1

Prof. dr Duko Medi sudija Ustavnog suda Republike Srpske

Dravina u pravu Republike Srpske

Saetak: Dravini je u Zakonu o stvarnim pravima Republike Srpske posveena mnogo vea panja nego u ranijem Zakonu o osnovnim svojinskopravnim odnosima. Ovaj institut je sada cjelovito regulisan. Prihvaena je moderna koncepcija, a odre en je i pojam dravine kao !akti"ke vlasti na stvari. #ovi $akon sadri pravila o sticanju dravine, po$naje pomonika u dravini, ra$likuje samostalnog i nesamostalnog draoca, pro%iruje pojam $akonite dravine, a predvi a i novinu u pogledu objekta dravine. Klju ne rije i: dravina, oblici dravine, sudska $a%tita dravine, samopomo

Uvod & dru%tvenim odnosima regulisanim pravom dravina 'posjed( ) nesumnjivo igra veoma $na"ajnu ulogu.* Ona je jedan od najstarijih 'i najspornijih( instituta gra anskog prava. Dravina je onaj dru%tveni odnos koji pravni poredak odre uje svojim normama, pravno relevantan socijalni odnos. Sloen je odnos prava i dravine. Pravna nauka se dosta bavila pitanjem prirode dravine i$raene dilemom da li je dravina "injenica ili pravo,+ a preovladava
,

mi%ljenje da se ipak radi o "injenici koja je pravno

relevantna. Dravina je !akti"ko stanje $a%tieno pravom. Ona ula$i u pravnu s!eru, ali nije pravo. Dakle, dravina se pri$naje kao "injenica, ali uvaavaju se i njeni pravni u"inci. Zbog toga nije od $na"aja ima li !akti"ka vlast nekog lica pravnu osnovu ili ne. Dranje be$ pravnog osnova, u principu, nije dopu%teno, ali pod odre enim uslovima moe da bude pravno relevantno. Pravo posmatra dravinu odvojeno od prava na dravinu.. /o ne $na"i da je dravina ne$avisna od prava. Ona vi%e pripada svijetu
)

O je$i"kim nedosljednostima u imenovanju pojma 0 dravina ili posjed v. D. 1eli, Pojam i $a%tita dravine, magistarska te$a, &niver$itet u Pri%tini, Pravni !akultet, 2osovska 3itrovica, *4)4, str. .5)). 2 O tome6 #. 7avella, Posjed stvari i prava, Zagreb, )884, str. ). 3 9ire o tome6 R. Paund, Jurisprudencija, knjiga :::, ;eograd, Podgorica, *444, str. ,,0,<= 7. #iketi, >O pravnome karakteru dravine?, Arhiv za pravne i drutvene nauke , br. )0*@4., str. .A80<4.= P. Rado%evi, >Pravna priroda posjeda?, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. *0+@48, str. +,-0+,8. 4 Problem pravne prirode dravine uvijek je aktuelan i i$a$iva mnogobrojne diskusije. ;rojnija grupa teoreti"ara smatra da je dravina !akti"ki odnos, "injenica koja postoji i$van prava 'npr. Randa, Dernburg, itd.(, dok drugi dravinu shvaaju kao pravo 'npr. Ban, Cering i dr.(. Osim ove dvije opre"ne, suprotstavljene teorije, postoji i trea po kojoj je dravina istovremeno i "injenica i pravo. #ajpo$natiji predstavnik te teorije bio je Savinji. Prema Savinjiju dravina je u su%tini !akat, ali kako pravo $a nju vee posljedice, ona je ujedno i !akat i pravo. Didi6 E. F. SavignG, Das Recht des Besitzes, D:: i$danje, Hien, )A.-, str. ,+. Pravni teoreti"ari sa prostora biv%e SERC, uglavnom, dravinu shvaaju kao !akat i nagla%avaju !akti"ku prirodu dravine 'Spai, 2rneta, 7ams, Raja"i, Dedri%, 7avella, Stankovi itd.(. 5 1. Raja"i, tvarno pravo, skripta, Zagreb, )8-., str. A. 6 Pravo na dravinu postoji kada odre eno subjektivno pravo sadri u sebi i pravno ovla%enje na dravinu stvari.

pravnog nego "injeni"nog i $ato je uvijek aktuelan interes pravne nauke $a ovaj institut. Pravo stvara dravinu. Cedno "isto !akti"ko stanje smatra se, bar privremeno, kao pravno stanje i stavlja se pod pravnu $a%titu.< Prou"avanje dravine je interesantno, jer se kro$ dravinu proima stvarno, !akti"ko stanje sa pravnim stanjem.A Ra$umljivo je da pravni poredak eli da dravinu uskladi s pravom. #ema sumnje da ona slui njegovim ciljevima, a "esto se i pretvara u pravo. Dravina je $ato kro$ istoriju bila podlona uticaju dru%tvenih kretanja i stoga je i pravna kategorija odnosno poseban institut gra anskog prava u svakom pravnom sistemu.8 Zbog toga je bitno ra$likovanje dravine od !akta koji to nije, te $a koji se, takva dejstva ne ve$uju.)4 #ema dravine be$ pravnih dejstava i tek sa njima se neko dranje trans!ormi%e u dravinu. 7otovo svugdje je prihvaena oboriva pretpostavka da je dralac u isto vrijeme i imalac prava na stvari.)) /okom vremena mijenjala su se shvatanja o dravini, njenim osobinama, pravnoj prirodi, $a%titi, odnosu prema pravu i svemu onome %to je karakteri%e. Zakon o stvarnim pravima Republike Srpske 'ZSP( ovaj institut reguli%e dosta op%irno )* i pri tome slijedi savremene trendove u toj oblasti prihvativ%i modernu 'objektivnu( koncepciju dravine. )+

Poja! i funk"ije dravine Dravina stvari i pravo svojine na stvar potpuno su ra$li"iti !enomeni. Stanje dravine je pravna "injenica, jer u domenu prava 'posebno stvarnog( proi$vodi ni$ $na"ajnih posljedica. ), &pravo $bog toga dravina $au$ima posebno mjesto u pravu. Pravna i !akti"ka vlast na stvarima u stvarnosti se ipak "esto podudaraju, dravina je !akti"ki odra$ svojine.)- Ona omoguava vr%enje svojinskih ovla%enja, svojina be$ dravine je dobrim dijelom be$ prakti"ne vanosti. Dravina je vanjska ve$a i$me u lica i stvari, ). odnos lica prema stvari kao djeliu spolja%nje prirode. )< Ona predstavlja ivo tkivo socijalnih odnosa me u subjektima u dru%tvu u pogledu stvari, a stvarno 'realno postojanje( dravine "ini od nje posebnost u ina"e apstraktnom svijetu prava.)A &tvr enje bitnih svojstava daje elemente $a odre ivanje pojma
I. 3arkovi, ?O pojmu dravineJ, Arhiv za pravne i drutvene nauke, br. )0*@4., str. -AA. D. Ia$arevi, Dr!avina, poja", oblici i zatita, Prvo i$danje, ;eograd, *4)4, str. )). 9 Didi6 S. 2rneta, #loga i zna$aj posjeda u nae" pravu, doktorska disertacija, Sarajevo, )8.+, str. ,A i dalje. )4 R. Fveti, Praktikum $a sudsku praksu5gra ansko pravo, Pravna dejstva dravine, #ovi Sad, *44,, str. )). 11 C. Slavni, %snovi gra&anskog prava, peto izdanje, ;eograd, )88*, str. )4-. 12 1lanovi +4+0+*+ ZSP5a. 13 : Zakon o osnovnim svojinsko5pravnim odnosima biv%e SERC 'ZOSPO( i$ )8A4. godine prihvatio je ovu koncepciju, smatrajui je savremenijom i primjerenijom dru%tvenim odnosima koji su tada postojali. O dravini po tom $akonu v. K. Raspor, >Posjed i $a%tita posjeda po Zakonu o vlasni"kopravnim odnosima i sudskoj praksi?, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. )0 *@A), str. 8-0)+,= L. 9malcelj, >#e%to o posjedu po odredbama Zakona o osnovnim vlasni"kopravnim odnosima?, %dvjetnik, br. <0A@A*, str. A0**. 14 O tome6 P. Simonetti, Predgovor $a knjigu K. Mterovi, Smetanje posjeda u sudskoj praksi, Sarajevo, )8A8, str. <. 15 & anglosaksonskom pravu postoji maksima ?dravina "ini devet desetina pravaJ. 16 3. Dukovi, %snovi stvarnog prava, Zagreb, )8-4, str. +*. 17 3. P. Covanovi, Dr!avina, njena zatita i odr!aj, ;eograd, )8*-, str. )4. 18 P. Rado%evi, op. cit., str. +,+.
8 7

dravine.)8 ZSP odre uje dravinu kao !akti"ku vlast na stvari. *4 3e utim, da bi proi$vodila pravne u"inke i mogla se smatrati dravinom, !akti"ka vlast treba da je pravno relevantna. *) 1injenica je da je !akti"ka vlast naj"e%e obiljeje dravine, ali ona nije uvijek potrebna $a njeno postojanje. ** #o, be$ ob$ira na to, na njoj kao osnovi treba graditi pojam dravine. *+ Zakon ne de!ini%e %ta se podra$umijeva pod !akti"kom vla%u, ali je nesumnjivo da se radi o dru%tveno pri$natom raspolaganju stvarima i da to treba shvatiti u %irem kontekstu. 9ta je to u svakom pojedinom slu"aju, !akti"ko je pitanje. *, Eakti"ka vlast na stvari, kao spolja%nja, materijalna strana dravine druk"ije se ocjenjivala u primitivnim dru%tvima, gdje su postojali jednostavniji odnosi, a sasvim druga"ije danas, kada postoje mnogi komplikovani odnosi gdje je nekada te%ko utvrditi relevantne "injenice i donositi pou$dane $aklju"ke. 3oderna pravna teorija pod pojmom !akti"ke vlasti smatra ono stanje koje se u op%toj svijesti ljudi u dru%tvu prihvata kao takvo. *Danas se smatra da pravno pri$nata !akti"ka vlast postoji u situaciji kada neko lice ima objektivnu mogunost da raspolae sa odre enom stvari odnosno kada je ta stvar u s!eri njegove kontrole. *. Dravina je i socijalni odnos u kome odre eni subjekt ima socijalno relevantnu !akti"ku vlast u pogledu nekog objekta koju svi moraju respektovati. Za postojanje dravine neophodna je prostorna ve$a lica i stvari, %to podra$umijeva da je stvar dostupna draocu. On treba da bude u stanju da druga lica isklju"i od $ahvatanja te stvari. Dravina je !akti"ko stanje $a%tieno pravom koje je relativno trajno, a ne privremeno.*< Pretpostavka je da dravina nakon sticanja neprekidno traje, a ko tvrdi suprotno, mora ovo i da dokae. /o je i oblik ekonomskog iskori%avanja stvari i osnov ekonomskog prometa, a dralac je ekonomski vlasnik stvari.*A Dravinska $a%tita je vi%e $a%tita ekonomskog nego pravnog interesa, jer omoguava draocu odre ene ekonomske koristi od stvari ili prava. *8 Pravni poredak povjerava dravini odre ene !unkcije u pravnim odnosima u pogledu stvari. Dravina 'posebno neposredna( treba da je spolja vidljiva i to je u !unkciji publiciteta, pogotovo kod pokretnih stvari. Publicitet je nuan da bi trea lica bila upo$nata sa njenim postojanjem. Posredne dravine "esto nisu vanjski vidljive, ali dovoljan publicitet daje neposredna dravina. #aj"e%e dravina predstavlja spoljnu mani!estaciju nekog subjektivnog prava "iju sadrinu dralac vr%i. Ri$ik da e dravinska $a%tita posluiti i onom licu koje
Didi6 D. Popov, Poja" i vrste dr!avine, #ovi Sad, *44*. 1lan +4+ st. ) ZSP5a. ZOSPO u "lanu <4 sadri de!iniciju neposredne i posredne dravine, ne navodei pojam dravine 21 #. 7avella, /. Cosipovi, :. 7liha, D. ;elaj i Z. Stipkovi, tvarno pravo, sve$ak ), Zagreb, *44<, str. )-). 22 O tome6 D. Dodineli, ?DravinaJ, u 'eksikon gra&anskog prava, ur. O. Stankovi, ;eograd, )88., str. )+.. O slu"ajevima !akti"ke vlasti be$ dravine i dravine be$ !akti"ke vlasti v. D. Dodineli, ?Dravina i priteanjeJ, u Pro"ene stvarnog prava u rbiji, ;eograd, *44,, str. --0.+. 23 #i istaknuti pravni teoreti"ari koji su se bavili !enomenom dravine, po"ev od Savinjija, Din%ajda, Ceringa, Rande i drugih, nisu na%li univer$alnu de!iniciju koja je svugdje prihvaena. 24 Z. Popovi, ?Za%tita dravineJ, Pravni !ivot, br. )*@A<, str. ),+,0),+-. 25 M. Hol!, 'ehrbuch des achenrechts, 2Nln, )8<), str. )<. 26 #ije neophodno da uvijek postoji !i$i"ki kontakt sa stvari. 27 Eakti"ki odnosi kratkotrajne prirode ne predstavljaju dravinu koja je pravno relevantna. 28 Didi K. 7ams u saradnji sa 3. Petroviem, %snovi stvarnog prava, ;eograd, )8A4, str. )A-. Prema mi%ljenju R. Iegradia, dravina je ba$i"na strana svojine, njen ekonomski sadraj li%en pravne nadgradnje 0 v. R. Iegradi, (eorija stvarnog prava i stvarno pravo )*RJ, Skopje, )8-<, str. )*<. 29 D. Ia$arevi, op. cit., str. )+.
20 19

nema pravo na stvar koju dri mora biti prihvaen, jer se i u takvim slu"ajevima spre"ava samovla%e. Dravina nije jedino !akti"ko stanje, ali se od drugih sli"nih stanja ra$likuje po tome %to mu pravo daje djelotvornu $a%titu. 3e utim, samim tim dravina se ne pretvara u pravo.+4 :ako nije pravo, dravina je pretpostavka $a sticanje pojedinih stvarnih prava 'akvi$icijska !unkcija(, posebno na pokretnim stvarima. /o je karakteristika veine pravnih sistema. Dralac treba da ima takvu !akti"ku vlast koja svojim sadrajem odgovara sadraju stvarnog prava koje sti"e. Pravnom normom se uspostavlja pravni kau$alitet. Za%titom dravine odrava se javni red i mir, te pravni poredak, a dru%tvo se %titi od samovlasnog ostvarivanja prava. #esumnjivo je da postoji op%ti interes da se odri kontinuitet odnosa u kojima ljudi ive '!unkcija kontinuiteta(,+) "ak i onda kad su ti odnosi protivni pravu. Ovom !unkcijom obja%njava se $a%tita dravine i to je u !unkciji dru%tvenog mira. Dakle, dravina i$a$iva pravne u"inke kojima ostvaruje !unkciju publiciteta, akvi$icijsku !unkciju i !unkciju kontinuiteta.

#storijat i kon"ep"ije$% dravine Dravina prethodi svojini, jer je u najstarijem dobu ona bila jedini $nak da odre ena stvar pripada nekom licu. Ona je jedan od prvih pojmova imovinskog prava. ++ /ek kasnije ra$vilo se shvatanje da pored dravine moe postojati i pravna vlast na stvarima. Proces !ormiranja dravine u $na"enju !akti"ke vlasti na stvarima $apo"eo je vrlo rano i njegov ra$vojni put u rimskom pravu moe se pratiti od prvih pisanih tekstova sve do Custinijanove kodi!ikacije. +, Djela rimskih pravnika jasno uka$uju da su Rimljani dravinu odvajali od prava. Rimsko pravo koristi termin possessio kao o$naku $a ra$na !akti"ka stanja koja su se ra$likovala po karakteristikama i $na"aju. Za rimske pravnike svaka !akti"ka vlast 'corpus( nije bila possessio. Pored corpusa, kao objektivnog elementa, trebalo je da postoji i volja da se stvar dri kao svoja 'animus rem sibi habendi, animus dominii(. Knimus je bio akt mani!estacije volje draoca kojim poka$uje preten$ije prema stvari. Ova !akti"ka stanja bila su $a%tiena pretorovim interdiktima, pa su na$vana interdiktnom dravinom. Postojale su dvije grupe interdikata $a $a%titu dravine i to interdicta retinendae possessionis '$a spre"avanje u$nemiravanja( i interdicta recuperandae possessionis '$a povraaj dravine(. Po Custinijanovom prav,u dravinska $a%tita vi%e nije starinska interdiktna $a%tita ve redovan sudski postupak i kao takva je u osnovnim na$nakama prenesena u
3. Dedri% i P. 2lari. +ra&ansko pravo, %p,i dio, stvarno pravo, obvezno i nasljedno pravo , osmo i$mijenjeno i$danje, Zagreb, *44,, str. )8). 31 Didi6 D. Stojanovi, ?#ovi koncept dravine '"lan <4 Zakona o osnovnim svojinskopravnim odnosima(J, +lasnik Pravnog fakulteta u -ragujevcu, )8A), str. A4. 32 & na%oj pravnoj doktrini se govori o koncepciji dravine i mi emo koristiti taj termin. 3e utim, prema mi%ljenju pro!. 7avelle, radi se o konstrukciji dravine. Didi6 #. 7avella, ?O posjedu s ob$irom na ure enje koje je uspostavio Zakon o osnovnim vlasni"kopravnim odnosimaJ, *aa zakonitost, br. ,@A), str. -). 33 D. Spai, +ra&ansko pravo, %pti dio i tvarno pravo, Sarajevo, )8<), str. ,,*. 34 S. 2rneta, Odrednica ?PosjedJ, u .nciklopediji i"ovinskog prava i prava udru!enog rada , tom drugi, ;eograd, )8<A, str. )4)*.
30

moderno pravo. & postklasi"nom pravu nastaje dravina prava, koja je postojala ako se neko lice pona%alo kao da ima odre eno pravo. Od )+. vijeka u praksi se, pored redovnog postupka, postupno i$gra ivao i t$v. summarissimum, sumarni dravinski postupak, ali u savremenim kodi!ikacijama ove ra$like nestaju. Pod uticajem kanonskog prava uvedene su spolijske tube, koje su se pri$navale ne samo draocu ve i detentoru. Eeudalno doba, pored i$mjena u sistemu $a%tite dravine, snano ra$vija pojam dravine prava, imajui u vidu da kanonsko pravo primjenjuje dravinu na biskupska prava, kao i crkvene slube i "asti. & !eudalnoj praksi nije bilo ni javnog ni privatnog prava u$ koje se nije ve$ao pojam dravine i ona je bila $a%tiena i u slu"aju smetanja i u slu"aju odu$imanja. /o je bilo logi"no kada se ima u vidu kakvi su svojinski odnosi bili obiljeje !eudali$ma. Do suavanja pojma dravine prava dola$i tek u )8. vijeku. Erancuski gra anski $akonik od )A4,. godine dravini posveuje samo nekoliko "lanova i odre uje pojam dravine sli"no rimskom shvatanju. :pak, %ire od rimskog prava, draocima se smatraju sva lica koja $a svoj ra"un vr%e radnje koje odgovaraju ne samo pravu svojine ve i drugim stvarnim pravima. 9to se ti"e dravine prava, ona je ovdje ograni"ena samo na djelokrug stvarnih prava, dok ostala prava nisu podobna $a dravinu. Dr%enje !akti"ke vlasti $a druga lica 'detentori( nije uivalo dravinsku $a%titu iako se pojmovno detencija ne moe odvojiti od dravine. +- Detencija je materijalni element dravine stvari 'corpus( i tek sa intelektualnim ili psiholo%kim elementom 'animusom( da se na stvari vr%i pravo, prvenstveno pravo svojine, daje !akti"koj vlasti karakter dravine. +. Kustrijski gra anski $akonik je u pogledu dravine pod velikim uticajem rimskog prava, +< ali i mi%ljenja koja su bila vladajua u !eudalnoj praksi, posebno u pogledu dravine prava. /radicionalnu 'rimsku( subjektivnu koncepciju dravine koja se $asniva na o%trom pojmovnom ra$likovanju dravine i detencije pod uticajem njenih repre$entanata Erancuskog i Kustrijskog gra anskog $akonika prihvatili su jo% neki $akonici, a pored ostalih i :talijanski gra anski $akonik od )8,*. godine, 1ehoslova"ki gra anski $akonik od )8-4. godine i ;ugarski $akonik o svojini od )8-). godine. Ovakav pojam dravine, "iju okosnicu predstavlja !akticitet svojine, bio je meta kritika doktrine, jer je samo mali broj lica mogao da dobije dravinsku $a%titu, a u praksi je bilo veoma te%ko pou$dano utvrditi animus nekog lica, be$ koga se ta $a%tita nije pruala. Osnov te koncepcije jeste da je dravina spolja%nja slika prava svojine i da dralac mora nastupati kao vlasnik predmeta dravine. Dakle, ta koncepcija se ba$ira na volji draoca koja je unutra%nji, psiholo%ki 'subjektivni( element. Detentori su se u slu"aju smetanja ili odu$imanja detencije morali obratiti draocu da bi on traio dravinsku $a%titu i na taj na"in i njima omoguio mirnu detenciju stvari. Ovim licima je na $aobila$an na"in ipak putem dravine prava omoguena dravinska $a%tita, pa je tako dravina prava neophodna kod subjektivne koncepcije. 3e utim, bilo je o"ito da je trebalo u"initi odre ene korekcije ili ovaj neprakti"ni koncept de!initivno napustiti. #jema"ki gra anski $akonik od )A8.. 'stupio na snagu )844. godine( prvi i$raava pojam dravine na novi na"in i radikalno napu%ta do tada uobi"ajeno
35 36

