MEUNARODNI ODNOSI PRVA PARCIJALA

MEUNARODNI ODNOSI

LIBERALIZAM Kegley & Wittkopf, pojanjavajui 'liberalni pogled na svijet', istiu da je u sutini liberalizma naglasak na utjecanju ideja na ponaanje, dostojanstvo, jednakost, slobodu pojedinca, kao i potrebu zatite ljudi od pretjerane dr avne regulative! " tom smislu, liberalizam posmatra pojedinca kao skup moralni# vrijednosti i vrlina, postavkom da ljudska bia treba posmatrati kao cilj, a ne kao sredstvo! $ toga, liberalizam naglaava moralni princip, prije nego te nju za vlau i institucije kao sile koje odlikuju odnose izme%u dr ava, a politiku na me%unarodnom nivou ne definira kao borbu za mo i presti , nego kao borbu za saglasnost! &nogi autori smatraju da je liberalizam paradigma zasnovana na nadi da prim!!!!!!!!!na razuma i unverzalnog morala na me%unarodne odnose mo e dovesti do sre%enijeg, pravednijeg i kooperativnijeg svijeta! 'to se tie samog programa liberalne teorije postojalo je nekoliko pravaca( )avnote a sile Kolektivna bezbjednost *osredovanje i arbitra a *rvi su se zalagali za stvaranje me%unarodni# institucija koje bi zamijenile anar#ian i za rat podsticajan sistem ravnote e sile! " tom smislu liberalni reformisti su nastojali da stvore novi sistem utemeljen na kolektivnoj bezbjednosti! +aj pristup je problem rata rjeavao tako to je agresiju bilo koje dr ave proglaavao za agresiju protiv svi#, koji bi zajedniki djelovali da bi sprijeili agresora! Kolektivna bezbjednost oznaava bezbjedonosni re im uspostavljen dogovorom veliki# sila kojim su postavljena pravila za odr avanje mira, vo%ena principom da e akt agresije naii na kolektivni odgovor ostali#! LIBERALIZAM II *o Kegleyu i Wittkopfu, liberalni idealisti, poslije ,!svjetskog rata pri#vataju pogled na svijet, koji je naglaavao snagu ideja u upravljanju sudbinom svijeta, pri emu su se oslanjali na sljedea ubje%enja( ,! -judska priroda je u osnovi dobra ili 'altrustina', a ljudi su stoga sposobni za uzajamnu pomo i saradnju kroz razum i moralno nada#nuto obrazovanje! .! /snovna ljudska briga za dobrobit drugi# ini napredak moguim 0! 1rijeno ili loe ljudsko ponaanje, npr!nasilje, nije rezultat greke ljudske prirode, nego loi# institucija koje podstiu ljude da postupaju sebino i da drugima nanose zlo! 2! )at i me%unarodna anar#ija nisu neizbje ni i uestalost ratova bi se mogla smanjiti jaanjem institucionalni# rjeenja koja bi doprinijela nji#ovom nestanku 3! )at je globalni problem ije suzbijanje za#tijeva kolektivnu i multilateralnu, a ne nacionalnu akciju! 4! )eforme moraju biti inspirirane sa osjeajnom moralnom brigom za dobrobit i bezbjednost svi# ljudi, a taj #umanitarni motiv za#tjeva ukljuivanje moralnosti u vjetinu upravljanaj dr avom 5! &e%unarodna zajednica se mora reorganizirati da bi se eliminirale institucije koje rat ine vjerovatnim, a dr ave moraju reformirati svoj politiki sistem tako da demokratska vlada i gra%anske slobode unutar dr ava mogu da zatitet ljudska prava i pomognu u smirivanju odnosa izme%u dr ava! 6a razvoj liberalizma, posebnu u $78, naroito je zaslu an W//8)/W W9-$/: ;ameriki predsjednik, koji je, pored ostalog, bio i jedan od glavni# osnivaa -ige naroda<! Wilsonova liberalna doktrina se mo e sa eti u sljedeim stavovima( ,! )ezultat noviji# promjena u me%unarodnim odnosima je 'vee jedinstvo izme%u dr ava svijeta', pri emu razliite forme vladavine bivaju postepno zamjenjivane oblicima vladavine zasnovnim na predstavnikoj demokratiji i narodnoj kontroli vlasti! .! Kao to je demokratski politiki sistem uslov miroljubive vanjske polite, isto tako je od znaaja da 'drutvo dr ava' ;8rutvo naroda< bude u cjelini demokratizirano 0! 8emokracija treba biti vi%ena kao me#anizam realizacije ljudski# prava kroz vladine i nstitucije na naine koje odredi volja naroda 2! "zroci ratova ;pored razlika u politikim sistemima< nalaze se u razliitioj snazi dr ava i posebno nji#ovoj razliitoj veliini teritorije i gustini stanovnitva, kao i te nji da se ne dopusti jaanje konkurentski# sila

3! 9mperijalne pojave koje nastaju kao rezultat razlike u snazi mogu se efikasno sprijeiti stvaranjem univerzalne me%unarodne organizacije koja treba razviti metode za mirno rjeavanje sporova u okviru svoji# tijela 4! "spostavljanjem me%unarodne organizacije, male dr ave trebaju dobiti zatitu od moge agresije ili osvajanja, dok velike dr ave trebaju dobiti instrument koji bi omoguio da se otklone uslovi za razbijanje svjetskog rata 5! /vi uslovi trebaju obezbijediti univerzalnost lanstva u organizaciji =! &e%unarodna globalna organizacija treba biti zasnovana na principu kolektivne bezbjednosti u koju se prava lanica prenose na ovu instituciju, odnosno dr avama se umanjuje sloboda spoljnopolitike akcije i posebno pribjegavanje nasilnim sredstvima, pri emu se lanice organizacije obavezuju u pru anju svakog vida pomoi u otklanjanju sukoba >! tajni ugovori i savezi bi trebalo da se zabrane ,?!8r ave odma# po ulasku u me%unarodnu organizaciju trebaju pristupiti pregovorima o razoru anju ,,!8r ave se moraju odrei svakog za#tjeva da nadjaaju ili osvoje slabiju dr avu ,.!@lanice organizacije moraju da se odreknu prava da u svojim sporazumima sa drugim lanicama me%unarodne organizacije u sluaju sukoba odma# primjenjuju silu +ada su mnogi od principa liberalizma i liberalnog reformizma bili utemeljeni na istinski demokratskim naelima, malo to je od nji# u realnoj politikoj praksi promijenjeno! "brzo se pokazala potpuna nemo -ige naroda, a ve 0?Ati# godina proteklog stoljea s nastupom italijanskoAnjemakog faizma i japanskog militarizma, liberalni reformistiki program se umnogome pokazao nerealnim, tj!utopijskim! Kako ka u Kegley i Witkopf kada su se vjetrovi me%unarodne promjene opet okrenuli i osovine su krenule u osvajanje svijeta, oduevljenje za liberalni idealizam kao pogled na svijet je splasnulo! REALIZAM 9zme%u . svjetska rata i velike svjetske kataklizme javljaju se nove teorije, uglavnom definirane kao realizam ili realpolitika! /va teorije je zasnovana na pretpostavci da je svjetska politika u sutini nepromjenjiva borba me%u dr avama od koji# svaka gleda primarno svoj intees, za premo i polo aj u uslovima me%unarodne smuenosti i anar#ije, pri emu svaka od pojedinani# ;konkurentski#< dr ava te i za ostvarivanjem sopstveni# nacionalni# interesa! )ealpolitika se pojima i odre%uje kao teorijski pogled, gdje je gotovo glavna aksiomna tvrdnja da dr ave trebaju da se pripremaju za rat kako bi odr ale mir! )ealizam polazi od pretpostavke da u svijetu vlada anar#ija, to u me%unarodnom sistemu znai da ne postoji #ijerar#ija! Kljuni akteri prema realizmu su dr ave, ne :B/ niti politike partije, jer dr ava ima monopol nad upotrebom sile! 8rugi bitan faktor su porezi ijim plaanjem priznajemo dr avu! REALIZAM II &o da je ponajbolje savremena realistika s#vatanja pojasnio Carr u svom djelu 8vadeset godina krize u kome su bitni sljedei stavovi( ,! -iberalni racionalisti su u svom pogledu na me%unarodne odnose posmatrali tadanja, prete no #omogenizirana nacionalna drutva D okarakterizirana slobodnom trgovinom, to i# je navelo na naivan utopistiki zakljuak da me%u dr avama postoji 'prirodna #armonija interesa', koja vodi stvaranju 'zajednice naroda'! .! Kasniji #istorijski razvoj ekonomskog i politikog sistema dr ava koje su u me%usobnim odnosima, sve vie odbacuju naelo -aiset faire ;slobodne trgovine< pojaavajui konflikte interesa koji su mogli biti rjeavani samo neposrednim pregovorima zainteresirani# dr ava, to je umanjilo prije svega znaaj moralni# normi u razrjeavanju sporova! 0! $ocijalni motivi, prije svega unutar razvijeni# kapitalistiki# dr ava kao to su nezaposlenost, jednaka raspodjela do#otka, sindikalna zatita radnika itd!postali su primarniji od maksimiziranja proizvodnje, profita, ekstra profita!!! 2! 9deoloki vjeto prikrivana tendencija eliminacije priroiteta jaanju profita prenosti se u oblast vanjske politike gdje sila sve vie, a profit sve manje, postaje osnovni prioritet! 3! Ekonomska saradnja, koja je ranije imala samo profitni motiv, sve je vie predmet bezbjedonosni# i vojni# konsideracija 4! Etiko s#vatanje da je ono to je ekonomski 'dobro' ne mora biti i moralno 'dobro' prenosi se na vanjsku politiku, pri emu se polazi od pretpostavke da socijalni ciljevi mogu da se ostvaruju samo ukoliko se utie na politike drugi# zemalja! 5! :acionalni interes se ne poklapa sa moralom i ak 'sila dr ave kreira' moral potreban za zatitu interesa =! $ila u me%unarodnim odnosima ima primat nad moralom

>! 8a bi se stvorio me%unarodni poredak potrebno je da jedna dr ava bude znatno jaa od drugi# dr ava i da ima takvu prevlast koja e obezbije%ivati da sama ne mora u konfliktnim stiuacijama zauzimati odre%enu vlast )ealizam i realistike teorije nisu objasnili mnoge znaajne nove pojave u me%unarodnim odnosima i svjetskoj politici ;6ato se idalje, poslije raspadaa $$$)Aa, rasputanja FEBAa insistira na jaanju :7+/ pakta itd itd< FAKTORI MEUNARODNE POLITIKE Kada govorimo o faktorima me%unarodne vanjske politike, veina autora se ouglavnom sla u da su osnovni faktori sljedei( "nutranji ili domai faktori ,! politiki sistem i dr avni oblik .! ekonomski sistem i ekonomski potencijal 0! vojna mo 2! kulturna i komunikacijska premo 3! supremacija u procesu globalizacije 4! socijalni sistem i njemu primjereni elementi nadgradnje Banjski faktori ,! me%unarodni sistem ili oficijelno uspostavljen sistem relevantni# me%unarodni# faktora .! vojna m o u kontekstu raspodjele snaga i diktata koji vri jedna strana ;$78 i :7+/<, nasuprot teorijama o 'bipolarnosti' i 'ravnote e snaga' 0! me%unarodna saradnja i sve izra enija konfliktnost 2! stanje i potencijal me%unarodne ekonomije ;,? najrazvijeniji# zemalja svijeta< labavi# institucija prava i morala ;:B/, #umanitarne org, transnacionalne vjerske i polit org, itd!< A Diplomacija D me%udr avno pragovaranje ili pregovaranje relevantni# subjekata me%unarodnog prava! G! &orgent#au ka e da me%unarodne odnose kao praktinu teoriju sainjavaju upravo najprea politika pitanja vremena! +akva praktina teorija je prema &orgent#auu poivala na tri temeljne postavke( 8r ave D nacije, odnosno oni koji donose politike odluke u tim dr avama, predstavljaju najva nije aktere za raumijevanje me%unarodni# odnosa *ostoji otra razlika izme%u domae politike i me%unarodne politike &e%unarodni odnosi predstavljaju borbu za mo i mir!razumijevanje kako se i na koji nain takva borba odvija, te sugeriranje modusa za reguliranje tog procesa predstavlja smisao ove discipline D sva istra ivanja koja u najmanju ruku nisu indirektno vezana za tu svr#u su trivijalnog karaktera! BI EJVIORIZAM " najkraem, bi#ejviorizam je pristup prouavanju me%unarodni# odnosa, koji naglaava primjenu nauni# metoda i koji insistira da se puna pa nja posveti politikom znaaju naunog istra ivanja! Hi#ejviorizam se zala e za principe i postupke istra ivanja me%unarodni# pojava kako bi se dolo do uoptavanja ili stavova o 'me%unarodnim pravilnostima', koje izme%u nji# va e bez obzira na mjesto i vrijeme! *rema bi#ejvioristima, nauka je primarno aktivnost generaliziranja! Hi#ejvioristi, tako%er, naglaavaju potrebu za egzaktnim empirijskim podacima o karakteristikama zemalja i kako se one ponaaju jedna prema drugoj! Hi#ejvioristiki pogled insistira na uporednom i kvantitativnom prouavanju me%unarodni# odnosa! /snovna parola bi#ejviorista je ':eka govore podaci, a ne kabinetski teoretiari' i '+ra ite dokaze, ali im ne vjerujte'! KONSTRUKTIVIZAM Konstruktivizam polazi od jednostavne postavke da anar#ija nije fiksna, da me%unarodna politika nije mjesto gdje je svaka dr ava zasebna! *rema konstruktivizmu dr ava nije I narod, niti je ona jedini, kljuni faktor! $ukobi i rivalstva nisu predodre%eni i mogue je sara%ivati! *ostoji :B/ sektor, pojedinci, mediji, koji utjeu na me%unarodnu politiku i oblikuju je! LI!A NARODA /snivai -ige naroga su bile dr ave koje su uestvovale u ratu protiv :jemake, a tako isto i novostvorene! *akt -ige naroda je potpisan "#$ j%&a '('(! :jen temeljni cilj je bio osiguranje me%unarodnog mira i sigurnosti i unapre%enje suradnje izme%u dr ava! 9mala je svoje organe me%u kojima je najznaajnija bila )*&*+al&a ,-%p./i&a i 0ij*1*$ -iga je imala 0 glavna organa( sekreterijat ;kojim je predvodio 1eneralni sekretar sa sjeditem u Jenevi<, savjet i skuptina!

+o je prva :B/, iji je cilj bio sprijeiti nastanak ratova, ali on nije ostvaren, pa se poetkom .!svjetskog rata, ,>0>! u septembru, sama od sebe raspada! )azlozi propasti -ige naroda su( :ije uspjela osigurati me%unarodni mir i sigurnost :ikad nije postala univerzalna me%unarodna organizacija 8r ave nisu bile spremne u potpunosti zabraniti pravno rat Bodee dr ave su vodile politiku poputanja spram njemakoj, japanskoj i italijanskoj agresiji /vlaenje za bilo kakvu akciju je za#tijevalo anonimno glasanje $avjeta i veinu glasova u skuptini! $avjet -ige naroda je imao nadle nost za bavljenje svim problemima koji utjeu na svjetski mir! *oeo je sa radom uz 2 stalne lanice "K, Krancuska, 9talija i Fapan i 2 izabrane na svake 0 godine od strane skuptine! *rve 2 izabrane lanice su bile Helgija, Hrazil, 1rka i 'panija! $78 su trebale biti peta stalna lanica, ali poto je $78 Kongres glasao ,>!marta ,>.?! protiv ratifikacije Bersajskog sporazuma, nisu postale, pa je peti lan postala )epublika Kina! $astav i broj lanova savjeta je s vremenom rastao, sastajao se prosjeno 3L godinje i na vanrednim zasjedanjima! $vaka lanica je imala predstavnike i jedan glas u skuptini koja je odr avala zasjedanja jednom godinje u septembru! A I2olacio&i2am D politika izolacionizma je povlaenje iz aktivnog uea dotine dr ave sa ostalim uesnicima u svjetskim poslovima i primarna orijentacija dr ave na bavljenje unutranjim poslovima! UN ": je me%unarodna organizacija za odr avanje mira i sigurnosti u svijetu, razvijanje dobrosusjedski# odnosa, ekonomske saradnje, irenje tolerancije i promicanje potivanja ljudski# prava i osnovni# sloboda ovjeka! Ciljevi ":Aa zapisani su u o,&i0a3-oj po0*lji UN4a, koja je potpisana "#$j%&a '(56$ u $an Krancisku, a stupila je na snagu "5$ o-/o7+a '(56$ nakon pri#vatanja od strane 3, dr ave! .??4! ": je imala ,>. lanice! $vaka suverena dr ava, koja pri#vata dokumente i principe ":Aa mo e postati lanica, ali velike sile su doputale da interesi realpolitike diktiraju koje e dr ave biti primljene u lanstvo! $jedite ":Aa je u amerikom gradu :eM NorkAu! 1lavni organi ":Aa su( 1eneralna skuptina ;sve dr ave lanice< D daje preporuke, a bavi se sigurnosnim, socijal! i ekonom! problemima Bijee sigurnosti D odluuje o tome ta je prijetnja za mir Ekonomski i socijalni savjet D koordinira u oblasti ekonomske i socijalne politike &e%unarodni sud D ,>23!, nadle an za sporove me%u dr avama ":Aa pod uslovom da dr ave pri#vate nadle nostO ,3 sudija, .??5! HiG D $iC1 presudaO +ajnitvo D 1eneralni sekretar na 3 godina, bira ga 1eneralna skuptina i Bijee sigurnosti $tarateljski savjet D vri administraciju mandata Fu ni $uda je posljednji prisupio ":Au! $talne lanice( Kina, Krancuska, Belika Hritanija, )usija, $78 :estalne lanice .??= D .?,?( Hurkina Kaso, Kostarika, Grvatska, -ibija, Bijetnam :estalne lanice .??> D .?,,( 7ustrija, Fapan, &eksiko, +urska, "ganda $talne i nestalne lanice zajedno ine vijee sigurnosti! @l! , *ovelje ":Aa definiraju se glavni ciljevi( /dr avanje me%unarodnog mira i sigurnosti )azvijanje prijateljski# odnosa izme%u naroda na osnovu uva avanja principa jednaki# prava i samoopredijeljenja naroda *ostizanje me%unarodne saradnje u rjeavanju me%unarodni# problema ekonomskog, socijalnog, kulturnog ili #umanitarnog karaktera Kunkcionisanje u ulozi centra za usaglaavanje djelovanja svi# naroda na postizanju ovi# zajedniki# ciljeva! " *ovelji ":Aa, u l!3,! precizno je odre%eno da svaka suverena i me%unarodno priznata dr ava, u sluaju agresije na nju ima pravo ne samo da se brani, ve se i ": obavezuje da pomogne da zatiti tu zemlju od posljedica agresije! /d svog utemljenja ,>23! ": su te ile da spoje . glavna cilja( /uvanje mira i *oboljanje ivota na planeti 9deologija ":Aa je izra ena kroz 4 osnovni# principa kljuni# za me%unarodne odnose u .,! vijeku( $loboda

