doc.dr.sc.

Vesna Vukadinovi
doc.dr.sc. Vesna Vukadinovi

Organska tvar tla

Organska tvar tla

ini do 10 %
ini do 10 %

vrste faze tla (izuzev treseta).

vrste faze tla (izuzev treseta).
Organska tvar vodi porijeklo od ostataka vi
Organska tvar vodi porijeklo od ostataka vi

e ili
e ili
manje razlo
manje razlo

enih
enih

ivih organizama (edafon) koji

ivih organizama (edafon) koji
iznova grade organske spojeve tla, ali bitno razli
iznova grade organske spojeve tla, ali bitno razli

ite u
ite u
odnosu na
odnosu na

ivu tvar.
ivu tvar.
Koli
Koli

ina OT je mala
ina OT je mala
u usporedbi s ostalim
u usporedbi s ostalim
komponentama tla, ali uvjetu
komponentama tla, ali uvjetu
je razliku izmeu tla
je razliku izmeu tla
, kao
, kao
prirodnog supstrata biljne ishrane i rastresite mase
prirodnog supstrata biljne ishrane i rastresite mase
stijena nastalih fizikalnim, kemijskim ili biolo
stijena nastalih fizikalnim, kemijskim ili biolo

kim
kim
procesima raspadanja.
procesima raspadanja.

prirodna
prirodna

umska vegetacija (3
umska vegetacija (3

9 t/ha), korijenje
9 t/ha), korijenje
livadskih trava (7
livadskih trava (7

17 t/ha);
17 t/ha);

obradive poljoprivredne povr

obradive poljoprivredne povr

ine:
ine:

itarice (1
itarice (1

2
2
t/ha), krumpir i
t/ha), krumpir i

e
e

erna repa (0,8

erna repa (0,8

1 t/ha), trajne
1 t/ha), trajne
livade (6
livade (6

7 t/ha);
7 t/ha);

fauna tla ostavi 200

fauna tla ostavi 200

500 kg/ha, a mikroorganizmi

500 kg/ha, a mikroorganizmi
do 100 kg/ha suhe tvari.
do 100 kg/ha suhe tvari.
OT izrazito utje
OT izrazito utje

e na
e na

itav niz pedofizikalnih i

itav niz pedofizikalnih i
pedokemijskih svojstava: struktura, poroznost,
pedokemijskih svojstava: struktura, poroznost,
gusto
gusto

a, kapacitet tla za vodu, sorpcija iona,

a, kapacitet tla za vodu, sorpcija iona,
sadr
sadr

aj biogenih elemenata (N, P, S, ...).

aj biogenih elemenata (N, P, S, ...).
Elementarni sastav suhe tvari organskog otpada:
Elementarni sastav suhe tvari organskog otpada:
C = 45% ; O = 42% ; H = 6,5% ;
C = 45% ; O = 42% ; H = 6,5% ;
N = 1,5% ; pepeo = 5%.
N = 1,5% ; pepeo = 5%.
Glavnina organskih ostataka
Glavnina organskih ostataka
: celuloza, hemiceluloza
: celuloza, hemiceluloza
i lignin (C, H i O); a manji dio proteini (C, H, O, N, a
i lignin (C, H i O); a manji dio proteini (C, H, O, N, a
neki sadr
neki sadr

e i S, P, Fe,
e i S, P, Fe,

)
)
-
-
ostaci
ostaci

umskog bilja su bogati celulozom (50

umskog bilja su bogati celulozom (50
-
-
60%),
60%),
ligninom (20
ligninom (20
-
-
40%) i taninom, a siroma
40%) i taninom, a siroma

ni proteinima;
ni proteinima;

u listopadnim
u listopadnim

umama pepeo je bogat kalcijem

umama pepeo je bogat kalcijem
-
-
kod
kod
trava
trava
je obrnuta situacija; pepeo je bogat kalijem
je obrnuta situacija; pepeo je bogat kalijem
-
-
najvi
najvi

e bjelan
e bjelan

evina sadr
evina sadr

e
e
tijela mikroorganizama
tijela mikroorganizama
(40
(40
-
-
70%);
70%);
-
-
osnovnu masu pepela (MT)
osnovnu masu pepela (MT)

ine: Ca, Mg, K, N, Si, P, S,

ine: Ca, Mg, K, N, Si, P, S,
Fe, Al, Mn i Cl.
Fe, Al, Mn i Cl.
Podjela OT prema veli
Podjela OT prema veli

ini
ini

estica je vrlo sli

estica je vrlo sli

na
na
podjeli MT. Krupnije
podjeli MT. Krupnije

estice OT koje su sa
estice OT koje su sa

uvale
uvale
svoju organiziranu strukturu
svoju organiziranu strukturu

ive tvari predstavljaju

ive tvari predstavljaju
inertnu organsku rezervu
inertnu organsku rezervu
tla
tla
. Frakcije
. Frakcije

ije
ije

estice
estice
imaju svojstva koloidnih micela ozna
imaju svojstva koloidnih micela ozna

avaju se kao
avaju se kao
humus
humus
i
i
humusne kiseline
humusne kiseline
. Zahvaljuju
. Zahvaljuju

i svojim
i svojim
koloidnim svojstvima ovaj dio OT u tlu je vrlo
koloidnim svojstvima ovaj dio OT u tlu je vrlo
aktivan.
aktivan.
Prema Vaksmanu:
Prema Vaksmanu:

Humus je proizvod
Humus je proizvod

ive
ive
tvari i njen prirodni izvor, humus je rezerva i
tvari i njen prirodni izvor, humus je rezerva i
stabilizator organskog
stabilizator organskog

ivota na Zemlji
ivota na Zemlji

.
.
Ugljik i du
Ugljik i du

ik organske tvari potje

ik organske tvari potje

u iz atmosfere,
u iz atmosfere,
odakle su dospjeli u tlo asimilacijskim procesima
odakle su dospjeli u tlo asimilacijskim procesima
mikroorganizama i vi
mikroorganizama i vi

ih biljaka.
ih biljaka.
Sumpor djelomi
Sumpor djelomi

no potje
no potje

e iz atmosfere (plinovi
e iz atmosfere (plinovi
SO
SO
2 2
i H
i H
2 2
S), dok fosfor isklju
S), dok fosfor isklju

ivo vodi porijeklo od

ivo vodi porijeklo od
mati
mati

nog supstrata ili stijene.

nog supstrata ili stijene.
Elementi koji ulaze u sastav humusa, u procesu
Elementi koji ulaze u sastav humusa, u procesu
razgradnje OT, koju obavljaju mikroorganizmi tla,
razgradnje OT, koju obavljaju mikroorganizmi tla,
prelaze u mineralne oblike i postaju biljkama
prelaze u mineralne oblike i postaju biljkama
pristupa
pristupa

ni (
ni (
raspolo
raspolo

ivi
ivi
).
).
TRANSFORMACIJA ORGANSKE TVARI
TRANSFORMACIJA ORGANSKE TVARI
U TLU
U TLU
je skup procesa tijekom kojih se mijenja izgled,
je skup procesa tijekom kojih se mijenja izgled,
struktura, volumen, masa i sastav (smanjuje se C:N
struktura, volumen, masa i sastav (smanjuje se C:N
odnos) OT.
odnos) OT.

Organski ostaci prelaze u tamnu masu

Organski ostaci prelaze u tamnu masu

HUMUS
HUMUS
, koji
, koji
je
je

vrsto vezan sa mineralnim dijelom tla i ne mo

vrsto vezan sa mineralnim dijelom tla i ne mo

e se
e se
od njega odvojiti mehani
od njega odvojiti mehani

kim putem.
kim putem.
Transformacija se odvija tijekom:
Transformacija se odvija tijekom:
a)
a)
Kemijskih procesa
Kemijskih procesa

pod utjecajem atmosferske vode,

pod utjecajem atmosferske vode,
kisika, fermenata i mineralnih katalizatora u stanicama
kisika, fermenata i mineralnih katalizatora u stanicama
organizama
organizama

e
e

eri prelaze u aminokiseline, tanin i lignin

eri prelaze u aminokiseline, tanin i lignin
u proteine
u proteine

nastaju tvari za sintezu humusa;

nastaju tvari za sintezu humusa;
b)
b)
Djelovanjem faune
Djelovanjem faune

ivotinje mehani
ivotinje mehani

ki usitnjavaju
ki usitnjavaju
organske ostatke i mije
organske ostatke i mije

aju
aju

i ih sa MT djelomi
i ih sa MT djelomi

no
no
provode biokemijske promjene;
provode biokemijske promjene;
c)
c)
Djelovanjem mikroorganizama
Djelovanjem mikroorganizama

najdublje
najdublje
promjene; oko 25% razlo
promjene; oko 25% razlo

ene OT mikroorganizmi
ene OT mikroorganizmi
koriste za ugradnju u svoje organizme, a 75
koriste za ugradnju u svoje organizme, a 75
-
-
80%
80%
produkata hidrolize tro
produkata hidrolize tro

e kao energetski materijal i

e kao energetski materijal i
razla
razla

u do
u do
kraja (CO
kraja (CO
2 2
, H
, H
2 2
O,
O,

).
).
Proces oslobaanja organski vezanih elemenata u
Proces oslobaanja organski vezanih elemenata u
pristupa
pristupa

ne oblike naziva se
ne oblike naziva se
mobilizacija hraniva
mobilizacija hraniva
ili
ili
mineralizacija
mineralizacija
. To su svi procesi transformacije
. To su svi procesi transformacije
nepristupa
nepristupa

nih rezervnih hraniva u pristupa

nih rezervnih hraniva u pristupa

ne uz
ne uz
razgradnju humusa do niskomolekularnih organskih
razgradnju humusa do niskomolekularnih organskih
spojeva podlo
spojeva podlo

nih mineralizaciji ili izravno pogodnih za

nih mineralizaciji ili izravno pogodnih za
usvajanje korijenom.
usvajanje korijenom.
U tlima pod prirodnim biocenozama intenzitet
U tlima pod prirodnim biocenozama intenzitet
stvaranja i razgradnje OT su u ravnote
stvaranja i razgradnje OT su u ravnote

i, a rezultat je
i, a rezultat je
stabilniji sadr
stabilniji sadr

aj humusa.
aj humusa.
Uklju
Uklju

ivanjem tla u poljoprivrednu proizvodnju

ivanjem tla u poljoprivrednu proizvodnju
procesi transformacije se intenziviraju te mo
procesi transformacije se intenziviraju te mo

emo re
emo re

i
i
da postoji sklonost svih poljoprivrednih tala prema
da postoji sklonost svih poljoprivrednih tala prema
smanjivanju sadr
smanjivanju sadr