O detenciji %ire6 S. 2rneta, ?DetencijaJ, +odinjak Pravnog fakulteta u arajevu OI: ')88A(, Sarajevo, )888, str. )880*48. :$mjenama FF5a i$ )8<-. godine 'novelirani "lan **A*( prua se $a%tita i detentorima protiv svih, osim protiv dralaca. 37 Ovaj $akonik preu$ima u su%tini rimske tube $a $a%titu dravine.

odre ivanje ovog pojma. Poslije njega to slijedi i 9vajcarski gra anski $akonik od )84<. godine 'stupio na snagu )8)*. godine(, 7r"ki gra anski $akonik od )8,4. godine, 3a arski gra anski $akonik od )8-8. godine, Poljski gra anski $akonik od )8.,, kao i ZOSPO biv%e SERC. :$ pojma dravine i$bacuje se animus, a dravina se i$jedna"ava sa !akti"kom vla%u na stvari. Ovaj koncept bri%e ra$liku i$me u dravine i detencije. Detencija je kao pravno5tehni"ki pojam postala suvi%na, ona je samo element dravine, a kad detenciju $a draoca vr%i drugo lice, onda je ona i negacija dravine. Kko neko lice stvar dri kao vlasnik, to lice je samostalni dralac, dok se ostali oblici !akti"ke vlasti na$ivaju nesamostalna ili i$vedena dravina. 3oderna 'njema"ka( objektivna koncepcija dravine ima u vidu stvarne ivotne potrebe i prua $a%titu mnogo %irem krugu lica. +A Prema tome, osnovna ra$lika i$me u subjektivne i objektivne koncepcije dravine je %to se kod objektivne koncepcije trai samo postojanje !akti"ke vlasti be$ volje da se stvar dri kao vlasnik. Dravinska $a%tita se pri$naje svakom licu, pa i onima koje je tradicionalna koncepcija smatrala detentorima. Oblici !akti"ke vlasti na stvari koje je tradicionalna koncepcija o$na"avala kao detenciju stapaju se sa samom dravinom. Za slu"ajeve vr%enja !akti"ke vlasti, koje moderna koncepcija ne pri$naje kao dravinu, stvoreni su novi pojmovi 'npr. pomonik u dravini(. Sva $akonodavstva koja su usvojila ovu koncepciju poku%avaju da pomou i$mijenjenog pojma dravine, pored vlasnika, $a%tite i ostala lica koja !akti"ki koriste i upotrebljavaju stvari. ;e$ ob$ira na pravnu podlogu, njeno postojanje ili valjanost, svaka !akti"ka situacija koja upuuje da jedno lice vr%i dravinske radnje, dovodi do toga da je on dralac koji treba da bude $a%tien. Dakle, prema modernoj 'objektivnoj( koncepciji, dravinu imaju sva lica koja vr%e !akti"ku vlast na stvari be$ ob$ira na pravnu osnovu ove vlasti odnosno neovisno od "injenice da li je dravina $asnovana na pravu svojine, nekom drugom stvarnom ili obligacionom pravu ili se pak uop%te ne $asniva na pravu. +8 Zato je najvanija posljedica usvajanja objektivne koncepcije pretvaranje velikog broja subjekata koji su po subjektivnoj koncepciji imali samo detenciju u $a%tiene draoce. &pravo $bog toga kod objektivne koncepcije dravina prava vi%e ne igra bitnu ulogu. Danjska slika draoca sada nije vlasnik i njegovo !akti"ko pona%anje. Dravina je ono %to se u dru%tvu shvaa i primjeuje kao !akti"ka vlast nekog subjekta u pogledu objekta dravine. ,4 Objektivna koncepcija pola$i od realne, vidljive slike odnosa u dru%tvu i kao dravinu u$ima sve ono %to na to li"i i$vana. Dolja kao unutra%nji, subjektivni element nije spolja vidljiva "injenica i ne smatra se konstitutivnim elementom dravine. #o, ni ovdje se volja ne moe potpuno $anemariti, jer je dravina i jedna vrsta socijalnog odnosa. Casno je da be$ voljnog "ina, o"itovanja op%te, prirodne volje, nema ni !akti"ke vlasti na nekoj stvari u odnosu na druga lica. ,) Dolja je sadrana u samom pojmu !akti"ke vlasti.
Didi6 P. Rado%evi, +ra&a posjedovnog odnosa kod objektivno koncipiranog posjeda, magistarski rad, Zagreb, *44<. #a ovu koncepciju veliki uticaj je i$vr%io stari germanski institut gePPere. /o nije bila dravina, ve vanjska slika 'stvarnog( prava pomou koje se ostvarivala njegova publicitetna !unkcija. 3oe se rei da je gePere bila presumpcija prava. ;e$ po$navanja tog instituta te%ko je potpuno shvatiti pojedine osobine objektivno koncipirane dravine. O tome op%irno6 P. Rado%evi, Pravna priroda posjeda..., str. +-<0+.). 40 Dravina se gleda i$vana 'objektivno(, a ne i$ ugla lica koje i$vr%ava !akti"ku vlast. 41 : sudska praksa se o tome i$jasnila6 ?Dravina stvari je !akti"ka vlast na stvari i nije potrebna volja draoca da stvar dri kao svoju. :pak, dravina se sastoji u ostvarivanju nekog interesa, ekonomskog ili drugog, pa je stoga $a postojanje dravine stvari potrebna op%ta, prirodna volja draoca da stvar dri radi ostvarivanja tog interesaJ 0 Save$ni sud, 7$s5++@8,, u /.
39 38

#e$amisliva je !akti"ka vlast be$ odgovarajue volje $a dranjem stvari. ,* #ema dravine be$ volje subjekta $a takvim dranjem.,+ #iko ne moe postati dralac stvari protivno svojoj volji. Pri tome nije od $na"aja ra$umije li dralac ta"no $na"enje pojma dravina i shvaa li kakve se pretpostavke $a to trae. ;itno je da to lice eli da dri neku stvar u svojoj !akti"koj vlasti i da je to dranje takvog karaktera da se pri$naje kao dravina. Dolja koja postoji kod objektivne koncepcije nije pravno relevantna i naj"e%e se na$iva prirodnom voljom, ali se ona mora pri$navati i respektovati u dru%tvu, dakle biti dru%tveno relevantna.,, & okviru ove koncepcije voljni momenat je odlu"an samo $a samostalnu dravinu. Prema mi%ljenju pro!. 7avelle, >volja i$vr%avati $a sebe neku vlast implicirana je u posjedovanjuJ. ,- Samo nasljednikova dravina moe da postoji i be$ njegove volje. ,. 3ehani"ko dranje nije pravno relevantno, nego je samo >"isti !i$ikalni odnosJ. ,< & takvim slu"ajevima nije aktivirana "ovjekova volja, pa takvi odnosi 'mehani"ki( $a pravo nemaju $na"aja i ne proi$vode pravne posljedice. Pored pro%irenja $a%tite na %iri krug lica i uvo enja pomonika u dravini, objektivna koncepcija kao novine uvela je i mogunost postojanja dravina ra$li"ite kvalitete, te institut nasljedni"ke dravine. 3oderno, objektivno shvatanje dravine prihvatila je veina novijih gra anskih $akonika. ,A Prema tome, ra$like i$me u navedenih koncepcija prevashodno proi$la$e i$ ra$li"itog pristupa u odre ivanju pojma dravine. ,8 Prou"avanjem $akonitosti na kojima po"ivaju vidi se i ra$voj cjelokupne pravne misli o dravini koja se ra$vijala od rimskog prava do dana%njih dana. #o, $na"ajno je naglasiti da je $a obje koncepcije $ajedni"ko da imaju identi"an stav o pojmovnoj samostalnosti dravine i njenom o%trom odvajanju od prava na dravinu. -4 Subjekti dravine & principu, dralac moe biti svako !i$i"ko i pravno lice. Subjekti prava su i subjekti dravine. Dakle, da bi neko bio subjekt dravine, bitno je da ima pravnu sposobnost. Poslovna sposobnost nije neophodan uslov. Zato dravinu mogu sticati i !i$i"ka lica koja imaju ograni"enu poslovnu sposobnost, a i

2rsmanovi i 3. 2rvavica, udska praksa iz oblasti stvarnog prava sa pre$i,eni" teksto" Zakona o osnova"a svojinskopravnih odnosa, ;eograd, )888, str. )-80).4. 42 7. Popadi, ? "etanje posjeda/, u Zborniku radova >:: savjetovanje i$ gra anske oblasti u ;osni i Bercegovini, Cahorina, )A0*4. oktobar *44<, str. 8. 43 O tome %ire6 P. Rado%evi, ?Posjedovna voljaJ, Zbornik Pravnog fakulteta veu$ilita u Rijeci , vol. *8, br. *@4A, str. ))+)0 ))+*. 44 Dravinska svijest je po"etni stadijum u ra$voju dravinske volje. 2od koga nema dravinske svijesti, on ne moe postati dralac. Didi6 K. Randa, Der Besitz nach osterreichische" Rechte, :D i$danje, Iepi$ig, )A8-, str. ,--. 45 #. 7avella, ?O posjednikovoj volji s ob$irom na ure enje posjedovanja $asnovano na objektivnoj koncepciji posjedaJ, Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, br. ,@A+, str. )+). 46 #asljedni"ka dravina se sti"e ipso iure, isto kao i nasljedno pravo. 47 1. Raja"i, op. cit., str. +,. 48 O dravini u uporednom pravu v. D. Popov, ?Dravina u uporednom pravuJ, Zbornik radova Pravnog fakulteta *ovi ad, vol. +<, br. )0*@4+, str. )*<0),*. 49 Didi6 P. Rado%evi, Pravna priroda posjeda..., str. +-40+.+= R. 2ova"evi 2u%trimovi, Dr!avina po +Z0u i %1Z za 2+ , Sto pedeset godina od dono%enja S7Z5a ')A,,0)88,(, #i%, )88,, str. ),80).*. 50 S. 2rneta, Posjed..., str. )4),.

poslovno nesposobna lica.-) Poslovno nesposobno lice moe biti dralac ako se njegove aprehen$ione radnje mogu kvali!ikovati kao dravina.-* Dru%tvena relevantnost lica koje nema poslovnu sposobnost $avisi od shvatanja okoline i mora se cijeniti od slu"aja do slu"aja, kao !akti"ko pitanje. Za sticanje dravine, kao %to smo naveli, potrebna je prirodna volja, koja nije identi"na sa pravno relevantnom voljom, koja je neophodna $a $aklju"ivanje pravnih poslova. 3e u subjektima se ne pravi ra$lika, samo nekima ipak nisu dostupni svi na"ini sticanja. Za lica koja nisu sposobna da steknu dravinu po op%tim pravilima, dravinu sti"e i vr%i njihov $akonski $astupnik. &bjekti dravine Objekt 'predmet( dravine moe da bude sve ono u pogledu "ega nema !akti"kih ni pravnih smetnji da se uspostavi !akti"ka vlast. Prema tome, to ne moe biti stvar koja se ne moe imati u !akti"koj vlasti i stvar $a koju pravne norme propi%u da ne moe biti objekt dravine. 1injenica da neka stvar nije sposobna biti objektom stvarnih prava, nije sama po sebi prepreka da ona bude objekt dravine. -+ Ovdje je posebno interesantno pitanje op%tih i javnih dobara i dobara u op%toj upotrebi 'ili njihovih dijelova(, -, koja se nala$e u administrativnom reimu dranja i upotrebe. Smatramo da objekt dravine moe da bude svaka stvar u gra anskopravnom smislu, be$ ob$ira na to da li je u prometu ili ne, -- ako se !akti"ka vlast na njima, shodno navedenom, moe smatrati dravinom. Obe$bje enje dravinske $a%tite u slu"aju povrede !akti"kog stanja bie u mnogim slu"ajevima korisno i prakti"no, neovisno od toga da li je objekat stavljen potpuno ili djelimi"no van prometa, -. jer je dravina naje!ikasnije sredstvo $a privremeno regulisanje poremeenih !akti"kih odnosa. #a ovom mjestu se neemo baviti ra$nim speci!i"nostima koje se pojavljuju u pogledu dravine kod ra$li"itih vrsta stvari. 3ogui objekti dravine kod nas su stvari i pravo stvarne slubenosti.-< Objekti dravine su individualno odre ene 'pokretne ili nepokretne( i sada%nje stvari. ;udue stvari ne mogu biti objekti dravine, jer se na njima ne moe i$vr%avati nikakva !akti"ka vlast. Stvar je predmet dravine $ajedno sa svim svojim sastavnim dijelovima, a naj"e%e i sa pripacima, ako i u pogledu njih dralac glavne stvari ima e!ektivnu !akti"ku vlast. : plodovi koji su odvojeni od glavne stvari mogu biti objekti dravine. 9to se ti"e $birne stvari, -A dralac ima dravinu samo na onim stvarima na kojima ima stvarnu !akti"ku vlast. 2od hartija od vrijednosti objekt dravine je isprava, a ne pravo i$ hartije. Posebni dijelovi $grade, koji su predmet etane svojine 'stan, poslovna
& slu"aju dravinskog spora takva lica bi $astupao $akonski $astupnik ili staratelj. Z. Ra%ovi, tvarno pravo, "etvrto i$mijenjeno i dopunjeno i$danje, Podgorica, *4)4, str. ,4. 53 #. 7avella, /. Cosipovi, :. 7liha, D. ;elaj i Z. Stipkovi, op. cit., str. ).+. 54 Didi "lanove < i A ZSP5a. 55 Sli"no i O. Stankovi i 3. Orli, tvarno pravo, drugo i$danje, ;eograd, )8A*, str. ,*. 56 ;. 3arkovi, ?Dravinski sporovi povodom nepokretnostiJ, Pravni !ivot, br. ))0)*@8), str. )+,40)+,). 57 ?& sudskom postupku radi smetanja poseda ne moe se ostvarivati $a%tita od u$nemiravanja li"nostiJ 0 Di%i sud u 1a"ku, )<*)@48 od **.).*4)4, :$bor sudske prakse, br. )@)), str. -4. 58 #pr. radi se o stadu ovaca.
52 51

prostorija, garaa(, a imaju !unkcionalnu samostalnost, tako e mogu da budu objekti dravine. #o, i pojedini dijelovi neke stvari mogu biti objekti dravine, mada ina"e ne bi mogli biti samostalan predmet stvarnih prava. /ako objekt dravine moe da bude i neka soba ili druga prostorija u stanu i tome sli"no. -8 :majui u vidu da dravina nije pravo, pravila o stvarima kao objektima stvarnih prava ne mogu se u potpunosti primijeniti i na dravinu. Zbog toga je propisano da se u pogledu dijela neke stvari koji ima !unkcionalnu samostalnost moe pri$nati dravina, naravno pod uslovom da na njemu postoji odvojena pravno relevantna !akti"ka vlast. Zakon o stvarnim pravima dopu%ta da i pravo bude objekt dravine, ali vrlo restriktivno, isti"ui kao mogui objekt samo pravo stvarne slubenosti.

'eposredna dravina S ob$irom na to da li dralac stvari ima ili nema neposredan uticaj na stvar, dravina se dijeli na neposrednu i posrednu. Ova podjela nije slu"ajna ve se pojavljuje kao nuna posljedica ra$voja dravine u savremenom pravu..4 #eposredna dravina je socijalna realnost i njeno postojanje $avisi od shvatanja dru%tva da li u nekom slu"aju postoji ne"ija !akti"ka vlast u pogledu odre ene stvari. #eposredni dralac je lice koje svoju !akti"ku vlast vr%i li"no ili preko pomonika u dravini. .) Pomonik u dravini slui drugom licu da pomou njega ima dravinu. #eposredna dravina $na"i postojanje takvog prostornog odnosa u pogledu stvari u kome neko lice ima speci!i"an poloaj koji se tretira kao !akti"ka vlast, jer moe svojim radnjama na tu stvar neposredno uticati. Ovdje je bitno da postoji dostupnost stvari draocu, da on nad njom ima potpunu kontrolu. Su%tina je da dravina nije samo !i$i"ki, nego i dru%tveno pri$nati odnos !akti"ke vlasti, jer $avisi od mi%ljenja odre enog dru%tva. #eposredna dravina mora da bude vidljiva prema vani, da postoje vidljive vanjske mani!estacije te dravine. .* /rea lica treba da $naju da na odre enoj stvari postoji ne"ija vlast, a nije bitno da se $na ko je njen stvarni dralac. Dlast treba da ima odre enu trajnost, a ne prola$ni karakter. :sto tako, vana okolnost je da je isklju"ena svaka mogunost da trea lica predu$mu radnje koje bi po svom sadraju osporavale !akti"ku vlast draoca. Didjeli smo da !akti"ka vlast ne moe da postoji be$ postojanja volje da se vlada, .+ a ako toga nema nema ni dravine stvari. 3e utim, volja nije samostalni elemenat dravine. #jen sadraj nije relevantan $a postojanje dravine, ali $avisno od volje neposrednog draoca, ta dravina moe biti samostalna ili nesamostalna. #eposredna dravina ima !unkciju publiciteta i predstavlja sredstvo upo$orenja $a trea lica da u pogledu stvari postoji i pravo na dravinu, %to je i naj"e%i slu"aj. #o, ona ne mora da bude $asnovana na pravu

59 60

1lan +4+ st. - ZSP5a. D. Ia$arevi, ?Oblici dravineJ, Pravni !ivot, br. )4@4., str. .,). 61 1lan +4+ st. * ZSP5a. 62 #e mora se $nati ko je dralac. 63 Dolja ne mora biti takva da se stvar dri kao svoja.

10

'npr. manljiva( i tada stvara privid njegovog postojanja. ., /o moe predstavljati opasnost $a potencijalne sticaoce prava koji na osnovu neposredne dravine vjeruju da dralac ima odre eno subjektivno pravo. Stvar moe biti u neposrednoj dravini, a da nije u ne"ijoj posrednoj dravini, dok posredne dravine nema be$ neposredne dravine. Svako lice u pravnom prometu moe valjano postupati s pou$danjem da je neposredan dralac pokretne stvari i njen vlasnik 'pretpostavljena svojina na pokretnoj stvari(. Ovo se ne primjenjuje samo u slu"aju ako je to lice $nalo ili moralo $nati da to nije istina..- Zakon o stvarnim pravima, dakle, propisuje pretpostavku da se neposredna dravina smatra samostalnom dravinom. Radi se o oborivoj pretpostavci, a ukoliko neko tvrdi suprotno, mora to i da dokae. Ovom pretpostavkom %titi se savjesno pona%anje u pravnom prometu. Posredna dravina #a istoj stvari mogu postojati ra$li"ite vrste dravine. ZSP do$voljava da u pogledu neke stvari moe postojati vi%e stepena dravine, tako da osim neposredne moe postojati jo% jedan ili vi%e stepena posredne dravine. Posrednu dravinu ima lice koje !akti"ku vlast na stvari vr%i preko drugog lica, koje ima stvar u neposrednoj dravini po nekom pravnom osnovu. .. & ovom slu"aju lice koje vr%i neposrednu !akti"ku vlast stvar dri kao tu u, tako da to ostavlja prostora $a posrednu dravinu drugog lica, "iju vlast neposredni dralac pri$naje. Posredni dralac ima t$v. vlast vi%eg stepena sve dok je kao takvu neposredni dralac pri$naje. Ovakva vi%eslojna struktura dravine odgovara modernoj koncepciji dravine. Dakle, da bi se radilo o posrednoj dravini, potrebno je da neko lice tu stvar neposredno dri .< i da je to lice u takvom odnosu sa posrednim draocem da pri$naje njegovu posrednu !akti"ku vlast u pogledu stvari. Kko neposredni dralac ovu vlast osporava, nema ni posredne dravine. Posredna dravina postoji na osnovu neposredne dravine i samostalni je oblik dravine. Ona nije !ikcija, ve dravina u pravom smislu rije"i. #ema posredne dravine be$ postojanja neposredne dravine. Posredni dralac nema vidljivu !akti"ku vlast, ali je $bog pravnog odnosa sa neposrednim draocem ima posredstvom tu e !akti"ke vlasti. Zbog toga odnos lopova koji dri ukradenu stvar i o%teenog nije odnos neposrednog i posrednog draoca. Eakti"ka vlast posrednog draoca, iako !ormalno samostalna, ipak je $avisna od postojanja !akti"ke vlasti neposrednog draoca i kada na bilo koji na"in prestane takva vlast neposrednog draoca, prestaje i vi%a !akti"ka vlast posrednog draoca. Ona postoji kro$ postojanje pravnog odnosa i$me u posrednog i neposrednog draoca. Osnov posredne dravine nije !akti"ka vlast na stvari ve pravni posao kojim je odre en obim prava posrednog draoca. S druge strane, neposredna dravina ne mora prestati sa prestankom posredne, jer je to u dispo$iciji neposrednog draoca. Posredna dravina ne obe$bje uje
64 65

Z. Ra%ovi, -o"entar Zakona o svojinsko0pravni" odnosi"a, :: knjiga, Podgorica *448, str. )A... 1lan +4- ZSP5a. 66 1lan +4+ st. + ZSP5a. 67 #pr. kao plodouivalac, $akupac i tome sli"no.

