mjetnost s kamenim kr"govima, geogli+ima i simbolima/ karakteristi ne s" trok"taste !enske sk"lpt"re koje predstavljaj" majke !ivotinja i *amanske d"(ove izlije enja) . mitolo!ko i lin"vistiko modeliranje ((omo sapiens stvara slike i prikaze !ivotinjski( skj"pina, te sk"lpt"re s prikazima *amanksog transa, !enski( i m"*ki( psi(od"(ovni( trans+orma#ijski( pro#esa, te znakovni jezik koji "kaz"je i na govorni) -iskustvena dimenzija raznolika *amanska zad"bljenja s" najbli!a isk"stvima koja s" isp"njavala religij" pretpovijesni( lj"di -ritualna dimenzija me," prve rit"ale se "vr*tavaj" per+ormativne izjave0 obe$anje, proklinjanje, za(vala, molba i pozdravljanje/ javlja se k"lt !rtvovanja !ivotinja, dok se k"lt !rtvovanja lj"di javlja tek " neolitskom razdoblj"/ t" je i k"lt sa(ranjivanja, te k"lt plodnosti -narativna dimenzija postoje tri teorije vi,enja *to se mo!e nazvati jezikom0 1) jezik je svojstven isklj" ivo (omo sapiens" (jezik je poistovje$en sa sintaksom slo!enim odnosom jezi ni( elemenata koji za(tijeva ne"rolo*k" osnov" za jezik) 2) jezik je nastao razvojem govora (do (omo ere#t"sa nema razvijenog vokalnog trakta koji mo!e proizvoditi govor, no ak i tamo postoji problem slabe kontrole gr"dnog ko*a, tako da se govor mogao razviti tek kod (omo sapisens ar#(ai#"sa) 1) jezik postoji ve$ i " primata (jezik se promatra kao kom"nikativno sredstvo)/ religija se kao slo!eni kon#ept"alni s"stav razvila s nastajanjem jezika kao *to je predo en " prvoj teoriji -doktrinalna i #ilozo#ska dimenzija "kopi "kaz"j" na razmatranje pitanja o smrti i onostranom !ivot", ispra$ali s" se mrtvi, mo!da ak *tovali pre#i, razvijaj" se obli#i samopromatranja i samokontrole/ prvotna je religija imala tek animisti ka obilje!lja iz koji( s" se razvili politeizam, a zatim i monoteizam -etika i zakonodavna dimenzija postoje dokazi koji "p"$"j" na nasilje, pa ak i kanibalizam, te ratove me," plemenima/ " rodovskim, klanskim i plemenskim zajedni#ama vjerojatno dolazi do stvaranja prvi( zakona -so#ijalna dimenzija rana dr"*tva s" organizirana " plemenskiom zajedni#ama gdje se neki pojedin#i izdvajaj" kao vra evi ili *amani/ " sjedila kom na in" !ivota se javljaj" slo!enija dr"*tva s izra!enijom sve$eni kom +"nk#ijom $materijalna dimenzija t" spadaj" grobni#e i nji(ovi arte+akti, osta#i gra,evina religijskog zna aja pop"t sveti*ta, te sk"lpt"re, #rte!i, rezbarije i prikazi