 Fednakost $loidarnost +olerancija *otovanje prirode 6ajedniku odgovornost HiG D ..!3!,>>.!P 4!2! HiG P 5!2! $78 D HiGP NATO '(5($ Cilj je ukljuiti $78 u odbrambeni me#anizam :7+/ saveza! *ostoji .= lanica! @l! 3 D :apad na bilo koju lanicu :7+/ saveza, znai napad na sve lanice! :7+/ se pozvao na ovaj lan ,,! septembra! >?Ati# godina je :7+/ savez postao aktivan u Fugoslaviji! *oljska, @eka, &a%arska su ,>>0!posljednje ule u :7+/ VAR8AVSKI PAKT Cilj je uspostaviti protute u :7+/ savzu! 8oktrina -eona Hre ujea, $inajeva doktrina! &a%arska, *oljska, )umunija, @e#oslovaka, $ovjetski $avez D potpisnice ovog pakta!

SUBJEKTI MEUNARODNI

ODNOSA

$ubjekti I glavni akteri deavanja u me%unarodnim odnosima DR9AVA 8r ava je nastariji, najbitniji subjekt me%unarodni# odnosa! :astaje nastankom civilizacije! Hitne karakteristike svake dr ave su( teritorija, stanovnitvo, vlada ;kontrolie stanovnitvo i teritorij<, suverenitet tj! me%unarodno priznanje! A +eritorija D je dio prostora ;kopna, vode, zraka< koji naseljava i koristi odre%eno stanovnitvo i koje se nalazi pod vlau vlade te dr ave! Hitne funkcije neke teritorije koje odre%uju i mjerila za opisivanje i komparacije dr avni# teritorija su( Beliina teritorije Kvalitet 1eografski polo aj A $tanovnitvo D njime se smatraju ljudi koji na teritoriji dr ave trajno prebivaju, te su oni bitni jer ine subjektivni element dr ave, a u krajnjem sluaju su glavni nosioci me%unarodni# odnosa! Hroj stanovnika je osnovno kvantitativno mjerilo za mo dr ave, iako ni on ni veliina teritorije nisu primarni na utjecaj koji dotina dr ava ima u me%unarodnim odnosima! *ored broja stanovnika, kada se govori o stanovnitvu jedne dr ave, esto su mnogo va nije tzv! Kvalitativne osobine stanovnitva, a tu se misli na starost, natalitet, mortalitet, odnos me%u polovima, stepen urbanizacije, pismenost, stepen obrazovanja,!!! A Blada D po pravilu vlada se izabira i orgnizira u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom, a vanjski poslovi svake dr ave se po pravilu vode preko specijalnog nadletva za vanjske poslove! *od pojmom vlada se ne podrazumijeva samo ono znaenje koje ona ima u ustavnom pravu, odnosno samo onaj organ koji se tako po ustavu naziva! MEUNARODNE OR!ANIZACIJE KAO SUBJEKTI SAVREMENI MEUNARODNI ODNOSA &e%unarodna organizacija se posmatra kao zajednica vie dr ava osnovani# me%unarodnim ugovorom, zajednica koja ima vlastite organe, a slu i postizanju zajedniki# odre%eni# ciljeva! :astale su voljom aktera, odnosno dr ava, kao udru enja ili asocijacije sa posebnim pravnim subjektivitetom i statusom koji omoguuje pravnu nezavisnost i autonomiju pri vrenju poslova vezani# za taj autonomni i nezavisni status u odnosu na druge pravne subjekte! &e%unarodne organizacije imaju svoj osnovni dokument, organe, po pravilu zajedniko tijelo i imaju osnovne elemente subjektiviteta, gdje spadaju pravna sposobnost predstavljanja kod drugi# me%unarodnoApravni# lica, te sposobnost vo%enja pravni# postupaka u odnosu na me%unarodne i unutranje pravne postupke! /ni tako%er posjeduju me%unarodno pravo i obavezu, te ugovornu sposobnost za sklapanje me%unarodni# ugovora, sposobnost posjedovanja svojine i sposobnost posjedovanja inilaca autonomnog obavljanja poslova! +u spadaju diplomatske privilegije i imuniteti najvii# slu benika me%unarodne organizacije, kao i privilegije i imuniteti same organizacije! *orast broja me%unarodni# organizacija uzrokuju sljedei faktori( 8r ave vie nisu samovoljne, i nu no tra e mogunost udru enog djelovanja )azvoj vojni# i te#niki# sredstava uinio je postojanje bilo kakvi# utvrda nemoguima $tvaranje socijalistiki# nakon .!svjetskog rata i #ladnoratovska polarizacija vojni#, politiki#, ideoloki# i ekonomski# snaga tadanjeg svijeta ubrzali su i ojaali trendove parcijalnog blokovskog povezivanja

" dananjoj fazi mirniji# me%unarodni# odnosa prirodno je da jaa elja najveeg broja dr ava da djeluju aktivno u raznim me%unarodnim organizacijama koje sus e pokazale kao korisni instrumenti uskla%enog djelovanja i rjeavanja me%unarodni# problema! &e%unarodne organizacije se dijele na( &e%unarodne vladine organizacije D u kojima dr ave djeluju na osnovu me%unarodnog ugovora &e%unarodne nevladine organizacije D koji tvore iroki krug razliiti# skupina, grupa i pojedinaca iz razliiti# dr ava BITNI POJMOVI A )7B:/+EJ7 $:717 D jeste tip ili sistem me%unarodni# odnosa koji se predla e radi zatite neki# univerzalni# i zajedniki# vrijednosti! )avnote a snaga podrazumijeva da se na osnovi karakteristika ponaanja dr ava u odre%enom razdoblju mo e dati opis tog razdoblja me%unarodni# odnosa! *olitika ravnote e snaga vodi se i danas, a mnogi su uvjerenja da se samo ovom sistemu mo e za#vlaiti za neizbijanje treeg svjetskog rata! )avnote a snaga se primarno ve e za pojam moi, jer polazi od toga da se mo , dr ave ili grupe dr ava ne mo e obuzdati niim drugim do moi druge dr ave ili grupe dr ava! 1lavne pretpostavke ravnote e snaga prema )! Bukadinoviu su( *ostojanje veeg broja samostalni# dr ava koje me%usobno stupaju u razliite odnose :epostojanje nekog velikog centra koji bi imao mo iznad sile pojedini# dr ava 8r ave raspola u svojom silom koju e upotrijebiti kao krajnje sredstvo za ostvarivanje svoji# interesa, to automatski znai da su sna nije dr ave u boljem polo aju, jer 'jake potuju, a slabe tuku'! $ila se jedino mo e neutralizirati silom, tj! nee biti upotrijebljena, ako na drugoj strani postoji druga, otprilike jednaka takva sila! Fedan od uslova da se do%e do ravnote e snaga je da jedna velika sila koja nije neposredno ugro ena naporom neke druge sile ili koalicije, igra ulogu balansera, tako to e ubla iti snagu novog izazivaa! Halanser je u sistemu ravnote e snaga jedna utjecajna, globalna ili regionalna velika sila koja daje svoju podrku na doluan nain nekoj odbramnbenoj koaliciji! )avnote a snaga kao pristup se bavi ratom na nain koji obezbje%uje opstanak tog problema! )at je nain da se odmjeri relativna snaga dr ave, a istovremeno i sredstvo za promjenu raspodjele globalne moi kako bi se ouvale bitne osobine sistema ravnote e snaga! A K/-EK+9B:7 HE6HFE8:/$+ D vanjska politika je rezultat unutranji# odnosaO oznaava bezbjedonosni re im uspostavljen dogovorom veliki# sila kojim su postavljena pravila za odr avanje mira, vo%ena principom da e akt agresije naii na kolektivni odgovor ostali#! A )76-9K7 96&EQ" K/-EK+9B:E HE6HFE8:/$+9 9 )7B:/+EJE $:717 D obje imaju za cilj mir i sugornost, ali ravnote a snage ima za cilj da je vojna mo podjednako rasporstranjena, tako da nijedna dr ava nije dominantna, dok kolektivna bezbjednost smatra da su velike sile te koje su prijetnja ostalima da ne poine akt agresije!

MEUNARODNI ODNOSI I DIPLOMACIJA

" svjetskoj literaturi do sada je poznato najmanje 0?Aak definicija diplomacija, sa nijansnim razlikama i drugaijim pojmovnim kategorijama! 6a sve te definicije je zajedniko da je diplomacija, prije svega, oblik dr avne djelatnosti usmjeren na odnose sa drugim zemljama i subjektima me%unarodni# odnosa! " osnovi, radi se o ciljevima politike odre%eni# dr ava, a ti ciljevi se ogledaju primarno u spoljnoj politici dr ava! " vezi s tim, najjednostavnije reeno, diplomacija je instrument kojim se ostvaruje ta politika! +ime se osnovna funkcija diplomacije ispoljava kao dr avna djelatnost na podruju spoljne politike! $am pojam 'diplomacija' dolazi od gr!rijei 'diploma' to znai presavijeni list, tj! dvostruko presavijeni pergament! *rema $tjepanu -apendi diplomacija ima vie semantiki# znaenja( $posobnost, znanje, vjetina i metoda komuniciranja, odr avanja me%unarodni# odnosa, pregovaranja i rjeavanja konfliktni# situacija Bo%enje dr avni# poslova na podruju vanjske politike putem slu beni# diplomatski# odnosa s drugim subjektima me%unarodnog javnog prava "kupnost dr avnog aparata koji je u slu bi predstavljanja dotine dr ave u svijetu i pojedinim dr avama i me%unarodnim organizacijama koja u ukupnosti pokriva ministarstvo vanjski# poslova i diplomatskoAkonzularnu mre u dotine dr ave $ama profesija kao takva, karijera, struka predstavljanja dr ave u me%unarodnim odnosima kojom se bavi diplomat

8iplomacija je, dakle, dr avna aktivnost i integralni je dio politikog ivota svake dr ave! Hez diplomacije teko bi bilo sagledati dinamiku me%unarodni# odnosa! 8iplomatske aktivnosti su sastavni dio vanjskoApolitike djelatnosti dr ava, uspostavljanja razliiti# ekonomski#, politiki#, vojni#, kulturni#, sportski# i drugi# odnosa, nastojanja da se prekinu oru ani sukobi u pojedinim dijelovima svijeta, da se otponu mirovni pregovori, da se stvaraju novi savezi ili me%unarodne organizacije, da se obustavi trka u naoru anju, kontrolira posjedovanje i onemogui upotreba nuklearnog oru ja itd! Kao aktivnost koja je usmjerena prema brojnim subjektima i faktorima me%unarodni# odnosa, diplomacija obavlja veoma va ne zadatke, koji su kroz #istoriju bili razliiti, ali u sutini cilj diplomacije je afirmacija interesa i polo aja vlastite dr ave, sprjeavanje rata i sl! DIPLOMATA Kada govorimo o diplomati, on( " iva povlaten status, polo aj )adi po uputama vlade, vlada donosi odluke koje diplomata izvrava! :jegovi zadaci su( 9nformiranje *osmatranje ;na osnovu ega je dolazio do informacija< *regovaranje ;po mnogima je ovo kljuna funkcija diplomate, jer se pregovarati mo e samo ako posjedujemo potpune ovlasti< /bavjetavanje ;uloga povratne sprege koju igra diplomata< $redstva( diplomacija, vojni instrumenti, ekonomski instrumenti, propaganda i javno mnijenje A Bojni instrumenti D kljuno sredstvo ali samo za jake dr ave, mo vojni# institucija je opala i koristi se samo u sluaju napada na dr avu A Ekonomski instrumenti D pravilno koritenje oslikava snagu dr aveO $ankcije *omo A *ropaganda D njen cilj nisu elite ve narod, a njome mijenjamo javno mnijenje! Efikasna propaganda je ona koju ne s#vatamo da je propaganda! Gugo 1rotijus, koji se smatrao 'ocem nauke o me%unarodnom pravu' dao je dva temeljna pravila me%unarodnog prava u odnosu na diplomatske predstavnike! +a pravila su %,po,/a0a i&,/i/%/a a-+*:i/acij* ,/+a&o) am7a,a:o+a i &j*)o0a 2a./i/a! &nogi analitiari smatraju da glavni zaokret u svjetskoj diplomaciji uslije%uje s Hekim kongresom iz ,=,3! kada zemlje pobjednice nad :apoleonom prvi put tzv!multilateralnim sporazumima utvr%uju pojedina bitna pitanja! &e%utim, prvi svjetski *ravilnik o diplomatskim odnosima usvaja se tek ,=>3!, iako su jo na 7#enskom kongresu ,=,=! usvojena odre%ena diplomatska pravila i instituti! TRADICIONALNA ;KLASI<NA= I NOVA DIPLOMACIJA *oznati britanski diplomant $ir Garold :icolson je 'klasinu' diplomaciju nazvao 'francuskom diplomatskom metodom'! /n tu diplomaciju vidi kao rafinirani sistem diplomatske etike i morala, sistem koji podrazumijeva dobro razgra%eni 'diplomatski bonton' u smislu elegancije, ljubaznosti, dostojanstvenosti, kontinuiteta i postupnosti! *o :icolsonu 'francuska diplomatska metoda' davala je prednost znanju i iskustvu, realnostima koje su postojale u svjetskim odnosima, podstiui 'povjerenje, lucidnosti i preciznost, kao kvalitete neop#odne za bilo kakvo pregovaranje!' 1lavna ogranienja 'klasine diplomacije' proizilazila su iz tadanjeg isstema me%unarodni# odnosa! :aime, u prvom planu su isticana prava i obaveze pet veliki# dr ava, nji#ovog zajednikog djelovanja, ali i nipodatavajueg tretiranja svi# ostali# zemalja 'kao mali# sudionika', dakle, oni# koji su samo objekti me%unarodni# odnosa! :ekritiki je glorificirana 'tajnost diplomatskog djelovanja', kao neke vrste sofisticirane pijuna e, koja je esto dovodila do toga da su me%u dr avama sklapani mnogi tajni paktovi i ugovori za koje nisu znali ak ni parlamenti zemalja koje su te ugovore sklapali! *oslije .!svjetskog rata dolazi do bitne promjene u odnosi snaga u svijetu, do blokovski# podjela, #ladnog rata, pojave vie zemalja koje posjeduju nuklearno oru je, itd! +ime se inauguriraju i potpuno novi diplomatski metodi i klasina diplomacija gubi na svom znaaju! *ojava satelitske i kablovske televizije, interneta i mobilne telefonije i sl, pored ostalog, fantastino je ubrzala mogunost slanja i primanja poruka to je sve pojaalo za#tjeve za tzv!javnom diplomacijom! +ako i danas tota ostaje u domenu tajnosti i tajni# pregovora i dogovora, za#tjev za afirmacijom javne diplomacije je pojaavan, prije svega u cilju onemoguavanja zakulisni# sporazuma ili odluka koje bi bile skrivene od demokratske javnosti!

