ANTOINE COMPAGNON, Stil (u: Bacite stil kroz vrata, vratit e se kroz prozor,

Zg 2006.)

- izdvaja 7 pojmova koji se ine neizbjenim upori !ima svakog govora o "i!era!uri: knjievnos!, au!or, svije!, i!a!e"j, s!i", povijes!, vrednovanje - u ovom "anku ana"izira odnos izme#u !eks!a i jezika. $njievni jezik obi"jeen je s!i"om - s!i" je srednji pojam izme#u jezika i knjievnos!i (s!i"is!ika je smje !ena izme#u "ingvis!ike i kri!ike). - %&'( (gr. s!)"os * pisa"jka) je injeni+a koja "egi!imno pripada uvrijeenim idejama o knjievnos!i, a s druge s!rane s!i" je privid kojeg se nuno va"ja os"obodi!i. (,o -"o+.u i /ar!burgu s!i" je nain izraavanja v"as!i!i. mis"i.) - 0 primjera o povra!ku s!i"a kada mu se zaprije!i nes!ankom: 1) 2. -ar!.es Nulti stupanj pisanja (1340) 2) 5. 2i66a!erre Kriteriji za analizu stila (1360) 0) 7. 8oodman Status stila (1374) - dvoznanos! !ermina stil: deno!ira individua"nos!9posebnos! nekog dje"a (:%!i" je sam ovjek; - -u66on), a"i i k"asu (anr, razdob"je<). 's!ovremeno upu=uje na nunos! i s"obodu. - %!i" je da"eko od is!og kon+ep!a: on je s"oen, boga!, dvoznaan, vi es!ruk pojam: 1) STIL JE NORMA - s!i"u se !radi+iona"no pridaje norma!ivna i preskrip!ivna vrijednos!. $ao !akav, nerazdvojan je od vrijednosnog suda. (:dobar s!i"; > kanon, imi!a+ijski mode"). ?edino kao !akav s!i" nije re.abi"i!iran. 2) STIL JE ORNAMENT - ornamen!a"na kon+ep+ija s!i"a oi!uje se u re!ori+i (@ris!o!e" u Retorici 90. knjiga9 iskazuje prijezir prema s!i"u). 0) STIL JE ODSTUPANJE - @ris!o!e" ga de6inira kao ods!upanje u odnosu na uobiajenu uporabu (:Zamjena jedne rijei drugom e"oku+iji daje uzvi eniji ob"ik.;). Ad @ris!o!e"a nada"je, s!i" se razumijeva kao 6orma"ni ornamen! odre#en ods!upanjem u odnosu na neu!ra"nu9norma"nu uporabu jezika. @ksiom s!i"a: pos!oji vi e naina da se iskae is!o, pri emu s!i" raz"ikuje !e naine. %!i" u smis"u ornamen!a i ods!upanja pre!pos!av"ja sinonimiju.

B) STIL JE ANR ILI TIP - prema s!aroj re!ori+i s!i" je bio vezan za pojam prikladnost (aptum). &radi+iona"no su se raz"ikova"e 0 vrs!e s!i"a > !zv. :Cergi"ijev ko!a; - .ijerar.ija koja obu.va=a pozadinu, izraz i kompozi+iju: stilus humilis (puki), s. mediocris (srednji) i s. gravis (uzvi eni) (-. Dona! u komen!aru Cergi"ija povezuje i. s !emama Bukolika - pas!ora"nom poezijom, Eneide - epopejom i Georgika - didak!ikom poezijom). Ave !ri vrs!e s!i"a zovu se jo genera dicendi jer su se anrovske raz"ike proma!ra"e kroz pojam s!i"a. ,rema Ei+eronovu Govorniku !ri s!i"a odgovaraju !rima +i"jevima koje govornik e"i pos!i=i: dokaza!i (pro ere), svidje!i se (delectare) i ganu!i (!lectere). 4) STIL JE SIMPTOM - od 17. s!. poinje povezivanje s!i"a i osobe ((. %pi!zer :de!a"j; * simp!om neke osobnos!i). $ao izraajni kFd s!i" je objek!ivan, a kao izraz jedins!venos!i on je subjek!ivan. Danas s!i" nije vezan za op=eni!a makroskopska obi"jeja, ve= je pi!anje de!a"ja. %!i" je !ijekom 13. s!. pos!ao !eme"jni kon+ep! povijes!i umje!nos!i, a za!im se vra!io u knjievna prouavanja u ob"iku simp!oma!inog de!a"ja, posebno kod (. %pi!zera, ija su prouavanja s!i"a uvijek poku ava"a opisa!i mreu si!ni. devija+ija koje omogu=avaju karak!eriza+iju neijeg pog"eda na svije! i !raga koji on os!av"ja u ko"ek!ivnoj svijes!i. 6) STIL JE KULTURA - u so+io"o kom i an!ropo"o kom smis"u. %!i" je dominan!na vrijednos! i nae"o jedins!va koje je svojs!veno ukupnos!i simbo"iki. mani6es!a+ija neke zajedni+e, !j. ku"!uri. G naj irem smis"u s!i" je +je"ina sas!av"jena od uo"jivi. 6orma"ni. znaajki, a is!odobno i simp!om neke osobnos!i (pojedin+a, perioda<). - %!i"is!ika je nes!abi"na zbog po"isemije s!i"a: ko"ek!ivni (so+io"ek!) i individua"ni (idio"ek!) aspek! s!i"a. - Charles Bally Pregled stilistike (1304) - poku ao je u!eme"ji!i s!i"is!iku znanos! razdvajaju=i s!i" i od pojedin+a i od knjievnos!i (po !ome je iznimka jer je s!i"is!ika inae i "a prema njima). 7jegova je s!i"is!ika popis izraajni. sreds!ava usmenoga jezika. - R. Barthes Nulti stupanj pisma (1340) - raz"ikuje jezik kao dru !venu injeni+u kojoj se pisa+ mora pri"agodi!i, s!i" kao neo!u#ivu jedins!venos! koja je dio pi eva bi=a i uvodi jo pismo kao op=i izbor !ona, etosa, ono !o je re!orika naziva"a s!i"om (u re!orikom