aja OT.
aja OT.
Brzina kojom opada sadr
Brzina kojom opada sadr

aj OT ovisi o sustavu
aj OT ovisi o sustavu
gospodarenja i kori
gospodarenja i kori

tenja nekog tla

tenja nekog tla
. P
. P
ri izvoenju bilo
ri izvoenju bilo
koje agrotehni
koje agrotehni

ke mjere treba voditi ra

ke mjere treba voditi ra

una o
una o
pozitivnim ili negativnim efektima na bilancu organske
pozitivnim ili negativnim efektima na bilancu organske
tvari u tlu.
tvari u tlu.
Pad sadr
Pad sadr

aja OT u tlu je prili

aja OT u tlu je prili

no spor proces u
no spor proces u
normalnim uvjetima iskori
normalnim uvjetima iskori

tavanja tla.
tavanja tla.
Tehni
Tehni

ki problem zaoravanja velike koli

ki problem zaoravanja velike koli

ine
ine

etvenih
etvenih
ostataka u poljoprivrednoj proizvodnji jo
ostataka u poljoprivrednoj proizvodnji jo

je uvijek
je uvijek
problemati
problemati

an.
an.
Mineralizacija velikih koli
Mineralizacija velikih koli

ina svje
ina svje

e OT zahtijeva
e OT zahtijeva
dodatnu N
dodatnu N
-
-
gnojidbu (za spre
gnojidbu (za spre

avanje tzv.
avanje tzv.

du
du

i
i

nog
nog
manjka
manjka

). Ona je potrebna i zbog siroma

). Ona je potrebna i zbog siroma

tva
tva

etvenih
etvenih
ostataka du
ostataka du

ikom, fosforom, kalijem i ostalim biogenim

ikom, fosforom, kalijem i ostalim biogenim
elementima, koje je pra
elementima, koje je pra

eno visokim sadr

eno visokim sadr

ajem celuloze.
ajem celuloze.
Suvremena znanost smatra
Suvremena znanost smatra

etvene ostatke vrijednim

etvene ostatke vrijednim
proizvodom koji oslobaa velike koli
proizvodom koji oslobaa velike koli

ine iskoristive
ine iskoristive
energije. Zna
energije. Zna

i
i
-
-
veliku masu
veliku masu

etvenih ostataka treba

etvenih ostataka treba
zaorati na parceli ili na neki drugi na
zaorati na parceli ili na neki drugi na

in iskoristiti
in iskoristiti

to bli
to bli

e
e
mjestu nastanka, npr. na samom gospodarstvu. Hranjive
mjestu nastanka, npr. na samom gospodarstvu. Hranjive
tvari su tada na mjestu primjene, nije potreban nikakav
tvari su tada na mjestu primjene, nije potreban nikakav
transport, pa mala koli
transport, pa mala koli

ina biogenih elemenata nije razlog

ina biogenih elemenata nije razlog
njihovog spaljivanja.
njihovog spaljivanja.

etveni ostaci se na tlima dobre biogenosti brzo

etveni ostaci se na tlima dobre biogenosti brzo
razla
razla

u, utje
u, utje

u na pove
u na pove

anje mikrobiolo
anje mikrobiolo

ke populacije
ke populacije
razli
razli

itih mikroorganizama i mezofaune, a i primjena

itih mikroorganizama i mezofaune, a i primjena
manjih koli
manjih koli

ina du
ina du

ika za pode
ika za pode

avanje povoljnog C/N

avanje povoljnog C/N
omjera ne predstavlja posebnu pote
omjera ne predstavlja posebnu pote

ko
ko

u.
u.
Jedan dio djelomi
Jedan dio djelomi

no razlo
no razlo

ene OT pomo
ene OT pomo

u
u
mikroorganizama ponovno gradi humus, a proces se
mikroorganizama ponovno gradi humus, a proces se
naziva
naziva
humifikacija
humifikacija
. Mnoga istra
. Mnoga istra

ivanja pokazuju da
ivanja pokazuju da
hranjive tvari iz
hranjive tvari iz

etvenih ostatka imaju istu

etvenih ostatka imaju istu
hranidbenu vrijednost kao i one koje sadr
hranidbenu vrijednost kao i one koje sadr

i stajnjak.
i stajnjak.
Uvjeti oksidoredukcije u tlu zna
Uvjeti oksidoredukcije u tlu zna

ajno utje
ajno utje

u na
u na
razgradnju svje
razgradnju svje

e unesene organske tvari u tlo.

e unesene organske tvari u tlo.
Metabolizam mikroorganizama u tlu uvjetovan je
Metabolizam mikroorganizama u tlu uvjetovan je
Eh potencijalom i mogu
Eh potencijalom i mogu

no
no

u oksidacije OT.
u oksidacije OT.
Oksidoredukcijski potencijal (Eh) u tlu rijetko
Oksidoredukcijski potencijal (Eh) u tlu rijetko
prelazi vrijednosti
prelazi vrijednosti
+700mV
+700mV
(oksidacijski uvjeti),
(oksidacijski uvjeti),
odnosno
odnosno

300mV
300mV
(redukcijski uvjeti).
(redukcijski uvjeti).
U oksidacijskim uvjetima (Eh
U oksidacijskim uvjetima (Eh