$ druge strane, kako je s pravom upozorio @u En -aj ;premijer :)K< 'cjelokupna diplomacija je nastavak rata drugim sredstvima' :a tom fonu nastaju i nove 'diplomatske doktrine' kao to je B%.o0a :o-/+i&a$ BU8OVA DOKTRINA *oslije poznati# doga%aja od ,,!sept!.??,! i razaranja $vjetskog trgovinskog centra, amerika administracija na elu sa Huom, umjesto da svoju aktivnost usmjeri protiv terorista i teroristike organizacije /same Hin -adena, odluila je da 'sprijei da re imi koji ele #emijsko, bioloko ili nuklearno oru je' prijete $78Au i svijetu! +a politika odluka proirila je Huovu doktrinu na usmjerenosti sa teroristike organizacije na ratno stanje, i ona se ispoljava kao ' 8oktrina zastraivanja'! Huova doktrina ne samo da podrazumijeva, ve se i realizira kao 'preventivno vo%enje rata protiv drugi# dr ava'! *o amerikim autorima 'Huova doktrina je u osnovi jednostrani samostalni pristup u odnosu na prijetnje amerikoj bezbijednosti'! /na zagovara vojni napad na protivnike prije nego to oni kane ili ta su oni u stanju da napadnu $78! Brlo sumnjivo i niim utemeljeno obrazlo enje je da je osnovni cilj 'da se preduprijedi nji#ova sopstvena preventivna agresija' +ime je Hu odabrao strategiju diplomacije prinude, odnosno da 'natjera neprijatelja da uini neto to inae ne bi uradio', povodom vojne intervencije na 9rak! 9z ovoga proizilazi diplomacija prinude, kao pristup pregovaranju dr ava me%u kojima postoji spor, gdje se koristi prijetnja ili upotreba ograniene vojne sile, kako bi se protivnik natjerao na kompromis ili kapitulaciju! " ovom kontekstu se ponovo promovira kao po eljan i preventivni rat, vojno s#vaen kao brzi prvi udar, kojim se nastoji poraziti neprijatelj prije nego to je on u stanju da organizira odgovor radi odmazde! /no to posebno zabrinjava jeste da se u kontekstu promoviranja pret#odni# teorija, posebno u $78Au, favorizira 'jo srednjovjekovna teorija pravednog rata'! +a teorija utvr%uje kriterijume prema kojima je moralno doputeno i 'pravino' da odre%ena dr ava vodi rat, a doputeni su i metodi koji mogu biti koriteni u tzv! *ravinom ratu! Kako s pravom upozoravaju Kegli i Bitkopf, dr ave koje posjeduju nuklearno oru je moraju se u#vatiti u kotac sa dva centralna pitanja( 8a li da koriste nuklearno oru jeR Kako da sprijee druge da ga koristeR &oderna diploamcija je danas suoena, prije svega, sa ovakvim izazovima koji su najvea prijetnja svjetskom miru, pa i samom opstojanju ovjeanstva! /na je danas usmjerena na neto to se zove *-o&om,-a :iplomacija, kojom se oznaavaju diplomatske aktivnosti usmjerene prema unapre%enju i zatiti ekonomski# interesa odre%ene zemlje! +o se odnosi na pitanje unapre%enja izvoza, privlaenje strani# investicija, borbu za nova tr ita, uklanjanje barijera u bilateralnoj trgovini, utvr%ivanje pravila trgovine i investiranja na globalnoj razini, razmjenu i plasman moderne te#nologije, unapre%enje naunoistra ivakog rada, razmjenu informacija, te unapre%enje kulturne i sportske saradnje! +ime moderna diplomacija sve vie zadobija pragmatiki karakter, a osloba%a se imid a elitne, tajne slu be i klasinog diplomatskog protokola!

FAKTORI U MEUNARODNIM ODNOSIMA

!EO!RAFSKI FAKTOR U MEUNARODNIM ODNOSIMA +zv! 1eografski materijalisti i 'geopolitiari razliiti# teorijski# orijentacija' su geografskom faktoru u me%unarodnim odnosima pridavali primarnu ulogu, i to ne samo u me%unarodnim odnosima, vei u ivotu svakog drutva! *oev jo od 9bn Galduna, +omasea Campanelle, +! &ora, &onteskjea, pa do savremeni# teoretiara me%unarodni# odnosa, svi oni insistiraju na razlikovanju vie geografski# elemenata u kojima se ogledaju znaajne uloge u djelovanju tzv! *rirodni# uslova koji utjeu na ivot ovjeka i cjelokupnog drutva! $tare teorije glavni znaaj pripisuju 'klimi ili reljefu tla', kao i samim kvalitetima tla! 7ko bi se dr ali kalsini# geografski# teorija, onda nije mogue objasniti kako su mnoge zemlje -atinske 7merike, 7frike i 7zije tako nazadne i nerazvijene u odnosu na npr! 'vicarsku, koje je u 7lpima, bez izlaza na more, neki# veliki# prirodni# resursa, a ipak je jedna od najbogatiji# zemalja svijeta! +ano je da je jedan od najznaajniji# utjecaja na spoljnopolitiko ponaanje dr ava nji#ov polo aj i prostor! 1ranice izme%u dr ava, kao linije razdvajanja me%u dr avama se uglavnom dijele na prirodne i tzv!etnike granice, u smislu da je jedan etnosAnarodAnacija uokviren u granicama iste dr ave! *roblem je to to je na cijeloj planeti teko nai primjer takvog idealnog razgranienja gdje se poklapaju 'prirodne' sa 'etnikim' granicama! &nogi autori kada analiziraju ulogu geografskog faktora, citiraju biveg meksikog predsjednika, koji je, pojanjavajui svoju satelitsku ulogu prema $78, kazao( SBi nas morate razumjeti, Hog tako daleko, a $78 tako blizu!T

&nogi teoretiari se oslanjaju i na izjavu jednog meksikog predsjednika i ka u( SKao i Kina i latinoA amerike zemlje se geofrafski nalaze u blizini mnodo jae sile, $78O ije je mo djelimino funkcija geografski# faktora!T 8akle, klasine teorije u ulozi geografskog faktora u me%unarodnim odnosima nisu predvidjele novu politiku i vojnu konstelaciju sviejta, posebno supremaciju $78 i teorije o globalizaciji i sl! $ nastankom moderni# nacija neminovno se javlja te nja da se granice jedne dr ave poklapaju s etnikim prostiranjem jedne nacije! "tvr%ivanje etniki# granica je jako komplikovano i problematino, jer je gledano na povijesni razvoj, kretanje stanovnitva, dovelo do toga da je gotovo nemogue da jedna dr ava obu#vati teritoriju na kojoj se prostire jedan etnos D nacija, odnosno etnike skupine koje su samovoljno odluile da ive u zajednikoj dr avi! :eki teoretiari misle da je po me%unarodni mir i stabilnost dobro da se izvede 'etniko razgranienj', jer bi ono, tobo e, dovelo do dobrosusjedski# odnosa, ali zanemaruju injenicu da je malo gdje u svijetu mogue uspostaviti iste etnike dr ave i da svako ima svoj #istorijski raun! " me%unarodnim odnosima se esto govori i o prirodnim granicama, koje nisu politiki problematine! /ne se svode na granice koje su ome%ene morima, prirodnim planinskim masivima, rijekama, jezerima, pustinjama, pa ak i praumama! Kad se govori o 'prirodnim granicama' prije svega se misli na ouvanje svoje bezbjednosti dr ave koja u sporovima oko razgranienja granica i njeni# teritorija uvijek povlai pitanje prirodni# granica! *rirodna granica se smatra najidealnijom granicom za bezbijednost dr ave, za me%unarodnu trgovinu, saobraaj itd! /ne zemlje koje imaju izlaz na more i koje se s drugim zemljama granie morima, smatra se da su u prednosi, jer more samo po sebi oznaava meunarodnu komunikaciju bez ogranienja i granini# uslovljavanja! NACIJA KAO FAKTOR U MEUNARODNIM ODNOSIMA :acija je drutvenoA#istorijska kategorija koja se javlja tek na odre%enoms tepenu razvoj drutva ;s pojavom modernog kapitalizma<! :ju odre%uju zajedniki teritorij, zajedniki jezik, zajednika kultura i tradica, te u mnogim sluajevima zajednika vjera i vjerska tradicija, a mnogi tomu dodaju i odre%ene psi#oloke karakteristike! Hez obzira na sve to, bu%enje nacionalne svijesti i sam nastanak nacija je vezan za odre%en stepen razvoja ljudskog drutva, koji se u osnovi ve e sa nastankom i pojmom 'savremene dr ave'! $ nastankom nacije javlja se i 'nacionalna dr ava' koja, bez obzira na sve teorijske kontroverze, u osnovi predstavlja oblik dr avnog organiziranja nacije, tako da se esto, naroio na anglosaksonskom jezikom pordruju, pojam dr ave i nacije poistovjeuje! Kako je ve prije istaknuto, me%unarodni odnosi su u osnovi odnosi izme%u dr ava ili globalni# drutava! " tom kontekstu narod ili nacija su izuzetno znaajni faktori ili subjekti me%unarodni# odnosa! *rema klasinoj marksistikoj teoriji jasna je distinkcija izme%u naroda i nacijeO i nacija se ve e za savremeni produkcioni odnos( za tr ite, za granino uokvirene dr ave, za jedinstvenu produkciju, za tano ome%enu teritoriju itd! " pojmovnom smislu razlika izme%u naroda i nacije je u tome to je ova potonja vezana za savremeni produkcioni odnos i za savremeno tr ite i za neto iri pojam onoga to se naziva civilizacija, opte kultura, jezik i tradicija! 'to se tie analize me%unarodni# odnosa, veoma je bitna veza izme%u nacije i dr ave, s obzirom da je dr ava bitniji faktor ili subjekt me%unarodni# odnosa! +/ je i stoga to se sutinskii nteresi pdre%eni# nacija u pravilu identificiraju sa intersima pojedini# dr ava! *oseban problem te identifikacije je u dr avama koje su po ustavnom odre%enju federacije ili konfederacije! " tim situacijama esto dolazi do raskola izme%u tzv! 8r avni# i nacionalni# interesa! SPOLJNA POLITIKA I SPOLJNO4POLITI<KO ODLU<IVANJE Hez ula enja u dublju analizu i etimologiju pojmova, notorno je da se svaka politika dijeli na unutranju i spoljnu ;vanjsku< politiku! Kada se govori o spoljno politikim odluiocima, oni su u svakoj dr avi precizno ustavno odre%eni( negdje je kljuan predsjednik dr ave, negdje je to skuptina D 8uma ;ruski skuptina<, negdje je med lis, negdje je Kueset, negdje je konvent, negdje je sabor, negdje je sobranje, negdje je jednostavno parlament! "z to idu vlade pojedini# dr ava, nji#ovi nadle ni ministri, premijeri, kancelari, prvi ministri itd! "z spoljnoApolitike odluioce po pravilu pripadaju vladine i nevladine organizacije, me%unarodne organizacije, pa ovisno od ustavnog odre%enja pojedine vjerske i #umanitarne organizacije! $vaki subjekt me%unarodni# odnosa ima svoj centar odluivanja koji kreira spoljnoApolitike poteze i akcije! 9nae, u toeriji o me%unarodnim odnosima, kada se govori o spoljnoApolitikim odluiocima onda se misli na oficijlene dr avne organizacije, vladine i nevladine organizacije, internacionalne, vjerske i #umanitarne organizacije i slino!

" mnogim politikim sistemima oit je raskorak izme%u normativnog i stvarnog! $ druge strane, ti sistemi, to se tie spoljnoApolitikog odluivanja, se radikalno razlikuju( >p+*:,j*:&i3-i ,i,/*mi> daju primat predsjedniku dr ave, >-la,i3&i pa+lam*&/a+&i ,i,/*mi> daju primat perimjeru ili predsjedniku vlade, tzv! 'do)ma/,-i ,i,/*mi> daju primat predsjedniku vladajue partije, dok se u istinskim demokratskim sistemima spoljnoApolitiko odluivanje zasniva na uzajamnoj konsultaciji i uva avanju svi# relevantni# faktora koji su ustavom odre%eni! Kada se govori o spoljno politikim odlukama i nji#ovim izvriocima, pretpostavka je da u u i krug odluilaca ulaze, prije svega, predsjedavajui, premijeri, efovi dr ava, te istaknuti lanovi vlade! *redsjedniki sistemi D primjer ameriki, francuski, ruski,!!! Klasini parlamentarni sistemi D Kina, Kuba 8eomkratski D :jemaka, $kandinavija VOJNA MO? KAO FAKTOR MEUNARODNI ODNOSA *o definiciji vojna mo ograniava potencijalni izbor politiki# odluka, jer predstavlja posredni faktor u donoenju odluka, preije svega 'vo%a' i sve dokumente koja se 'stara' o nacionalnoj bezbjednosti! 8anas postavlja kljunop itanje u me%unarodnim odnosima '#egemona' u tim odnosima, odnosno dominantnog globalnog lidera, sposobnog da diktira pravila prema kojima e se upravljati me%unarodni poltiki i ekonomski odnosi! $a sticanjem svekolike moi $78 postaju glavni #egemon koji mijenja postojei sistem, stvaranje i nametanjem pravila, kojima uva sopstvenu dominantnu poziciju, pritom demonstrirajui silu da bi ouvale poredak u sistemu globalizacije, u amerikom poimanju te rijei! 7meriki #egemonizam se, prije svega, ispoljava u favoriziranju izuzento mone dr ave $78, koja vri predominantan utjecaj na globalni sistem! " ovom kontekstu radi se o teorijama 'ravnote e sile', koje stoje na stanovitu da e se mir i stabilnost u svijetu odr ati k ada je vojna sila raspore%ena tako da nijedna druga sila, niti 'blok', niti 'vojni savez' ne mogu dominirati drugima! :a ovom planu uglavnom se govori o '#ladnom ratu, tranziciji sile, o sferi utjecaja, o bezbjedonosnim proturjejima' itd! Kada se analizira #ladni rat, misli se na period od ,>2> do ,>>,, to je druga konfrontacija izme%u $78 i $$$), kao i nji#ovi# koalicija ;:7+/ vs Baravski pakt<, s ciljem da se ogranii ekspanzija protivnika i osvoji prevlast u svijetu! Kada se promilja o 'teoriji sile' uglavnom se od sedamdeseti# godina prolog stoljea misli na sni avanje razlika u vojnim sposobnostima izme%u suprotstavljeni# 'veliki#' sila za koje se pretpostavlja da poveavaju mogunost izbijanja me%usobnog rata! *rije ssvega, amerika politika preferira teoriju 'sfere utjecaja', a to je da $78 zajedno sa svojim evropskim saveznicima odre%ene regione svijeta vide pod utjecajem i kontrolom sopstvene sile! DEMO!RAFSKI FAKTOR U MEUNARODNIM ODNOSIMA " .?! , kao i poetkom .,! stoljea, dolo je do prave 'demografske eksplozije'! +emeljni problem je to se ta 'populacijska ekspanzija' po pravilu deava u zemljama 7zije, 7frike, -atinske 7merike, zapravo, u zemljama koje su ekonomski nerazvijene i koje su na granici bioloke egzistencije! $ obzirom da se radi o teritorijalno ogromnim zemljama ;Kina, Hrazil, 9ndonezija<, od koji# mnoge postaju velike sile i to ne samo u demografskoApopulacijskom smislu, ve sve vie i u ekonomskoj, pa i vojnoj moi ;Kina, 9ndija, Hrazil, +urska< ovaj faktor je veoma znaajan za ukupne odnose u svijetu! 8emografska nauka se u osnovi temelji na pojmovnim kategorijama kao to su natalitet, fertilitet, mortalitet! Kada se govori o demografskom faktoru u me%unarodnim odnosima, danas se jednostavno ne mo e zanemariti injenica broja stanovnika jedne zemlje, veliine njenog tr ita, posebno sa aspekta to su mnoge od ti# zemalja ve postale izuzetno bitan ekonomski, pa i vojni faktor! 1otovo da se mo e aksiomatino postaviti tvrdnja da nerazvijeni i siromani do ivljavaju demografsku eksploziju i apsolutnu prenapuenost sopstveni# teritorija, a da bogati i razvijeni imaju problema s biolokom supstancom, odnosno da boluju od tzv! Hijele kuge ili poasti, jer im je struktura stanovnitva, gledano po starosnoj dobi, apsolutno nepovoljna!