11

potreban publicitet i predstavlja i$u$etak da dravina ima publicitetnu !unkciju. 3oe postojati vi%e stepena posredne dravine iste stvari. & slu"aju da je dralac, prije prepu%tanja stvari neposrednom draocu, po nekom pravnom osnovu dobio tu stvar u neposrednu dravinu od treeg lica, i on se smatra posrednim draocem..A #eposredni i posredni dralac imaju posebne, individualne dravine iste stvari i u toj situaciji se ne radi o sudravini. : posredna dravina moe biti pretpostavka $a sticanje svojine, a prela$i i na nasljednike. & najveem broju slu"ajeva ova dravina je samostalna dravina. 2ada se $ahtijeva predaja u dravinu stvari koju dre, posredni i neposredni dralac se nala$e u procesnoj $ajednici voljnih jedinstvenih suparni"ara .8 i imaju $ajedni"ki interes da uspiju u parnici. Presuda kojom je posrednom draocu naloena predaja stvari djeluje svojom materijalnom pravosnano%u i prema neposrednom draocu stvari i kada ovaj nije u"estvovao u parnici. <4 Za ostvarenje sudske $a%tite nije nuno da budu uklju"eni svi draoci i to oni posredni i neposredni, ali bi to svakako bilo korisno. Dravina prava Objekti dravine mogu da budu i neka subjektivna prava "iji se sadraj i$vr%ava trajanjem. Dravina prava je !akti"ko i$vr%avanje sadraja nekog prava. Ona je ua, djelimi"na !akti"ka vlast na stvari.<) Zakon o stvarnim pravima %titi samo dravinu prava stvarnih slubenosti. :na"e, radi se o jednom od najspornijih instituta gra anskog prava i $ato postoje brojne kontrover$e u ra$umijevanju i tuma"enju njegove su%tine.<* & ve$i sa dravinom prava postoji %iroka lepe$a otvorenih pitanja, kako u pogledu samog pojma, tako i speci!i"nog $na"enja i uop%te mjesta u okviru pravne nauke. /a dravina bila je najvi%e ra$vijena u !eudalnom sistemu, jer je omoguavala da se pomou nje ostvare odre ene ekonomske koristi be$ vr%enja !akti"ke vlasti. Eeudalno pravo je ovu konstrukciju dravine ra$vilo do nesluenih granica. Dravina prava $adrala se prevashodno u onim pravnim sistemima koji su na ba$i tradicionalne koncepcije dravine. 3oderna koncepcija dravine $a to, !akti"ki, vi%e nema potrebe. <+ 2ao dravina prava ne tretiraju se vi%e slu"ajevi u kojima neko lice ima stvar u detenciji, i$vr%avajui u pogledu te stvari sadraj odre enog prava. /o lice se sada smatra draocem stvari, <, a ne draocem prava. Iica koja !akti"ku vlast vr%e na osnovu $akupa, ostave, posluge i tome sli"no uivaju sada neposrednu dravinsku $a%titu. & savremenom pravu preovladava tendencija ka ukidanju dravine prava kao nepotrebne i
1lan +4+ st. , ZSP5a. 1lan +.. ZPP5a. O suparni"arstvu %ire v. Z. :vo%evi, uparni$arstvo, ;eograd, )8<8. 70 S. Stani%i, ?Suparni"arstvo posrednog i neposrednog draocaJ, +lasnik pravde, br. *, + i ,@88, str. .4. 71 3. Subi, ?Pravo na dr!avinu nepokretnosti kroz sudsku praksu/ , u Zakon i sudska primena $akona, ;eograd, *44-, str. )4A= :. ;abi, +ra&ansko pravo, #vod u gra&ansko pravo i tvarno pravo, ;anja Iuka, *44A, str. *),. 72 O dravini prava op%irno6 S. 2rneta, >Posjed prava u povjesnom i suvremenom $na"enju?, Zbornik Pravnog fakulteta veu$ilita u Rijeci, supplement, br. +@4+, str. )0*+. 73 Stvarnopravni $akonik Republike Slovenije '&radni list RS br. A<@4*, )A@4<( najdosljednije ure uje dravinu na osnovu te koncepcije i ne po$naje dravinu prava, %to smatramo ispravnim pristupom. 74 #a stvari ovo lice vr%i neposrednu !akti"ku vlast.
69 68

12

anahrone, jer se smatra da dravina prava u odnosu na dravinu stvari ima tautolo%ki karakter. <- Zakon o stvarnim pravima predvi a postojanje dravine prava po u$oru na njema"ku dravinu prava stvarnih slubenosti.<. #a dravinu tog prava primjenjuju se odredbe o dravini stvari, ako to nije u suprotnosti sa prirodom prava.<< Dravina stvarne slubenosti je speci!i"no stanje kada neko lice !akti"ki i$vr%ava sadraj prava stvarne slubenosti u pogledu neke nekretnine, be$ ob$ira na to da li je ono titular tog prava ili ne. Zbog !akti"ke vlasti u pogledu tu e nekretnine dralac povlasnog dobra ima dravinu neke a!irmativne 'po$itivne( ili negativne slubenosti na poslunoj nekretnini. Za sticanje dravine prava slubenosti nije potrebna i$ri"ita ili preutna saglasnost draoca prava, vlasnika povlasnog dobra i vlasnika poslunog dobra.<A Prema Zaklju"ku sa savjetovanja gra anskih i gra ansko5privrednih odjeljenja Save$nog suda, vrhovnih sudova republika i autonomnih pokrajina i Drhovnog vojnog suda biv%e SERC od *A i *8.-.)8A.. godine, dravina prava stvarne slubenosti sti"e se !akti"ki vr%enjem ovla%enja koja "ine sadrinu tog prava ne$avisno od volje vlasnika poslunog dobra. <8 /o $na"i da vlasnik povlasnog dobra moe stei dravinu prava stvarne slubenosti i protiv volje vlasnika poslunog dobra, pa "ak i silom, prevarom ili $loupotrebom povjerenja. /akva dravina pod odre enim uslovima tako e uiva $a%titu, ali ne moe dovesti do sticanja prava stvarne slubenosti po osnovu odraja. Dravina prava stvarne slubenosti koja nije ovako ste"ena moe biti podobna $a sticanje tog prava odrajem. 2od dravine prava nije dovoljno da postoji samo !akti"ka mogunost i$vr%avanja sadraja odre enog prava, ve je nuno da se sadraj tog prava i i$vr%io tako da se moe smatrati da je nastupilo !akti"ko stanje odnosno dravina. Pored !akti"kog vr%enja prava stvarne slubenosti, nije neophodno da se ono vr%i sa voljom da se to "ini $a sebe. Dlasnik povlasnog dobra nema potpunu !akti"ku vlast u odnosu na posluno dobro.A4 #jegova !akti"ka vlast je ua i on treba da se koristi poslunom nekretninom u obimu koji odgovara sadraju te slubenosti. Ovo mora da bude vidljivo $a njenog vlasnika, ali ne i $a trea lica. Dlasnik poslunog dobra ne smije da predu$ima radnje kojima se oteava vr%enje dravine stvarne slubenosti, jer u protivnom "ini smetanje dravine tog prava. Dravina prava nepravilne slubenosti,A) mada po sadraju stvarna, ne postoji i u takvom slu"aju nema dravinske $a%tite. #aime, u pogledu nepravilne slubenosti primjenjuju se pravila o li"nim slubenostima, a takve slubenosti se ne mogu posjedovati. Eakti"ko i$vr%avanje sadraja drugih prava ne smatra se dravinom prava. Prepu%teno je praksi da te oblike vr%enja !akti"ke vlasti rije%i primjenom po$natih vrsta dravine. A* Primjera radi,
75 Didi6 3. Livanovi, ?Posed prava i njegove kontrover$eJ, +odinjak Pravnog fakulteta u Banjaluci , D, ;anja Iuka, )8A), str. )88. 76 #jema"ki gra anski $akonik ne spominje dravinu prava, jer uvo enjem nove koncepcije, posebno posredne dravine, $a tim nije imao ni potrebe. #o, u odjeljku o slubenostima, kod stvarnih slubenosti 'paragra! )4*8( i ograni"enih li"nih slubenosti 'paragra! )484 st. *( dopu%ta primjenu dravinskih tubi. 77 1lan +4+ st. . ZSP5a. 78 O sticanju dravine prava v. D. Duk"evi, "etanje poseda, doktorska te$a, #ovi Sad, )8<,, str, <). 79 K. Radovanov, *a$elni stavovi i pravna shvatanja, #ovi Sad, *444, str. *,.. 80 D. Popov, Dravina prava, Pravo5teorija i praksa, br. 8@4*, str. )8. 81 1lan *)< ZSP5a. 82 O tome v. #. 7avella, Posjed stvari i prava..., str. *40*).

13

dravinska $a%tita kori%enja energije, vode, plina i tome sli"no ostvaruje se $a%titom dravine stvari u "ijoj se slubi nala$e.A+ Smatramo da se eksten$ivnim tuma"enjem pojma !akti"ke vlasti na stvari moe i kod stvarnih slubenosti osigurati adekvatna dravinska $a%tita. Casno je da je dravina prava, u stvari, dravina stvari, jer i to pravo ima $a objekt stvar. A, Dralac u ovom slu"aju vr%i !akti"ku vlast na stvari koja je ua od vlasti koja proi$la$i i$ svojine. Prava se ne mogu drati, niti se na njima moe vr%iti !akti"ka vlast. Pojam dravine prava predstavlja meta!ori"no i$raavanje $a osobene oblike vr%enja !akti"ke vlasti na stvari.ASudravina :sklju"iva dravina postoji kad jedan subjekt vr%i svu !akti"ku vlast na stvari ili na njenom dijelu koji predstavlja objekt dravine. #a jednoj stvari moe postojati jedan isklju"ivi dralac ili vi%e isklju"ivih dralaca.A. Za ra$liku od isklju"ive dravine, moe postojati i sudravina iste stvari ili prava stvarne slubenosti. Sudravina postoji kada vi%e lica vr%e !akti"ku vlast na jednoj stvari 'odnosno njenom dijelu( ili na odre enom pravu, kod nas ograni"enom na pravo stvarne slubenosti. A< Speci!i"nosti sudravine re$ultat su posebnih osobina koje ona ima kao posebna vrsta dravine. Za sudravinu nije neophodno da i$me u sudraoca postoji odre eni pravni odnos. Ona ne podra$umijeva permanentno predu$imanje aprehen$ionih radnji od strane svih sudralaca. AA #aj"e%e je imaju suvlasnici i $ajedni"ki vlasnici, ali susvojina i $ajedni"ka svojina ne moraju obave$no biti praene sudravinom. Sudravina nije pandan susvojine. Eakti"ka vlast svakog sudraoca je ograni"ena !akti"kom vla%u ostalih sudralaca. Ona nije podijeljena po dijelovima, ali se moe ra$li"ito i$vr%avati. Sudraoci !akti"ku vlast mogu da i$vr%avaju $ajedni"ki, moe je i$vr%avati jedan $a ostale, a mogu je i$vr%avati i sukcesivno. De smo naveli da nema sudravine i$me u neposrednog i posrednog draoca odre ene stvari. Di%e posrednih dralaca mogu da budu sudraoci ako imaju isti stepen dravine, a ako stvar posredno dre sa ra$li"itim stepenom dravine, onda nema sudravine. #jema"ka pravna teorija po$naje $ajedni"ku dravinu kao posebnu vrstu sudravine. & takvim slu"ajevima nijedan sudralac ne moe samostalno da uti"e na stvar, ve se samo svi sudraoci $ajedno pojavljuju kao jedan dralac. A8 3e utim, u dravinskim sporovima ovo nema nekog prakti"nog $na"aja. Zajedni"ku dravinu ne treba pove$ivati sa $ajedni"kom svojinom.

#pr. stan, kua, poslovni prostor itd. & doktrini postoje i mi%ljenja da je dravina prava, u stvari, sudravina nekretnine na kojoj se to pravo i$vr%ava 0 v. npr. O. 7ierke, Deutsches Privatrecht, ;d. ::, Sachenrecht, Ieip$ig, )84-, str. *4*. 85 S. 2rneta, Posjed prava u povijesno" i suvre"eno" zna$enju..., str. *4. 86 Primjera radi, ako jedan ima !akti"ku vlast na jednom, a drugi na drugom dijelu neke stvari. 87 1lan +4+ st. < ZSP5a. 88 Didi6 O. 2adriu, ?Sudravina i pravna $a%titaJ, Pravni !ivot, br. ))@48, str. <4<. 89 #pr. dravina kase koja se moe otvoriti samo pomou dva klju"a koji "uvaju odvojeno dva draoca.
84

83

14

Sa!ostalna i nesa!ostalna dravina

Samostalan dralac stvari je ono lice koje odre enu stvar dri kao da je njen vlasnik. :sto tako, samostalan dralac je i ono lice koje koristi pravo stvarne slubenosti kao da je njegov nosilac.84 Ovaj dralac moe imati neposrednu i posrednu dravinu. Kko postoji samo neposredna dravina stvari, presumpcija je da je ona samostalna. Zakon o stvranim pravima propisuje da je nesamostalni dralac ono lice koje dri stvar ili pravo stvarne slubenosti pri$najui vlast neposrednog draoca.8) Smatramo da je ovdje do%lo do oma%ke i da je trebalo navesti da to lice pri$naje vlast posrednog, a ne neposrednog draoca. Primjera radi, nesamostalnu dravinu ima plodouivalac, $akupac i tome sli"no. #esamostalni dralac tako e moe imati neposrednu '%to je "e%i primjer( i posrednu dravinu. Dakle, od sadraja volje draoca $avisi o kakvoj se dravini radi. Kko dralac dri stvar s voljom da u pogledu nje ima potpunu vlast, on je samostalan dralac. 8* Za ovu vrstu dravine potrebno je !akti"ko pona%anje koje odgovara pona%anju vlasnika, a pri tome ono ne mora biti i pravno osnovano. &koliko dralac dri stvar s voljom da mu ona ne pripada kao da je npr. plodouivalac, a ne vlasnik, ta dravina je nesamostalna. Odgovarajuim odnosom i$me u nesamostalnog draoca i drugog lica "ija je volja da stvar ima u nekoj svojoj ?vi%ojJ vlasti8+ !ormira se u pogledu iste stvari dalji stepen posredne dravine, koja moe biti nesamostalna i samostalna.8, Samostalnost dravine je, ina"e, pretpostavka $a nastupanje odre enih pravnih dejstava, kao npr. sticanje svojine odrajem, sticanje svojine od nevlasnika na pokretnim stvarima itd. Prema subjektivnoj koncepciji, samo bi se samostalna dravina smatrala dravinom, dok bi se nesamostalni dralac smatrao detentorom, dok objektivna koncepcija, koja je i kod nas prihvaena, pro%iruje krug lica kojima prua $a%titu i oba lica smatra draocima. Po!onik u dravini

#i moderna, objektivna koncepcija svako dranje stvari ne smatra dravinom. ZSP propisuje da nisu draoci lica koja na osnovu radnog ili sli"nog odnosa ili u ne"ijem domainstvu vr%e !akti"ku vlast ili pravo stvarne slubenosti na stvari $a drugo lice, a obave$ni su postupati po uputama tog lica.8- /a lica su pomonici u dravini i oni ne i$vr%avaju svoju, ve tu u !akti"ku vlast na stvari i$vr%avanjem dobijenih naloga od strane draoca 'produena ruka draoca(. Ovdje su navedene samo neke od situacija $a koje
90 91

1lan +4, st. ) ZSP5a. 1lan +4, st. * ZSP5a. 92 Za sticanje prava svojine na nekretninama odrajem sada se trai samostalna dravina '"lan -A. ZSP5a(. 93 #jegova volja je da bude vlasni"ki dralac. 94 #. 7avella, Posjed stvari i pravaQ, str. +40+). 95 1lan +4. ZSP5a.

15

postoji velika vjerovatnoa da postoji ovakav odnos. Da li je neko lice $aista pomonik u dravini ili ne, treba procjenjivati od slu"aja do slu"aja. 8. /o je situacija vr%enja !akti"ke vlasti be$ volje da se stvar dri $a sebe ve $a drugoga, a to je negacija dravine. Pomonik u dravini ne moe se na$vati detentor, jer se njegovo pona%anje $na"ajno ra$likuje od !akti"ke vlasti koja se ranije na$ivala detencijom. Pojam detentora je mnogo %iri i, osim pomonika u dravini u objektivnoj koncepciji, obuhvaa i ona lica koja bi po toj koncepciji bili draoci 'lica koja dre stvar, ali ne kao vlasnici, kao npr. $aloni povjerilac, plodouivalac, $akupac, najamnik itd.(. Pomonik u dravini nema nikakvu dravinsku volju i on se slijepo pokorava volji draoca.8< & njema"kom pravu se ovaj slu"aj vr%enja !akti"ke vlasti u interesu i prema uputama drugoga ';esit$diener( obja%njava kao nadomjestak $a $astupni%tvo u oblasti !akti"kih odnosa pomou kojeg se vr%e radnje $a drugo lice. Dralac koji stvar dri putem pomonika u dravini je neposredan dralac. Odnos pomonika u dravini prema stvari je "isti prostorni odnos u smislu mogunosti u$imanja stvari u svoju !akti"ku vlast. On se pona%a kao da je neposredni dralac. 2od procjene da li je rije" o takvom licu bitan je na"in njegovog djelovanja 'priroda odnosa(, a ne vrsta odnosa sa drugim licem. 1injenica da je neko $aposlen kod drugog ili da je "lan njegovog domainstva ne $na"i da se ovo lice u svakom slu"aju pona%a kao njegov pomonik u dravini. On djeluje tako samo dok i ukoliko postupajui i$vr%ava isklju"ivo tu u !akti"ku vlast. Ovdje se radi o vidljivom, nagla%enom odnosu podre enosti odnosno $avisnosti. Po%to nije dralac stvari, pomonik u dravini ne uiva ni $a%titu putem dravinskih tubi, niti moe sticati svojinu odrajem, a pri$naje mu se pravo na $a%titu dravine do$voljenom samopomoi, ali kao pomoniku draoca. Kko bi to lice prestalo i$vr%avati tu u vlast i predu$elo neku radnju dravine po svojoj volji i tako uspostavilo svoju vlast, prestalo bi biti pomonik u dravini i postalo bi neposredni dralac.8A #aravno, ne podra$umijeva se da je lice koje vr%i dravinske radnje pomonik u dravini, a ukoliko to neko tvrdi, na njemu lei teret doka$ivanja. Ovaj institut je, pored dravine nasljednika, i$u$etak od pravila da dravinu ima lice koje na stvari vr%i !akti"ku vlast, s tim %to se ovdje dravina ne pri$naje i pored postojanja !akti"ke vlasti, dok se u slu"aju nasljedni"ke dravine ona pri$naje nasljedniku be$ ob$ira na to %to on !akti"ku vlast na stvari nema. Sti"anje dravine Pojam dravine determini%e mogunost njenog sticanja. 88 Dravina se sti"e kad sticalac uspostavi svoju !akti"ku vlast na stvari. Kko ju je sticalac $asnovao jednostranim "inom, radi se o i$vornom sticanju 'originarnom(, a ukoliko mu je ta vlast prenesena, rije" je o i$vedenom sticanju
& ovom pravcu navodimo interesantnu sudsku odluku6 >Supruga kao bra"ni drug se ne moe smatrati pomonikom u posjedovanju svoga supruga i ona kao bra"ni drug i$vr%ava svoju !akti"ku vlast glede neke stvari, a ne svog bra"nog drugaJ 0 Lupanijski sud u ;jelovaru, 75)*<)@885* od 8.8.)888. 'i$vor6 :ntellectio :uris(. 97 P. Rado%evi, Posjedovna volja..., str. )),*. 98 #. 7avella, /. Cosipovi, :. 7liha, D. ;elaj i Z. Stipkovi, op. cit., str. ).A. 99 #. 7avella, ?O predaji stvari u posjed, s posebnim osvrtom na predaju u neposredan posjedJ, *aa zakonitost, br. *@A,, str. )-<.
96