+300mV) tlo sadr

+300mV) tlo sadr

i
i
dovoljno kisika i tada djeluju
dovoljno kisika i tada djeluju
aerobni mikroorganizmi.
aerobni mikroorganizmi.
Kod Eh=
Kod Eh=
-
-
100mV organsku tvar razla
100mV organsku tvar razla

u
u
fakultativno anaerobni mikroorganizmi
fakultativno anaerobni mikroorganizmi
,
,
a u
a u
redukcijskim uvjetima (Eh
redukcijskim uvjetima (Eh

-
-
100mV)
100mV)
anaerobni
anaerobni
mikroorganizmi
mikroorganizmi
.
.
Ovisno o Eh potencijalu, zone oksidoredukcije u
Ovisno o Eh potencijalu, zone oksidoredukcije u
tlu su prema Chen
tlu su prema Chen
-
-
u i Avnimelech
u i Avnimelech
-
-
u slijede
u slijede

e:
e:

redukcija kisika
redukcija kisika
: Eh
: Eh

+300 mV (aerobna respiracija)

+300 mV (aerobna respiracija)
;
;

redukcija nitrata i Mn
redukcija nitrata i Mn
4 4+ +
:
:
Eh= +100 do +300 mV
Eh= +100 do +300 mV
(fakultativna anaerobna respiracija)
(fakultativna anaerobna respiracija)
;
;

redukcija Fe
redukcija Fe
3+ 3+: :
Eh=
Eh=
-
-
100 do +100 mV (fakultativna
100 do +100 mV (fakultativna
anaerobna respiracija)
anaerobna respiracija)
;
;

redukcija sulfata
redukcija sulfata
:
:
Eh=
Eh=
-
-
200 do
200 do
-
-
100 mV (anaerobna
100 mV (anaerobna
respiracija)
respiracija)
;
;

nastanak metana
nastanak metana
: Eh
: Eh

-
-
200mV (anaerobna
200mV (anaerobna
respiracija
respiracija
)
)
.
.
etveni ostaci
Organska tvar
Eh >= 300 mV
Eh = -100 do 300 mV
NO
3
-
NO
2
NO
3
-
NO
3
-
Nitrifikacija
Lako razgradljivo
Te ko razgradljivo
NH
4
+
Aminokiseline
Ugljikohidrati
Masne kiseline
Mikrobna masa
Nitratna
redukcija
N
2
O
NH
4
+
N
2
CO
2 H
2
O Energija
Fe
3+
redukcija Mn
4+
redukcija
Fe
2+
Fe
2
O
3
MnO
2
Mn
2+
etveni ostaci
Organska tvar
Lako
razgradljivo
razgradljivo
Te ko
Disanje
Mikrobna masa Energija
CO
2
H
2
O
O
2
O
2
Razgradnja Razgradnja etvenih etvenih
ostataka u ostataka u
oksidacijskim oksidacijskim
uvjetima (Eh>300 uvjetima (Eh>300
mV) mV)
Razgradnja Razgradnja etvenih etvenih
ostataka u uvjetima ostataka u uvjetima
fakultativne anaerobne fakultativne anaerobne
respiracije respiracije
mikroorganizama mikroorganizama
(Eh= (Eh= - -100 do +300 mV) 100 do +300 mV)
etveni ostaci
Organska tvar
Eh >= 300 mV
Eh <= -100 mV
SO
4
2-
Lako razgradljivo
Te ko razgradljivo
Aminokiseline
Ugljikohidrati
Masne kiseline
Mikrobna
masa
Sulfatna
Eh = -100 do 300 mV
SO
4
2-
CO
2
Oksidacija
sulfida
Oksidacija
metana
H
2
S
H
2
S FeS
redukcija
Energija
CO
2
CH
4
Fermentacija
kiselina
Oksidacija
masnih kiselina
CO
2
, H
2
Sinteza
metana
Razgradnja
Razgradnja

etvenih ostataka u redukcijskim

etvenih ostataka u redukcijskim
uvjetima (Eh
uvjetima (Eh

-
-
100 mV)
100 mV)
Nakon razlaganja (
Nakon razlaganja (
katabolizam
katabolizam
) svje
) svje

e unesene OT
e unesene OT
u tlo slijedi transformacija pomo
u tlo slijedi transformacija pomo

u
u

ivih
ivih
organizama
organizama
(
(
anabolizam
anabolizam
) u humus
) u humus
(
(
humifikacija
humifikacija
).
).
U prvom stupnju presudna uloga pripada gljivama,
U prvom stupnju presudna uloga pripada gljivama,
makro i mezofauni tla (
makro i mezofauni tla (
predigestivna faza
predigestivna faza
).
).
U slu
U slu

aju nepovoljnih uvjeta (anaerobioza,

aju nepovoljnih uvjeta (anaerobioza,
saturacija tla vodom) prvi razara
saturacija tla vodom) prvi razara

i postaju bakterije.
i postaju bakterije.
Tada nastupa
Tada nastupa
putrefakcija
putrefakcija
uz proizvodnju otrovnih
uz proizvodnju otrovnih
supstanci (metan, formaldehid, hidrogensulfid, fosfin).
supstanci (metan, formaldehid, hidrogensulfid, fosfin).
Sitni fragmenti OT nakon prve faze, ekskrementi
Sitni fragmenti OT nakon prve faze, ekskrementi
makro i mezofaune vrlo su povoljan medij za rast
makro i mezofaune vrlo su povoljan medij za rast
bakterija, algi i nematoda.
bakterija, algi i nematoda.
Najve
Najve