smis"u kroz pismo oiv"java s!i"). ,os!oje !ri pisma: ug"a#eno, neu!ra"no i govorno > genera dicendi - dokaz neminovnos!i re!orikog pojma s!i"a. - %!i" pre!pos!av"ja re6eren+u (re=i ne !o) i in!en+iju (izbor izme#u raz"ii!i. naina da se !o kae) - sinonimija. Gsponom "ingvis!ike, s!i" je bio diskredi!iran zbog !e svoje dvoznanos!i i !eorijske neis!o=e. - 2i66a!erre, iji su prvi radovi bi"i objav"jeni pod okri"jem :s!ruk!ura"ne s!i"is!ike;, ne govori vi e o s!i"is!i+i ve= je zamjenjuje :semio!ikom poezije;. - ,rema %. G""mannu i %. His.eru s!i"is!ike varija+ije nisu ni !a drugo do seman!ike raz"ike. ' dok His. !vrdi kako je mogu=e re=i is!o u raz"ii!im ob"i+ima, jedan bri!anski !eore!iar kae kako dva pojma nikad nemaju posve is!o znaenjeI s!oga bi s!i", kad mu se oduzme sups!an+a, bio ni !avan i uza"udan, a s!i"is!ika osu#ena na s!apanje s "ingvis!ikom. His.ovi pro!ivni+i !vrde da prouavanje s!i"a poiva na dvama pre!pos!avkama: 1) razdvajanju 6orme od pozadine - !o omogu=uje izdvajanje neke 6orma"ne sas!avni+e (njezino opisivanje) 2) organskoj pozadini - omogu=uje in!erpre!a+iju neke s!i"is!ike injeni+e (1J2 > o!uda dua"izam sadraja9mis"i i 6orme9izrazaI op=e mjes!o zapadne mis"i, npr. @ris!o!e" m"thos i le#is, -a"") supro!s!av"ja spoznaju i emociju: :%!i"is!ika prouava izraajna sreds!va jezika koji je organiziran u pog"edu nji.ova a6ek!ivnog sadraja, !j prouava izraavanje senzibi"nos!i jezika i dje"ovanje jezika na senzibi"nos!.;, -envenis!e (134K) !vrdi da je misao bez jezika !o"iko nejasna i neodre#ena da pos!aje neizre+ivaI jezina 6orma uvje! je os!varenja mis"i<) - ,rema His.u prob"em s!i"is!ike je njena krunos!: in!erpre!a+ija je pre!pos!av"ja"a opis, a opis in!erpre!a+iju - rje enje: sve is+rpno opisa!i, a ni !a in!erpre!ira!i ("anak o :5akama; ?akobsona i (ev)-%!raussa iz 1362. - obveza!na re6eren+a svakog jezinog opisa knjievnog !eks!a). 2i66a!erre kae kako je !a me!oda bespredme!na jer ka!egorije jezinog opisa nisu nuno re"evan!ne s knjievnoga s!aja"i !a (:7ijedna grama!ika ana"iza pjesme ne moe da!i vi e od grama!ike pjesme.;). $od ?akobsona nes!aje pojam s!i"a, a s njim i par norma - ods!upanje. ,o njemu, s!i" se raspr io izme#u emo!ivne9ekspresivne 6unk+ije jezika (koja s!av"ja nag"asak na govornika) i poe!ske