TRANSNACIONALNI SUBJEKTI MEUNARODNI

+ransnacionalni subjekti me%unarodni# odnosa karakteriziraju se prije svega u tome to su u njima okupljeni ljudi iz razliiti# dr ava, bez posredovanja svoji# dr ava! /rganizacija me%unarodni# politiki# pokreta esto nije jasna i oni esto djeluju i bez pisani# programa, statuta i bez razra%ene organizacije i utvr%eni# organizacioni# oblika! $ druge strane, pripadnici ti# pokreta su po pravilu mnogo privr eniji pokretu nego to su to lanovi me%unarodni# :B/ i sl! 8anas se kao najva niji me%unarodni politiki pokreti, uglavnom, pominju me%unarodne politike internacionale, koje su faktiki asocijacije nacionalni# stranaka,

ODNOSA

10

koje polaze od iste ideologije ;socijalistike, liberalistike, konzervativne!!!< i imaju sline politike programe! :ove prilike za djelovanje politiki# transnacionalni# organizacija treba tra iti u onim tijelima me%unarodni# javni# organizacija, koje sus astavljene od lanova predstavniki# tijela u dr avama D lanicama, kao to je to sluaj sa $avjetodavnom skuptinom $avjeta Evrope i *arlamentarnom skuptinom E"! *ripadnici srodni# nacionalni# stranaka se u takvim organima u stvari udru uju, bez obzira na to da li su lanovi politiki# internacionala ili ne! TRANSNACIONALNE PRIVREDNE OR!ANIZACIJE Fo krajem ,>!, te poetkom .?!vijeka, zapravo u epo#i onoga to marksisti nazivaju imeprijalizmom D javljaju se velika privredna preduzea, kao to su karteli, trustovi, monopoli, oligopoli, koja jako djeluju na prostoru odre%ene dr ave i dobrim dijelom su pod njenom kontrolom, imaju razgranate me%unarodne akcije i esto djeluju nezavisno od vlada, rukovodei se primarno posebnim interesima svoji# vlasnika i upravljaa, odnosno finansijskog kapitala! +akva preduzea su odigrala veliku ulogu u kolonijalnim osvajanjima! Koncentracija kapitala ima globalnu oznaku, te velika preduzea umnogome svojom finansijskom moi sama kontroliraju teritorije, u kojima su se nalazili nji#ovi interesi ili to ine preko korumpirani# lokalni# vlada! :eosporno je da nivo privrednog i industrijskog razvoja odre%ene zemlje veoma utie na njene spoljno politike ciljeve! Kako ka u Kegli i Bitkopf, po pravilu, to je zemlja razvijenija, to je sklonija da igra aktivnu ulogu u svjetskoj politikoj ekonomiji! Hogate dr ave imaju interese da se prostiru daleko van nji#ovi# granica i po pravilu imaju i mogunost da i# realziraju i da i# zatite! 6apravo, dr ave koje imaju veliku ekonomsku mo i koje su veoma ukljuene u me%unarodnu produkciju i trgovinu istovremeno su veoma sna ne i u vojnoj sili, samom injenicom to je vojna mo direktno u funkciji ekonomski# potencijala! 9 drutveni brutoAproizvod ;8H*< se esto koristi u kombinaciji sa ostalim faktorima kako bi se identificirale velike sile, to je va an element za predvi%anje veliine globalnog interesa i anga iranosti pojedini# zemalja! $am 8H* postaje osnovno mjerilo proizvodnje roba i usluga u nekoj zemlji i u datom periodu! :ivoi produktivnosti i prosperiteta, tako%er, utiu na spoljnu politiku siromani# dr ava pri dnu #ijerar#ije! :eke zavisne dr ave odgovaraju na svoj ekonomsku nemo udovoljavajui ponizno eljama bogati# od koji# zavise! 8imitrijevi i $tojanovi govore o jo jednom obliku utjecaja veliki# preduzea na me%unarodne odnose! +o su u prvom redu 'me%unarodni karteli'! Karteli predstavljaju sporazum izme%u nekoliko krupni# preduzea o raspodjeli svjetskog tr ita, utvr%ivanju cijena i ukupne proizvodnje, ime se podstie nji#ov monopolistiki, tj! oligopolistiki polo aj! 8ok je kod svi# ovi# oblika bilo rijei o velikim preduzeima koja su u sutini nacionalna i o nji#ovim spregama me%u sobom i s dr avama, u najnovije vrijeme se zapa aju subjekti ove vrste ije su transnacionalne crte nesumnjive, iako ne sasvim razvijene! +o su vienacionalna preduzea, koja se u svakodnevnom govoru najee nazivaju vienacionalnim ili multinacionalnim korporacijama! *ostoje razliite definicije vienacionalni# preduzea, ali svima je zajedniko to to imaju sistem privredni# jedinica, koje su raspore%ene u vier dr ava i podre%ene jednom centru! $redite preduzea je u jednoj dr avi, a jedinice van te dr ave mogu biti ili dijelovi samog tog preduzea, nad kojima ono ima potpunu vlast ili njegove filijale, gdje se nadzor vri posredovanjem odgovarajueg, za kontrolu dovoljnog, dijela akcija! *rema najirem gleditu, da bi se radilo o multinacionalnoj kompaniji, dovoljno je da postoji ogranak kompanije u jednoj stranoj dr avi, ali se ipak smatra da treba da i# bude u vie dr ava! Kako se kompanije pojavljuju u razliitim aktivnostima, tako je i kontrola nji#ovog rada prilino ote ana! Kompanije su jednom vezane uz poslove izvoza i uvoza, drugi put su ukljuene u velike investicije u inozemstvu, dio nji# samo kupuje i prodaje licence za proizvodnju neki# proizvoda i opreme, a postoje i brojni poslovi u kojima se multinacionalne kompanije pojavljuju kao kontraktori za proizvodnju odre%eni# proizvoda u stranim zemljama! 8ananje multinacionalne kompanije ;ugl!iz $78, Fapana i zemalja E"< odr avaju gotovo ravnopravne odnose s pojedinim vladama preko svoji# specijalni# 'nadletava za vanjske poslove' " najnovijem razvoju me%unarodni# privredni# organizacija ini se da nastupa vrlo va na faza nji#ova stalnog rasta i jaanja! " pozitivne strane takva udru ena djelovanja krupnog kapitala se ubraja dinamian razvoj svjetske privrede, uvo%enje br e modernizacije, izravnavanje te#nolokog razvoja pojedine zemlje, prevladavanje uski# granica nacionalnog tr ita i izvoza, ubrazavanje znanstvenoistra ivakog rada! TRANSNACIONALNE VJERSKE OR!ANIZACIJE

11

)eligija je u razliitim oblicima utjecala i na nacionalne ideologije, nacionalnu emancipaciju i #omogenizaciju, te posebno na ukupnu tradiciju i kulturu! :e ulazei u analizu razliiti# oblika religije i religijske sviejsti, aspekta prouavanja me%unarodni# odnosa treba spomenuti da pored mnogi# lokalni# i 'nacionalni#', postoje i me%unardne religije, tj!vjerska uenja koja imaju sljedbenike u vie zemalja, odnosna na cijeloj zemlji! +o su, prije svega, monoteistike religije, religije koje propovijedaju vjerovanje u samo , Hoga, ili tzv! /bjavljene religije, temeljene na Ho ijoj objavi! Hitno nji#ovo obilje je jeste proporcionalno veliki broj sljedbenika koji oduvijek te e da se grupiu, pa i institucionalno organiziraju u odre%enim dijelovima svijeta! KATOLI<KA CRKVA :ajvre organizirana me%unarodna crkva jeste katolika crkva! /na poiva na razvijenom sistemu pravila i ima strogu #ijerar#iju, na ijem elu se nalazi papa u svojstvu 'Br#ovnog prvog sveenika svjetske crkve'! *ored pape u Batikanu djeluje i skup kardinala, koji obezbje%uje jedinstvo Katolike crkve i utvr%uje nain ponaanja i djelovanja svekolikog katolikog klera! 8uga i bogata tradicija Katolike crkve stavila je pod njenu kontrolu niz organizacija i institucija, me%u kojima je i znaajan broj me%unarodni# :B/! Br#ovni poglavar crkve D papa D bio je do ,=5?! i svjetovni vladar jednog dijela 9talije, a povremeno i drugi# evropski# kne evina i dr avica! *apa je i danas svjetovni vladar, odnosno ef dr ave Batikan, koje je me%unarodno priznata! 6a vrijeme vladavine &usolinija, faistika 9talija je ,>.>!primala suverenitet pape nad vatikanskim gradom! Na osnovu toga tradicionalno meunarodno pravo je vodilo rauna o moi Katolike crkve, priznajui je, u vidu Svete Stolice, za subjekt meunarodnog prava, to je znailo i pravo na razmjenu diplomatskih predstavnika, pravo na sklapanje meunarodnih ugovora itd. ime je Katolika crkva postala veoma znaajni transnacionalni subjekt meunarodnih odnosa. Samom injenicom da ona ima svjetski centar odluivanja, da nije potinjena ni jednom drugom subjektu meunarodnih odnosa i da u!iva odanost velikog broja ljudi u raznim zemljama i da neposredno stupa u odnose s drugim subjektima meunarodnih odnosa " Katolika crkva, ne samo da ima veliki znaaj i speci#inu ulogu u meunarodnim odnosima, ve je i na poseban nain organizirana u odnosu na druge svjetske religije. PRAVOSLAVNA CRKVA 6a razliku od Katolike crkve koja je univerzalnog karaktera, s jedinstvenom #ijerar#ijom i centrom odluivanja, *ravoslavna crkva je, prije svega, organizirana na autokefalnom, odnosno nacionalnom principu! :a me%unarodnom planu, nominalno na elu *ravoslavne crkve i danas je Baseljenski sabor sa sjeditem u 9stanbulu, a Carigradska patrijarija i njen patrijar# su samo 'primus inter pares' me%u drugim crkvama i patrijarijama! Baseljenski sabor ima znaaj to je on vr#ovna vjerska instanca, koja daje autokefalnost pojedinim pravoslavnim crkvama! *roblem je u tome to se Baseljenski sabor veoma rijetko sastaje i to se #ijerar#ijski nastoji potisnuti i minimizirati, prije svega od strane &oskovske patrijarije, koja nastoji da bude vodea u cijelom pravoslavnom svijetu! ISLAM $ve do propasti /!C!, odnosno sultanata, i islam je u organizacionom i #ijerar#ijskom smislu imao univerzalan karakter! :a elu svi# muslimana zavisno od #istorijskog perioda, bio je sam padia# ;sultan<, odnosno ei#ulAislam, sa sjeditem u 9stanbulu! )aspadom /!C!, ukidanjem sultanata, u +urskoj revoluciji pod vo%stvom 7taturka, ukida se i #alifat i time se islam poinje organizirati na nacionalnoj osnovi! :aime, sve do ,>.2! ulogu vr#ovni# poglavara svi# muslimana imali su #alife, koji su ses matrali nasljednicima &u#ammeda, kao vr#ovnog vjerskog autoriteta i vo%e, ali i svjetskog vladara! Kao pokuaj obnove #alifata, sazvan je Galifatski kongres u Kairu ,>.4!, ali njegov program nije bio opepri#vaen u muslimanskom svijetu! +ransnacionalnu organizaciju pokuavalo je da predstavlja &uslimansko bratstvo, osnovano ,>.=! s ciljem da se uspstavi jedinstvena islamska arapska zemlja, s Kur'anom kao ustavom i '#ilafeta' kao dr ave koja bi okupila sve muslimane i sl!, ali su ti pokuaji bili nerealni! JUDAIZAM Fudaizam je izvor i kranstva i islama! :akon dugi# godina progonstva, Jidovi su s#vatili da e kao vjerska manjina prestati trpjeti samo ako budu ponovo mogli ivjeti u vlastitoj zemlji! 9z ti# s#vaanja, ideologije i elja rodio se cionizam, ijom je zaslugom i uspostavljena dr ava 9zrael! ,>2.! cionistiki pokret usvaja tzv! Haltimorski program, koji poziva na uspostavu idovske dr ave u britanskom mandatu *alestini! 8r ava 9zrael je uspostavljena ,2! maja ,>2=! odlukom 1eneralne skuptine ":!

SREDSTVA SPOLJNE POLITIKE 12

 8iplomacija Bojni instrumenti Ekonomski instrumenti *ropaganda i javno mnijenje SAMITSKA DIPLOMACIJA A $amiti D posebna vrsta diplomatski# pregovora gdje je cilj dovesti aktere na jednu geografsku lokaciju i pokuati rijeiti neka kljuna pitanja! 0 napoznatija samita( Nalta ,>23! *ostdam ,>23! Camp 8avid ,>5=! @ALTA $amit odr an 2!.!A,,!.!,>23! 1lavni akteri su bili @eril, )uzvelt i $taljin! Cilj )uzvelta i @erila bio je uee $ovjetskog $aveza u ratu protiv Fapana, zauzvrat, sovjetska sfera utjecaja prelazi i u &and uriju nakon poraza Fapana, dobitak ju nog $a#alina i Kurilski# ostrva! *redmet razgovora bila je budunost 9stone Evrope, :jemake i ":Aa! $ovjeti e doopustiti odr avanje slobodni# izbora na teritorijama koje su oslobodili! $78 i "K su se slo ile da vlade dr ava koje granie sa $$$) budu prijateljski opredijeljene prema $ovjetu! " sluaju *oljske dogovoreno je uee komunista u postratnoj vladi *oljske! " okviru ":Aa dogovoreno je lanstvo Bijea sigurnosti i veto za svi# 3 lanica Bijea sigurnosti! *ostratna :jemaka treba preuzeti obavezu isplate parcijalne reparacije, a Krancuska je ukljuena u upravljanje postratnom :jemakom! *rve reakcije na dogovor su bile pozitivne, ali ve u aprilu ,>23! poinju neslaganja sa $ovjetima o budunosti istone Evrope! POSTDAM /dr an ,5! jula ,>23 do .! augusta ,>23! Cilj je bio dogovoriti granice i obnoviti postratnu :jemaku! Kljuno je bilo pitanje njmake reparacije, $ovjeti su tra ili znaajne reparacije dok je +ruman pristao na reparacije iz okupacioni# zona! 8ogovorena je demilitarizacija postratne :jemake i podjela u 2 okupacione zone! /kupacione sile A ;$78, $ovjetski savez, Belika Hritanija i Krancuska< 9deja je bila i iskorijeniti autoritane uticaje u njemakom obrazovanju! CAMP DAVID "esnici su bili 7nMar $adat, &enac#em Hegin ;premijer 9zraela<, Fimmy Carter, a odr an je ,>5=! *regovori su trajali ,0 dana! *ostignuta su dva dokumenta( /kvir za mirovni sporazum izme%u 9zraela i Egipta, vraanje sinajske teritorije u zamjenu za diplomatsko priznanje Egipta, ogrnaienje egipatskog vojnog prisustva na granici, pristup $ueskom kanalu potpisan ,>5> A prvo priznanje dr ave 9zrael od strane arapske dr ave! *rincipi za budue pregovore, autonomija *alestincima kao preduslov za mir sa arapskim susjedima! Camp 8avid je najvei Carterov uspje# za koji je dobio i :obelovu nagradu .??.! Carter je lino vodio pregovore, posredovao izme%u egipatske i izraelske strane I klju uspje#a! 7rapi su izgubili( $inaj, 1azu, istoni Ferusalem, 1olan, 6apadnu obalu! +e teritorije su pripale 9zraelu! STUDIJA SLU<AJA INVAZIJE IRAKA .?! marta .??0! je poela invazija na 9rak! Hagdad je zauzet >! aprila i pao je u ruke ameriki# trupa! /va invazija je bila savreni vojni uspje#! A :eokonzervativni pokret D struja unutar republikanske strankeO desna struja unutar stranke! WolfoMitz! 6ala u se za direktne vojne intervencije C *oMel D bio protiv intervencije u 9raku, jer ona nije u interesu $78Aa! $matra da je potrebno odobrenje Bijea sigurnosti da bi se izvrio ovaj vojni interes 8onald )umsfeld D jedini ameriki sekretar u . mandata, podr avao je intervenciju u 9raku 7#med C#alabi D direktor irakog nacionalnog Kongresa! 0? godina je bio van 9raka! Condoliza )ice D podr avala stav )umsfelda! Kongres nije odigrao ulogu! :ije bilo saglasnosti! *ostojala je marginalna uloga predsjednika D Hus# u prvoj godini svog mandata je bio protiv invazije!