i dio CO
i dio CO
2 2
odlazi u atmosferu, a samo mali
odlazi u atmosferu, a samo mali
dio se ugradi u novonastali humus.
dio se ugradi u novonastali humus.
Od ugljikohidrata < 20% se transformira u humus,
Od ugljikohidrata < 20% se transformira u humus,
dok se lignin, tanin i fenolne komponente humificiraju
dok se lignin, tanin i fenolne komponente humificiraju
s > 75%.
s > 75%.
Du
Du

ik se humificira s koeficijentom od pribli

ik se humificira s koeficijentom od pribli

no
no
50%.
50%.
Humus se kao aktivna koloidno
Humus se kao aktivna koloidno
-
-
organska frakcija
organska frakcija
tla vezuje s mineralnom komponentom na razli
tla vezuje s mineralnom komponentom na razli

ite
ite
na
na

ine te nastaju stabilni organomineralni kompleksi

ine te nastaju stabilni organomineralni kompleksi
koji su temelj vezivanja mehani
koji su temelj vezivanja mehani

kih elemenata tla u

kih elemenata tla u
strukturne agregate.
strukturne agregate.
Podjela organske tvari tla (
Podjela organske tvari tla (
Kononova
Kononova
):
):
Nespecifi
Nespecifi

ne humusne tvari
ne humusne tvari
: 10
: 10
-
-
15% od ukupne
15% od ukupne
koli
koli

ine OT; a
ine OT; a

ine ih bjelan
ine ih bjelan

evine, aminokiseline,
evine, aminokiseline,
ugljikohidrati, poliuronske kiseline, aminosaharidi,
ugljikohidrati, poliuronske kiseline, aminosaharidi,
polifenoli, aktivne tvari
polifenoli, aktivne tvari

fermenti vitamina i antibiotika,

fermenti vitamina i antibiotika,
te smola i lignina.
te smola i lignina.
Specifi
Specifi

ne humusne tvari
ne humusne tvari
su visoko molekularni
su visoko molekularni
produkti humifikacije koji
produkti humifikacije koji

ine 85
ine 85
-
-
95% OT, nastali su
95% OT, nastali su
kondenzacijom i polimerizacijom, tamno sm
kondenzacijom i polimerizacijom, tamno sm
ee su boje
ee su boje
i koloidnih dimenzija. Dijele se na:
i koloidnih dimenzija. Dijele se na:
1.
1.
humusne kiseline
humusne kiseline
-
-
huminske kiseline
huminske kiseline
-
-
fulvo kiseline
fulvo kiseline
2. humini
2. humini
Geneza
Geneza
organomineralnih
organomineralnih
spojeva
spojeva
-
-
ionske veze
ionske veze
minerala
minerala
gline i
gline i
organskih
organskih
kationa
kationa
i
i
aniona
aniona
,
,
-
-
humati
humati
jakih baza i
jakih baza i
huminske
huminske
kiseline,
kiseline,
-
-
organski
organski
kationi
kationi
izmjenjuju anorganske
izmjenjuju anorganske
katione
katione
s
s
izmjenjiva
izmjenjiva

a
a
gline (mineralni
gline (mineralni
dio
dio
adsorpcijskog
adsorpcijskog
kompleksa),
kompleksa),
-
-
vi
vi

evalentni kationi
evalentni kationi
(
(
Ca
Ca
, Mg,
, Mg,
Fe
Fe
, Al) kao most
, Al) kao most
organskog i anorganskog dijela,
organskog i anorganskog dijela,
-
-
dipolne
dipolne
organske molekule mogu umjesto
organske molekule mogu umjesto
dipolne
dipolne
vode
vode
u
u
hidratacijskim
hidratacijskim
opnama zamijeniti
opnama zamijeniti
katione
katione
i stvoriti
i stvoriti
veze ion
veze ion
-
-
dipol
dipol
, preko O
, preko O
-
-
mostova,
mostova,
-
-
H
H
-
-
mostovi, veza
mostovi, veza
organomineralnih
organomineralnih
spojeva
spojeva
-
-
helatna
helatna
veza
veza
, s
, s
tvaranje kompleksnih spojeva izmeu
tvaranje kompleksnih spojeva izmeu
humusnih tvari i metala.
humusnih tvari i metala.
Huminske kiseline
Huminske kiseline
ekstrahiraju se iz tla lu
ekstrahiraju se iz tla lu

inama kao
inama kao
tamno obojene otopine, a talo
tamno obojene otopine, a talo

e se s kiselinama u obliku
e se s kiselinama u obliku
gela.
gela.
Molekularna masa im je 10.000
Molekularna masa im je 10.000
-
-
100.000, a
100.000, a
elementarni sastav:
elementarni sastav:
C=51
C=51
-
-
62%; H=2,8
62%; H=2,8
-
-
6,6%; O=31
6,6%; O=31
-
-
36% i N=3,6
36% i N=3,6
-
-
5,5%.
5,5%.
Hipotetska struktura huminske kiseline Hipotetska struktura huminske kiseline
Jezgre huminskih kiselina su cikli
Jezgre huminskih kiselina su cikli

ne prirode i vezane
ne prirode i vezane
mosti
mosti

ima tipa
ima tipa
-
-
O
O
-
-
,
,
-
-
N=,
N=,
-
-
NH
NH
-
-
ili
ili
-
-
CH
CH
2 2
.
.
Na jezgre su vezani polimerni ugljikovi lanci koji nose
Na jezgre su vezani polimerni ugljikovi lanci koji nose
funkcijske ili reakcijske grupe: karboksilna
funkcijske ili reakcijske grupe: karboksilna