6unk+ije (koja us!raje na poru+i). (Eompagnon za!o !vrdi da je s!ruk!ura"na "ingvis!ika namjerava"a ukinu!i s!i"is!iku.) - Ri aterre Kriterij za analizu stila (1360) - :spa ava; pojam s!i"a: :%!i" je (ekspresivno, a6ek!ivno i"i es!e!sko) nag"a avanje koje se pridodaje in6orma+iji koju prenosi jezina s!ruk!ura bez promjene njezina smis"a;I on je doda!ak koji pridonosi kogni!ivnom smis"u ne mijenjaju=i ga, ornamen!a"na varija+ija na seman!iku invarijan!u, nag"a avanje znaenja drugim (izraajnim) sreds!vima. %!i" je, prema 2i66a!erreu, ods!upanje u odnosu na kon!eks!, a ne u odnosu na normu, on je (kao !o je i bio u !radi+iona"nom smis"u) ra+iona"iza+ija nekog uinka i!anja. %!i" je iznevjereno oekivanje. % 2i66a!erreom vi e ne izranja s!ari re!oriki smisao s!i"a (:Cergi"ijev ko!a;), ve= k"asini i !radi+iona"ni u kojem se &2A, i H'8G2@ probijaju nau !rb podje"e s!i"ova na 0 skupine. $asnije =e i 2i66a!erre izbjegava!i govori!i o s!i"u koji ubrzo pos!aje !abu - :s!ruk!ura"na s!i"is!ika; prepu !a mjes!o :semio!i+i poezije;. %!i" kao ods!upanje odre#eno kon!eks!om bi! =e preimenovano u :agrama!inos!;. - M!li"i# rede6inira pojam s!i"is!ike uz pomo= Lje"ms"eva: s!i" se ne odnosi na sups!an+u sadraja (pi evu ideo"ogiju), a"i se ponekad odnosi na sups!an+u izraza (zvuni ma!erija"), a uvijek na 6ormu sadraja (argumen!a+ijska mjes!a) !e 6ormu izraza (6igure, dis!ribu+ija !eks!a). &ako se s!i" na"azi u !emi (6ormi sadraja), a !ema je u s!i"u (6orma izraza). Avo je "ukav nain da se s!i"is!ika uspos!avi izvan "ingvis!ike. - G!!$%a" Status stila (1374) - !vrdi kako sinonimija uop=e nije neop.odna za pos!ojanje s!i"a (!radi+iona"no s!i" je bio izbor izme#u raz"ii!i. naina da se kae is!o). 8oodman kae kako pos!oje raz"ii!i naini da se kae prib"ino is!o - apso"u!na sinonimija nije po!rebna da bi se spasio s!i". 7a !aj nain 8oodman e"i da!i !eme"je de6ini+iji s!i"a kao po!pisa - s!i" kao ,A&,'% je s"oeno obi"jeje koje s"ui kao obi"jeje pojedin+a i"i skupine. %&'(%$@ Z7@M@?$@ je znaajka koju dje"o egzemp"i6i+ira i koja pridonosi njezinu smje !anju u neku od znakovi!i. knjievni. +je"ina. $arak!eris!ine znaajke !akvi. knjievni. +je"ina !vore s!i". %!i" je pake! indeksa (b) ,eir+e, 8oodman radije koris!i naziv egzemp"i6ika+ija) koji omogu=uju odgovore na pi!anja &koN, $adaN i 8djeN 2e6eren+a se dije"i na 2 osnovne podvrs!e:

1) deno!a+iju - primjena rijei, s"ike i"i neke druge e!ike!e na jednu i"i vi e s!vari (,eir+e !o naziva simbo"omI npr. G!a. deno!ira dravu, a drava svaku od 40 drava %@D-a) 2) egzemp"i6ika+ija - re6eriranje uzorkom na neku od znaajki !og uzorka (:@ko O egzemp"i6i+ira ), onda ) deno!ira O.; - ako moja ves!a egzemp"i6i+ira ze"enu boju, onda ze"ena deno!ira boju moje ves!e, ze"ena je predika! mojoj ves!i - 5oja ves!a je ze"ena.) - Ge"ette Fikcija i dikcija (1331) pois!ovje=uje pojmove s!i"a i egzemp"i6ika+ije. ,rema 8ene!!eu egzemp"i6ika+ija pokriva sva moderna kori !enja pojma s!i"a kao izraz, evokaciju i konotaciju. %!i" je egzemp"i6ika+ijska 6unk+ija diskurza koja se supro!s!av"ja njegovoj deno!a!ivnoj 6unk+iji. 'pak, egzemp"i6ika+ija je iri pojam od s!i"a. - & ASPEKTA STILA 1) s!i" je 6orma"na varija+ija na neki s!abi"an sadraj (2i66a!erre) 2) s!i" je skup znaajki svojs!veni. nekom dje"u koji omogu=uje iden!i6ika+iju i prepoznavanje au!ora (8oodman) 0) s!i" je izbor izme#u vi e :pisama; (-ar!.es) - ?edino s!i" kao norma9propis9kanon nije re.abi"i!iran. G svim os!a"im s"uajevima dokazao je svoje pos!ojanje.