13

"nilateralna politika Hus#a se oitovala nakon ,,!septembra! *aul Hrenner D prvi guverner 9raka je donio . odluke )asputanje H7)+ *7)+9FE, zabrana zaposlenja lanova H7)+ *7)+9FE! " sutini, odrekli se veinskog starog 9raka )asputanje irake vojske D jednim potpisom je ostalo bez posla =?? ??? obueni# iraki# vojnika! 6apostavljen je bitan faktor, a to je da je invazijom 9raka 9ranu nainjena usluga i da je kreirana iitska dr ava! TURSKA I SLU<AJ SJEVERNO! IRAKA @l!3 povelje :7+/ saveza! +urska je strateki bitna dr ava! 9rak ima nafte i na sjeveru i na jugu! 7merikanci su #tjeli pomou +urske izvriti invaziju! *ostojao je poslovni# interes turski# privrednika protiv invazije, ba kao i energetski interes! Favno mnijenje A milioni ljudi izlaze na ulice i ne ele da turska izvri invaziju! +urska e garantovati mir na sjeveru 9raka, nee izravno intervenisati niti e dopustiti 7merikancima da izvre invaziju! Kljuni ekonomski faktor 9raka je sama +urska! *!$! Kali sluaj o plinovodima, ali mi on fkt nije jasan, pa ga nisam ni prepisivala! TIPOVI MEUNARODNIH ODNOSA (str. 169-220) DRUGA PARCI A!A C"#$"%&' t()r"*' +"st)r"*( Ar&)$,' T)*&-"*' ( S:ajizrazitiji akcenat u jednolinom nizu doga%aja koji se stalno ponavljaju jeste izbijanje velikog rata u kome jedna sila koja je isprednjaila u odnosu na suparnike izvede tako opasan pokuaj osvajanja svjetske dominacije da izazove stvaranje protivnike koalicije svi# drugi# sila!T T()r"*' ,./"+ 0"#$.s' nastoji da objasni zato su se tokom pret#odni# pet vijekova periodi rata smjenjivali sa periodima mira, uz promjenu ciklusa koja se obino doga%ala istovremeno i sa promjenama u relativnoj moi glavni# dr ava! +okom ovog ciklusa svaki globalni rat vodio je do pojave pobjednikog #egemona D dominantnog globalnog lidera sposobnog da diktira pravila prema kojima e se upravljati me%unarodni politiki i ekonomski odnosi! T()r"*' +(/(1)&"st"%#( st'-"$&)st" pretpostavlja da je za stabilan svjetski poredak potreban dominantan svjetski lider koji bi ka njavao agresore koji ugro avaju status Uuo i sprjeavao da eksplozivna konkurencija dugotrajni# suparnitava izme%u konkurentski# sila eskalira u veliki sistemski rat! PRVI SV ETS2I RAT *rvi svjetski rat buknuo je na svjetskoj pozornici kada je srpski nacionalista ubio nadvojvodu Kerdinanda juna ,>,2!god!, u $arajevu! Fo prije atentata formirana su dva neprijateljska saveza, kojima su :jemaka, 7ustrougarska i /tomansko carstvo ;Centralne sile< suprotstavljeni Krancuskoj, Hritaniji i )usiji ;7ntanta<! U3r)0" Pr4)/ s4*(ts#)/ r't' $+)"K+")7-967& D posmatra promjenljiv raspored moi unutar globalnog sistema kao primarni inilac koji odre%uje ponaanje dr ava! )aspored moi odre%uje #oe li se obrazovati koalicije i #oe li preovladati mir! R'4&)t(5' s"$( D teorija po kojoj e se mir i stabilnost najvjerovatnije odr ati kada je vojna sila raspore%ena tako da nijedna sila niti blok ne mogu dominirati drugima! T()r"*' r'0")&'$&)/ "3-)r' tvrdi da je izbijanje rata bilo rezultat elje :jemake elite da ratom sa Krancuskom i )usijom ojaa svoj polo aj na kontinentu, potvrdi njen status svjetske sile i da se odvrati pa nja domae javnosti od unutranji# problema! &nogi jo smatraju da je bujanje &'0")&'$"31', posebno u Fugoistonoj Evropi, stvorilo klimu miljenja koja je uinila rat vjerovatnim! 9ntenziviranje nacionalistiki# osjeanja potpirilo je dugo potiskivane etnike i nacionalne mr nje, to je dodatno opteretilo sposobnost evropski# dr ava da izbjegnu rat! Bipola+i2am D me%unarodni sistem sa dva dominantna centra moi P)s$*(,"0( Pr4)/ s4*(ts#)/ r't' 6avretkom ovog rata tri carstva ;austrougarsko, otomansko i rusko< su propala, dok su na nji#ovim teritorijama formirane nove dr ave! " Bersajskom dvorcu nadomak *ariza V%:+o Vil,o&, ameriki predsjednik, je odr ao govor i predlo io stvaranje Li)* &a+o:a, na Baingtonskoj pomorskoj konferenciji ,>..!, je tako%er potpisan i U)o0o+ p*/ ,ila ;Fapan, Krancuska, Hritanija, 9talija i $78<! *otpisan je i B+ia&4K*lo)o0 pa-/ koji je ,>.=!, zakonski zabranio rat kao instrument

14

spoljne politike! U)o0o+ 3*/i+i ,il* potpisale $78, Fapan, Krancuska i Hritanija kojim se ove sile obavezuju da nee napadati kolonije ostali# potpisnica! DRUGI SV ETS2I RAT 1lobalan po obimu, ovaj rat je bio borba za mo po modelu realista! /n je suprotstavio faistiku koaliciju koja je te ila nadmoi u svijetu D trojku /sovine ;:jemaka, 9talija i Fapan< neoekivanom Belikom savezu ;$$$), $78, Hritanija i Krancuska< U3r)0" Dr./)/ s4*(ts#)/ r't' :ekoliko faktora je o ivjelo #egemonistike ambicije :jemake! Faanje( 9)E8E:+96&7 D nastojanje etnike grupe da silom povrati kontrolu nad teritorijom tako da postojee dr avne granice vie ne dijele grupu ;u ovom sluaju :ijemce< K7'96&7 D ideologije koja se zala e za ekstremni nacionalizam i uspostavljanje autoritarnog drutva zasnovanog na jednopartijskom sistemu sa diktatorskim vo%stvom! &7CG+*/-9+9K D :emaka realna filozofija upravljanja dr avom koja ekspanziju dr avne moi i teritorije upotrebom oru ane sile smatra za legitiman in! :a poetak je tako%er utjecala ogorenost :jemake zbog kazneni# uslova koji su joj nametnuti nakon *rvog svjetskog rata! Bersajskim ugovorom nametnute su joj visoke reparacije, razorena vojna sila i sprijeen ulazak :jemake u -igu naroda! 6bog te svoje iskljuensti :jemaka je nastojala da silom povrati svoje status velike sile ne koji je smatrala da ima pravo! :akon to su $78 odbacila Bersajski sporazum i pri#vatile politiku izolacionizma ;politika povlaenje iz aktivnog uea sa ostalim uesnicima u svjetskim poslovima i umjesto toga orjentacija dr avni# napora na bavljenje unutranjim poslovima<, Krancuska i Hritanije su poele da se bore za prednost! Hritanije je eljela da ouva novu ravnote u sile time to je podsticala naoru avanje :jemake, dok se Krancuska protivila ponovnom prijemu :jemake kao ravnopravnog lana na me%unarodnoj sceni! *ristanak na ponovno naoru avanje :jemake doveo je do 6)$"t"#( 6)6.7t'&*' ;strategija pravljenja manji# ustupaka agresorskoj dr avi bez osvete u nadi da e je to zadovoljiti te da nee nasrtati na teritoriju svoji# susjeda<! 9ako se Gitler obavezao da nee iriti teritoriju :jemake silom, on je to obeanje iznevjerio ,>0=!, kada je natjerao 7ustriju na A&s0+$.ss, ubrzo poslije toga za#tjevao je $udetsku oblast! +akvo njegovo ponaenje dovelo je do M"&+(&s#( #)&8(r(&0"*( septembra ,>0=!god!, konferenciji su prisustvovali predstavnici :jemake ;7dolf Gitler<, 9talije ;Henito &usolini<, Hritanije ;:evil @emberlen< i Krancuske ;Eduard 8aladje<, na osnovu politike poputanja oni su pristali na Gitlerove za#tjeve! "A$B$'(A($)o:!, Gitler i $taljin su objavili svoj Pa-/ o &*&apa:a&j% ;Ri7*&/+op4Molo/o0 pa-/=, obavezujui se da nee jedna drugu napasti! Gitler je nakon toga napao *oljsku a zatim su mi Krancuska i Hritanija objavile rat, time je poeo 8rugi svjetski rat! Fapan je, kako bi sprijeio $78 da uzmu uea u ratu, septembra ,>2?!, sklopio +rojni pakt sa :jemakom i 9talijom kojim su se tri sile /sovine obavezale da e pomoi jedna drugoj u sluaju napada neke od veliki# sila koje ne uestvuju u ratu kao to su $78! 5!,.!,>2,!god!, Fapan je izveo iznenadni napad na $78 u *earl Garburu, gotovo istovremeno im je i :jemaka objavila rat D time je prekinuta politika izolacionizma $78Aa! $78 su formirale koaliciju sa Hritanijom i $$$)Aom da bi se oduprli faistima! :eki #istoriari smatraju i da je uzrok 8rugog svjetskog rata pojava m%l/ipola+&o,/i ;raspodjela svjetske moi izme%u tri ili vie centara D veliki# sila, pri emu su ostale dr ave svrstane na stranu jednog od suparnika< u raspodjeli moi! :euspje# -ige naroda da organizuje kolektivni odgovor na agresije oznaavao je slabe institucionalne barijere ratu! 8rugi svjetski rat izbio je prvenstveno zbog :jemake agresije, propagirajui superiornost :ijemaca kao Srase gospodaraT i otvoreni antisemitizam i antikomunizam! P)s$*(,"0( Dr./)/ s4*(ts#)/ r't' *objedom $aveznika nad /sovinom dolo je do preraspodijele moi i reorganizovanja granica! $ama :jemaka bila je podijeljena na okupacione zone koje su kasnije predstavljale osnovu za njenu podjelu na 9stonu i 6apadu :jemaku! *roAsovjetski re imi su preuzeli vlast nad 9stonom Evropom, $$$) je uzeo etiri Kurilska ostrva od Fapana, a Koreja je podijeljena du 0=!, paralele na sovjetsku i ameriku okupacionu zonu! Belika trojka vo%a D Binston @eril, Krenklin )uzvelt i Fosif $taljin D sastali su se na Ko&C*+*&ciji &a Jal/i % C*7+%a+% '(56$)o:!, da bi se rijeila poslijeratna teritorijalna pitanja i postupak glasanja u /":Aa u cilju kolektivnog upravljanja svjetskim poretkom! " julu '(56$D % Po/,:am% se ponovo sastala Svelika trojkaT ;s tim da je sada $78 predstavljao Gari +ruman< ovaj sastanak je zavren bez dogovora! $aradnja saveznika poslije rata u cilju stvaranja nove me%unarodne organizacije kojom bi se upravljalo poslijeratnim me%unarodnim poretkom dovela je ,>23!, do stvaranja O+)a&i2acij*

15

%j*:i&j*&iE &a+o:a ;OUN=! Kini je obeano mjesto u Bijeu sigurnosti ":Aa, zajedno sa Krancuskom i Svelikom trojkomT, svr#a tog Bijea je bila da garantuje da e sve dominantne dr ave biti zajedniki odgovorne za ouvanje mira! *oto su $78 i $$$) zavretkom rata postale dvije najvee sile, one su poele da koriste ": za me%usobno nadmetanje, tako je poeo i Gladni rat! H!ADNI RAT :ovonastali globalni sistem karakterisao se bipolarnom raspodjelom moi koji se satojao od mnogi# suvereni# dr ava van evropskog jezgra kojim su dominirale dvije najsna nije, pored toga bitno je napomenuti i pojavu nuklearnog oru ja koja je promijenila znaenje prijetnje ratom! 9z takvi# okolnosti rodila se konkurencija izme%u $78Aa i $$$)Aa za #egemonistiko vo%stvo! U3r)0" " (4)$.0"*' H$',&)/ r't' LADNI RAT D 2. godine ;,>2>A,>>,< dugo suparnitvo izme%u $78Aa i $$$)Aa, kao i nji#ovi# konkurentski# koalicija, sa ciljem da se ogranii ekspanzija protivnika i osvoji prevlast u svijetu! 9stie se nekoliko postularni# uzroka( ,! Gladni rat je rezultat tranzicije sile ;su avanje razlika u vojnim sposobnostima izme%u suprotstavljeni# veliki# sila za koje se vjeruje da poveava mogunost izbijanja me%usobnog rata< koji je izbacio $78 i $$$) na vr# me%unarodne #ijerar#ije D zbog ega je svaka od njei# postala sumnjiava prema onoj drugoj, a nji#ov rivalitet neizbje an! /kolnosti su svakoj supersili davale razloga da se boji i podsticala je svaku od sila da ostvari i uspostavi dominantan uticaju svojoj sopstvenoj sferi uticaja ;odre%eni region svijeta pod uticajem velike sile<! .! Gladni rat je ustvari produ etak uzajamnog prezira supersila za proklamovane stavove druge strane o politici i ekonomiji! $tra# $78Aa od marksizma podsticao je pojavu antikomunizma kao suprotstavljene ideologije! $lino tome, sovjetsku politiku je podsticalo vjerovanje da kapitalizam ne mo e da koegzistira sa komunizmom! 0! Gladni rat je neto ukorjenjeno u psi#olokim iniocima, naroito u pogrenim predstavama supersila o motivima druge strane! " tom svjetlu, suprotstavljeni interesi i ideologije bili su od drugorazrednog znaaja u odnosu na nerazumijevanje! :epovjerljivi akteri su skloni da vide vrlinu u svom djelovanju a u postupcima protivnika zlu namjeru! +u tendenciju ilustruje trka u naoru anju( pogreno vjerujui da se protivnik priprema za agresivni rat, potencijalna rtva se naoru ava da bi se branila, ime izaziva uplaenog protivnika da ispuni predvi%anje naoru avajui se dalje u cilju odbrane! )ezulatat ovakvog ponaanja je klasina ilustracija sigurnosne dileme D problem u anar#inom globalnom sistemu u kome naoru avanje dr ava tobo e u odbrambene svr#e navodi druge dr ave da se za uzvrat naoru avaju, sa konanim rezultatom da nacionalna bezbjednost svi# otpada sa poveanjem stepena naoru anja! T()r"*' ,)1"&' D metafora popularna tokom Gladnog rata koja je predvi%ala da ako jedna dr ava potpadne pod uticaj komunizma, to e se isto dogoditi i njenim susjedima u lananoj reakciji, kao niz domina koje se rue! *riroda Gladnog rata mijenjala se tokom njegovog trajanja, tako se mogu izdvojiti periodi( '$ Ko&C+o&/acija ;'(564'(#"= DFo+:F K*&&a& napisao lanak , koji je postao iroko poznat ,>25!, u kojem je tvrdio da e sovjetske vo%e osjeati nesigurnim u svoju politiku sposobnost da odr e mo a da e ta nji#ova nesigurnost dovesti do aktivne, mo da i agresivne, sovjetske spoljne politike! 9stakao je da glavni element bilo koje amerike politike prema $$$)Au mora biti odluno i dugorono ograniavanje ruski# ekspanzionistiki# tendencija! *redsjednik +ruman je pri#vatio te Kennanove ideje kao kamen temeljac amerike poslijeratne spoljne politike! T+%ma&o0a :o-/+i&a D izjava predsjednika da e $78 pribjei intervenciji da bi pomogla narode koji su stali na stranu $78Aa u borbi protiv spoljnog potinjavanja! O7%2:a0a&j* D strategija sprjeavanja suparnike velike sile da koristi silu da bi promijenila ravnote u sile i poveala svoju sferu uticaja! /dnosi izme%u supersila su se poeli popravljati 3?Ati# godina VV vijeka, poto je $$$) prekinuo ameriki nuklearni monopol ,>2>!, promjene u ravnote i su uticale na udaljavanje od konfrontacije! /pasnosti od razaranja veliki# razmjera su nalagale uzdr anost i izmjenile uslove borbe!, obje sile su poele da troe znatna sredstva za pridobijanje saveznika pozivajui se na str't(/"*. 6r)7"r(&)/ ),4r'9'&*' ;obaveza velike sile svojim saveznicima da e koristiti svoju vojnu mo da sprijei da budu napadnute od strane neprijatelja<! +ako se Gladni rat proirio cijelim svijetom, dovodei do rasporeda vojne moi karakteristine za -"6)$'r&)st ;situacija u kojoj je

