MJERNI MOSTOVI

Mjerni mostovi se veoma esto koriste kod mjerenja neelektrinih veliina elektrinim putem. Izlazni signal sa jedne grane mjernog mosta je obino napon koji direktno ovisi o promjeni mjerene fizikalne veliine. Mjereni mostovi omoguavaju realiziranje preciznih metoda za mjerenje otpora, induktiviteta, kapaciteta itd. Za mjerenje otpora obino se koristi istosmjerni napon, a za mjerenje induktiviteta, meuinduktiviteta, kapaciteta i frekvencije koristi se izmjenini napon. ajtanije su takozvane nulte metode kada se mjerena veliina uporeuje sa poznatom veliinom. Mjerena veliina se komparira sa poznatom veliinom kada nulindikator pokazuje nultu vrijednost. !d nultih metoda najpoznatije su mosne i kompenzacione metode. Mosne metode realiziraju se preko mjernih mostova koji mogu da budu prilagoeni kako za istosmjernu tako i za izmjeninu struju. VITSTONOV MOST ISTOSMJERNE STRUJE Mjerenje otpornosti "istonovim mostom predstavlja jednu od najtanijih mjernih metoda za mjerenje otpornosti srednjih i velikih vrijednosti. "istonov most sastoji se od etiri grane #$lika %&, koje su spojene tako da se u jednoj dijagonali mosta #'()& nalazi nulindikator,a u drugoj dijagonali #*(+& je spojen izvor jednosmjernog napona svojim vlastitim otporom , -. )ijagonala '() naziva se #mjerna dijagonala&, a dijagonala *(+ se naziva napojna dijagonala. !va metoda spada u metode poreenja, jer se meusobno porede otpori u mostu.
B

R%
I%

R. I.
C

I/
I1

I0
R0
D

R/
I

,-

Pr

$lika %. $hema "itstonovog mosta

2 sluaju da su poznata tri otpora mo3e se odrediti etvrti otpor. Meusobno se izjednaavaju naponi 2*' i 2*), kao i 2'+ i 2)+. 4rema nainu primjene instrumenta #galvanometar & metoda spada meu nulte metode. Most je u ravnote3i kada nema otklona kazaljke nulinstrumenta 5to znai da je I16-, kao i to da su potencijali taaka ' i ) jednaki, 2 ')6-. 7o dalje znai da su padovi napona 2*) i 2*' meusobno isti, kao i padovi napona 2'+ i 2)+. 4rema tome, va3i8

2 *' = , % I% = 2 *) = , / I / ,
2 '+ = , . I . = 2 )+ = , 0 I 0 .

#%&

!bzirom da je I16- dalje se mo3e pisati da je I.6I% i I06I/ , pa je8

, % I% = , / I / , , . I% = , 0 I / .

#.&

9olinik ove dvije jednaine je8

R% R / = . R. R0
#/&

*ko je nepoznati otpor u prvoj grani ,%6,:, iz jednaine #/&, mo3e se pisati da je8
,: = ,. ,/ . ,0
#0&

4rema vrsti otpora, koji je ugraen u most, principijelno postoje dvije vrste izvedbe8 3ini most i precizni laboratorijski most.