You are on page 1of 4

91. Poetkom ekonomije kao znanstvene discipline smatra se pojava knjige Adama Smitha Bogatstvo naroda i to u: a) 16.

stoljeu b) 17. stoljeu c) 18. stoljeu d) 19. stoljeu 92. Jedna od osnovnih pojava u ekonomskom ivotu jest da ljudi ele potroiti mnogo vie nego to gospodarstvo jedne drave moe proizvesti iz resursa kojima raspolae. Takvu pojavu objanjava: a) zakon potronje b) zakon ogranienosti c) zakon ponude d) nevidljiva ruka 93. S obzirom da uvijek raspolaemo ogranienim dohotkom, najee se moramo odluiti za jedan ili drugi proizvod. Odricanje od jednog, kako bi kupili drugi, zovemo: a) oportunitetni troak b) mjera ekonomske politike c) ekonomski izbor d) sve navedeno 94. Ekonomsko dobro zovemo takoer i: a) slobodnim dobrom c) ekonomskim proizvodom 95. initelji proizvodnje su: a) rad i kapital c) poduzetnitvo 96. Tri temeljna pitanja u ekonomiji su: a) to, kako i za koga proizvoditi c) to, kako i na koji nain proizvoditi

b) ogranienim dobrom d) uslugama

b) prirodni izvori d) sve navedeno

b) to, s kim i na koji nain proizvoditi d) nita od navedenog

97. U kojem je ekonomskom sustavu trite veliki automatski regulator cjelokupne proizvodnje? U: a) obiajnom gospodarstvu b) komandnom gospodarstvu c) trinom gospodarstvu d) svim navedenim 98. Tko je u dravi odgovoran za osmiljavanje i provoenje ekonomske politike?: a) sabor b) predsjednik drave c) graanske udruge d) vlada 99. Jedna od osnovnih funkcija trita je alokacijska koju definiramo kao: a) uinkovit odabir potrebnih proizvoda b) sustavom cijena na koji utjeu ponuda i potranja ostvaruje se primarna raspodjela ukupno ostvarenog dohotka c) uinkovit odabir potrebnih proizvoda d) djelotvorna uporaba raspoloivih initelja proizvodnje i uinkovit izbor proizvodnih postupaka 100. Prema opem zakonu potranje, kad cijena dobra raste, potraivana se koliina: a) poveava b) smanjuje c) zanemaruje d) odstranjuje

101. Najee rabljena mjera ukupne ekonomske aktivnosti, odnosno ukupnoga nacionalnog outputa ili proizvoda pojedinog gospodarstva jest bruto domai proizvod odnosno: a) DGP b) PGD c) GGD d) GDP 102. Inflacija oznaava: a) rast ope razine cijena svih dobara i usluga, a time i pad kupovne snage b) rast ope razine cijena svih dobara i u sluga, a time i rast kupovne snage c) pad ope razine cijena svih dobara i usluga, a time i rast kupovne snage d) pad ope razine cijena svih dobara i usluga, a time i pad kupovne snage 103. Trite je mjesto sueljavanja: a) ponude i potranje i formiranja cijena b) potronje i trokova c) funkcija i rada d) meetara i kamatara 104. Temeljne ekonomske funkcije drave su: a) poticanje uinkovitosti b) poticanje jednakosti c) poticanje stabilnosti d) sve navedeno 105. Kratica MMF oznaava: a) Meunarodna makroekonomska fundacija b) Makroekonomski monetarni fond c) Meunarodni marketinki fond d) Meunarodni monetarni fond 106. Deprecijaciju definiramo kao: a) ponovno procjenjivanje odnosno ponovno utvrivanje vrijednosti valute b) pad vrijednosti jedne valute u odnosu prema drugoj, to znai da se za jednu jedinicu valute moe kupiti vei broj jedinica druge valute c) utvrivanje vrijednosti valute d) opi pad cijena koji vodi rastu kupovne snage novca 107. Koje makroekonomske ciljeve ekonomska politika nastoji uskladiti?: a) gospodarski rast, punu zaposlenost i stabilnost cijena b) gospodarski rast, pravednu raspodjelu i stabilnost cijena c) gospodarski rast, ekonomsku uinkovitost i pravednu raspodjelu d) ekonomsku uinkovitost, pravednu raspodjelu i stabilnost cijena 108. U razdoblju opadanja gospodarske aktivnosti i zaposlenosti treba poveati ponudu novca i kredita. Tu je rije o: a) kontrakcijskoj monetarnoj politici b) kontrakcijskoj fiskalnoj politici c) ekspanzijskoj monetarnoj politici d) ekspanzijskoj fiskalnoj politici 109. U kojem trgovakom drutvu jedna ili vie pravnih ili fizikih osoba unose temeljne uloge koji ne moraju biti jednaki, a s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu? U: a) javnom trgovakom drutvu b) komanditnom drutvu c) dionikom drutvu d) drutvu s ogranienom odgovornou