COOH,
COOH,
fenolhidroksilna
fenolhidroksilna
-
-
OH, metoksilna
OH, metoksilna
-
-
OCH
OCH
3 3
i karbonilna
i karbonilna
=CO)
=CO)
koje odreuju karakter veze huminskih kiselina i
koje odreuju karakter veze huminskih kiselina i

estica tla.
estica tla.

s dvovalentnim i trovalentnim kationima stvaraju

s dvovalentnim i trovalentnim kationima stvaraju
te
te

ko
ko
topive soli
topive soli
, koje se u tlu javljaju u vidu gela, te se
, koje se u tlu javljaju u vidu gela, te se
ne
ne
ispiru
ispiru
,
,

zadr
zadr

avaju se u povr
avaju se u povr

inskim dijelovima profila tla,

inskim dijelovima profila tla,

kao hidrofobni koloidi predstavljaju

kao hidrofobni koloidi predstavljaju
cement prilikom
cement prilikom
koagulacije,
koagulacije,

sorbiraju i dr
sorbiraju i dr

e vodu, adsorbiraju i izmjenjuju ione,

e vodu, adsorbiraju i izmjenjuju ione,

rezerva biogenih elemenata (N, Mo, B, P, S),

rezerva biogenih elemenata (N, Mo, B, P, S),

sadr
sadr

e stimulatore rasta i antibiotike.

e stimulatore rasta i antibiotike.
Fulvokiseline
Fulvokiseline
su
su

u
u

kaste (
kaste (
fulvus =
fulvus =

uto
uto
)
)
do
do
crvenkaste boje
crvenkaste boje
. Najvi
. Najvi

e ih ima u sirovom humusu

e ih ima u sirovom humusu
crnogori
crnogori

nih
nih

uma (
uma (

umska tla na jako kiselim mati

umska tla na jako kiselim mati

nim
nim
supstratima siroma
supstratima siroma

nim bazama).
nim bazama).
Meutim
Meutim
, prisutne su u
, prisutne su u
svim tlima (15
svim tlima (15
-
-
40 %), ovisno o kemijskom sastavu OT,
40 %), ovisno o kemijskom sastavu OT,
klimi, geolo
klimi, geolo

kom supstratu, itd.

kom supstratu, itd.
M
M
olekularna masa je 1.000
olekularna masa je 1.000
-
-
5.000, a zaostaju u otopini
5.000, a zaostaju u otopini
nakon talo
nakon talo

enja huminskih kiselina.

enja huminskih kiselina.
Elementarni sastav:
Elementarni sastav:
C=42
C=42
-
-
47%; H=3,5
47%; H=3,5
-
-
5%; O=45
5%; O=45
-
-
50% i N=2
50% i N=2
-
-
4,1%
4,1%
.
.
Otopine fulvokiselina u vodi su jako kisele reakcije (pH
Otopine fulvokiselina u vodi su jako kisele reakcije (pH
2,6
2,6
-
-
2,8) i slabih koagulacijskih sposobnosti.
2,8) i slabih koagulacijskih sposobnosti.
S kationima alkalnih metala i NH
S kationima alkalnih metala i NH
4 4
+ +
-
-
ionima stvaraju
ionima stvaraju
soli (fulvate), lako topive u vodi, te podlo
soli (fulvate), lako topive u vodi, te podlo

ne migraciji.
ne migraciji.
Fe
Fe
-
-
fulvati su topiviji u vodi od Al
fulvati su topiviji u vodi od Al
-
-
fulvata, te je intenzitet
fulvata, te je intenzitet
njegove migracije i izlu
njegove migracije i izlu

ivanja konkrecija morfolo

ivanja konkrecija morfolo

ki
ki
pedogenetski pokazatelj i kriterij za odreivanje nekih
pedogenetski pokazatelj i kriterij za odreivanje nekih
dijagnosti
dijagnosti

kih horizonata, npr. eluvijalnog (E) i

kih horizonata, npr. eluvijalnog (E) i
iluvijalnog (B).
iluvijalnog (B).
Humini
Humini
se otapaju u toploj lu
se otapaju u toploj lu

ini (NaOH), a smatra

ini (NaOH), a smatra
se da su to reducirani anhidridi humusnih kiselina
se da su to reducirani anhidridi humusnih kiselina

vrsto vezani za mineralni dio tla. Sadr

vrsto vezani za mineralni dio tla. Sadr

aj u humusu se
aj u humusu se
kre
kre

e od 20 do 40% (najvi
e od 20 do 40% (najvi

e u glinastim, slabo
e u glinastim, slabo
aeriranim tlima).
aeriranim tlima).
Sve dok C/N
Sve dok C/N
omjer ne padne na odreenu
omjer ne padne na odreenu
vrijednost, sav oslob
vrijednost, sav oslob
oeni N iz razgradnje organske
oeni N iz razgradnje organske
tvari koriste mikroorganizmi za svoje potrebe.
tvari koriste mikroorganizmi za svoje potrebe.
Oslobaanje du
Oslobaanje du