16

mo koncentrisana u dva suparnika centra tako da ostale dr ave definiu svoju pripadnost u smislu svog odnosa sa obje strane<! M"r)$*.-"4' #)(/3"st(&0"*' D poto je $$$) bio strateki inferioran u odnosu na $78, :ikita Gruov je ,>34!, vodio politiku miroljubive koegzistencije sa kapitalizmom, kojom je tvrdio da rat izme%u kapitalistiki# i komunistiki# dr ava nije neizbje an i da me%ublokovska konkurencija mo e biti miroljubiva! 1odine ,>4.!, tajno postavljanje sovjetski# raketa na Kubi stvorilo je uslove za najveu probu sposobnosti supersila da upravljaju svojim sukobima D -%7a&,-% -+i2%! :a kraju je $$$) ipak ustuknuo i kriza se zavrila! "$ O: -o*)2i,/*&cij* :o :*/a&/a ;'(#A4'(GB= *ronala enje naina za koegzistenciju je postalo imperativ! Kada je )iard :ikson izabran za predsjednika $78Aa on je pod uticajem svog savjetnika za nacionalnu sigurnost, H(&r"*' 2"s"&,5(r', inicirao nov pristup odnosima sa $$$)Aom koji je ,>4>!, zvanino prozvao detantom! Kontrola naoru anja bila je u sreditu razgovora koji su se vodili o ,(t'&t. (:r. D(t(&t() D strategija nastojanja da se smanji zategnutost izme%u neprijatelja kako bi se smanjila mogunost rata! R'3/)4)r" ) )/r'&"%(&*. str't(7#)/ &')r.5'&*' (SA!T) inicirani ,>4>!, nastojali da ogranie prijeteu, ekspanzivnu i sve br u trku u naoru anju ograniavanjem postavljanja antibalistiki# projektila! A$ O: po&o0&* -o&C+o&/acij* :o p+i7liFa0a&ja ;'(G(4'(('= " mnogoemu sovjetska invazija 7fganistana ,>5>!, dovela je do kraja detanta! *redsjednik 8 imi Karter je tada lansirao 2'rt(r)4. ,)#tr"&. izjavljujui spremnost $78Aa da upotrijebi vojnu silu da bi zatitila svoj pristup naftnim izvorima iz pravca *erzijskog zaliva! $a sve eim govorom o ratu intenzivirale su se i pripreme za njega! R(/'&)4' ,)#tr"&' obavezala je ameriku pomo antikomunistikim pobunjenicima koji su nastojali da srue re ime podr avane od $$$)Aa u 7fganistanu, 7ngoli i :ikaragvi! *redsjednik G)r-'%)4 je omoguio poboljanje odnosa svojim zalaganjem za Snovo razmiljanjeT kako bi se postiglo pribli avanje ili pomirenje interesa suprotstavljeni# dr ava! /n je nastojao da rijei razlike izme%u dvije dr ave kako bi zaustavio pogoranje ekonomske situacije i me%unarodni# odnosa, pa je preuzeo domae reformeda bi unaprijedio demokratizaciju i prelazak na tr inu privredu! +ako su se $ovjeti poeli ponaati kao saveznici a ne kao neprijatelji $78Aa! *restali su da poma u Kubu, povukli su se iz 7fganistana i 9stone Evrope i najavili jednostrano smanjenje vojni# izdataka! Gladni rat je poeo da propada ,>=>!, kada je sruen ;(r$"&s#" 3",, a stvarno je okonan ,>>,!, kad se $$$) razjedinio, pri#vatio principe tr ine ekonomije i zapoeo demokratske reforme! $$$) je pri#vatio poraz komunizma, raspad Baravskog pakta i ujedinjenje :jemake! P)s$*(,"0( H$',&)/ r't' Kraj Gladnog rata izmijenio je me%unarodne odnose duboko i na razliite naine! :eposredna posljedica kraja ovog rata jeste transformisana globalna #ijerar#ija u kojoj )usija vie ne predstavlja prijetnju amerikom #egemonistikom vo%stvu! MULTIPOLARNI SVIJET HHI VIJEKA 8ok je raspored moi u #ladoratovskom sistemu bio bipolaran, post#ladnoratovski svijet obeava da e biti sasvim drugaiji! *ovlaenje )usije dovelo je do nove unipolarne strukture! *oetkom >?A ti# god!, VV vijeka, kada su vodile pobjedniki rat u perzijskom zalivu $78 su u ivale u Sunipolarnom momentuT! 7li izgleda da takvo stanje nee dugo potrajati, jer ekonomska mo Kine i drugi# raste D i to br e u odnosu na $78! 6bog toga se predvi%a multipolarnost! M%l/ipola+&i ,0ij*/ za#tijevat e kontinuiranu brigu o vojnoj sigurnosti i politici ravnote e sile uz sve veu brigu o ekonomskim odnosima izme%u veliki# sila! &nogi teoretiari ukazuju na opasnosti svojsvene multipolarnom rasporedu moi! Fer je dosada sa promjenom relativne snage veliki# sila uvijek dolazilo do nadmetanja a zatim i rata! &ultipolarna politika je, po nji#ovom miljenju, naroito opasna jer e u takvom sistemu biti tee razlikovati prijatelje od neprijatelja jer e saveznici u oblasti vojen sigurnosti vjerovatno biti suparnici u ekonomskim odnosima!

17

)asprava o metodima garantovanja me%unarodne sigurnosti u Was#ingtonu, +okiju, Herlinu i &oskvi danas se vrti oko etiri osnovne opcije( ,! U&"$'t(r'$&" #)&0(6t uloge velike sile predstavlja jednu od mogunosti! $amostalno djelovanje je naroito privlano samopouzdane velike sile sigurne u svoju nezavisnu snagu! "nilaterizam mo e ukljuiti i izolacionizamO pokuaj da se vri #egemonistiko vo%stvoO strategiju selektivnog anga ovanja koja spoljno anga ovanje koncentrie na vitalne nacionalne interese! .! :jegovanje posebni# odnosa sa drugom velikom silom, slino odnosima B! Hritanije i $78Aa u VV vijeku, ilustruje drugi pristup za koji pojedini parovi veliki# sila mogu da se opredijele! 6ajednika deklaracija o multipolarnom svijetu i novom svjetskom poretku, koji su Kina i )usija potpisale ,>>5!, ukazuje na vrstu str't(7#)/ -"$'t(r'$&)/ 6'rt&(rst4'! Kao odgovor na ovaj ugovor $78 je potpisala sporazum sa Fapano ,>>>!, s ciljem da se ojaaju nji#ovi specijalni odbrambeni odnosi! 0! +rea strategija jeste st4'r'&*( 6'#t' "$" s6)r'3.1' ) s'r',&*" "31(<. 4($"#"+ s"$' kako bi se zajedniki upravljalo me%unarodnim sistemom u cilju sprjeavanja da me%unarodni sporovi prerastu u rat! *rimjer za to je Evropski pakt izme%u ,=,3!, i ,=..! 2! :eki politiari preporuuju da se dananje velike sile ujedine sa manjim silama u cilju stvaranja pravog sistema #)$(#t"4&( s"/.r&)st"! *rincipi kojima je obrazlagano formiranje -ige naroda ,>,>!, predstavljaju primjer ovog multilateralnog pristupa miru u uslovima multipolarnosti! MEUNARODNI ODNOSI U UV ETIMA UNIPO!ARNOG SVI ETA (str. =>=-6?9) RAT D stanje koje nastaje unutar dr ava ;gra%anski rat< ili izme%u dr ava ;me%udr avni rat< kada akteri koriste nasilna sredstva da unite svoje protivnike ili da i# primoraju na potinjeni polo aj! Karl fon Klauzevi je rekao da je rat samo produ etak diplomatije drugim sredstvima! SUKOB D neslaganje koje esto izbija u me%unarodnim odnosima oko interesa koji se do ivljavaju kao nepomirljivi! +ri osnovna naina na koja oru ani sukob najee izbija( ,! )atovi izme%u dr ava .! 1ra%anski ratovi unutar dr ava 0! +erorizam Fo od ,>23!, kada je okonan 8rugi svjetski rat, nije protekao ni jedan dan a da negdje nije vo%en rat! Krajem .??.!, vo%eni su veliki oru ani sukobi na 0= mjesta u itavom svijetu, ukljuujui 7fganistan, 9rsku, /balu $lonovae i Kilipine! +eroristiki napad od ,,!>!, smanjio je povjerenje u sposobnost svijeta da uspostavi kontrolu nad nasiljem, uprkost tome to se $78 i njegovi saveznici sveano obavezali da e povesti pobjedonosni rat protiv globalnog terorizma! Bojni planeri sada uoavaju mogunost da u budunosti mnotvo mali# ratova vode pripadnici neregulari# milicija ili privatni#, odnosno poluprivatni# snaga kao to su nevladii teroristiki pokreti koji e se boriti protiv dr avni# oru ani# snaga! U2+oci +a/a se dijele na tri kljuna kategorijalna nivoa( ,! pojedinani, .! dr avni i 0! globalni sistem! ,! */FE89:7@:9 :9B/ D u izvjesnom smislu svi ratovi me%u dr avama vode porijeklo iz odluka nacionalni# vo%a iji je izbor taj koji konano odre%uje da li e doi ili nee doi do oru anog sukoba! 6a razmatranje ovog nivoa bitno je pitanje ljudske prirode! /vdje se pri#vata zakljuak iz 8arvinove teorije( ivot je borba za opstanak oni# najsposobniji#! /dre%eni broj teoretiara rat tumee kao steenu kulturnu naviku, po njima agresija je osobina koju ovjek stie u ranim danima kao rezultat socijalizacije ;procesi kroz koje ljudi ue i stiu odre%ena uvjerenja, vrijednosti i modele ponaanja koji su pri#vatljivi u drutvu! @R't&' 1'/$'A je

18

izraz koji koristi +olstoj da bi opisao spremnost ljudi da polo e svoj ivot u velikim ili malim borbama iji znaaj ponekad i ne s#vataju! .! 8)J7B:9 :9B/ D opte je uvjerenje da razlike u vlasti, veliini, ideologiji, geografskom polo aju, demografskoj dinamici etnikoj #omogenosti, bogatstvu, ekonomskim rezultatima, vojnim sposobnostima i nivou prosjenog obrazovanja utiu na to da li e dr ave ui ili nee ui u rat! +vrdnja da na izglede za rat ponajvie utiu nacionalna svojstva i tip voa koji donose politike odluke u ime dr ava zapravo je najvei izazov neorealistikoj pretpostavci da me%unarodne okolnosti predstavljaju najsna niju determinantnu ratovanja i da domai faktori nemaju ba nikakav uticaj! Nove dr!ave, koje za sobom nemaju dugu istoriju, imaju najvie izgleda da budu poprite gra%anski# ratova i da uestvuju u stranim ratovima! Bisok nivo gra%anski# ratova i umjeanosti u me%unarodne sukobe na 1lobalnom jugu tijesno su povezani sa injenicom da su gotovo sve te slabije razvijene zemlje nedavno stekle nezavisnost od kolonijalista! +ako%er geogra#ski korijeni oru ani# sukoba danas se priznaju kao va an inilac koji utie na vjerovatnou nestabilnosti i ratovanja, pojaano je nadmetanje za pristup najveim izvoritima nafte, gasa ili vode! Beina zemalja 1lobalnog juga se sla e sa realistima i nji#ovom tezom da oru je doprinosti sigurnosti, pa su izgradile velike armije kako bi se ouvale od potencijalne agresije ali i da bi kontrolisale vlastite gra%ane! Komunistiki teoretiari tvrde da je uzrok rata i kapitalizam jer kapitalisti sprovode imperijalizam i kolonijalizam! Fo jedan stav je da globalizacija dovodi do sukoba jer se koristi od ekonomske razmjene neravnomjerno distribuiraju! -iberalisti tvrde da je tip vlasti tako%er bitan! +ako je Kant ,5>3!, tvdio da kada gra%ani dobiju osnovna ljudska prava smanjit e se vjerovatnoa da e te dr ave zapoinjati ratove! +ako%er nacionalizam ;ljubav i lojalnost prema sopstvenoj naciji< po opem uvjerenju predstavlja ono izvorite iz koga esto nastaju ratovi! Beina oru ani# sukoba danas se #rani nacionalistikim osjeanjima koja podstiu ratnu groznicu popraenu otvorenim neprijateljstvom i prezirom prema neprijatelju o kome postoji samo karikaturalna predstava! 0! 1-/H7-:9 :9B/ D neorealizam vidi rat kao neto to nastaje iz promjena na globalnom nivou, to znai da je on proizvod decentralizovanog karaktera globalnog sistema koji za#tjeva od suvereni# dr ava da se oslone na samopomo kako bi osigurale vlastitu sigurnost! B*27j*:o&o,&aI,i)%+&o,&a :il*ma D tendencija dr ava da na defanzivno naoru avanje svoji# protivnika gledaju kao na prijetnju, tako da se u odgovor na tu prijetnju naoru avaju, to onda dovodi do pada svaije sigurnosti! $eunarodna anarhija tako%er mo e podstai izbijanje ratova, ali ona ne daje cjelovito objanjenje promjena u nivoima rata i mira koje se odvijaju tokom vremena! +ako%er postoji stav da postoji neto u dinamici svjetske politike to sistem dr ava pretvara u sistem ratova D mo da je to anar#ina priroda svjetske politike, njen nejaki pravni sistem, neujednaena distribucija moi, neminovne destabilizujue promjene u relativnoj moi osnovni# aktera ili neka kombinacija strukturalni# odlika! )at je tako%er esto izbijao onda kada bi dolo do promjena u vojnoj moi velikih dr!ava! &ada nije bio neminovan, rat je bio vjerovatan kad god bi odnos konkurentne moi dr ava bio umanjen! 7ko je suditi po teoriji tranzicije moi, periodi u kojima su vojne sposobnosti suparnika gotovo neuravnote ene, stvaraju neop#odne uslove za globalni rat, dok velike nejednakosti obezbje%uju mir ili, u najgorem sluaju, ogranieni rat! :a kraju se kao razlog navodi teorija dugih ciklusa ;tumaenje svjetske #istorije koje se usredsre%uje na repetitivne modele me%udr avnog ponaanja, kao to opi ratovi koji za#vataju itav sistem u razliitim intervalima poslije dugi# perioda globalnog mira<! Gegemon D inokosna, i u vojnom i ekonomskom pogledu dominantna dr avaO ona svoju mo kojoj nema premca i koju niko ne dovodi u pitanje koristi za uspostavljanje i nametanje pravila iji je cilj ouvanje postojeeg svjetskog poretka i njenog polo aja u tom poretku! ORU9ANI SUKOB MEU DR9AVAMA !+aJa&,-i +a/ D rat izme%u frakcija unutar iste zemlje! 1ra%anski ratovi potiu iz slini# novonastali# uslova i koncentrisani su oko nekoliko istaknuti# pitanja, a to su( (t&"%#( /r.6( #)*( tr'5( '.t)&)1"*. ili nastoje da za sebe stvore zasebnu dr avu ;Kurdi u +urskoj, @eeni u )usiji<, 1(<.&'r),&( -)r-( #)*( s( 4),( 3' st"0'&*( #)&tr)$( &(#( 6)st)*(9( ,r5'4( ;7fganistan, Kolumbija, *eru, )uanda, 'ri -anka i $udan D ratovi vo%eni zbog uspostavljanja dr avne kontrole, a bili podsticani etnikim, plemenskim ili vjerskim sporovima<, &(.s6*(7&( ,r5'4( ;u kojima je vlast nacionalne vlade do ivjela kolaps i u kojima je izbila oru ana borba izme%u suparniki# etniki# milicija, ratni# gospodara ili kriminalni# organizacija koje nastoje da

19

steknu vlast i uspostave kontrolu nad dr avom<! +reba istai nekoliko karakteristika gra%anski# ratova( ,! +rend u pravcu globalizacije spoljne intervencije u unutranjim sukobima .! Jestina A genocid i masovno unitavanje sa ciljem da se istrijebi stanovnitvo itavi# regiona postali su neto sasvim uobiajeno u novijim gra%enskim ratovima ;)uanda A pleme Gutu podstaklo gra%ene na genocidno ubijanje, $udan D vlada nastoji da ouva vlast unitavanjem manjinski# opozicioni# grupa, zapoela politiku koja ima cilj da razjedini i uniti narod na prete no #rianskom i antimistikom jugu< 0! +rajanje D veinom traju dugo 2! )ezistentnost na rjeenja putem pregovora, s#ema gra%anski# ratova je da su domai neprijatelji rijetko kada u stanju da okonaju borbe kompromisom postignutim za pregovarakim stolom, preko polovine se zavravaju na bojnom polju U3r)0" /r'<'&s#"+ r't)4' 1ra%anske ratove prouzrukuje iroki niz ideoloki#, demografski#, vjerski#, etniki#, ekonomski#, socioAstrukturalni# i politiki# uslova! 1ra%anski rat i revolucija se istovremeno brane kao instrumenti pravde i osu%uju kao nemoralno pri#vatanje nasilne promjene! U&%/+a.&ja po7%&a D jedan od uzroka gra%anskog rata, unutranje nasilje je reakcija na razoaranje i relativnu oskudicu;s#vatanje ljudi da su nepravedno lieni bogatstva i statusa koji zaslu uju<! +o naravno va i za veinu zemalja 1lobalnog juga gdje je raspodjela bogatstva i mogunosti veoma neravnomjerna! S*c*,io&i,/i3-* po7%&* D nacionalni pokreti za nezavisnost esto pokreu ratove Nacio&ali2am D sna no identifikovanje sa sopstvenom nacionalnou ili etnikom grupom tako%er mo e da izazove ratove protiv vlade! E/&o&acio&al&i ,%-o7i D veoma esti, poslije 8rugog svjetskog rata, u multietnikim dr avama izazvani starom etnikom ili rasnom mr njom! N*%,pj*.&* :+Fa0* D mnoge novonastale vlade su slabane i raspadaju se u pokuaju da na efikasan nain ovladaju regulativnom vlau koje im suverenitet po me%unarodnom pravu daje u upravljanju stvarima u okviru teritorijalni# granica! DEFINICIJA( :euspjene dr ave su vlade kojima prijeti opasnost da izgube lojalnost svoji# gra%ana koji se bune protiv korupcije i administrativni# neuspje#a, i u tom procesu izazivaju cijepanje zemlje na posebne politike dijelove! E-o&om,-i i20o+i %&%/+a.&jiE po7%&a D destabilizacija izazvana brzim rastom, kada modernizacija izazove poveana oekivanja koja vlade nisu u stanju da zadovolje, esto slijedi gra%anski rat! M(<.&'r),&( ,"1(&3"*( .&.tr'7&*(/ r't' $poljni faktori esto utiu na interne pobune! :eosporno je da unutranji ratovi utiu na internacionalni sistem i obrnuto! *oto velike sile imaju globalne interese, one su tokom #istorije bile sklone da vojno interveniu u gra%anskim ratovima kako bi podr ale prijateljske vlade i svrgnule one neprijateljske! Kada bi to uinile, ratovi unutar dr ava bi postali internacionalizovani! +ako%er, ovdje treba spomenuti :i0*+2io&% /*o+ij% +a/a a to je tvrdnja da lideri zapoinju sukob van zemlje kao nain da poveaju nacionalnu ko#eziju u zemlji! TERORIZAM +erorizam predstavlja jo jednu alarmantnu vrstu nasilja u savremenom svijetu! 9nstrumenti terora su raznoliki, motivacije terorista razliite, eskperti se sla u da je terorizam upotreba nasilja ili prijetnja nasiljem, metod borbe ili strategija da se postignu izvjesni ciljevi, da je njegova svr#a da izazove stra# kod rtve, da je nemilosrdan i da nije u skladu sa #umaniitarniim normama i da je publicitet bitan faktor u teroristikoj strategiji! DEFINICIJAK T*+o+i2am je unaprijed smiljeno politiki motivisano nasilje koje protiv neborbeni# ciljeva sprovode subnacionalne grupe ili tajni agenti, obino sa namjerom da utiu na javnost! T*+o+i2am je taktika nemoni# protiv moni#! /ni koji tra e nezavisnost i suverenu dr avu, kao to je to sluaj sa %askima u &paniji, predstavljaju olienje te nji koje pokreu teroristiku aktivnost! )eligija tako%er ponekad racionalizuje teroristike aktivnosti ekstremistiki# pokreta, kao to je sluaj sa naporima $ik#a koji ele da stvore nezavisnu dr avu Galistan na indijskoj