110. Obveznica je financiranje odreene aktivnosti u obliku: a) kratkoronoga b) srednjoronoga c) dugoronoga kredita d) sve navedeno 111. Oblik trajnog investiranja, odnosno potvrda o pravu glasa i pravu na udio u dionikom drutvu nazivamo: a) kamata b) dionica c) obveznica d) dividende 112. Dio profita dionikog drutva koji ostaje nakon odbitka akumulacija i priuva naziva se: a) nominalna vrijednost b) prihod c) dividenda d) poslovni uspjeh 113. Instituciju zaduenu za voenje monetarno-kreditne politike, obavljanje transakcija, usklaivanje i kontroliranje poslovnih banaka, reguliranje novanog opticaja i kreditnih uvjeta za izdavanje gotovine nazivamo: a) tedno-kreditna zadruga b) sredinja banka c) drutvo s ogranienom odgovornou d) trgovako drutvo 114. Monopol je: a) trina struktura u kojoj vie prodavaa prodaje proizvod za koji postoji supstitut b) trina struktura u kojoj dva prodavaa prodaju proizvod upitne kvalitete c) trina struktura u kojoj jedan prodava prodaje proizvod kojemu nema bliskih supstituta d) nita od navedenog 115. Fiskalna politika je: a) dio ekonomske politike koji rabi javne rashode i poreze radi ostvarenja ravnomjernog rasta, uz punu zaposlenost, bez inflacije b) ekonomski instrument koji rabi javne rashode i poreze radi ostvarenja ravnomjernog rasta, uz punu zaposlenost, bez inflacije c) dio ekonomske znanosti koji rabi javne rashode i poreze radi ostvarenja ravnomjernog rasta, uz punu zaposlenost, bez deflacije d) dio ekonomske politike koji rabi javne rashode i poreze radi ostvarenja ravnomjernog rasta, neovisno o zaposlenosti i inflacije 116. Osnovne funkcije novca su: a) razmjena, uloga zajednike obraunske jedinice te nain dranja bogatstva i ouvanja vrijednosti b) razmjena, uloga zajednike obraunske jedinice te nain troenja bogatstva i ouvanja vrijednosti c) razmjena, uloga zajednike proraunske jedinice te nain dranja bogatstva i ouvanja vrijednosti d) razmjena, uloga zajednike obraunske jedinice te nain dranja bogatstva i ouvanja vrijednosti 117. Zemlje na prijelazu iz komandno planskog u trino gospodarstvo nazivamo tranzicijskim. Koju dravu ne ubrajamo meu njih: a) Poljska b) Rumunjska

c) Slovaka

d) Austrija

118. Dio dohotka ili imovine koji se daje dravi za pokrie opih trokova i realizaciju ciljeva ekonomske politike nazivamo: a) namet b) porez c) trampa d) tednja 119. Financijsku potporu drave poduzeima nazivamo: a) tehnoloki napredak b) ekonomska stabilnost c) subvencija d) recesija 120. Pad ekonomske aktivnosti nazivamo: a) recesija c) aprecijacija

b) secesija d) deprecijacija

You might also like