16

'derivativnom(.)44 2od i$vornog sticanja !akti"ka vlast draoca nije $asnovana na ne"ijoj ranijoj vlasti, nego postoji kao novonastala vlast, koja je ste"ena vanjski vidljivim aktom aprehen$ije.)4) Obim tog sticanja $avisi od toga koliko stvari sticalac $aista dri u svojoj dravini. Ovakva sticanja mogu, ali i ne moraju biti u skladu sa propisima. ;e$ ob$ira na osnovu sticanja, ona i$a$ivaju odgovarajue pravne posljedice. Kkt sticanja stvari moe da bude ra$li"it. #e mora se raditi samo o !i$i"kom u$imanju odre ene stvari, nego je pravno relevantan svaki akt kojim se dobija !akti"ka vlast. ;itno je da se uspostavi vanjski vidljiva i relativno trajna !akti"ka vlast odnosno mogunost !akti"kog raspolaganja sa stvarima. Da li je neko lice steklo dravinu stvari ne cijeni se prema njegovoj subjektivnoj volji, ve prema tome da li je u pogledu stvari nastao takav odnos u kome postoji !akti"ka vlast. Sadraj sticateljeve volje moe, ali ne mora da bude takav da se prema stvari odnosi kao vlasnik. Dravina na pokretnim stvarima kod i$vornog sticanja sti"e se na ra$li"ite na"ine. &koliko se radi o nekretninama, dravina se, u pravilu, sti"e stupanjem na odre enu nekretninu, ali nekada je potrebno da se nekretnina ogradi, obradi ili tome sli"no. Da bi se i$vorno stekla neposredna dravina, potrebno je jednostranim !i$i"kim aktom uspostaviti vanjski vidljivu !akti"ku vlast. :$vorno se neposredna dravina moe stei i kad neko drugo lice ima stvar u svojoj dravini. Ovo moe biti u slu"aju bespravnog odu$imanja stvari, kojim se uspostavlja dravina sticatelja, a prestaje dotada%nja !akti"ka vlast. Dralac "ija je dravina bespravno odu$eta ima pravo na $a%titu. :sto tako, neposredna dravina se i$vorno moe stei i na legalan na"in)4* i tada dotada%nji dralac nema pravo na pravnu $a%titu. Posredna dravina se sti"e i$vorno preko $astupnika, ako je $astupnik i$vorno stekao neposrednu dravinu. Da bi do%lo do ovakvog sticanja potrebno je da i$me u ovih lica u tom momentu postoji odnos $astupanja. Zastupani u tom slu"aju sti"e posrednu dravinu. Kko bi se radilo o poslovodstvu be$ naloga,)4+ $astupani treba da odobri "in tog lica i tada odobrenje djeluje od "asa kada je $astupnik stekao neposrednu nesamostalnu dravinu 'eR tunc(. ;e$ odobrenja nema tog odnosa i posredne dravine gospodara posla. :$u$etak postoji u slu"aju kada akt sticanja podu$ima lice u svojstvu sticateljevog pomonika u dravini.)4, /ada neposrednu dravinu sti"e lice "iju vlast i$vr%ava ovaj pomonik. Odluku o kakvom se sticanju radi treba donijeti u svakom konkretnom slu"aju prema objektivnom kriterijumu. Pola$na 'oboriva( pretpostavka je uvijek da lice koje sti"e !akti"ku vlast to radi $a sebe, a ako neko tvrdi druga"ije treba to i da dokae. 2od i$vedenog sticanja dravine radi se o prenosu dravine s voljom dotada%njeg draoca. :$u$etak postoji kad sticalac sti"e dravinu radnjama nadlenog organa ili na osnovu $akona u$ odravanje kontinuiteta dravine. Predaja

1lan +4< ZSP5a. ZOSPO nema odredaba o sticanju dravine. 101 #. 7avella, ?Stjecanje posjeda stvari u na%em pravnom ure enju 0 posebno o i$vornom stjecanju neposrednog i posrednog posjeda stvariJ, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. +0,@A,, str. ++.. 102 #pr. na osnovu $akona ili sudske odluke. 103 1lanovi **40**A ZOO5a. 104 O sticanju dravine putem treih lica u rimskom pravu bilo je mnogo podijeljenih mi%ljenja. Didi6 3. 9arac i :. Stani, ?Stjecanje posjeda putem pot"injenih u rimskom pravuJ, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol. .4, br. )@)4, str. ),80*4*.

100

17

dravine stvari proi$vodi pravne posljedice kada sticatelj do e u situaciju da moe vr%iti pravno relevantnu !akti"ku vlast na stvari.

Prenos dravine Dravina se prenosi predajom same stvari ili sredstva pomou kojeg sticalac ima vlast na stvari. Predaja se smatra i$vr%enom "im se sticalac s voljom prenosioca na e u takvom poloaju da moe i$vr%avati !akti"ku vlast u pogledu stvari. )4- Po%to je predaja !akti"an "in, a ne pravni posao, volja prednika i sljednika ne moraju imati one kvalitete koji se trae $a valjanost pravnih poslova. Dovoljno je da postoji t$v. prirodna volja, a to $na"i da predaja odnosno primanje stvari moraju biti re$ultat vlastite odluke. Kkt primanja i predavanja stvari be$ obostrane volje ne prenosi dravinu. #edostaci u poslovnoj sposobnosti i eventualne mane volje ne uti"u na sticanje dravine. Zakon po$naje nekoliko vrsta predaje. Prije svega, predaja moe da bude !i$i"ka, a ona se naj"e%e vr%i i$ ruke u ruku 'traditio vera(, i to je predaja u uem smislu rije"i. Ovo je najstariji i uobi"ajeni na"in predaje kod prenosa dravine pokretnih stvari. 3e utim, taj na"in predaje ne treba shvatiti bukvalno. Da bi bio pravno relevantan, bitno je da sticatelj bude doveden u po$iciju da ima mogunost !akti"kog raspolaganja sa stvarima odnosno da one budu u s!eri njegove !akti"ke vlasti. Osim toga, predaja se moe vr%iti i predajom nekog sredstva 'simbola( kojim sticalac ima vlast na stvari i ona se naj"e%e primjenjuje kod stvari koje se ne mogu doslovno predati i$ ruke u ruku ili kada bi predaja stvari bila neekonomi"na. Predaja se u ovom slu"aju vr%i pomou sredstva koji personi!ikuje odre enu stvar i to $amjenjuje !i$i"ku predaju stvari. Ovdje dola$i u ob$ir i predaja isprave na osnovu koje sticatelj moe raspolagati sa stvari,)4. a tako e i uru"enje nekog dijela stvari,)4< ali ne bilo kojeg, nego takvog pomou kojeg se uspostavlja vidljiva !akti"ka vlast ili i$dvajanje stvari koje se moe tretirati kao predaja. Su%tina je da se sticatelj na e u takvom poloaju u odnosu na stvar da u pogledu nje moe i$vr%avati !akti"ku vlast. Samim uru"enjem sredstva 'simbola( dravine, ako nije ujedno do%lo i do !akti"kog uspostavljanja dravine odre ene stvari ili bar njene mogunosti, nije do%lo do prenosa dravine stvari, nego samo dravine tog sredstva. /akvo uru"enje bi moglo samo imati $na"enje do$vole drugoj strani da u$me u neposrednu dravinu onu stvar koju taj simbol simboli$ira.)4A & slu"aju prenosa dravine licu koje nije prisutno, predaja se smatra i$vr%enom kada to lice primi odre enu stvar u dravinu. :ste pravne posljedice kao i takva predaja proi$vodi predaja njegovom $astupniku)48 i prevo$niku, ako prevo$nik radi $a ra"un sticaoca.))4 Ovo su "este situacije u
105 106

1lan +4A st. ) ZSP5a. Sama predaja isprave $amjenjuje !i$i"ku predaju. 107 #pr. klju"evi od prostorije. 108 #. 7avella, % predaji stvari u posjed, s posebni" osvrto" na predaju u neposredan posjed3 .., str. ).<.

18

svakodnevnom ivotu. Zastupnikova i prevo$nikova dravina e biti posredujua, nesamostalna, jer e posredstvom te dravine sticatelj posredno drati odre enu stvar, kao njen samostalan dralac. &koliko su prevo$niku ili skladi%taru $a robu i$date hartije od vrijednosti koje u pravnom prometu $amjenjuju robu 'skladi%nica, teretnica(, njihova predaja $na"i predaju te robe.))) /o je u ovom slu"aju sredstvo kojim sticalac ima vlast na stvari. Ove hartije sadre u sebi $ahtjev na i$ru"enje stvari 'robe(. #a taj na"in prenosi se posredna, a ne neposredna dravina. & slu"aju kada je neko lice kao savjesno primilo takvu hartiju, a drugo lice kao savjesno primilo robu, smatra se da je dravinu steklo lice koje je primilo robu. Ovo je sasvim ra$umljivo, jer se kod postojanja istih uslova uvijek pre!erira ono lice kome je stvar predata u dravinu. : u situaciji vi%estrukog otu enja pokretne stvari, ako su ispunjeni ostali uslovi, svojinu sti"e ono lice kome je stvar predata u dravinu.))*

Predaja dravine i(javo! volje Samo pukim o"itovanjem volje u pogledu neke stvari ne moe da bude uspostavljeno stanje vidljive !akti"ke vlasti. #o, postoje slu"ajevi u kojima predaja dravine moe biti i$vr%ena i na ovakav na"in, pravnim poslom prenosioca i sticaoca. Predaja dravine moe se i$vr%iti i !iktivno 'i$raavanjem volje( samom i$javom volje da se dravina predaje sticaocu ako je on u poloaju da i$vr%ava svoju vlast u pogledu stvari.))+ 2od traditio brevi manu 'predaja kratkom rukom( radi se o takvoj predaji koja se vr%i licu koje ve ima !akti"ku vlast na stvari odnosno koje i$vr%ava vanjski vidljive akte !akti"ke vlasti. :$javom volje to lice sti"e neposrednu dravinu, a nije potrebna posebna !i$i"ka predaja stvari, jer bi i$vr%enje jo% jednog "ina predaje bilo besmisleno. & ovom slu"aju potrebno je da budu ispunjeni sljedei uslovi6 prenosilac dravine mora da bude dralac, sticatelj ve treba da se nala$i u po$iciji da i$vr%ava !akti"ku vlast u pogledu stvari i oni moraju valjano da o"ituju volju 'ne prirodnu( usmjerenu na prenos dravine stvari. Dravina se, dakle, prenosi pravnim poslom koji mora da bude valjan da bi proi$vodio pravne posljedice. 2ontinuitet dravine postoji i$me u dravine prenosioca i dravine sticatelja, )), a ne i$me u dravine koju je do tada imao sticatelj i dravine koju ima od predaje i$javom volje. Dosada%nji nesamostalni dralac na taj na"in sti"e neposrednu samostalnu dravinu. Ovo je jedini na"in sticanja neposredne dravine stvari o"itovanjem volje. ))- & suprotnom slu"aju, kod constitutum possessoriuma, dotada%nji dralac $adrava stvar u svojoj dravini pri$najui 'vi%u( !akti"ku dravinu drugog lica.
#jihov me usobni odnos moe se $asnivati na ugovoru o $astupanju ili na $akonu 'npr. roditelji su $akonski $astupnici maloljetne djece(. 110 1lan +4A st. * ZSP5a. 111 1lan +4A st. + ZSP5a. 112 1lan ))4 ZSP5a. 113 1lan +48 st. ) ZSP5a. 114 /e"e rok $a odraj. 115 Ostali na"ini preno%enja dravine stvari o"itovanjem volje dovode do sticanja posredne dravine stvari.
109

19

O"itovanjem volje ovdje se sticaocu prenosi ili se $a njega osniva pravo da mu taj dralac preda stvar koju dri u dravinu. &spostavljanjem tog odnosa sticatelj sti"e posrednu samostalnu dravinu stvari, a dotada%nji dralac ostaje neposredan dralac, ali postaje nesamostalni. 2ontinuitet dravine postoji u ovom slu"aju i$me u samostalne dravine dotada%njeg draoca i samostalne dravine sticatelja. )). Da bi se na ovaj na"in stekla dravina stvari, nuno je da se ona stekne od lica koje je bilo samostalni dralac te stvari.))< :sto tako, stvar se moe predati nekom treem licu od koga sticalac ima pravo da trai predaju stvari.))A Dotada%nji dralac u tom slu"aju i$javom volje postaje pomonik u dravini, a sticatelj postaje dralac. Zbog $a%tite povjerenja u pravni promet, ovakva predaja dravine ima u"inak u odnosu na trea lica samo ako su oni o tome obavije%teni ili ako im je to ina"e po$nato.))8 Sti"anje dravine stvarne slubenosti

Dravina prava stvarne slubenosti, jedinog prava u pogledu kojeg kod nas moe nastati dravina, sti"e se i$vorno ako dralac jedne nekretnine kao povlasne po"ne i$vr%avati radnje koje predstavljaju sadrinu neke stvarne slubenosti na drugoj nekretnini. )*4 #eposredna dravina takvog prava i$vorno se sti"e samo jednostranim aktom sticatelja neovisno od volje vlasnika poslunog dobra. /radicionalno je pravilo da se dravina prava sti"e "inom kojim se po"elo i$vr%avati pravo kao da $a to postoji ovla%enje. 3omenat kad bi to prvi put bilo u"injeno bio bi momenat sticanja dravine, a sadraj tog "ina determinisao bi sadraj ste"ene dravine prava. )*) /ime se ne isklju"uje postojea !akti"ka vlast na poslunoj nekretnini, nego se ona na taj na"in samo ograni"ava. Ovako se sti"e dravina prava po$itivne stvarne slubenosti, koja daje ovla%enje $a kori%enje tu e nekretnine. Dravina prava negativne stvarne slubenosti sti"e se i$vorno kada do e do $abrane vlasniku ili draocu poslune nekretnine da se tom nekretninom koristi na na"in na koji bi, ina"e, imao pravo. )** :$vorno ste"ena dravina prava stvarne slubenosti ne moe sluiti $a sticanje prava stvarne slubenosti odrajem. Posredna dravina prava stvarne slubenosti i$vorno se moe stei putem neposrednog draoca povlasne nekretnine, kao $astupnika u sticanju dravine. Cednostranim aktom neposrednog draoca povlasne nekretnine posredni dralac povlasne nekretnine sti"e i$vorno posrednu dravinu stvarne slubenosti. :$vedeno sticanje dravine prava stvarne slubenosti sti"e se ako dralac neke nekretnine u dogovoru sa draocem druge nekretnine po"ne i$vr%avati radnje koje predstavljaju sadrinu odre ene
: u ovom slu"aju te"e rok $a odraj. 2ada je predaja dravine pretpostavka $a sticanje nekih prava, tada sticanje dravine posesornim konstitutom nije uvijek dovoljno 'npr. kod pignusa(. 118 1lan +48 st. * ZSP5a. 119 1lan +48 st. + ZSP5a. 120 1lan +)4 st. ) ZSP5a. 121 #. 7avella, Posjed stvari i prava..., str. .8. 122 Didi6 D. Ia$arevi, Dr!avina, Poja", oblici i zatita..., str. ).<0).A.
117 116

20

stvarne slubenosti.)*+ Dakle, ovdje ne dola$i do jednostranog akta sticatelja, nego se slubenost sti"e dvostranom radnjom sticatelja i draoca poslune nekretnine. Ovaj dogovor moe biti u usmenoj !ormi, ali i u pisanom obliku. ;itno je da je volja draoca poslune nekretnine i$raena na pravno relevantan na"in, be$ mana u njenom i$raavanju. Dravina je u ovom slu"aju i$vedena i$ vlasti draoca poslunog dobra. Sadraj dravine prava stvarne slubenosti moe biti po$itivan i negativan. &koliko do e do prelaska dravine na povlasnoj nekretnini dvostranom radnjom kojom se dravina predaje sticatelju, na taj na"in prela$i i dravina prava stvarnih slubenosti koja je uspostavljena u korist te nekretnine.)*, & tom slu"aju $adrava se kontinuitet i dravine te nekretnine i dravine tog prava. Do sticanja dravine stvarne slubenosti moe doi samo prelaskom neposredne dravine na sticatelja. Kko neko lice i$vorno stekne dravinu nekretnine, samim tim on ne sti"e i dravinu prava stvarne slubenosti koja u njenu korist postoji. )*- /akvim sticanjem dravine povlasne nekretnine prestaju i neposredne i posredne dravine koje postoje u korist te nekretnine. :$me u i$vorno ste"enog i onoga %to je bilo ranije nema kontinuiteta. & situaciji da takav sticatelj dravine povlasnog dobra podu$me radnju i$vornog sticanja dravine prava, time bi on stekao novu dravinu prava stvarne slubenosti. 'aslje)ivanje dravine

Sve do dono%enja ZOSPO5a na%e pravo nije po$navalo naslje ivanje dravine, smatrajui da je to u suprotnosti s njenom prirodom. Rimsko pravo i gra anski $akonici ra eni pod njegovim uticajem ovu vrstu dravine nisu po$navali. & rimskom pravu vailo je pravilo6 ?2ad smo postavljeni $a nasljednika tada prihvatanjem nasljedstva na nas prela$e sva prava, ipak dravina, ako je !i$i"ki ne primimo, nama ne pripadaJ. Dravina nasljednika prvi put je prihvaena u #jema"kom gra anskom $akoniku, a kasnije nala$i svoje mjesto i u 9vajcarskom, 7r"kom, :talijanskom i mnogim drugim gra anskim $akonicima. )*. Za pravnu teoriju pri$navanje dravine nasljedniku i prije nego %to je stekao !akti"ku vlast na stvari otvorilo je polje nau"noj !antastici kao %to je pronalaenje ?idealnog i spirituali$ovanog posjeda 'be$ !akti"ke vlasti(J.)*< & takvom slu"aju ovaj oblik dravine se pona%a kao pravo, )*A jer na nasljednika
1lan +)4 st. * ZSP5a. 1lan +)4 st. + ZSP5a. 125 1lan +)4 st. , ZSP5a. 126 #jema"ki gra anski $akonik u paragra!u A-< propisuje6 ?Dravina prela$i na nasljednikaJ, ne spominjui trenutak sticanja !akti"ke vlasti. & njema"koj praksi i teoriji nije sporno da se prela$ak imovine na naslednika i sticanje !akti"ke vlasti "esto ne podudaraju. Kustrijski gra anski $akonik predvi a da se naslje ivanjem, $akonskim ili testamentalnim, kao ni na osnovu ugovora, ne moe pribaviti dravina. Paragra!om +*4 regulisano je da se ?punovanim pravnim osnovom dobija samo pravo na dravinu, ali ne i sama dravinaJ. Da bi stekao dravinu potreban je akt koji je neophodan uslov $a sticanje. Kustrijsko pravo predvi a da $aostav%tina prela$i na nasljednike tek prihvatom naslje a, pa i dravina na nasljednike prela$i u tom momentu. Od delacije do prihvatanja naslje a nasljednik nije dralac stvari i prava ostavitelja i u ovom periodu ne uiva dravinsku $a%titu. 7r"ki gra anski $akonik u "lanu 8A+ propisuje da dravina prela$i na nasljednike, a prema :talijanskom gra anskom $akoniku '"lan )),.( dravina se naslje uje, a njeno dejstvo nastupa momentom otvaranja naslje a. 127 3. Dedri% i P. 2lari, op. cit., str. )8.. Didi i6 K6 Raspor, op. cit., str. 8A088. 128 D. Stojanovi i D. Pop57eorgiev, -o"entar Zakona o osnovni" svojinsko0pravni" odnosi"a, ;eograd, )8A4, str. )...
124 123