ika i mogu
ika i mogu

nost usvajanja
nost usvajanja
od
od
strane vi
strane vi

ih
ih
bilj
bilj
a
a
ka zapo
ka zapo

inje tek kad je

inje tek kad je
C/N<25:1
C/N<25:1
, a
, a
potpuna asimilacija od strane mikroorganizama je
potpuna asimilacija od strane mikroorganizama je
kod
kod
C/N>33:1
C/N>33:1
.
.
Du
Du

ik je ugradnjom u
ik je ugradnjom u

ivu tvar
ivu tvar
mikroorganizama privremeno izgubljen za ishranu
mikroorganizama privremeno izgubljen za ishranu
bilja. Takav vid
bilja. Takav vid
imobilizacije naziva se
imobilizacije naziva se
biolo
biolo

ka
ka
fiksacija du
fiksacija du

ika
ika
koja traje do ugibanja
koja traje do ugibanja
mikroorganizama (odnosno do mineralizacije mase
mikroorganizama (odnosno do mineralizacije mase
mikroorganizama).
mikroorganizama).
PODJELA HUMUSA
PODJELA HUMUSA
1.
1.
Terestri
Terestri

ni humus
ni humus

najva
najva

nije kopnene forme

nije kopnene forme
humusa su: sirovi (rohhumus), zreli (mullhumus) i
humusa su: sirovi (rohhumus), zreli (mullhumus) i
prijelazni (moderhumus).
prijelazni (moderhumus).
Rohhumus
Rohhumus
(sirovi humus)
(sirovi humus)

formira se u hladnoj,
formira se u hladnoj,
vla
vla

noj klimi na tlima jako kisele reakcije, siroma

noj klimi na tlima jako kisele reakcije, siroma

nim
nim
bazama, glinom i drugim biljnim hranivima, ali dobro
bazama, glinom i drugim biljnim hranivima, ali dobro
dreniranim (
dreniranim (

umski podzoli). U sastavu dominiraju

umski podzoli). U sastavu dominiraju
fulvokiseline te znatno ubrzavaju procese razgradnje
fulvokiseline te znatno ubrzavaju procese razgradnje
mineralnog dijela tla.
mineralnog dijela tla.
Osim kiselog postoji i specifi
Osim kiselog postoji i specifi

na forma sirovog
na forma sirovog
humusa alkalne reakcije
humusa alkalne reakcije

ija je geneza uvjetovana

ija je geneza uvjetovana
suhom pedoklimom u
suhom pedoklimom u

umama crnog bora na

umama crnog bora na
dolomitima.
dolomitima.
Moderhumus
Moderhumus
(polusirovi/prijelazni humus)
(polusirovi/prijelazni humus)

prijelazna forma prema zrelom humusu. Hladna i

prijelazna forma prema zrelom humusu. Hladna i
humidna klima, prirodna vegetacija su
humidna klima, prirodna vegetacija su

ume
ume
(listopadne i mije
(listopadne i mije

ane), uglavnom plitka tla siroma

ane), uglavnom plitka tla siroma

na
na
bazama.
bazama.
Mull humus
Mull humus
(zreli humus)
(zreli humus)

nastaje u umjereno
nastaje u umjereno
toploj i toploj, uglavnom semihumidnoj do semiaridnoj
toploj i toploj, uglavnom semihumidnoj do semiaridnoj
(stepskoj) klimi. Tla su bogata bazama, sekundarnim
(stepskoj) klimi. Tla su bogata bazama, sekundarnim
alumoslikatima i povoljnih vodnozra
alumoslikatima i povoljnih vodnozra

nih odnosa.
nih odnosa.
Prirodnu vegetaciju
Prirodnu vegetaciju

ine travne formacije, mje

ine travne formacije, mje

ovite
ovite
listopadne
listopadne

ume, poljoprivredne povr

ume, poljoprivredne povr

ine. Ova forma

ine. Ova forma
ima povoljan C:N odnos oko 10.
ima povoljan C:N odnos oko 10.
2.
2.
Hidromorfni humus
Hidromorfni humus

nastaje u tlima koja su ve

nastaje u tlima koja su ve

i dio
i dio
godine saturirana vodom, te prevladavaju anaerobni
godine saturirana vodom, te prevladavaju anaerobni
uvjeti. Razlikuju se:
uvjeti. Razlikuju se:
-
-
mo
mo

varni humus
varni humus
nastao tijekom prekomjernog
nastao tijekom prekomjernog
vla
vla

enja uz povremeno isu

enja uz povremeno isu

ivanje. Mo
ivanje. Mo

varna
varna
vegetacija se razgrauje uglavnom pod utjecajem
vegetacija se razgrauje uglavnom pod utjecajem
anaerobnih bakterija, ne stvara se treset ve
anaerobnih bakterija, ne stvara se treset ve

se biljni
se biljni
ostaci mije
ostaci mije

aju s glinom.
aju s glinom.
-
-
tresetni humus
tresetni humus

forma humusa s najslabijom

forma humusa s najslabijom
biolo
biolo

kom aktivno
kom aktivno

u. U uvjetima hladne i vla

u. U uvjetima hladne i vla

ne
ne
klime se slabo razgraena OT akumulira u vidu
klime se slabo razgraena OT akumulira u vidu
debelih naslaga debljine i do nekoliko metara. sadr
debelih naslaga debljine i do nekoliko metara. sadr

aj
aj
mineralne tvari je 2
mineralne tvari je 2

3 %, jako je kisele reakcije,

3 %, jako je kisele reakcije,
siroma
siroma

an du
an du

ikom (C:N
ikom (C:N

40).
40).
Sadr
Sadr

aj humusa u tlu
aj humusa u tlu
Sadr
Sadr

aj humusa u tlima varira u

aj humusa u tlima varira u

irokim
irokim
intervalima:
intervalima:

0
0
-
-
20 cm = 0,1
20 cm = 0,1
-
-
0,5% mas. do > 50% mas.
0,5% mas. do > 50% mas.

orani
orani

ni horizonti = 1,5
ni horizonti = 1,5
-
-
5% mas.
5% mas.

planinska tla = 20
planinska tla = 20
-
-
30% mas.
30% mas.

treseti =
treseti =

70% mas.
70% mas.
Na t
Na t
emelj
emelj
u
u
koli
koli

ine
ine
humusa
humusa
ocjenjuje
ocjenjuje
se
se
humoznost
humoznost
tla
tla
(
(
Gra
Gra

anin
anin
)
)
:
:
-
-
vrlo slabo humozna < 1%
vrlo slabo humozna < 1%
-
-
vrlo jako humozna > 10%
vrlo jako humozna > 10%
-
-
ekstremno humozna < 30%
ekstremno humozna < 30%
-
-
tresetna tla > 30%
tresetna tla > 30%
Klasifikacija poljoprivrednih tala prema humoznosti
Klasifikacija poljoprivrednih tala prema humoznosti
(
(
M
M

ckenhausen, 1975
ckenhausen, 1975
.)
.)
> 30
> 30
Tresetna tla
Tresetna tla
15
15

30
30
Polutresetna tla
Polutresetna tla
8
8

15
15
Vrlo jako humozna tla
Vrlo jako humozna tla
4
4

8
8
Jako humozna tla
Jako humozna tla
2
2
-
-
4
4
Srednje humozna tla
Srednje humozna tla
1
1
-
-
2
2
Slabo humozna tla
Slabo humozna tla
< 1
< 1
Veoma slabo humozna tla
Veoma slabo humozna tla
% humusa u P
% humusa u P
horizontu
horizontu
Humoznost
Humoznost
ZNA
ZNA

AJ ORGANSKE TVARI U TLU

AJ ORGANSKE TVARI U TLU
1) 1)
Izvor biljnih hraniva
Izvor biljnih hraniva
2) 2)
Osnovni
Osnovni

initelj strukture tla

initelj strukture tla

stabilnost strukturnih agregata tla
stabilnost strukturnih agregata tla
,
,

initelj kultivacije tla

initelj kultivacije tla
,
,

olak
olak

ava kretanje vode i zraka u tlu

ava kretanje vode i zraka u tlu
,
,

retencija vode
retencija vode
,
,

spre
spre

ava eroziju
ava eroziju
,
,

puferni efekt (hraniva, pesticidi, itd.)
puferni efekt (hraniva, pesticidi, itd.)
,
,

spre
spre

ava ispiranje hraniva

ava ispiranje hraniva
,
,

daje tamnu boju tlu (zagrijavanje)
daje tamnu boju tlu (zagrijavanje)
,
,

sni
sni

ava gusto
ava gusto

u
u

vrste faze tla (

vrste faze tla (

min min

2,65;
2,65;

humus humus
= 0,90)
= 0,90)
.
.
humi n
2000 300.000
45% 62%
48% 30%
1400 500 smanjenje izmjenjiv e kiselosti
smanjenje topljiv osti
smanjenje udjela kisika
pov eanje udjela ugljika
f u l vo k i s el i n e h umi n s k e k i s el i n e
pov eanje intenziteta boje
pov eanje stupnja polimerizacije
pov eanje molekularne mase
Kori
Kori

tena literatura
tena literatura
:
:
- - Bogunovi Bogunovi , M. (2005): Pedologija , M. (2005): Pedologija - - autorizirane pripreme za predavanja. autorizirane pripreme za predavanja.
Agronomski fakultet Sveu Agronomski fakultet Sveu ili ili ta u Zagrebu, Zavod za pedologiju. Zagreb. ta u Zagrebu, Zavod za pedologiju. Zagreb.
- - Filipovski, G. (1974): Pedologija. Univerzitet Filipovski, G. (1974): Pedologija. Univerzitet Kiril i Metodij Kiril i Metodij Skopje. Skopje. Skopje. Skopje.
- - Resulovi Resulovi , H., , H., ustovi ustovi , H. (2002): Pedologija , H. (2002): Pedologija op op i dio. Univerzitet u i dio. Univerzitet u
Sarajevu. Sarajevo. Sarajevu. Sarajevo.
- - kori kori , A. (1991): Sastav i svojstva tla. Fakultet Poljoprivrednih zna , A. (1991): Sastav i svojstva tla. Fakultet Poljoprivrednih znanosti. nosti.
Zagreb. Zagreb.
- - Vida Vida ek, ek, . (2000): Op . (2000): Op a pedologija a pedologija autorizirane pripreme za predavanja. autorizirane pripreme za predavanja.
Agronomski fakultet Sveu Agronomski fakultet Sveu ili ili ta u Zagrebu, Zavod za pedologiju. ta u Zagrebu, Zavod za pedologiju.
- - Vukadinovi Vukadinovi , V., Lon , V., Lon ari ari , Z. (1998): Ishrana bilja. Sveu , Z. (1998): Ishrana bilja. Sveu ili ili te J.J. te J.J.
Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet Osijek. Osijek. Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet Osijek. Osijek.
- - internet internet