20

teritoriji, kao i sa islamskom ekstremistikom grupom 'amas koja eli da destabilizuje 9zrael! " V9V vijeku, terorizam je postao povezan sa bombama koje su bacali anar#isti i ubistvima i unitavanjem imovine koji su bili djelo nacionalistiki# grupa! T(r)r"st"%#( /r.6( se mogu smatrati nekonvencionalnim tipom nedr avni# aktera u globalnom smislu, koji se razlikuju po tome to koriste nasilje kao primarni metod vrenja uticaja! T(r)r"st" se definiu po sredstvima ;teror< a borci za slobodu po cilju ;gra%anska sloboda< kojem te e! 8r ave su esto finansirale, obuavale, opremale i pru ale utoite teroristima ije su aktivnosti ile na ruku nji#ovim spoljnim ciljevima! *raksa takvog dr avno sponzorisanog terorizma predstavlja jednu od optu bi koje su $78 podigle .??.!, protiv tzv! Sosovine zlaT ;9rana, 9raka i $jeverne Koreje< kao i protiv Kube, -ibije, $udana i $irije! $lino tome drugi su ranije optu ivali $78 da sponzoriu teroristike aktivnosti u Bijetnamu, @ileu, $alvadoru, :ikaragvi i drugdje $ DEFINICIJAK T*+o+i2am pod sponzorstvom dr ave Pdr avni terorizam je zvanina pomo, obuka i naoru avanje strani# terorista, koje omoguava neka dr ava u namjeri da ostvari svoje spoljnopolitike ciljeve! N)4" /$)-'$&" t(r)r"3'1 Konvencionalno vi%enje terorizma kao rijetke i udaljene pretnje po ljudska bia i sigurnost dovedeno je u pitanje doga%ajima od ''$($"LL'$D kada su primorali ljude da preispitaju znaenje terorizma! *rimarni proizvod ,,!>!, bilo je usa%ivanje stra#a, upravo to je bio cilj terorista koji su poinili ovaj u asni zloin! 9zazivanje stra#a je sutinski cilj teroristike igre! *rije ,,!>!, svr#a terorizma je bila publicitet, zadobijanje pa nje i simpatija za teroristike ideale! +eroristi su sada poeli da se uputaju u novu praksu zbog novi# ciljeva, oni sada ele veliki broj poginuli# kako bi prinudili neprijatelja da promjeni politiku! ;)r-' 6r)t"4 t(r)r"31' +erorizam se vie ne smatra sukobom izme%u neprijatelja, ve je to rat globalni# dimenzija koji obu#vata sve i svakog! *ostoje dva pristupa borbi protiv terorizma( ,! /tar pristup, savjetuje prevenciju i preventivne udare koji bi omoguili precizne napade i ubijanje terorista, a ukoliko to ne upije, brzu i estoku odmazdu! 6a ovu opciju je bio 8onald )amsfeld! .! /ni koji smatraju da su korijeni terorizma u razoaravanjima zbog politikog ugnjetavanja i oskudice, preporuuju #vatanje u kotac sa tim korijenima kako bi se terorizam suzbio, kao polaznu taku uzimaju ":Aovu rezoluciju od .!,,!,>5.! :ije vjerovatno da li e se opasnost od terorizma smanjiti! " sutini, terorizam je postao smrtonosniji i te e ga je suzbiti u globalizovanom sistemu bez granica koji olakava upra njavanje terorizma! (n#ormaciono doba olakava uspostavljanje teroristiki# mre a izme%u teroristiki# grupa! P)st1),(r&" t(r)r"3'1 D po miljenju Boltera -akera, terorizam koji sprovodi sve vei broj razliiti# aktera novim oru jem kako bi se izazvala panika u drutvu, kako bi se oslabile ili ak sruile institucije i izazvale politike promjene! /vaj terorizam ima mogunost da se iri jer( ,! 1lobalizovano okru enje bez znaajni# barijera omoguava teroristima lake sprovo%enje planova uz pomo novi# metoda i pravila .! Hrzo irenje novog oru ja i te#nologije i nji#ovo lako transportovanje preko granice 0! $ve vea tekoa da se u globalizovanom sistemu uoe i odvrate napadi disciplinovani# globalni# teroristiki# mre a koje finansiraju me%unarodne centrale organizovanog kriminala 2! &oralna nejasnoa koja okru uje aktivnosti ekstremistiki# milicija, kao to su bombai samoubice koji su slavljeni kao vjerski muenici VOJNA MO? I NACIONALNA BEZBJEDNOST U DOBA !LOBALNO! TERORIZMA

21

/ru ani sukobi su esti i razorni i izazivaju napetosti i teror! "pravo zato su dr ave zaokupirane prijetnjama bezbjednosti i odbrambenim pripremama! /ne se trebaju osloniti na samopomo da bi se zatitile, i tu nacionalan bezbjednost ima najvii prioritet u programu tvoraca spoljne politike Samopomo1 D naelo da se svi globalni inioci, zato to su u me%unarodnoj anar#iji nezavisni, moraju osloniti na sebe da bi ivjeli u bezbjednosti i blagostanju Nacio&al&a 7*27j*:&o,/ D psi#oloka oslobo%enost od stra#a od spoljne agresije, tj! psi#oloka sloboda zemlje od stra#a da dr ava nee biti us tanju da se odupre prijetnjama njenom opstanku i nacionalnim vrijednostima koje dolaze bilo spolja ili iznutra Mo1 % m*J%&a+o:&oj poli/ici Bo%e kolovane u du#u realpolitike polaze od tradicionalne pretpostavke da je mo neti ti dr avama daje sposobnost da promoviu nacionalne interese, prevagnu u me%unarodnom pregovaranju i oblikuju pravila koja upravljaju globalnim sistemom! Mo1 D politiki fenomen iji se smisao ispoljava u sposobnosti jednog inioca da ubijedi drugog da uradi ono to inae ne bi uradio! &o se esto do ivljava kao politika! Poli/i-a D proces kojim se va ne vrijednosti podr avaju ili ugro avaju kada su . ili vie inilaca u sukobu u kojem dobit za jednu predstavlja djelimian ili potpun gubitak za drugu stranu! &o je bitna u sluaju sukoba! $ukob D neslaganje do kojeg esto dolazi zbog inkompatibilnosti interesa El*m*&/i :+Fa0&* mo1i *otencijalna mo dr ava se mjeri razliitim iniocima i tada su vojni i ekonomski najva niji! 7ko uporedimo mo dr ava, mo emo i# rangirati prema nji#ovom kapacitetu da koriste te resurse prilikom vrenja uticaja! Po/*&cijal&a mo1 D realativne sposobnosti ili resursi dr ave koji se smatraju nu nim za potvr%ivanje njenog uticaja nad drugim! /d svi# komponenti dr avne moi, realisti vojnu mo smatraju glavnim elementom potencijalne moi dr ava! R*ali2am D paradigma bazirana na pretpostavci da je svjetska politika u sutini i nepromjenljivo borba me%u dr avama od koji# svaka gleda sopstveni interes za premo i polo aj u uslovima anar#ije, pri emu svaka od konkurentski# dr ava te i za ostvarivanjem sopstveni# nacionalni# interesa bez altruistikog obaziranja na druge ili sentimentalnog vezivanja za moralne vrijednosti! !lo7ali2acija procesi kojim se zemlje svijeta vezuju ekonomski, politiki i vojno u me%uzavisne odnose! *otencijalna mo izvire i iz drugi# inilaca osim ulaganja u vojsku! "zima se u obzir i relativna veliina ekonomije dr ave, njeno stanovnitvo, veliina teritorije, geografski polo aj, sirovine, stepen zavisnosti od nji#ovog uvoza, te#noloki kapacitet, nacionalni karakter, ideologija, efikasnost donoenja odluka, industrijska produktivnost, obim trgovine, utede i investicije, obrazovni nivo, nacionalni moral i me%unarodna solidarnost i, posebno, te#noloki napredak i poveanje drutveni# i ekonomski# transkacija! I20oJ*&j* mo1i i2 ,po,o7&o,/i *roblem odre%ivanja elemenata moi je u tome to nji#ov potencijalni uticaj zavisi od okolnosti i od toga kako vo%e zapa aju te okolnosti ;subjektivna percepcija<! *roblem je i to to mo nije opipljiva roba koju dr ave mogu stei nego je to relativan pojam! +raganje za bezbjednou putem oru ja i realistiko vjerovanje u vojnu silu su i danas rasprostranjeni! &nogi vjeruju da je razlog tome injenica da je vojna mo pretpostavka za uspjeno sprovo%enje diplomatije prinude kroz prijetnju ogranienom upotrebom sile! Diploma/ija p+i&%:* D koritenje prijetnji ili ograniene oru ane sile u cilju primoravanja neprijatelja da promijeni svoju unutranju iPili vanjsku politiku P+omj*&lji0a p+i+o:a ,0j*/,-* mo1i /sim vojne moi u procjeni me%unarodne moi, danas sve vei znaaj imaju i inioci poput te#nologije, obrazovanja i ekonomskog razvoja, dok geografija, stanovnitvo i sirovine gube na znaaju! 8r ave esto ula u u vojni aspekt! Bojni izdaci izazivaju i druge vezane izdatke koji usporavaju ekonomski razvoj i stvaraju fiskalni deficit ;npr! putem mirovni# dividendi< +ako%er je problem i u opremi i te#nologiji, skupoi novog oru ja! 9z ovoga se oituje bitnost ekonomske moi! +ako%er trebamo spomenuti osim bitnosti ekonomske moi i kontrolu globalni# inforamcija od strane medijski# imperija! &eka mo D neopipljivi resursi poput kulture, ideologije, institucije +vrda mo D vojna i ekonomska snaga, tj! opipljivi resursi! T+a)a&j* 2a 0oj&om mo1i

22

:ain na koji vlade usmjeravaju svoje pri#ode otkriva nji#ove prioritete! *ostoji sporno pitanje da li vojni trokovi umanjuju ljudsku bezbjednost! 9stra ivanja pokazuju da kada trokovi za oru je rastu,r astu i oboljenja, nepismenost i siromatvo, a stopa ekonomskog rasta opada! 9pak, u svakoj zemlji je potrebna sna na odbrana radi nacionalne bezbjednosti -judska bezbjednost D koncept koji govori o mjeri u kojoj je blagostanje pojedinaca zatieno i podr ano za razliku od nacionalne bezbjednosti koja interese dr ave stavlja na prvo mjesto! P+omj*&* % 0oj&im ,po,o7&o,/ima $ve vea militarizacija 1lobalnog juga i teroristiki# pokreta od strane nedr avni# inilaca manifestuje se na razne naine! Bojni kapacitei su rasprostranjeniji nego ikada prije, a to je zato to proizvodnja oru ja vie nije usredsre%ena na industrijski 1lobalni sjever! T(&,(&0"*( . tr/)4"&" )r.5*(1. )egionalna distribucija isporuke oru ja prati lokacije svjetski# krizni# arita! 6emlje su u neprestanoj trci u naoru anju! +rka u naoru anju D proizvodnja oru ja i izgradnja oru ani# snaga od strane . ili vie dr ava koje ugro avaju jedna drugu, uz konkurenciju podstaknutu uvjerenjem da je preuzimanje vodstva nu no za bezbjednost! " budunosti e vjerovatno doi do poveanja transfera oru ja na pozornici globalnog rata protiv terorizma i veeg broja teroristiki# napada od strane militantni# dr ava i nedr avni# grupa! M)t"4" 3' tr/)4"&. )r.5*(1. Ekonomska dobit je va an razlog za prodaju vojne opreme i oru ja, jer proizvo%ai prodaju oru je kako bi subvencionisali svoju domau proizvodnju! *rimaran motiv je i gotov novac, zbog kojeg ideoloke granice ne postoje! *oto je prodaja oru ja veliki biznis, njegovi proizvo%ai konstituiu moan domai lobi za nastavak ove trgovine D visoko organizovan vojnoindustrijski kompleks koji ima ogromnu mo nad bud etom i sporazumima za prodaju oru ja! Str't(7#( 6)s$*(,"0( 6r),'*( )r.5*'. *ostavlja se pitanje da li su naoru avanjem drugi# zemalja postignuti svi njegovi namjeravani ciljevi! T+*&:o0i % 0oj&oj /*E&olo)iji +rka u naoru anju je stvorila potencijalno eksplozivnu globalnu sredinu, pogotovo ako uzmemo u obzir ne samo tendencije u izdacima za odbranu i trgovini oru jem nego i razornu mo tog oru ja! N.#$('r&) )r.5*(. "potreba ovakvog oru ja mo e unititi ne samo itave gradove i zemlje nego i cijelus vjetsku populaciju! *ostoji "govor o nuklearnoj neprofileraciji D me%unarodni sporazum kojim se te i sprjeavanju #orizontalne proliferacije zabranom prodaje, sticanja ili proizvodnje nuklearnog oru ja! /sam je zvanini# lanova ovog SklubaT! 6a ostale dr ave ili :B/ teroristike organizacije se smatra da najvjerovatnije naruavaju ovak zakon! P+oCil*+acija D irenje oru ani# kapaciteta od nekoliko na mnogo dr ava u lananoj reakciji, tako da sve vei broj dr ava stie sposobnost da izvede napad na druge dr ae razarajuim oru jem! /na mo e biti( Gorizontalna ;nuklearna< profliferacija D porast broja zemalja koje posjeduju nukl!oru je Bertikalna D poveanje sposobnosti postojeeg nuklearnog oru ja *odsticaji pristupanju nuklearnom klubu i sticanju raketa i bombardera za isporuku su sna ni iz nekoliko dodatni# razloga( ,! &aterijalne potrebne za proizvodnju nuklearnog oru ja nije teko nabaviti .! :auna ekspertiza neop#odna za razvoj oru ja se proirila zajedno sa globalizacijom napredne naune obuke 0! Kontrola izvoza u cilju zaustavljanja transfera te#nologije u vojne svr#e je slaba! 2! 8r ave koje ne posjeduju nuklearno oru je imaju sna ne podsticaje da razviju oru je slino onom koje raspola u lanice postojeeg nuklearnog kluba! :uklearno oru je slu i kao simbol statusa i moi i na osnovu teorije realizma, razumljivo je zato nenuklearne sile smatraju da je neproliferacija licemjerje koje $78, )usiji, Kini, Hritaniji i Krancuskoj daje pravo da posjeduju nuklearno oru je dok drugima to osporavaju! +okom indijskoApakistanskog rata oko Kamira, zapoela je smrtonosna igra na ivici nuklearnog rata! /vaj sukob ilustruje bezbjedonosnu dilemu! /bje strane su te ile da svoju bezbjednost poveaju uveanjem naoru anja i nuklearniim razvojem! B*27j*:o&o,&a :il*ma D naoru anje jedne dr ave u tobo e defanzivne svr#e, a s ciljem ugroo avanja drugi# dr ava, koje se kao reakcij na to, naoru avaju, to za rezultat ima da nji#ova nacionalna bezbjednost slabi kako se koliina nji#ovog oru ja poveava! T(+&)$)7#' 6)-)$*7'&*' " s6)s)-&)st" ),'7"$*'&*' )r.5*'. :apredak u te#nologiji oru ja je brz i izuzetan! /d nastanka atomskog doba, stvoreno je itavo skladite raznog oru ja sa posebnom vr#om! +e#noloka poboljanja su dovela i do porasta brzine, preciznosti, opsega i efikasnosti oru ja!