21

prela$e sva dejstva koja proi$la$e i$ dravinskog stanja ostavitelja. #aslje ivanje dravine $na"i postupanje sa dravinom kao s pravom. /o je uticalo na stav teorije u tom smislu da neki autori dravinu posmatraju kao subjektivno pravo, a drugi kao "isto !akti"ki odnos. )*8 #asljednik postaje dralac u trenutku smrti ostavitelja, be$ ob$ira na to kada je stekao !akti"ku vlast na stvari.)+4 On je dralac i kada ne $na da je postao nasljednik. #asljedni"ka dravina moe nastati i be$ volje nasljednika, )+) u slu"ajevima kada on $a to ni ne $na, pa "ak i kada ju ne eli. Za nasljedni"ku dravinu se ne trai prostorna ve$a i$me u nasljednika i stvari i prava koja su bili u dravini ostavitelja, a na kojima on produava dravinu.)+* Po prirodi stvari naslje ivanje dravine kao !akti"ke vlasti nije mogue 'contradictio in adjecto(, jer je dravina takvo stanje koje se uvijek i$nova pribavlja. Stoga se kod ove dravine radi o !ikciji. Eiktivno stanje kod nasljedni"ke dravine traje sve dok nasljednik ne po"ne sa vr%enjem !akti"ke vlasti na stvari. 2ada se ovo desi ta dravina postaje kao i svaka druga e!ektivna dravina 'neposredna, posredna, sudravina, dravina prava itd(.)++ Smisao postojanja dravine nasljednika je u tome da se i$bjegne vakuum u dravini i ona je u !unkciji odravanja kontinuiteta ostaviteljeve dravine. #a nasljednike prela$i samo ona dravina koju je ostavitelj imao u pogledu predmeta ostavine.)+, & slu"aju da je ostavitelj svoju imovinu ugovorom o doivotnom i$dravanju ostavio davaocu i$dravanja, nasljednici nemaju pravo na sudravinu, jer imovina koja je predmet tog ugovora nije predmet naslje ivanja. Pruanje $a%tite u slu"ajevima nasljedni"ke dravine je veoma sloeno i u praksi moe da i$a$ove dosta dilema kada se ima u vidu sku"enost $akonske odredbe koja to propisuje.)+- Zbog toga u pogledu mnogih aspekata ove speci!i"ne dravine sudska praksa tek treba da se de!initivno i$jasni. Dravina nasljednika nastaje na osnovu pravne norme i njome se daje ovla%enje nasljedniku da nastavi dranje stvari i prava koje je ostavitelj imao u trenutku smrti, kao i pravo na dravinsku $a%titu, iako on stvarno nije postao dralac. Pored ve pomenutog i$u$etka da lice koje po osnovu radnog ili sli"nog odnosa ili u domainstvu vr%i !akti"ku vlast na stvari odnosno pravo stvarne slubenosti $a drugo lice i koje je duno postupati po uputama tog drugog lica nema dravinu 'pomonik u dravini(, to je drugi mogui i$u$etak od na"elne odredbe prema kojoj dravinu stvari ima svako lice
D. Stojanovi, tvarno pravo, osmo, i$menjeno i dopunjeno i$danje, ;eograd, )88), str. *A. 1lan +)) st. ) ZSP5a. :denti"na je bila i odredba "lana <+ ZOSPO5a. : sudska praksa je u ovom pogledu bila jedinstvena6 ?Svaki nasljednik postaje i dralac u trenutku smrti ostavioca, be$ ob$ira na to kada je stekao !akti"ku vlast na stvariJ 0 Di%i sud u #ovom Sadu, 75 *+<*@A4, u /. Ral"i, Pravni instituti, propisi i sudska praksa i oblasti svojinskih odnosa Beograd , )8A+, str. *+*. ?Pravilno je prvostepeni sud primijenio odredbu "lana <+. ZODO $aklju"iv%i da je nakon ostaviteljeve smrti, koji je do "asa smrti bio posjednik sporne "estice, to postao i tueni u trenutku ostaviteljeve smrti, be$ ob$ira na to kada je stekao !akti"ku vlast nad istom "esticom. /o $bog toga %to prema navedenoj odredbi $akona nasljednik postaje posjednik u trenutku smrti ostavioca, be$ ob$ira na to kada je stekao !akti"ku vlast na stvariJ 0 Okruni sud Zagreb, 75-)*-@A), od *-.A.)8A), u K. Mterovi, "etanje posjeda u sudskoj praksi, Sarajevo, )8A8, str. A8. 131 Samo nasljednikova dravina moe nastati be$ njegove volje. 132 D. Ia$arevi, >#asledni"ka dravina?, Pravni !ivot, br. )4@4*, str. )-8= 133 O tome6 R. 2ova"evi52u%trimovi i 3. Ia$i, tvarno pravo, #i%, *44., str. -,= D. Duk"evi, op. cit., str. <-= ;. Di$ner, >Posjed nasljednika po na%em novom Zakonu o osnovnim vlasni"kopravnim odnosima?, Pravni !ivot, br. -@A4, str. ,A. 134 Sli"no i Drhovni sud Brvatske, br. 7$$5.-@A,, Pregled sudske prakse, Prilog #a%e $akonitosti, br. *.@A-, odl. ,). 135 O tome6 D. 3edi, ?Posjed nasljednika/, Zbornik radova ?::: savjetovanje i$ gra anske oblasti u ;osni i BercegoviniJ, Cahorina, *44A, str. A)0A<.
130 129

22

koje neposredno ili posredno vr%i !akti"ku vlast na stvari. Ovim se poja"ava pravna $a%tita nasljednika uop%te. #asljednik e nastojati da svoju dravinu pretvori u e!ektivnu i da na stvarima i pravima ostavitelja uspostavi svoju !akti"ku vlast. On $a tako ne%to nije duan da trai bilo kakvo posebno odobrenje od suda.)+. & na%em pravu trenutak otvaranja naslje a i trenutak prelaska $aostav%tine na nasljednike se poklapaju.)+< #asljednik ne mora da "eka dono%enje ostavinskog rje%enja o uru"enju stvari koje predstavljaju $aostav%tinu. On ima potpunu slobodu da odlu"i kada e po"eti sa vr%enjem !akti"ke vlasti na naslije enim stvarima. Ova konstrukcija dravine omoguava da se nasljedniku prui br$a i pravovremena $a%tita, te da se sa"uva integritet dravinskog stanja ostavitelja )+A od moguih samovlasnih smetanja dravine od strane treih lica u onom intervalu i$me u trenutka ostaviteljeve smrti i !akti"kog stupanja u dravinu naslije ene stvari od strane nasljednika, )+8 te da nasljednik moe stei pravo svojine odrajem, ako su $a to ostvareni predvi eni uslovi. Iapidarnost pomenute odredbe suo"ie prakti"are sa mnogim sloenim pitanjima koja se javljaju u takvim parnicama. Prilikom ra$matranja ovog kompleksnog instituta moe da se pojavi vi%e dilema i nedoumica. Prije svega, postavlja se pitanje koji nasljednik u trenutku smrti ostavitelja postaje dralac, odnosno da li to postaje samo $akonski, samo testamentalni ili pak i jedan i drugi nasljednik. 3i%ljenja smo da nema nikakve sumnje da se i jedan i drugi podra$umijevaju pod pojmom nasljednik,),4 kao %to je nasljednik i nuni nasljednik koji je po$van na naslje e.),) Sunasljednici sti"u sudravinu be$ ob$ira na to %to, eventualno, samo jedan od njih ima !akti"ku vlast nad stvari. & slu"aju kada nema nasljednika i kada ostavina postaje svojina Republike Srpske,),* moe se postaviti pitanje da li u trenutku delacije ona postaje dralac. Smatramo da Republici Srpskoj tako e treba pri$nati ovaj status, jer se u takvim slu"ajevima radi o univer$alnoj sukcesiji i na taj $aklju"ak upuuje serio$na, a posebno logi"ka i teleolo%ka interpretacija odredaba $akona. #aime, Republika Srpska u pogledu $aostav%tine tada ima isti nasljednopravni poloaj kao i bilo koji drugi nasljednik, pa nema sumnje da joj treba pri$nati i status draoca. #aredno pitanje koje se moe postaviti je $a kojeg se nasljednika u dravinskoj parnici moe smatrati da je postao dralac. Pri tome, moe da se radi o pravosnano utvr enom, prejudicijelno utvr enom ili svakom pretpostavljenom. Smatramo da se nasljednikom ne moe smatrati samo ono lice $a koje je to pravosnano utvr eno. Didjeli smo da $aostav%tina po sili $akona prela$i na nasljednike u momentu delacije. Dakle, to je momenat kada se ipso iure postaje nasljednikom, a ne momenat pravosnanosti rje%enja o naslje ivanju, jer to rje%enje ima samo
D. Popov, ?Dravina naslednikaJ, Pravni !ivot, br. )4@4*, str. )-*. 1lan *+ stav - ZSP5a i "lanovi ),. i )-+ Zakona o naslje ivanju 0 ZO# 'Slubeni glasnik RS br. )@48(. 138 S. 2rneta, ?Pribavljanje posjeda putem naslje ivanjaJ, +odinjak Pravnog fakulteta u arajevu, )8-8, str. )++. 139 ;. Di$ner, -o"entar Zakona o osnovni" vlasni$kopravni" odnosi"a, Zagreb, )8A4, str. ,A,. 140 1lanom - ZO#5a propisano je da se moe naslijediti na osnovu $akona i testamenta. 141 Ovako je i u pravu Republike Brvatske6 ?Di%e nasljednika, be$ ob$ira na to jesu li li"no stekli !akti"ku vlast na stvari, postaju suposjednici u trenutku smrti svoga prednika. & primjeni tog pravila nije odlu"no ko je od sunasljednika testamentalni, a ko $akonski nasljednik 'makar kro$ pravo na nuni dio(, $bog "ega pravni osnov naslje ivanja nije odlu"an $a posjedovnu $a%tituJ 0 Okruni sud Zadar, 75+.<@8) od *,.,.)88), u 3. Luvela, 4lasni$kopravni odnosi, Zakon o vlasnitvu i drugi" stvarni" pravi"a, Zakon o ze"ljini" knjiga"a, Zagreb, *44,, str. +*. 142 1lan < ZO#5a.
137 136

23

deklaratorni karakter.),+ 2ada naslje uje vi%e nasljednika, svi oni u trenutku ostaviteljeve smrti postaju sudraoci i ako se jedan od njih kasnije odrekne naslje a smatra se da nikada nije ni stekao dravinu, a dravina koja mu je pripadala ra"una se kao da je od trenutka delacije pripala licu koje stupa na njegovo mjesto. #asljednikom se ne moe jednostavno smatrati svaki pretpostavljeni nasljednik, pa makat to bio i nuni nasljednik.),, & dravinskoj parnici $ato, u slu"aju spora, treba raspraviti i prejudicijelno utvrditi da li je stranka $aista nasljednik ostavitelja. & parnicama u kojima nije sporno ili je ve pravosnano utvr eno ko se smatra nasljednikom, posebnih problema nema. Oni mogu da nastanu ako se stranci 'naj"e%e tuitelju( ospori svojstvo nasljednika. 2ada o tome rje%ava kao o prethodnom pitanju,),- sud e se suo"iti sa takvim te%koama da e postupak u ovim parnicama, koji je ina"e hitne prirode, neminovno postati mnogo dui. Ovo moe da se desi u sporu i$me u samih nasljednika, ali i u parnicama u kojima stranke nisu konkurenti $a naslje e. & takvim slu"ajevima procesna ekonomija e naj"e%e nalagati prekid postupka do pravosnanog okon"anja ostavinskog postupka, a to je u suprotnosti sa prirodom i smislom dravinske $a%tite, $a koju prevashodno vai pravilo hitnosti. ),. Problemi mogu nastati i kada su neki nasljednici testamentom isklju"eni i$ naslje a, kada su nepo$nati, kada je sporna pravna valjanost testamenta i u sli"nim situacijama. Dilema moe da bude i u ve$i sa pitanjem da li nasljednik u "asu smrti sti"e dravinu iste kvalitete kakvu je imao i ostavitelj u pogledu predmeta ostavine. & odnosu na kvalitet nasljedni"ke dravine, postoji pretpostavka postojanja kvali!ikovane dravine, odnosno $akonite i savjesne, sve dok neko lice ne dokae da je i ostavitelj imao ne$akonitu dravinu, tj. da nasljedniku ne pripada pravo naslje a na stvari, pa samim tim da se njegova dravina ne $asniva na punovanoj pravnoj osnovi potrebnoj $a sticanje prava svojine. Savjesnost dravine se pretpostavlja. Ona se procjenjuje prema nasljednikovoj predstavi o $akonitosti ostaviteljeve dravine. Odredbama ZSP5a propisano je da nasljednik postaje savjestan dralac od trenutka otvaranja naslje a i u slu"aju kada je ostavitelj bio nesavjestan dralac, a nasljednik to nije $nao niti je mogao $nati. ),< Prema tome, iako je ostavitelj bio nesavjestan dralac, nasljednik moe biti savjestan, pod navedenim uslovima. Zbog toga nasljednik moe u pogledu takve stvari stei pravo svojine redovnim ili vanrednim odrajem. Savjesnost nasljednikove dravine '$a ra$liku od $akonitosti( se, dakle, cijeni neovisno od savjesnosti, odnosno nesavjesnosti dravine ostavitelja.),A Pod uticajem te odredbe i sudska praksa je $au$ela stav da kvalitet dravine ne
& ovom smislu citiramo odluku Drhovnog suda Srbije Rev5*+.-@8-, gdje tako e postoji ista $akonska norma6 ?#aslednik sti"e svojstvo naslednika momentom smrti ostavitelja be$ ob$ira kada je re%enje o nasle ivanju doneto, odnosno ne od momenta dono%enja ostavinskog re%enjaJ 0 u D. Ia$arevi, *asledni$ka dr!avina..., str. )-A. 144 Sli"no i D. Dei, >#asljedni"ki posjed?, Zakonitost, br. 85)4@84, str. )*)*. 145 1lan )* Zakona o parni"nom postupku 'ZPP(. O prethodnom pitanju %ire6 3. Salma, Prethodno pitanje u gra&ansko" sudsko" postupku, #ovi Sad, )88-= D. 3edi, >Prethodno ili prejudicijelno pitanje u parnici?, Pravni !ivot, br. )+@4A, str. **-5*+A. 146 Prema mi%ljenju pro!. 7avelle, ako protivna strana osporava nekom da je nasljednik, a ne tvrdi $a sebe da je ona nasljednik, sud se treba $adovoljiti vjerovatno%u da je ostaviteljev nasljednik onaj koji trai $a%titu, dok u slu"aju ako i$me u stranaka postoji spor o tome koja je od njih nasljednik, taj spor se moe rije%iti samo u redovnoj parnici, a ne u postupku $a smetanje posjeda 0 v. #. 7avella, /. Cosipovi, :. 7liha, D. ;elaj i Z. Stipkovi, op. cit., str. )<8. 147 1lan -A stav . ZSP5a. 148 O. Stankovi i 3. Orli, op. cit., str. -).
143

24

mora biti nuno identi"an.),8 Postojanje savjesnosti ili nesavjesnosti dravine uvijek je !akti"ko pitanje koje sud rje%ava na osnovu relevantnih okolnosti svakog konkretnog slu"aja. & praksi moe da se postavi i pitanje da li se kao tueni kod vindikacione i publicijanske tube moe pojaviti nasljednik koji nema stvar u !akti"koj vlasti. 3i%ljenja smo da takav nasljednik, iako presumptivni dralac, nije pasivno legitimisan u ovim parnicama, ako nije i !akti"ki dralac. )-4 :ako i$ je$i"ke interpretacije pomenutog propisa moe proi$la$iti da u momentu otvaranja naslje a nasljednik postaje samo dralac stvari, a ne i prava stvarne slubenosti, mislimo da ovdje nema posebne dileme. Po%to je ratio legis ove odredbe da se $a%titi imovinski interesi nasljednika, logi"no je da se, pored dravine stvari, %titi i dravina prava stvarne slubenosti. #a ovakav $aklju"ak upuuje sveobuhvatno tuma"enje ove $akonske norme, a do propusta u tekstu norme je vjerovatno do%lo o"itom oma%kom. )-) Dakle, i$ svega i$loenog je vidljivo da nasljedni"ka dravina u na%em pravnom poretku i$a$iva, u na"elu, jednake pravne u"inke kao i !akti"ka dravina. Pro%irenje pojma dravine van okvira !akti"ke vlasti na stvari diktirano je potrebama savremenog na"ina ivota i potpunije $a%tite nasljednika i sigurno je da u praksi nala$i svoje opravdanje. 2ada je ostavio"eva dravina na jednoj ili vi%e stvari odnosno prava stvarnih slubenosti njegovom smru pre%la na dva ili vi%e sunasljednika, oni su time postali sudraoci tih stvari odnosno prava stvarne slubenosti, pa e tako i i$vr%avati dravinu. :$u$etak postoji ako je na osnovu ostavio"eve volje i$raene u testamentu ili odluke ostavinskog suda druga"ije odre eno. )-* Ra$umljivo je da se prelaskom ostavio"eve dravine na njegove nasljednike ne dira u ostale dravine iste stvari, odnosno prava. )-+

Svojstva dravine &bli"i dravine Dravina je $akonita ako se $asniva na valjanom pravnom osnovu 'pravo na dravinu(. )-, /o su u prvom redu osnovi koji se trae $a sticanje prava svojine. :sto tako, to su i oni osnovi kojima se sti"e pravo na dravinu. Da bi dravina bila $akonita, bitno je da se $asniva na subjektivnom pravu koje
149 & ovom pravcu navodimo karakteristi"nu sudsku odluku koja je i sada primjenljiva6 ?Savjesnost posjeda kompleksan je skup "injeni"nih utvr enja i pravnih ocjena. Savjesnost posjeda se pretpostavlja. Posjed je savjestan ako posjednik ne $na ili ne moe $nati da stvar koju posjeduje nije njegova. Za savjesnost je dovoljno da je posjednik uvjerenja da stvar dri na temelju valjanog naslova. #asljednik postaje savjestan posjednik od trenutka otvaranja nasljedstva i u slu"aju kada je ostavitelj bio nesavjestan posjednik, a nasljednik to nije $nao niti mogao to $nati, a vrijeme $a dosjelost po"inje tei od trenutka otvaranja nasljedstvaJ 0 Drhovni sud Brvatske, Rev58,+@A) od **.8.)8A), u R. Petakovi, Zakon o osnovni" svojinsko0pravni" odnosi"a sa sudsko" prakso", ;eograd, )88), str. ... 150 & ovom smislu je i Zaklju"ak sa savjetovanja gra anskih i gra ansko5privrednih odjeljenja Save$nog suda, republi"kih i pokrajinskih vrhovnih sudova i Drhovnog vojnog suda biv%e SERC odranog u Subotici *,.)4.)884. godine. Postoji i mi%ljenje da nasljednik i u ovom slu"aju moe biti pasivno legitimisan, pod uslovom da u trenutku podno%enja tube ni jedno lice nije $adobilo !akti"ku vlast na stvari 0 v. O. Knti, -o"entar Zakona o nasle&ivanju, ;eograd, )88., str. A-= D. Ia$arevi, *asledni$ka dr!avina..., str. ).-. 151 &ostalom, ve odredba "lana +)) stava * ZSP5a ima u vidu i dravinu prava stvarnih slubenosti. 152 1lan +)) st. * ZSP5a. 153 1lan +)) st. + ZSP5a. 154 1lan +)* st. ) ZSP5a.

25

ovla%uje draoca na dravinu.)-- Pravna osnova sticanja mora biti objektivno valjana i takvo stanje treba da postoji $a sve vrijeme trajanja dravine. Zakonita dravina moe postojati be$ ob$ira na to kakvu dravinu je imao prednik draoca. Kko je je pravna osnova dravine ni%tavna, ne radi se o $akonitoj dravini. &koliko je pravna osnova dravine ru%ljiva, dravina je $akonita, a $akonitost e prestati ako do e do eventualnog poni%tenja. Zami%ljeni 'putativni( pravni osnov nije dovoljan. )-. Zakonitost dravine mora da predstavlja objektivnu "injenicu. )-< ZOSPO je traio postojanje pravne osnove potrebne $a sticanje prava svojine)-A i to je o"ito preuska de!inicija $akonitosti, koja poti"e od nekada%nje subjektivne koncepcije, dok je sada pro%iren pojam $akonite dravine imajui u vidu prihvaenu objektivnu koncepciju. Pored toga, ZOSPO je $a $akonitu dravinu propisivao da ne smije biti pribavljena silom, prevarom ili $loupotrebom povjerenja, %to sada nije uslov. Podjela dravine na $akonitu i ne$akonitu nije od $na"aja $a dravinsku $a%titu. Dravinske tube mogu koristiti i $akoniti i ne$akoniti draoci. :sto tako, ni $a sticanje ni $a prestanak dravine to nema uticaja. 2valitet dravine ima $na"aja kod ocjene predvi enog "injeni"nog stanja potrebnog $a pribavljanje odre enog prava. Dravina je istinita odnosno mirna ako nije pribavljena silom, prevarom ili $loupotrebom povjerenja,)-8 dakle na dopu%ten, a ne protivpravan na"in. Kko je ste"ena silom, uprkos postojanju pravnog osnova, dravina nije istinita, jer je pribavljena na na"in koji pravo ne odobrava 'manljiva(. Prema tome, istinitost dravine se cijeni prema postupcima draoca. :stinita dravina je mirna od momenta sticanja i dralac ima pravo na $a%titu prema svim licima. Pribavljanje dravine silom $na"i da je protiv dosada%njeg draoca upotrebljena !i$i"ka ili psihi"ka prisila odnosno da je sticatelj primijenio silu u pogledu stvari. :ste pravne posljedice proi$vodi i o$biljna prijetnja koja nije dopu%tena i koja je bila takvog karaktera da je kod dosada%njeg draoca i$a$vala opravdan strah. 2od prevare se dosada%nji dralac odrava u $abludi ili se kod njega $abluda i$a$iva. Ovdje spada i potajno sticanje, na na"in da dotada%nji dralac ne sa$na $a njega.).4 Dravina se sti"e $loupotrebom povjerenja u slu"aju kad sticalac ve ima neku po$iciju prema stvari, ali ju je poslije protivpravno pretvorio u dravinu, na %tetu po$icije dotada%njeg draoca. Pojmovi $akonite i istinite dravine se ne podudaraju. #o, u %irem smislu $akonitost dravine sadri i istinitost, jer je i to objektivni kvalitet, kao i $akonitost dravine u uem smislu, o kojoj je prethodno bilo rije"i. Dravina koja nije istinita, ona koja je ste"ena silom, potajno ili $loupotrebom povjerenja, postaje mirna kad licu od koga je tako pribavljena prestane pravo na $a%titu dravine. ).) #aime, dralac od koga je dravina odu$eta na protivpravan na"in ima pravo na $a%titu odu$ete dravine putem samopomoi ili putem suda. Sve dok to pravo postoji, dravina neistinitog draoca nije mirna. 3e utim, kada isteknu
155 156

/o moe biti pravo svojine, ali i bilo koje drugo subjektivno pravo koje sadri ovla%enje $a dranje. #. 7avella, Posjed stvari i prava..., str. A+. 157 D. Ia$arevi, Dr!avina, poja" oblici i zatita..., str. )44. 158 Didi "lan <* st. ) ZOSPO5a. 159 1lan +)* st. * ZSP5a. 160 #pr. sticanje kra om. 161 1lan +)* st. + ZSP5a.