23

Beliki broj inovativni# te#nologija za proizvodnju novog oru ja ve koristi ili razvija Sudesno oru jeT kao to je tzv! :esmrtonosno oru je koje je omoguila revolucija u vojnoj te#nologiji! 8ecenijama je kontrola vatre razdvajala konvencionalne od nuklearni# ratova! :eop#odno je primjetiti da ak i kada nuklearno oru je zadr ava mo da gradove pretvori u pra# i pepeo, ono se sve vie oslanja na kibernetiku strategiju zastraivanja i demobilisanja nepriajtelja, te postaje virtuelni nuklearni arsenal za odvraanje od neprijateljski# napada! $ve se vie javljaju i i&Co+ma/i3-i +a/o0i ili /a-/i-* i&Co+ma/i3-o) +a/a D :apadi na neprijateljske telekomunikacije i kompjuterske mre e s ciljem degrafiranja neprijatelja ije odbrambene sposobnosti u mnogome zavise od ti# te#noloki# sistema! N(#)&4(&0")&'$&) )r.5*(B -")$)7#) " +(1"*s#). Hioloko i #emijsko oru je predstavlja posebnu i sve veu prijetnju, naroito u rukama terorista koji te e masovnom unitenju, a ne uticanju na javno mnijenje! +o oru je za masovno unitenje se ponekad smatra Satomskom bombom siroma#aT, jer se mo e dobiti po maloj cijeni i uzrokovati povrede i smrti veliki# razjera! 1orue pitanje naeg vremena je kako ponovo stei nacionalnu i me%unarodnu bezbjednost! NACIONALNE BEZBJEDONOSNE STRATE!IJE VELIKI SILA /pseg izbora izme%u izolacionizma i aktivnog me%unarodnog anga ovanja je irok! /stali izbori se mogu napraviti izme%u( "nilateralni# akcija samopomoi D strategija oslanjanja na sopstvene snage u suoavanju sa prijetnjama ili globalnim problemima &ultilateralne akcije s ostalima D kooperativna strategija zajednikog djelovanja sa saveznicima ili institucijama kolektivnog rjeavanja problema u suoavanju sa prijetnjama ili globalnim problemima! Hilateralni savezi i ad #oc partnerstva D posredna strategija djelovanja sa posebnim saveznikom ili u partnerstvu koje je stvoreno ad #oc s ciljem suoavanja sa prijetnjama ili globalnim problemima! /vi izbori insistiraju na pomirivanju liberalizma sa realizmom! Li7*+ali2am D paradigma zasnovana na nadi da primjena razuma i univerzalne etike u m e%unarodnim odnosima mo e dovesti do ure%enije, pravednije i kooperativnijeg sviejta i da se me%unarodna anar#ija i rat mogu kontrolisati institucionalnim reformama koje osna uju organizacije i me%unarodno pravo da upravljaju na globalnom nivou! No0a 7*27j*:o&o,&a poli/i-a SAD *oslije ,,! setembra amerika globalna strategija se pomjerila u novom smjeru u cilju konfrontacije sa opasnostima koje donosi globalni terorizam! +ako su $78 stavile vojnu bezbjednost odma# kao prirotet ispred ekonomskog oporavka i promocije takvi# tradicionalni# ameriki# ideala poput slobodne trgovine, politike slobode irom svijeta! .??0! godine Huova administracija je pokuala da pomiri djelimino nespojive ciljeve! B%.o0a :o-/+i&a 8eklaracija da $78 namjeravaju da se globalno poanaju u skladu sa svojim nacionalnim samointersima, bez nu nog odobrenja drugi# i preduzmu unilateralnu preventivnu akciju protiv bilo k oje bezbjedonosne prijetnje kao to je 9rak da bi se nanio poraz prije nego to se ugroze $78! +ako $78 baziraju svoje odluke na +*alpoli/ici D teorji po kojoj se zemlje moraju pripremati za rat kako bi sauvale mir! D*mo-+a/,-i mi+ D teorija po kojoj e, zato to se demokratske dr ave me%usobno ne bore, irenje demokratske vladavine smanjiti vjerovatnou rata! Hudui da $78 ima ogromnu vojnu premo, razumljivo je da su druge velike sile svoju politiku nacionalne bezbjednosti kreirale s naglaskom na nesigurnom odnosu sa$78! R%,ija ,* p+ila)oJa0a ,0ojim &o0im )*o,/+a/*.-im o-ol&o,ima )usija je svoj novu bezbjedonosnu politiku izgradila oko nastojanja da odgaji strateko partnerstvo sa $78 i sa $jevernoatlantskim paktom ;:7+/<, kojim dominiraju $78! $vjesnoa svoje ranjivosti, )usija naglaava multilateralni diplomatski pristup svojim mnogobrojnim bezbjedonosnim problemima izolacionistiki smanjuje globalnu skalu svog mijeanja u me%unarodne sukobe! " ruskoj doktrini se sada te i cilju pridru ivanja veini to )usiju ini partnerom sna niji# $78 i njeni# evropski# saveznika! P+i:+%Fi0a&j* 0*1i&i D te nja slabi# dr ava da sklope saveznike odnose sa najjaom silom, nezavisno od nji#ovi# ideologija ili oblika vladavine, a u cilju poveavanja bezbjednosti !lo7al&a ,&a)a i 7*27j*:o&o,&i ,/a0 Ki&* " amerikoj i ruskoj koncepciji bezbjednosti Kina zauzima istaknuto mjesto! Kina je privreda koja se kao i njen vojni bud et najbr e razvija u svijetu! )aspola e i nuklearnim oru jem i

24

moderniziranom vojskom! Kina nastoji smanjiti stra# drugi# zemalja od svog rasta izjavama da te i miroljubivim odnosima sa svima, te je prestala optu ivati $78 da te e #egemonistikoj dominaciji u svijetu! Hezbjedonosna politika Kine naglaava va nost ouvanja dobri# i priajteljski# odnosa sa svim zemljama i nastoji da izbjegne da Kina postane sljedea meta koalicije koju predvode $78, a iji je cilj da se zaustavi njen rast! Japa&,-o /+a)a&j* 2a ,/+a/*)ijom Fapan je *-o&om,-a ,ila i &ala2i ,* po 7o)a/,/0% o:maE i2a SAD$ Po,lij* "$ ,0j*/,-o) +a/a Japa& ,* :+Fao Jo.i:i&* doktrine! +o je tradicionalna japanska bezbjedonosna politika izbjegavanja sporova sa suparnicima, sprjeavanja ratova niskim vojnim izdacima i promovisanja ekonomskog razvoja kroz spoljnu trgovinu! $ obzirom na strukturne slabosti, Fapan te i da prilagodi nacionalnu bezbjedonosnu politiku zemlje na nekoliko naina( multilateralnost, intenzivirao nastojanja da bude predvodnik u pru anju pomoi u razvoju 1lobalnom jugu i te i da svoju bezbjednost bli e ve e za ameriku! Nj*ma3-a i EU % /+a)a&j% 2a ,/+a/*.-om 0i2ijom 7ko privredna snaga i diplomatska nezavisnost :jemake nastave da rastu, jedna od posljedica e biti vei rivalitet sa $78 i drugim trgovinskim suparnicima! :jemaka je najvatreniji zastupnik integracije i institucionalni# pristupa ouvanju mira, te njena bezbjedonosna strategija nepokolebljivo poiva na naelima neoliberalnog institucionalizma! N*oli7*+al&i i&,/i/%cio&ali2am A neoliberalna teorija u me%unarodnim odnosima u kojoj se zstupa stvaranje globalni# institucija za promovisanje mira i bezbjednosti me%u dr avama! TRA!ANJE ZA BEZBJEDNO8?U U NESI!URNOM SVIJETU Koncept bezbjednosti mora obu#vatiti zatitu od glavni# prijetnji ljudskom opstanku i blagostanju, a ne samo vojne prijetnje! 8o sada je ona obino s#vaena kao nacionalna bezbjednost i znaila je odr avanje jaki# odbrambeni# snaga u sluaju neprijateljske invazije ili napada! &e%utim, danas se susreemo sa nuklearnim, #emijskim i biolokim udesima koji mogu proizvesti masovnu smrt i pbolest, te globalne epidemioloke i ekoloke opasnosti! 9ndividualna bezbjednost i blagostanje e zavisti od naeg uspje#a da ovladamo slo enim politikim, ekonomskim, ekolokim, epidemiolokim problemima! Koncept nacionalne bezbjednosti treba biti spojen s konceptom svjetske bezbjednosti! 8akle, svijet jo uvijek treba da usvoji koncept zajednike bezbjednosti! +e bezbjednost mora zavisiti od kontrole sile, ali i od te nje ka njoj Zaj*:&i3-a 7*27j*:&o,/ 4 Koncept u kome se zastupa zamjena pojma konkurentnosti dr ava zbog nji#ove sopstvene nacionalne bezbjednosti pojmom kolektivne bezbjednosti kojim se promovie bezbjednost svi# dr ava! BILJE8KE SA PREDAVANJA PREDMETA MMEUNARODNI ODNOSIN R'4&)t(5' s&'/' Halanser D Hritanija Gegemon D Hre inski 2)$(#t"4&' s"/.r&)st -iga naroda, "jedinjene nacije, :7+/ ,>0=! &in#enski pakt, :euille i C#ambairlan D appeasment 7nsc#luss ,>0>! )ibentrop D &olotov pakt Gladni rat D containment ;1eorge Kennan, sovjetolog koji je u svojoj knjizi objasnio zato je sovjetska politika bila ekspanzionistika, re im ostao i opstao jer ne postoji kraj ekspanzionistike politike< Containment D suzbijanje sovjetskog ekspanzionizma Bijetnam D proizvod Kennana i politike containmentAa, jer je sukob u Bijetnamu definiran kao pokuaj sovjetskog ekspanzionizma ,>=3! :akon amerikog povlaenja komunizam uspostavljen u cijelom Bijetnamu, napravljena jedinstvena dr avaO Bijetnam je pokazao ogranienja containmentAa T*o+ija :omi&a D pad Fu nog Bijetnama treba dovesti do pada drugi# zemalja( Kuvajt i dr! Kuvajt ,>>,!, prva intervencija $78Aa i bila uspjena ,>04! staljinistiki ustav, najsavreniji ustav ikad napravljen, ali nije proveden *l,i&.-i a-/ D $ovjeti ga potpisali da bi opravdali okupaciju 9stone Evrope Hre njev objavio svoju doktrinu ;ako neka od zemalja skrene s puta ostale zemlje ga imaju pravo vratiti na pravi put< radila isto to i teorija containmentAa 7fganistan postaje sovjetski Bijetnam, $ovjeti napravili istu greku koju su napravili 7merikanci u Bijetnamu

25

MVO i MNVO 8ijele se na me%unarodne i regionalneO ;ANG!ADEC :B/ imale kampanju protiv djeijeg rada =?Ati# godina A prvi problem definisanja djece A u Hangladeu razvijena tekstilna industrija ;u njoj najvie radila djeca<, kada su fabrike zatvorene a djeca izbaena na ulicu, nakon godinu dana izvreno istra ivanje i utvr%eno da su se sva ta djeca poela baviti prostitucijom A dobra namjera razvila negativan efekat MVOK OUN A stvaranje /": nakon 99 $!)!, ispoetka bila popularna kao nova svjetska vladaO A lanovima 3,A30 rat proglaen nezakonitim sredstvom, doputen samo u odbrambene svr#e A $78 napada 7fganistan i ostale u svr#u preventivne odbrane A 9zrael lobira $78 da napadne 9ran koji razvija nuklearno naoru anje /": pati od niza problema( ,! $truktura D stvorena od dr ava i po strukturi oponae dr avu ;ima sva tijela( Bijee sigurnosti, 1eneralnu skuptinu, $ekretarijat, $ud i EkonomskoAsocijalno vijee, $tarateljsko vijee<, ali nain na koji funkcionie i radi ne odgovara onom dr avnomO ": je ustvari skup interesa .! " Bijeu sigurnosti 3 stani# lanica i ,? nestalni#, stalne lanice pobjednice 99 $!)! ;$78, )usija, Kina, BH, Krancuska< 0! 6a razliku od dr ave, /": fali policija koju ima svaka dr avaO ": nema sredstvo prinude ;svoju vojsku i policiju< imaju samo mirovne snage *lave beretke ;kacige< koje nadziru rjeavanje sukoba 2! +o je #ladnoratovska institucijal, osnovana kada je vladala bipolarnost u svijetu a danas toga nemaO zavretkom Gladnog rata ona postaje organizacija sa jednom velikom silom i niz mali# dr avica $ukobi koji su demonstrirali nemo ":Aa su, prije svega, sukobi u Fugoslaviji jer su akteri bile grupacije ljudi, policije, vojske a ne dr aveO tako%er i sukobi u $omaliji ,>>2!, )uandi i dr! " Gladnom ratu bile . sile koje su sve kontrolirale a danas imamo niz subdr avni# aktera koji ne sluaju nikoga, oajna potreba za reformom! PERIOD NAKON ZAVR8ETKA LADNO! RATA A Kubanska kriza A Bijetnamski rat A 7fganistanski rat *ad Herlinskog zida D prestanak moi $$$)Aa PROPALEINEUSPJELE DR9AVE A prostori koji nemaju dr avnu vlast( $omalija D ima teritorij i stanovnitvo ali nema vlast A propale dr ave su po pravilu nestabilne A obino nastaju jer $78 nema vie interes da finansira bilo koju dr avu, jer nakon $$$)Aa nema niko vie da se takmii s njom A poetkom >?Ati# javljaju se $"HA8)J7B:9 7K+E)9 koji imaju ulogu na me%unarodnoj sceni iako su na ni em nivou od dr ava 7l Waida ;prev! Haza< nastala u 7fanistanu, napravila je $78 kako bi se borila protiv $$$)Aa 7fganistan je neuspjela dr ava, pa je 7l Waida postala va an subjekt na me%unarodnom planu MU!TIPO!ARNI SVI ET D veliki broj sredita vlasti i moi ULO!A MEUNARODNI INSTITUCIJA U SUKOBIMA A pozivanje na me%unarodno pravo je odlika mali# dr avaO TRI BITNE INTERVENCIJEK ,! HiG .! )uanda 0! Kosovo M"&+(&s#" 6r"st.6 D doputanje agresoru da udovolji svoje teritorijalne apetite vjerujui da e nakon nekog vremena prestati sa teritorijalnim irenjem ;tako su :jemakoj dali $udetsku oblast<

26

)ijetnamski pristup 9:+E)BE:C9F7 " K"B7F+" ,>>,! god! A saradnja bivi# suprotstavljeni# sila A jasno definisan nacionalni interes( obezbijediti pristup nafti, ograniiti prostor djelovanja $addama Guseina A novi svjetski poredak tako%er jedan od argumenata A na primjeru Kuvajta se vidi da ako sile imaju interes i elju da ostvare neki interes ;nafta< one su spremne da rtvuju pojedine stvari kako bi uspjeli u tome INTERVENCIJA U Bi A razlikuje se od Kuvajta A R(3)$.0"*' ) .4)<(&*. (1-'r/' ,)&(s(&' 2=.9.1991./),. ;)ezolucija br! 5,0 Bijea sigurnosti ":Aa<! )ezolucijom se Bijee sigurnosti poziva na poglavlje B99 *ovelje ":Aa i odluuje da sve dr ave trebaju, u svr#u uspostavljanja mira i stabilnosti u Fugoslaviji, odma# implementirati generalni i potpuni embargo na sve isporuke oru ja i vojne opreme Fugoslaviji dok Bijee ne odlui drugaije! Bijee tako%er poziva sve dr ave da se uzdr e od bilo kakvi# aktivnosti koje bi mogle poveati tenzije ili odlo iti uspostavljanje mira i sporazumnog rezultata konflikta u Fugoslaviji, ime bi se trebalo omoguiti svim Fugoslavenima da odlue o svojoj budunosti u miru! A rezolucijom postignuto zamrzavanje stanja na terenu A embargo je nametnut Fugoslaviji, najvie koristi od toga je imala $rbija i C! 1ora a najgore je prola HiG A do )ezolucije oru je se dopremalo pomorskim, zranim i putem Grvatske A ,?!,,!,>>2!god! /dluka amerike administracije( $78 e obustaviti svoje uee u sprovo%enju embarga na oru je ;predsjednik Clinton< )ezolucija o zabrani letova zranim prostorom )epublike HiG;)ezolucija br!=,4< A donesena 0,!0!,>>0!god! od Bijea sigurnosti ":Aa A 8jelujui u skladu sa poglavljem B99 *ovelje ":Aa, Bijee sigurnosti odluuje da proiri zabranu letova, donesenu )ezolucijom br!5=, ;,>>.!<, na sve avione i #elikoptere zranim prostorom )epublike HiG, ova zabrana se ne odnosi na letove odobrene od ":*)/K/)Aa! A ovom )ezolucijom se neutralie vojna prednost $rbije jer je zrane snage imala $K)F ;$rbija i C! 1ora<, time se rat bazira na kopnenim snagama A slanje trupa u $omaliju i na Gaiti je pret#odilo intervenciji u HiG SOMALIJA A u $omaliji se desio neuspje# ameriki# trupa, raspad dr ave $omalije ,>>?P,>>,O jedan od glavni# razloga neuspje#a je to je $78 odluila da u#apsi &u#ammeda 7idida iako je prvobitni zadatak ":Aa bio da dostavi pomo narodima u $omaliji AITI A pokuaj da se uspostavi vlada nakon unitenja totalitarnog re ima RUANDA ;ap+ilD '((5$= A najvei genocid nakon Golokausta, =?? #iljada ubijeno u 0 mjeseca A nije poduzeta nikakva mjera protiv ekstremista iako je postojao prijedlog da im se onemogui komunikacija

27

A general ": trupa u )uandi bio )omeo 8allaine, pokuao da intervenira ali mu $78 nije dozvolila A $uzane )ice bila protiv intervencije u )uandi A intervencija u 9raku .??0!, rezultirala podjelom dr ave na tri dijela, ime je pomognuto 9ranu

28