26

predvi eni rokovi, prestaje pravo na $a%titu dotada%njeg draoca, a neistinita dravina postaje mirna. Od tog momenta dralac neistinite dravine ima pravo na $a%titu prema svima, pa i prema dotada%njem draocu od koga je dravinu stekao na vicio$an na"in. Zakonitost dravine procjenjuje se objektivno, a savjesnost dravine subjektivno. /e%ko je dati de!iniciju savjesnosti, jer se u njoj prepliu i pravni i moralni sadraji. Dravina je savjesna ako dralac ne $na ili ne moe $nati da nema pravo na dravinu. ).* #e$nanje se moe opravdati ako je sticalac prilikom sticanja upotrijebio uobi"ajenu panju prosje"nog gra anina u takvim prilikama. ).+ Ovo je subjektivni kvalitet dravine i $avisi od toga da li dralac $na 'opravdano vjeruje( da je njegova dravina u saglasnosti sa pravom ili ne. Radi se o unutra%njem, subjektivnom psihi"kom !enomenu koji se dosta te%ko moe i objektivno upo$nati. Savjesnost je sinonim $a korektnost i po%teno postupanje. Kko dralac, i pored dune panje, nema ra$loga da sumnja u pravnu valjanost osnove $a njegovu dravinu, on se smatra savjesnim. /o je jedan dru%tveni standard i smatra se da postoji savjesnost ako je taj standard ispunjen.)., #i ovaj kvalitet dravine nema uticaja na njen pojam i $a%titu. Savjesnost dravine nasljednika $avisi od njegove savjesnosti, a ne od savjesnosti ostavioca. 2od neposrednog i posrednog draoca, te svakog sudraoca, savjesnost se procjenjuje posebno $a svako od ovih lica. Savjesnost dravine pravnog lica cijeni se po savjesnosti njegovih organa, kod dobrovoljnog $astupni%tva relevantna je savjesnost $astupanog, a kod $akonskog $astupni%tva mjerodavna je savjesnost $akonskog $astupnika.).- Pitanje konkretnog postojanja savjesnosti ili nesavjesnosti dravine u slu"aju spora rje%ava sud prema postojeim okolnostima svakog pojedinog slu"aja. Savremena prava su poo%trila kriterijum savjesnosti. 2valitet savjesnosti dravine dobija se u trenutku sticanja. #o, savjesnost treba da postoji $a sve vrijeme !akti"ke vlasti na stvari. ).. Savjesnost prestaje "im dralac sa$na da mu pravo na dravinu ne pripada.).< #aknadno nastala mogunost takvog sa$nanja ne "ini dravinu nesavjesnom, jer se vei stepen panje trai kod sticanja dravine nego $a vrijeme njenog trajanja. Savjesni dralac nema obave$u da stalno provjerava svoju savjesnost.).A Da bi se olak%alo dosta sloeno utvr ivanje postojanja odnosno nepostojanja savjesnosti dravine, $akon postavlja oborivu pretpostavku da se savjesnost dravine pretpostavlja.).8 Kko neko lice tvrdi suprotno, duan je da to i dokae. Savjesnost je $na"ajan !aktor $a mnoge pravne odnose. Savjestan dralac npr. moe po proteku odre enog vremena postati vlasnik stvari odrajem, savjesnost je bitna $a pribavljanje svojine od nevlasnika, $a utvr ivanje prava i obave$a
1lan +)* st. , ZSP5a. Kko se radi o o"itoj nemarnosti sticaoca, koja se mogla i$bjei uobi"ajenom dunom panjom, savjesnost je isklju"ena. &koliko je $abluda i$vinjavajua, savjesnost postoji. 164 K. 7ams u saradnji sa 3. Petroviem, op. cit., str. )A<. 165 1. Raja"i, op. cit., str. ),. &porediti6 O. Stankovi i 3. Orli, op. cit., str. -). 166 I. 3arkovi, +ra&ansko pravo, %pti deo i tvarno pravo, ;eograd, )8*<, str. +44. Po rimskom pravu savjesnost je bila potrebna samo u momentu sticanja dravine, a ne $a sve vrijeme njenog trajanja. 167 S. 2rneta, Posjed..., str. )4*8.. 168 D. Ia$arevi, Dr!avina, poja" oblici i zatita..., str. )*4. 169 1lan +)* st. - ZSP5a. Ovako npr. propisuju i Kustrijski gra anski $akonik 'paragra! +*A(, :talijanski gra anski $akonik '"lan )),<( i mnogi drugi $akonici.
163 162

27

stranaka u vlasni"koj parnici itd. :sto tako, savjesnost je $na"ajna kod propasti stvari ili njenog pogor%anja. Savjestan dralac ne odgovara $a pogor%anje i propast stvari, dok nesavjesni dralac treba da vrati stvar vlasniku u stanju u kakvom je bila u momentu sticanja dravine, pa odgovara $a svu nastalu %tetu. ZOSPO je kod kriterijuma savjesnosti imao u vidu pravo svojine na stvari, dok se sada to pro%iruje, te kao bitno postavlja da li dralac $na ili bi morao $nati da mu pripada pravo na dravinu. Savjestan dralac opravdano smatra da je titular prava "iju sadrinu !akti"ki vr%i. )<4 Pojam savjesnosti ima %iroku primjenu u savremenom pravu i i$van instituta dravine, )<) a naro"ito u privrednom 'trgova"kom(, obligacionom,)<* stvarnom i nasljednom pravu. Pravo svojine uvijek podra$umijeva i pravo na dravinu, ali ovo pravo mogu imati i lica koja nisu vlasnici na odre enoj stvari. )<+ Dravina koja je $akonita, istinita i savjesna na$iva se i kvali!ikovanom. #aj"e%e je $akonita dravina i savjesna. 3e utim, to ne mora da bude slu"aj. Dralac moe biti nesavjestan, iako ima $akonitu dravinu, a moe biti i savjestan u slu"aju ne$akonite dravine. Savjesnost i istinitost dravine pravnog lica cijeni se prema savjesnosti i postupanju onog !i$i"kog lica koje je $a to pravno lice ovla%eno da predu$ima radnje sticanja ili i$vr%avanja dravine. )<, Savjesnost i istinitost dravine lica koje ima $akonskog $astupnika 'roditelja, staraoca( cijeni se prema prema savjesnosti i radnjama njihovog $akonskog $astupnika. )<- Dakle, u ovim slu"ajevima savjesnost $avisi od savjesnosti i postupanja lica koja su ovla%ena da istupaju u ne"ije ime prilikom radnji sticanja ili i$vr%avanja dravine. Kko se u parnici u kojoj se odlu"uje o pravu na dravinu donese odluka da to pravo ne pripada draocu, smatra se da je njegova dravina nesavjesna od trenutka dostavljanja tube u tom predmetu, a ne od momenta pravosnanosti donesene sudske odluke. :sto pravilo postavljeno je i u slu"aju da je kona"nu odluku o tome donio neki drugi nadleni organ ili sud u drugom postupku. )<. Ovo je sasvim ra$umljivo, jer dostavljanjem tube dralac sa$naje da postoji mogunost da sud moe udovoljiti postavljenom $ahtjevu i to kod njega treba da dovede do o$biljne sumnje da mu dravina $aista ne pripada.

*atita dravine
>Savesnost je i$vinjavajua $abluda o pravu "iju sadrinu dralac vr%iJ 0 Drhovni sud Srbije, Rev5-)+,@8<, u /. 2rsmanovi i 3. 2rvavica, op. cit., str. A+0A,. 171 O savjesnosti u subjektivnom i objektivnom smislu v. 3. Orli, Zaklju$enje ugovora, ;eograd, )88+, str. ,,+0,,,, a o !unkcijama savjesnosti v. P. /ri!unovi, >Savesnost u prometu nekretnina?, Pravni !ivot, br. )4@8., str. +<+0+<,. 172 & oblasti obligacionog prava upotrebljava se sintagma savjesnost i po%tenje. 173 #pr. plodouivalac, $akupac itd. 174 1lan +)* st. . ZSP5a. 175 1lan +)* st. < ZSP5a. 176 1lan +)* st. A ZSP5a.
170

28

+rajnost dravine Pravna $a%tita dravine obja%njava se !unkcijom kontinuiteta. Dravina je relativno trajno stanje. Ona traje dok postoji drao"eva !akti"ka vlast u pogledu stvari, )<< odnosno dok ta vlast kona"no, de!initivno ne prestane. Kko u i$vr%avanju dravine postoji neka smetnja ili ako je privremeno do%lo do propu%tanja i$vr%avanja vlasti draoca, dravina ne prestaje i njen kontinuitet se nastavlja. Ovdje nije od uticaja koliki je vremenski period protekao od posljednje radnje draoca, nego je relevantno samo to da li je u tom slu"aju nei$vr%avanje !akti"ke vlasti draoca bilo privremenog ili trajnog karaktera. /ime se dravina %titi od promjena do kojih je do%lo protiv volje draoca ili be$ njegove volje. Postavljena je i $akonska presumpcija trajnosti dravine, a ukoliko neko tvrdi da je dravina prestala ili da je prekinuta, mora to i da dokae.)<A 2ontinuitet dravine je u !unkciji i dru%tvenog mira i interesa pojedinaca. Dravina traje i poslije preno%enja na lice koje je dravinu steklo i$vedeno od dotada%njeg draoca. Dru%tvo, naravno, ne tei posti$anju nepromjenjivosti socijalnih odnosa, nego samo otklanjanju protivpravnih potresa nastalih samovlasnim radnjama. )<8

Sa!ovlast Pravni poredak sankcioni%e protivpravno pona%anje. Zbog toga je temeljno na"elo da je samovlast $abranjena be$ ob$ira na to kakva je dravina. )A4 Samovlasni "in smetanja dravine je protivpravan. Iice koje draocu odu$me dravinu ili ga u dranju u$nemirava, samovlasno je smetalo njegovu dravinu.)A) Do%lo je do povrede !akti"kog stanja koje je pravno $a%tieno. Dralac u tom slu"aju ima pravo na $a%titu. 2ada to ostvari uspostavlja se dravina koja je postojala prije samovlasnog smetanja. #e smije se samovlasno mijenjati dravinsko stanje, be$ ob$ira na koji na"in je dravina ste"ena. 2ada to ne bi bilo $abranjeno, svako bi mogao da sam mijenja !akti"ke odnose, %to ne bi bilo u interesu odravanja javnog reda i dru%tvenog poretka. Stanje dravine moe se mijenjati jedino u dogovoru sa dotada%njim draocem, na osnovu $akona, sudske odluke ili odluke drugog nadlenog organa.)A* Dopu%tenje draoca postoji ako je on sam, svojom slobodnom voljom, )A+ pristao da drugo lice svojim radnjama promijeni dravinsko stanje. )A, #ema samovlasnog smetanja ni ako $akon daje ovla%enje na takvu radnju. :sto ovla%enje moe proi$la$iti i na osnovu odluke suda ili drugog nadlenog
1lan +), st. ) ZSP5a. 1lan +), st. * ZSP5a. 179 #. 7avella, /. Cosipovi, :. 7liha, D. ;elaj i Z. Stipkovi, op. cit., str. *++. 180 1lan +)- st. ) ZSP5a. Ovdje je teorija mira upotpunjena teorijom kontinuiteta. 181 1lan +)- st. * ZSP5a. 182 1lan +)- st. , ZSP5a. 183 Kko to nije uradio pravnim poslom, $a to je dovoljna prirodna volja. 184 #aravno, ovo se odnosi samo na dravinu tog draoca, a ne i na eventualne ostale dravine na istom objektu 'dravine nieg stepena, sudravine itd.(.
178 177

29

organa donesene na osnovu $akona. Smetanje po"injeno radnjom koja nije samovlasna, ne daje pravo na $a%titu. Dravina odrava stabilnost socijalnih odnosa. Ona je ugra ena u konstituciju skoro svih stvarnih prava. Zato se dosljedno %titi svaka dravina stvari i prava neovisno o kvalitetu. Dravina se %titi od samovlasnog smetanja, be$ ob$ira na to da li je u skladu s pravom, bitno je da je !akti"ka, posljednja )A- i mirna. Kko neko lice smatra da ima ja"e pravo na dravinu, mora to i da dokae u sudskom postupku, a ne smije sam mijenjati postojee dravinsko stanje. & parnici u kojoj se odlu"uje o pravu na dravinu de!initivno e se rije%iti kome ona pripada i uskladiti !akti"ko stanje sa pravom na dravinu. Iice od koga je dravina ste"ena na vicio$an na"in 'silom, prevarom ili $loupotrebom povjerenja( ima pravo na $a%titu dravine u rokovima koje propisuje $akon. Kko ti rokovi proteknu, ono gubi pravo na $a%titu svoje dravine. #akon toga ovo lice ne moe samovlasno uspostavljati ranije dravinsko stanje, jer je dravina vicio$nog draoca postala mirna.)A.

Pravo na (atitu dravine i sudska (atita dravine #ajvanija posljedica dravine kao !akti"ke vlasti je $a%tita dravine. )A< /o je posebna vrsta $a%tite, $a%tita sui generis. Dravinska $a%tita je vi%e $a%tita ekonomskog nego pravnog interesa draoca, jer mu stanje dravine omoguava da sti"e odre ene ekonomske koristi od stvari i prava. Za%tita dravine je njeno naj$na"ajnije, op%te pravno dejstvo i ono po "emu se dravina prepo$naje kao poseban pravni institut.)AA /a speci!i"na $a%tita je na neki na"in dopuna svojinske $a%tite. Dravina je >spoljni bedem svojineJ.)A8 Ona se %titi i $ato %to se pretpostavlja da je ve$ana $a svojinu, )84 $bog toga %to je re!leks prava svojine, pretpostavljena svojina.)8) Dravinska $a%tita pripada draocu neovisno od toga da li on ima pravo na dravinu ili ne. & principu %titi se posljednja mirna dravina be$ ob$ira na kvalitet i u tome se ogleda samostalnost njene pravne $a%tite. )8* /ime se ne stvara pravo na dravinu, a $a%tita ne smeta ni ne"ijem pravu na dravinu. Pravo na $a%titu dravine je speci!i"no subjektivno pravo draoca koje nastaje

/o je dravina koja je postojala u trenutku smetanja. 1lan +)- st. + ZSP5a. 187 & doktrini se mnogo diskutovalo o osnovu $a%tite dravine. Postavljalo se i pitanje $a%to se dravina %titi kad nije pravo nego !akti"ka vlast. #eki teoreti"ari osnov $a%tite nala$e u samoj dravini, u volji draoca 0 apsolutne teorije 'npr. Randa, Puhta, Dind%ajd(, a drugi taj osnov trae u okolnostima i$van same dravine 0 relativne teorije 'npr. Cering(. Danas se smatra da je odravanje javnog mira i poretka, te spre"avanje samovla%a osnovni ra$log $a%tite dravine. O tome6 S. 2rneta, Posjed Q str. )4),. Didi i 7. 7er%i, Priroda dravine i osnova njene pravne $a%tite sa kriti"kim pogledom na na% 7ra anski $akonik, ;eograd, )AA- i D. 1eli, Poreklo i osnov samostalne $a%tite dravine, Pravna rije", br. *A@)), str. )**5)*A. O $a%titi dravine u uporednom pravu op%irno6 S. Omanovi i S. Bam$abegovi, Possessio u parnici, ;iha, *44<, str. ))45),,. )AA D. 1eli, Pojam i $a%tita dravine Q str.)+4.
186

185

R. Chering, #ber den +rund des Besitzschutzes, )A8., str. ,-. L. Peri, tvarno pravo, ;eograd, )8*4, str. )+. 191 R. Iegradi, /eorija stvarnog prava i stvarno pravo E#RC, Skopje, )8-<, str. ),*. )8* Pravo na $a%titu dravine je jedan od ra$loga kojim se poku%ao braniti stav o dravini kao subjektivnom pravu. #o, $a%tita dravine je $a%tita !akti"kog stanja, a ne nekog subjektivnog prava. .
190

189

30

smetanjem dravine.)8+ Dralac ima pravo na $a%titu od samovlasnog smetanja dravine, )8, be$ ob$ira na to koliko je trajala njegova dravina. Svaka protivpravna radnja nekog lica ne moe se odmah tretirati kao "in smetanja dravine. #aime, postoje radnje koje su "iste %tetne radnje, pa se $a%tita od njih vr%i po drugim pravilima.)8- & parnici $bog smetanja dravine isklju"ena je mogunost odlu"ivanja o naknadi %tete koja je nastala i$vr%enim smetanjem, jer bi to dovelo do odugovla"enja postupka. Odre ena radnja moe biti i akt smetanja dravine i %tetna radnja. Prilikom odlu"ivanja o vrsti $a%tite tada treba imati u vidu sve relevantne okolnosti konkretnog slu"aja. Smetanje dravine je samo ona radnja koja je u"injena neovla%eno, jer je protivpravno pona%anje $abranjeno. )8. Za ocjenu protivpravnosti nije potrebno postojanje namjere tuenog upravljene u cilju smetanja ili odu$imanja dravine. Dovoljna je svijest o tome da se u%lo u podru"je tu e dravine. )8< 2ao %to smo ve naveli, nema smetanja sa pristankom draoca)8A ili u slu"aju ako postoji posebno pravo na predu$imanje odre ene radnje koje se ba$ira na $akonskom ovla%enju ili odluci odnosno aktu dravnog organa. )88 Za pruanje dravinske $a%tite potrebno je da je smetanje dravine ve nastupilo, a ne da se ono tek moe o"ekivati. *44 #ema $a%tite od "ina smetanja koji je neko predu$eo, ali koji nije doveo do smetanja dravine. *4) /ako e, nema smetanja ni ako je neko sprije"en da pribavi dravinu. Smetanje dravine ne moe se i$vr%iti slu"ajnim doga ajem 'npr. kada usljed jakog vjetra drvo padne na put( *4* smetanja nisu od $na"aja. Smetanje
*4+

Kkt smetanja predstavlja sve ono "ime se

onemoguava ili ometa normalno vr%enje !akti"ke vlasti na stvari. 3otivi $bog kojih je predu$eta radnja se moe i$vr%iti radnjama odu$imanja i u$nemiravanja dravine. Odu$imanjem dravine prestaje !akti"ka vlast na stvari dosada%njeg draoca i $asniva se vlast novog draoca, a u$nemiravanje predstavlja atak na !akti"ku vlast be$ njenog odu$imanja, koje se "ini radnjama kojima se ta vlast ograni"ava, osporava ili ometa. 2od u$nemiravanja dravine nije relevantno koliko je vremenski trajalo, ve je bitno da je do%lo do ograni"enja !akti"ke vlasti na stvari draoca. :$me u ova dva akta ne moe se povui o%tra granica, ali to u praksi i nema prakti"nog $na"aja, jer se prua ista $a%tita draocu be$ ob$ira kako je i$vr%eno smetanje. &ni%tenje stvari ne ula$i u pojam
)8+

#. 7avella, Posjed stvari i prava Q str. )),. 1lan +)+ st. ) ZSP5a. 195 Primjera radi, okolnost da je neko posjekao tu e stablo povla"i odgovornost $a naknadu %tete, a $a to se ne moe traiti dravinska $a%tita. 196 >#ee se smatrati smetanjem poseda ukoliko "in smetanja nije protivpravanJ 0 Drugi op%tinski sud u ;eogradu, P5 ,4A4@8, od <.+.)88-. i Okruni sud u ;eogradu, 75<4).@8- od ),.8. )88-, u D. 3edi i B. /aji, udska praksa iz stvarnog prava, ::: i$mijenjeno i dopunjeno i$danje, Sarajevo, *44A, str. <<). 197 Didi odluku Drhovnog suda Brvatske, 7$$5*8@A< od **.)4.)8A<, Pregled sudske prakse, Prilog #a%e $akonitosti, br. +A@AA, odl. +). 198 Pristanak draoca treba da bude dat njegovom prirodnom voljom, a pri tome nije neophodno da je on i poslovno sposoban. 199 2ada postoji odluka ili akt dravnog organa sud nije ovla%en da ula$i u pitanje njihove punovanosti ili $akonitosti, ako su doneseni u odgovarajuem postupku. 200 Didi odluku Drhovnog suda Srbije, 7$$5.*@8+ od )*.+.)88+, Z. 1uki, >Smetanje dravine u sudskoj praksi?, Pravni infor"ator, br. )4@4), str. .*. 201 Ovo moe dovesti do druge vrste odgovornosti, npr. krivi"nopravne. *4* D. Ia$arevi, Dravina, pojam, oblici i $a%tita Q str. **<. *4+ Knalogno tome, postoje tuba $bog odu$imanja i tuba $bog u$nemiravanja 'smetanja( dravine.
194

31

odu$imanja. Sam "in smetanja dravine moe da bude i$vr%en "injenjem ili ne"injenjem 'propu%tanjem( *4, na ra$li"ite na"ine. #aj"e%e se smetanje vr%i u$ pomo !i$i"ke sile, ali moe da bude u"injeno i verbalno. Derbalno smetanje je pravno relevantno samo ako je i$vr%eno o$biljnom i neposrednom prijetnjom *4- koja je kod draoca i$a$vala opravdan strah koji ga je onemoguio i pokolebao da se koristi svojim pravom odnosno da vr%i !akti"ku vlast na nekoj stvari. :$re"ena prijetnja mora biti o$biljna, neposredna i protivpravna. Ona mora biti u$rok promjene u dotada%njem !akti"kom stanju. Radnja koja ne moe promijeniti stanje dravine nije "in smetanja 'npr. prijetnja i$re"ena od strane djeteta ili samo i$re"eno upo$orenje(. Kktivno legitimisano u ovom sporu je ono !i$i"ko ili pravno lice koje je bilo dralac stvari prije odu$imanja predmeta dravine odnosno lice "ija je dravina u$nemirena. Pasivno legitimisano u parnici $bog smetanja dravine je svako lice koje je draoca u$nemirilo odnosno odu$elo mu dravinu, *4. pa i ono koje je postupalo po nalogu treeg lica. Iica po "ijem nalogu je i$vr%eno smetanje i u "iju korist je smetanje i$vr%eno,*4< tako e mogu da budu obuhvaena tubom. *4A Za povredu dravine kao !akti"ke vlasti bitan je objektivni kriterijum odnosno okolnost da postoji "in odu$imanja ili smetanja, dok nije relevantna krivica odnosno namjera u"inioca. Dovoljna je svijest, $nanje da se predu$etom radnjom smeta tu a dravina.*48 Za%tita dravine ostvaruje se u posebnom sudskom postupku*)4 ili i$u$etno putem samopomoi.*)) Pravo na $a%titu dravine moe se ostvariti i putem $a%tite prava svojine i drugih prava, dakle na posredan na"in./uba $a $a%titu dravine mora se podnijeti u roku od +4 dana od sa$nanja $a smetanje i $a lice koje to u"inilo 'subjektivni rok(, a najkasnije $a godinu dana od nastalog "ina smetanja 'objektivni rok(.*)* Subjektivni rok isti"e najkasnije sa protekom objektivnog roka. Radi se o preklu$ivnim rokovima materijalnopravne prirode na koje sud pa$i po slubenoj dunosti. *)+ Preklu$ija ovdje postoji $bog pravne i$vjesnosti. #a ove rokove se ne primjenjuju pravila o prekidu i $astoju. Stranke same ne mogu mijenjati njihovo trajanje. Preklu$ivni karakter roka $a podno%enje tube ne do$voljava pomjeranje roka ukoliko posljednji dan roka pada u dane kada sud ne radi. *), Duina tih rokova karakteri%e hitnost u ovim parnicama i oni su prilago eni karakteru dravinske $a%tite. Ova $a%tita
*4,

Smetanje dravine ne"injenjem postoji npr. u slu"aju kad prekarista odbije da vrati stvar koju mu je dralac dao u prekarijum. 205 Prijetnja je o$biljna ako kod tuenog moe da stvori osjeaj ugroenosti $a njegov ivot, $dravlje ili imovinu odnosno $a ivot i $dravlje njemu bliskog lica. Didi npr. rje%enje Okrunog suda u #i%u, 75)).<@A*, u R. Sosi, Aktuelna sudska praksa iz gra&ansko0"aterijalnog prava, ;eograd, )88., str. ,) i rje%enje Di%eg suda u 1a"ku, 75A4)@)4 od 8...*4)4, :$bor sudske prakse, br. *@)), str. -*. 206 /o moe biti i lice koje toga nije bilo svjesno. 207 Kko se nisu ogradila od smetanja. 208 Didi6 ;. Di$ner, ?Kktivna i pasivna legitimacija u parnicama $bog smetanja posjeda po novom ZODOJ, Advokatura Bi5, br. *@A4, str. .+0<). *48 /ako i Drhovni sud Brvatske, 7$$5*8@A< od **.)4.)8A<, Pregled sudske prakse, Prilog #a%e $akonitosti, br. +A@AA, odl. +). 210 O parnicama $bog $a%tite dravine v. C. 1i$mi, ?Postupak u parnicama $bog smetanja posjeda u pravu Eederacije ;osne i BercegovineJ, Zbornik radova Pravnog !akulteta Sveu"ili%ta u 3ostaru, OD, *44*, str. *<)5*84. 211 1lan +)+ st. * ZSP5a. 212 1lan +)+ st. + ZSP5a. *)+ . Za ra$liku od preklu$ivnih, na $astarne rokove se po$ivaju same stranke. *), /ako i Okruni sud u Daljevu, 75)+8)@4) od *..)*.*44), u R. Fveti, op.cit., str. .,.

32

ima smisla samo ako se dravina hitno ponovo uspostavi. Po isteku propisanih rokova vi%e se ne moe pokrenuti dravinska, ali se moe voditi petitorna parnica. & sudskoj praksi i pravnoj teoriji preovla uje shvaanje da tubu $a smetanje dravine podnesenu nakon navedenih rokova treba odbaciti, jer je tuilac i$gubio pravo na sudsku $a%titu*)- #o, o tome ima i druk"ijih mi%ljenja.*). Kko se smetanje produava, odnosno vr%i u kontinuitetu, rok $a podno%enje tube ra"una se od prve radnje $a koju je tuitelj sa$nao, a ako se smetanje ponavlja, rok se ra"una od kada je tuitelj sa$nao $a svako novo smetanje. *)< Svako ponovljeno smetanje, bilo da je i$vr%eno na isti, sli"an ili ra$li"it na"in, predstavlja poseban akt smetanja dravine,*)A pa se u istoj parnici sve do njenog $aklju"enja tuba moe preina"iti isticanjem novih tubenih $ahtjeva $a utvr ivanje ponovljenog smetanja. 2ada se u$ postojei $ahtjev tokom postupka istakne jo% jedan $ahtjev, blagovremenost novog $ahtjeva ra"unae se od dana njegovog podno%enja sudu. Mventualno obraanje organu $a posredovanje ne moe sanirati propu%tanje roka $a traenje $a%tite pred sudom.*)8 &koliko se dralac prije podno%enja tube $bog smetanja dravine posluio pravom na samopomo, on ne moe traiti i sudsku $a%titu u dravinskoj parnici. Zakon o parni"nom postupku 'ZPP( propisuje i poseban preklu$ivni rok u kome se u i$vr%nom postupku moe traiti i$vr%enje rje%enja kojim se tuenom po tubi $a smetanje dravine nalae i$vr%enje odre ene radnje. /aj rok i$nosi .4 dana od proteka roka 'paricionog( koji je rje%enjem o smetanju dravine odre en $a i$vr%enje te radnje. **4 On se odnosi na slu"ajeve i$vr%enja ta"no odre ene po$itivne "inidbe, a ne odnosi se na situacije kada je tuenom naloeno odre eno pona%anje u cilju da tuitelju omogui vr%enje ovla%enja u ve$i sa dravinom stvari ili prava.**) Dravinskom tubom dralac trai da se utvrdi "in smetanja dravine, naredi uspostava ranijeg stanja dravine *** i da se tuenom ubudue $abrani takvo ili sli"no smetanje. **+ Pravilno postavljen tubeni $ahtjev je pretpostavka $a dono%enje meritorne odluke. Posebna procesna pravila koja u odre enoj mjeri odstupaju od op%tih pravila parni"nog postupka su identi"na i $a tubu $bog
215 Didi npr. Zaklju"ak sa sastanka predstavnika gra anskih odjeljenja okrunih sudova Brvatske i Drhovnog suda Brvatske odranog u Zagrebu *.. i *<. )). )8A-, u C. ;reanski, >Smetanje posjeda 0 problemi $a%tite posjeda?, #a%a $akonitost, br. 8@A., str. )*,<5)*,A= Drhovni sud Srbije, 7$$5))-@8,, u D. Ia$arevi, >Rokovi kod dravinskih tubi?, Pravni !ivot, br. )+@4<, str. A,<= Okruni sud u ;eogradu, 75,4+)@4*, ;ilten sudske prakse Okrunog suda u ;eogradu, br. .*5*@4,, str. )*-= 7. Stankovi, +ra&ansko procesno pravo, #i%, )88A, str. *.<= K. Cak%i, +ra&ansko procesno pravo, drugo dopunjeno i$danje, ;eograd, *44A, str. -8,. 216 Didi npr. Okruni sud Poarevac, 75)-<)@8,, u Z. Ra%ovi, 2omentar Zakona o osnovama svojinsko5pravnih odnosa, Podgorica, *44<, str. ))4)= Okruni sud u #i%u, 75-**@4A, :$bor sudske prakse, br. )4@4A, odl. .,= D. Stojanovi, tvarno pravo ... str. ,*= S. /riva, D. ;elajec i 3. Dika, +ra&ansko parni$no procesno pravo, %esto i$mijenjeno i dopunjeno i$danje, Zagreb, )8A., str. ..*0..+. 217 O tome i D. Ia$arevi, Rokovi kod dravinskih tubi ... str. A,8. 218 C. Cerkovi, >Ponovljeno smetanje poseda?, +lasnik Advokatske ko"ore 4ojvodine, br. ))@<8. str. ++. 219 Didi odluku Okrunog suda u Zagrebu, 75-+..@<8 od )..)4.)8<8, u 3. Luvela, Zakon o osnovnim vlasni"kopravnim odnosima, ::: i$mijenjeno i dopunjeno i$danje, Zagreb, )8A<, str. <88. 220 1lan ,*< ZPP5a. 221 /ada vai op%ti rok $astarjelosti u kome se moe traiti primjena mjera propisanih u i$vr%nom postupku kojim e tueni biti prisiljen u$dravati se od u$nemiravanja dravine tuitelja. 222 Kko se radi o u$nemiravanju, tubeni $ahtjev je upravljen na to da u$nemiravanje prestane, a ako je tuilac i$gubio dravinu, tada on tubom $ahtijeva da se tueni obavee na vraanje stvari. 223 1lan +)+ st. , ZSP5a. :denti"na je i odredba "lana +)< st. ) ZSP5a. Shodno tome i i$reka rje%enja o usvajanju tubenog $ahtjeva sadri te dijelove.

33

odu$imanja i $a tubu $bog u$nemiravanja dravine. :sticanje "ina smetanja dravine preci$no odre uje konkretni doga aj i bitno je $bog toga da bi odluka suda imala karakter i$vr%ne isprave koja je podobna $a eventualno i$vr%enje, a $na"ajno je i u slu"ajevima ponovnog smetanja dravine. Prema tome, iako ima deklaratorni karakter i nema samostalni smisao postojanja, opis "ina smetanja dravine omoguava dono%enje preci$ne odluke i $ato je i$ prakti"nih ra$loga opravdano i korisno 'mada nije neophodno( njegovo navo enje.**, Ova konstatacija je, !akti"ki, sastavni dio naredbe tuenom da uspostavi ranije stanje dravine i sastavni dio $abrane istog ili sli"nog smetanja ubudue. /ime se parnica $bog smetanja dravine nije trans!ormisala u parnicu radi utvr enja. /uba $a smetanje dravine je uvijek kondemnatorna tuba 'na "inidbu( **-, a cilj sudske $a%tite je da se uspostavi ranije dravinsko stanje uklanjanjem posljedica protivpravnog pona%anja. Ovo se ostvaruje predajom odu$ete stvari ili predu$imanjem radnji kojima se uklanja stanje kojim je i$vr%eno smetanje. &spostavu pre a%njeg dravinskog stanja kojom se !akti"ki ostvaruje dravinska $a%tita potrebno je %to potpunije i konkretnije opisati da ne bi bilo dilema %ta tueni treba u"initi i da se i$bjegnu ra$na tuma"enja i nepotrebni nespora$umi koji mogu nastati u i$vr%nom postupku. Zabrana u"injenog ili sli"nog smetanja dravine je od posebnog $na"aja. Ona postoji $bog toga %to se u slu"aju ponovnog smetanja dravine na takav ili sli"an na"in ne mora podi$ati nova tuba, nego se moe $ahtijevati i$vr%enje ranije donesenog rje%enja. **. &koliko bi novo smetanje u naravi bilo ra$li"ito, pa "ak i ako bi se radilo o smetanju istog predmeta, ranije rje%enje ne moe posluiti kao i$vr%na isprava na osnovu koje se moe voditi i$vr%ni postupak. Postupak $bog smetanja dravine tradicionalno se ubraja u sumarne postupke. /eret doka$ivanja u dravinskoj parnici lei na tuitelju. Dravinska $a%tita je provi$ornog karaktera, svrha je da se uspostavi naru%eni red i mir, sporovi $bog smetanja dravine su hitne naravi i imaju prioritet u odnosu na druge sporove, a sudska odluka je u !ormi rje%enja, kojim se to eli naglasiti. /a odluka nema $na"aj kona"ne odluke o odnosu i$me u stranaka u pogledu stvari, odnosno prava povodom kojeg je smetanje u"injeno. #o, njome se kona"no raspravlja pitanje dravine. **< #edopu%teno je spajanje parnice $bog smetanja dravine i parnice $bog $a%tite prava na dravinu. Sud prua ovu $a%titu prema posljednjem stanju dravine i nastalom smetanju '!akti"ka pitanja(, a u tim parnicama nije od uticaja pravo na dravinu, pravnu osnovu dravine i savjesnost draoca. **A Eakti"ka priroda dravine i sumarnost postupka uticala je i na predmet odnosno granice raspravljanja u toj parnici, pa se sud ne bavi pravnim pitanjima, a ni pitanjem naknade %tete. Filj je da se posljednje stanje dravine %to prije ponovo uspostavi. Osim toga, mada se moe desiti da $a%titu na ovakav na"in ostvari i lice koje nema pravo na dravinu, ipak su u
**,

Didi Zaklju"ak $ajedni"kog sastanka predstavnika gra anskih odjeljenja Drhovnog suda Brvatske i okrunih sudova sa podru"ja Brvatske odranog u Zagrebu *- i *..)).)8A-, u C. ;reanski, op. cit., str. )*,.. **O tome6 C. Cerkovi, ?Za%tita dravine po Zakonu o osnovnim svojinskopravnim odnosimaJ, +lasnik Advokatske ko"ore 4ojvodine, br. <5A@A+, str. )4. 226 Ponovno smetanje postoji ako je radnju smetanja u"inilo isto lice na istom objektu istom 'ili sli"nom( radnjom. **< 3. Covanovi, op. cit., str. .A. 228 1lan +)+ st. - ZSP5a. :sto propisuje i "lan ,*- ZPP5a. Sli"na je i odredba "lana +)< st. * ZSP 5a, samo %to je u njoj navedeno i da se $a%tita prua u posebnom, hitnom postupku i be$ ob$ira na to koliko bi smetanje dravine bilo u javnom ili op%tem interesu.

34

veini slu"ajeva draoci i imaoci prava koje ih ovla%uje na dravinu, pa oni ovako bre ostvaruju $a%titu nego u petitornoj parnici. 3e utim, u ve$i sa navedenim "injenicama, "esto e ipak biti nuno da se raspravlja i o nekim pravnim pitanjima. /ako npr. tueni u dravinskoj parnici moe istai prigovor da "in odu$imanja ili smetanja dravine nije samovlastan. **8 /ime se isti"e da postoji pravo na njegovo predu$imanje i to se moe isticati samo u ve$i s tim prigovorom. Odsustvo protivpravnosti "ini pravnu $a%titu dravine neosnovanom.*+4 Ovo $ahtijeva naro"itu opre$nost, jer kada bi se to prihvatilo be$ posebnih ograni"enja, i$gubio bi se smisao dravinske $a%tite koja se prua u skraenoj proceduri i u kojoj se, u principu, pravna pitanja ne raspravljaju. :$u$etak bi mogao biti samo u slu"aju ako bi se doka$ivanje o do$voljenosti postupanja tuenog moglo br$o i lako i$vesti, %to sud treba da cijeni u svakom konkretnom slu"aju.*+) Osim toga, mada to i$ri"ito nije propisano, smatramo da se tueni nesumnjivo u ovoj parnici moe po$vati i na pravilo petitorium absorbet possessorium. Primjena ovog prigovora je nesumnjiva i u pravnoj teoriji i u sudskoj praksi. #aime, ako je i$me u istih stranaka i povodom iste stvari istovremeno vo ena i petitorna parnica, *+* koja je $avr%ena dono%enjem pravosnane presude u korist tuenog, tada se on u dravinskom sporu moe po$vati na ovu presudu i$ koje proi$la$i da je njegova radnja $bog koje je tuen u skladu sa njegovim pravom. Okon"anje petitorne parnice "ini nastavak dravinske parnice bespredmetnim, *++ kada se ima u vidu svrha njenog vo enja i provi$ornost rje%enja koje se ovdje donosi.*+, Smatramo da je ovo trebalo i $akonski regulisati, te preci$no konkreti$ovati. 2od postojeeg stanja stvari, sudovi bi u ovakvom slu"aju mogli uskratiti pravo na $a%titu dravine po$ivajui se na odre ene vidove $loupotrebe prava. *+- Dravinsku $a%titu ima i dralac koji je dravinu stekao silom, potajno ili $loupotrebom povjerenja. Ovaj dralac ne uiva $a%titu samo prema onom licu od koga je na takav na"in stekao dravinu, *+. osim ako od nastalog "ina smetanja nisu protekli pomenuti rokovi $a $a%titu.*+< 3anljiva dravina se ne %titi u odnosu na ono lice prema kome je manljiva,*+A sve dok se takva dravina ne umiri, a to je slu"aj kada protekne rok u kome se moe traiti sudska $a%tita. /o je u i$vjesnom smislu ograni"enje od op%teg doma%aja samostalne $a%tite dravine. Prigovor manljivosti 'eRceptio vitiosae possessionis ab adversio( moe se istai samo prema odre enom licu i ima peremptorni karakter. Ovdje u radnjama tuenog nema protivpravnosti, pa ni smetanja dravine tuitelja.
1lan +)< st. + ZSP5a. O. Stankovi, Dravina prema #acrtu Zakona o pravu svojine i drugim stvarnim pravima na nepokretnostima S R Srbije, Pravni ivot, br. -@<A, str. ++. 231 Didi6 O. Stankovi i 3. Orli, op. cit., str. -A. *+* /o je mogue, jer ne postoji identitet $ahtjeva, te "injeni"nog i pravnog osnova. 233 Ra$umljivo je da svojinski 'stvarnopravni( $ahtjev apsorbuje dravinski $ahtjev. 234 & njema"kom, gr"kom i poljskom pravu i$ri"ito je propisano da tueni moe istai ovaj prigovor. *+O $loupotrebi prava %ire6 D. Dodineli, /ako$vana $loupotreba prava. ;eograd, )88<. 236 Raniji dralac moe istai prigovor eRceptio vitiosae possessionis ab adversario, navodei da je tuiteljeva dravina neistinita, jer je na vicio$an na"in ste"ena od njega 0 tuenog, pa je on putem samopomoi ostvario pravo na njenu $a%titu dok je jo% imao pravo. 237 1lan +)+ st. . ZSP5a. *+A Prigovor manljive dravine je sredstvo materijalnopravne odbrane.
*+4

229

35

& rje%enju o smetanju dravine odre uje se rok $a dobrovoljno i$vr%enje onoga %to je naloeno *+8 prema okolnostima svakog pojedinog slu"aja. /o nije $akonski rok i prema stavu sudske prakse on nikako ne smije biti dui od roka $a albu.*,4 Sud moe naloiti da se radnja i$vr%i i odmah, naro"ito ako se radi o trpljenju ili propu%tanju i tako se o%teenom prua e!ikasna $a%tita. Paricioni rok $a i$vr%enje "inidbe se ra"una od dana dostavljanja rje%enja stranci. &tvr ivanje "ina smetanja dravine je samo jedna od pravnih pretpostavki $a ocjenu osnovanosti $ahtjeva $a uspostavljanje ranijeg dravinskog stanja odnosno $a $abranu daljeg smetanja. #e moe se usvojiti tubeni $ahtjev $a utvr enje da je samo po"injeno smetanje dravine be$ istovremenog i$ricanja vraanja ili uspostavljanja ranije dravine odnosno $abrane daljeg smetanja.*,) Za takvo djelimi"no usvajanje tubenog $ahtjeva tuitelj nema pravni interes, jer sama "injenica da je i$vr%en "in smetanja dravine sama po sebi nema nikakav $na"aj. Zato se dravinska $a%tita ne moe pruiti ako uspostavljanje prija%njeg dravinskog stanja nije mogue *,* ili ako nije do$voljeno.*,+ & tim slu"ajevima moe se traiti naknada %tete koja je nastala povredom dravine, a ne dravinska $a%tita. :$u$etno, kada je smetnja otklonjena prije $avr%etka rasprave, dopu%ten je $ahtjev be$ povraaja u pre a%nje stanje, ako tuitelj i dalje ima opravdan interes $a utvr ivanje smetanja $bog postojanja opasnosti da se isto smetanje ponovi u budunosti. & parnici $a smetanje dravine se nee do$voliti uspostava pre a%njeg dravinskog stanja ako $a to postoji i$ra$ita ili $natna dru%tvena opravdanost. /ada tubeni $ahtjev tuitelja treba u cijelosti odbiti. Pojam dru%tvena opravdanost treba restriktivno tuma"iti da bi se sprije"ilo nasilje i samovolja pojedinaca i da se ne bi do$volilo da ekonomski interesi budu i$nad osnovnih pravnih principa. Kko bi se radilo o ne$natnom smetanju dravine, a dralac ne dopu%ta da se neko jednokratno, i$ nude poslui njegovom stvari, dravini bi se mogla uskratiti $a%tita, jer bi se to moglo smatrati kao $loupotreba prava. *,, 2ada se postupak $bog smetanja dravine okon"a sudskim poravnanjem, ono u tom slu"aju predstavlja i$vr%nu ispravu. Rok $a podno%enje albe protiv rje%enja u dravinskoj parnici i$nosi )- dana. *,- & i$u$etnim okolnostima sud moe odlu"iti da alba ne $adrava i$vr%enje rje%enja. 2oji su to vani ra$lo$i !akti"ko je pitanje koje sud cijeni u svakom konkretnom slu"aju. Revi$ija kao vanredni pravni lijek nije do$voljena. *,. Pravo na revi$iju je isklju"eno, jer stranke mogu u kasnijem sporu ostvariti pravo na dravinu. Sve to je propisano u !unkciji hitnosti i djelotvornosti ovog postupka. & praksi nekada postoji dilema da li treba voditi
/o je t$v. paricioni rok. Didi npr. odluku Okrunog suda ;anja Iuka, 75++-@<A, u C. 1i$mi, 2omentar Zakona o parni"nom postupku Eederacije ;osne i Bercegovine, Sarajevo, *448, str.AA). 241 >Rje%enje suda u postupku smetanja posjeda predstavlja kondemnatornu sudsku odluku, i$ kojeg ra$loga je sud duan odbiti tubeni $ahtjev tuitelja koji se odnosi samo na utvr enje po"injenog smetanja 'deklaratorni $ahtjev(J 0 Lupanijski sud u Daradinu, 75)88.@4-5* od *<.)*.*44-, Drhovni sud Republike Brvatske, :$bor odluka, br. *@4., str. -0.. 242 Kko uspostava prija%njeg posjedovnog stanja nije mogua 0 posje"ene su grane na stablima voaka, tada posjedniku ne pripada pravo na posjedovnu $a%titu 0 v. Lupanijski sud u ;jelovaru, 75,.,@4,5* od A.,.*44,, :ng 0 Sudska praksa, br. +@4,. 243 & tom slu"aju dralac ima mogunost $a%tite u drugom postupku. 244 Didi rje%enje Drhovnog suda Brvatske, 75.,@A, od *A.)4.)8A,, u 2. Co$ak53a ar, ? *eka pitanja posjedovne zatite/, Z:PS, br. )),.@4A, str. ,*. O ne$natnom smetanju dravine vidi i rje%enje Okrunog suda ;anja Iuka, <) o P 4+,8A< )4 7 od *4.,.*4)4, Domaa i strana sudska praksa, br. ,+@)), str. *40*). 245 1lan ,*. stav * ZPP5a. 246 1lan ,*. stav , ZPP5a.
*,4

239

36

dravinsku parnicu ili postupak $a ure enje me e, jer se smetanja dravine "esto de%avaju na me i $emlji%ta $ainteresovanih strana. *,< Ovdje je potreban veoma suptilan pristup kako bi se pou$dano odredilo %ta je pravi interes neke stranke u ra$novrsnim ivotnim situacijama. Kko me a%nji $naci i pored u"injene radnje na licu mjesta postoje i ako ne prijeti opasnost da se ubudue nee moi raspo$nati, potrebno je voditi postupak $a smetanje dravine, a u slu"aju da je djelovanjem susjeda me a uni%tena ili toliko povrije ena da se jedva raspo$naje i da prijeti opasnost da se vi%e nee moi utvrditi, postupak radi ure enja me e.*,A

*atita posredne dravine%,Dravinske tube pripadaju i neposrednom i posrednom draocu. Posredni dralac uiva dravinsku $a%titu prema treim licima ako je i$vr%en $ahvat u neposrednu dravinu. On je ovla%en da $ahtijeva predaju dravine neposrednom draocu. *-4 Zahtjev je tada usmjeren na uspostavljanje neposredne dravine, "ime nastaje i posredna dravina. Ovdje se $a%tita ne i$vodi i$ povrede posredne dravine. Kko neposredni dralac ne moe ili ne eli da ponovo preu$me dravinu, posredni dralac moe $a sebe traiti predaju stvari. *-) Posredni dralac moe postaviti $ahtjev $a $a%titu posredne dravine i od smetanja neposrednog draoca ako ovaj prekora"i granice neposredne dravine. &slov $a to je da $a odluku o tom $ahtjevu nije nuno raspravljanje o njihovom pravnom odnosu,*-* jer se to moe samo u petitornoj parnici. 3e utim, to ne $na"i da se u ovoj parnici ne moe utvrditi sadraj pravnog posla koji postoji i$me u njih, jer ako neposredni dralac vr%i dravinu suprotno tome, posredni dralac bi imao pravo na dravinsku $a%titu. Po$ivanje na pravni posao ne $na"i ostvarivanje prava, ve doka$ivanje postojanja dravine i njenog sadraja. Kko neposredni dralac i$mijeni sadraj i obim pravnog posla protivno dogovoru, posredni dralac se u$nemirava ili mu se dravina odu$ima. *-+ : neposredni dralac moe podii tubu protiv posrednog draoca, ako ga ovaj ometa u vr%enju dravine, pod uslovom da nije prekora"io granice pravnog osnova svoje neposredne dravine. & na"elu, u odnosu i$me u posrednog i neposrednog draoca, dopu%teno je i pravo na samopomo jednog protiv drugog. Posredni dralac bi imao pravo na samopomo kada bi prema neposrednom draocu imao pravo na dravinsku $a%titu i to do uspostavljanja onog stanja dravine koji proi$la$i i$ njihovog pravnog posla. *-, Za odnos i$me u posrednog i neposrednog draoca interesantan je i Zaklju"ak sa savjetovanja gra anskih i gra ansko5 privrednih odjeljenja Save$nog suda, republi"kih i pokrajinskih vrhovnih sudova i Drhovnog vojnog suda
O odnosu smetanja dravine i ure enja me a v. D. #apijalo, ?O me i kao pravno5geodetskom pitanjuJ, *aa zakonitost, br. ,@A*, str. 8,08.. 248 O tome6 M. Dagner, ?Smetanje posjeda ili ure enja me aJ, *aa zakonitost, br. ))@-+, str. .*.. 249 O tome6 /. Zlatkovi, >Za%tita nekih oblika dravine nepokretnosti?, Pravni !ivot, br. )4@8<, str. ,4)0,4,. 250 1lan +)A st. ) ZSP5a. 251 1lan +)A st. * ZSP5a. 252 1lan +)A st. + ZSP5a. 253 Didi6 D. Elegar, >Posjed i njegova $a%tita?, Zakonitost, br. 80)4@84, str. ))+<. 254 D. Ia$arevi, >%blici dr!avine6 ... str. .-*.
247

37

biv%e SERC od )- i )..-.)8A-. godine, koji glasi6 ?Posredni dralac uiva sudsku $a%titu dravine u odnosu na neposrednog draoca i u odnosu na tree lice prema posljednjem stanju dravine $asnovane pravnim poslom sa neposrednim draocem, pri "emu nije od uticaja punovanost pravnog posla o $asnivanju dravine, kao ni okolnost da je tree lice smetalo posrednu dravinu u$ saglasnost neposrednog draocaJ.*-- Prema tome, posredni dralac e po$ivanjem na pravni posao samo doka$ivati sadraj svoje dravine 'posredne(, a drugi prigovori nisu pravno relevantni. Kko do e do parnice s treim licem, posredni dralac mora doka$ati da je neposredni dralac postupao suprotno sadraju pravnog posla kada je tom licu predao stvar. /ree lice u parnici ne bi moglo uspje%no isticati prigovor da je steklo tu stvar na valjan na"in od neposrednog draoca.

*atita sudravine Za%tita sudravine je i$jedna"ena sa $a%titom svake druge dravine, ali ima i odre ene speci!i"nosti. Ove osobenosti proi$la$e i$ posebnih osobina koje ima sudravina kao posebna vrsta dravine. Prije svega, svaki sudralac ima pravo da %titi sudravinu od samovlasnog smetanja treeg lica. & ovom slu"aju se primjenjuju op%ta pravila $a%tite dravine. Za%tita sudraoca prema treim licima i$jedna"ena je sa samostalnom dravinom.*-. :sto tako, sudralac uiva $a%titu i u me usobnim odnosima sa drugim sudraocima ako su ga isklju"ili od dotada%nje sudravine ili su ga bitno ograni"ili u dotada%njem na"inu i$vr%avanja !akti"ke vlasti. *-< Smetanje sudravine mora da bude protivpravno. 2od isklju"enja sudraoca od dotada%nje sudravine od strane drugih sudralaca nema posebnih dilema. Znatno delikatnija je pravna situacija kod u$nemiravanja sudravine u me usobnim odnosima sudralaca. Da li je u nekom slu"aju sudralac bitno ograni"en u i$vr%avanju !akti"ke vlasti, uvijek je !akti"ko pitanje. Ovdje je potrebno pou$dano utvrditi kakav je bio dotada%nji na"in vr%enja !akti"ke vlasti od strane tog sudraoca i da li je radnjom drugog 'ili drugih( sudraoca taj na"in vr%enja !akti"ke vlasti bitno ograni"en. Sudraocu kome je ne$natno oteano vr%enje !akti"ke vlasti na stvari nee se pruiti sudska $a%tita sudravine. On ima mogunost da na drugi na"in ostvaruje obim svog prava na sudravinu. Sudralac nije ovla%en staviti $ahtjev $a $a%titu svoje sudravine od smetanja koje je po"inio drugi sudralac, ako bi $a odlu"ivanje o tom $ahtjevu bilo nuno raspravljati o njihovu pravnom odnosu,*-A jer se o tom odnosu moe raspravljati samo u petitornoj parnici. Ovo rje%enje je restriktivnije od odredaba ZOSPO5a*-8 i od stavova sudske prakse, posebno ako se imaju u vidu slu"ajevi odu$imanja sudravine u me usobnim odnosima sudralaca, pa se moe postaviti pitanje njegove cjelishodnosti i opravdanosti.
255 256

K. Radovanov, op3 cit3, str. *,-. 3. Dedijer, >Za%tita susvojine i $ajedni"ke svojine?, Pravni !ivot, br. )*@A<, str. ),+). 257 1lan +)8 st. ) ZSP5a. 258 1lan +)8 st. * ZSP5a. 259 Didi "lan A4 ZOSPO5a.

38

*atita nasljedni ke dravine

Svaki $ajedni"ki dralac ima pravo na $a%titu nasljedni"ke dravine u pogledu predmeta $aostav%tine prema svakom treem licu. *.4 3e utim, nasljednik ne bi uivao dravinsku $a%titu prema treima ili pak prema nasljedniku koji je u "asu delacije imao dravinu stvari, kada takvu $a%titu ne bi uivao ni ostavitelj. Prema tome, ako je ostavitelj imao pravo na dravinsku $a%titu, to pravo ima i nasljednik, *.) be$ ob$ira na to da li te stvari i prava spadaju u ostavinu. 9to se ti"e stvari i prava stvarnih slubenosti koje ula$e u ostavinu, ali ih ostavitelj nije drao, u tom slu"aju druga osoba smru ostavitelja ne gubi svoju dravinu, pa je ni nasljednik ne moe stei. *.* #asljednik ima pravo na dravinsku $a%titu i prema licu koje sa ostaviteljem u momentu njegove smrti bilo u sudravini stvari, pri "emu to lice moe biti i jedan od nasljednika. *.+ &spostava dravinskog stanja e se vr%iti na taj na"in %to e nasljednik i !akti"ki dralac ubudue vr%iti dravinu kao sudraoci, na na"in na koji su to "inili ostavitelj i !akti"ki dralac.*., Prela$ak ostaviteljeve dravine na nasljednike, dakle, nema uticaja na ostale draoce iste stvari ili prava. &koliko nakon smrti ostavitelja nasljednik koji je postao dralac ne po"ne vr%iti !akti"ku vlast, nego tu vlast po"ne da vr%i drugo lice, *.- onda to lice protekom rokova $a $a%titu dravine postaje !akti"ki i mirni dralac. /a dravina je $a%tiena i prema nasljedniku be$ ob$ira na to kada je sa$nao $a "injenicu naslje a.*.. & slu"aju da je raniju dravinu imao samo ostavitelj, a da on ima vi%e sunasljednika od kojih ni jedan nije vr%io !akti"ku vlast, oni e tu vlast vr%iti kao sudraoci, ako ostavitelj u testamentu ili sud u ostavinskom postupku ne odrede druga"ije. Problem u slu"aju spora moe predstavljati utvr enje %ta predstavlja dotada%nji na"in vr%enja !akti"ke vlasti, jer je ta vlast bila isklju"ivo na ostavitelju. O"igledno je da e se u toj situaciji morati dati prednost petitornom rje%avanju ovih sporova. *.< & slu"aju da !akti"ku vlast na stvari vr%i samo jedan ili vi%e sunasljednika, ali ne svi, postoji odnos i$me u posrednih i neposrednih dralaca. Onaj nasljednik koji nema !akti"ku vlast na stvari, ima mogunost da podnese
1lan +*4 st. ) ZSP5a. Knalogno i Zaklju"ak $ajedni"kog sastanka predstavnika gra anskih odjeljenja Drhovnog suda Brvatske i okrunih sudova sa podru"ja Brvatske odranog u Zagrebu *- i *..)).)8A-, u C. ;reanski, op. cit., str. )*,+. 262 D. Dei, op. cit., str. )*)+. 263 Ovakav je i stav sudske prakse6 >Prvostepeni sud je pravilno pruio dravinsku $a%titu tuiocu $bog toga %to je tueni uveo promenu u na"inu kori%enja stana, a be$ saglasnosti tuioca, koji je $ajedno sa tuenim ogla%en $a naslednika kojima pripada predmetni stanJ 0 Okruni sud ;eograd, 75*4.,@8. od *<.+.)88., Sudska praksa, br. ))@8.. 264 #avodimo raniju sudsku odluku koja se i sada moe primijeniti6 ?#asljedniku, koji se po "lanu <+ ZOSPO5a smatra posjednikom pripada posjedovna $a%tita i u odnosu na !akti"kog posjednika ostavine koji je !akti"ku vlast vr%io $ajedno sa ostaviocem. &spostava posjedovnog stanja u tom slu"aju vr%i se tako, da nasljednik i !akti"ki posjednik ubudue dre ostavinu kao suposjednici, na na"in kako su to "inili ostavitelj i !akti"ki posjednikJ 0 Di%i sud /u$la, 75)+.*@84 od -.<.)884. godine, u D. 3ili, >Dravinski sporovi povodom nepokretnosti u sudskoj praksi?, Pravni ivot, br. ))5)*@8), str. )++,. 265 #ije bitno da li je to lice i$ kruga nasljednika ili ne. 266 ?#asljednik koji je postao posjednik u trenutku smrti ostavioca gubi posjed ako ne $atrai $a%titu suposjeda u rokovima i$ "lana <<. ZOSPO5a protiv drugog nasljednika koji je isklju"ivo prisvojio posjedJ 0 Drhovni sud ;iB 7vl 5+A@A,, u K. Mterovi,Smetanje posjeda u sudskoj praksi, Sarajevo, )8A8, str. A.. 267 D. Elegar, op. cit., str. ))+8.
261 260

39

tubu protiv nasljednika koji obavlja !akti"ku vlast radi uvo enja u dravinu, vodei pri tome ra"una o $akonom predvi enim preklu$ivnim rokovima.*.A Za%tita nasljednika prema ostalim nasljednicima, ina"e, prua se prema pravilima koja vae $a $a%titu sudravine. Dakle, ona se prua i u slu"aju isklju"enja od dotada%nje sudravine kao i u slu"aju bitnog ograni"enja dotada%njeg na"ina i$vr%avanja !akti"ke vlasti. 2ad objektom dravine upravlja i$vr%ilac testamenta ili staralac $aostav%tine na osnovu ovla%enja, on je ovla%en traiti $a%titu dravine koja je sa ostavioca pre%la na nasljednike. *.8 Ovim se ne dira u pravo svakog pojedinog nasljednika ili sunasljednika na $a%titu, ali on moe $ahtijevati vraanje odu$etog jedino prema i$vr%iocu oporuke, odnosno staraocu $aostav%tine. *<4

Sa!opo!o Samopomo je prirodna reakcija osobe "ije je neko pravo povrije eno ili ugroeno. *<) Dralac ima pravo da $a%titu dravine ostvaruje i putem samopomoi. *<* &potreba samopomoi je li"ni angaman draoca $a $a%titu svoje dravine kome bi $a%tita od strane suda do%la prekasno. Samopomo 'samo$a%tita( kao na"in $a%tite u pravu je supsidijarnog karaktera i prethodila je sudskoj pravnoj $a%titi. *<+ Ona treba da bude takva da se odbije protivpravni napad ili da se saniraju posljedice koje poga aju titulara u opasnosti odnosno nevolji. *<, Pravo se ostvaruje putem samopomoi kada ga titular ostvaruje svojom radnjom, upotrebom sopstvene sile, a ne vla%u drave koju vr%e sudovi ili drugi organi. Samopomo je, u na"elu, $abranjena. #o, u i$u$etnim situacijama ona se ipak do$voljava pod odre enim pretpostavkama.*<- Op%ta norma o dopu%tenosti samopomoi je postavljena u Zakonu o obligacionim odnosima 'ZOO(*<. gdje je propisano da se pod do$voljenom samopomoi podra$umijeva pravo svakog lica da otkloni povredu prava kad neposredno prijeti opasnost, ako je takva $a%tita nuna i ako na"in otklanjanja povrede prava odgovara prilikama u kojima nastaje opasnost. ZSP propisuje da je samopomo kao i$u$etno pravno sredstvo dopu%tena ako su kumulativno ispunjeni uslovi koji su u skladu sa navedenim. Prije svega, opasnost treba da bude neposredna, $atim samopomo mora da bude nuna, a
Didi odluku Drhovnog suda ;iB 7vl5*-@A8 od )-.-.)884, ;ilten sudske prakse Drhovnog suda ;osne i Bercegovine, br. *@84, odl. *8. 269 1lan +*4 st. * ZSP5a. 270 1lan +*4 st. + ZSP5a. *<) S. Omanovi i S. Bam$abegovi, op. cit., str. A,. 272 Samopomo je sredstvo $a $a%titu dravine i u uporednom pravu. Kustrijski gra anski $akonik dopu%ta draocu samopomo ukoliko postoji opasnost da bi sudska pomo stigla prekasno 'paragra! +,,(. #jema"ki gra anski $akonik u paragra!u A-8 daje draocu mogunost da koristi samopomo, a to pravo se daje i pomoniku u dravini u odnosu na trea lica 'paragra! A.4(. Samopomo dopu%ta i 9vajcarski gra anski $akonik 'paragra! 8*.(, 7r"ki gra anski $akonik '"l. 8A-, 8A.(, 3a arski gra anski $akonik '"lan )84(, Poljski gra anski $akonik '"lan +,+( itd. #o, u pravu Erancuske i :talije samopomo kao vid $a%tite nije dopu%tena. 273 Z. Ra%ovi, +ra&ansko pravo, Podgorica, *44., str. +<A. 274 7. Stankovi, ? a"ozatita, kao oblik gra&anskopravne zatite/, +ra&anska kodifikacija , Zbornik radova, sveska ), #i%, *44*, str. *+<. 275 Didi6 ;. Di$ner, +ra&ansko pravo u teoriji i praksi , drugo, prera eno i dopunjeno i$danje, knjiga trea, Rijeka, )8.8, str. <A. 276 1lan ).* st. * ZOO5a.
268

40

na"in njenog i$vr%enja mora da bude primjeren konkretnoj opasnosti, *<< %to $na"i da radnja samopomoi mora da bude adekvatna potrebi da se opasnost otkloni. #eograni"ena samopomo bi imala $a posljedicu vladavinu ja"eg, %to se nikako ne bi moglo tolerisati. Opasnost je neposredna ako neposredno predstoji ili jo% traje.*<A #e moe se govoriti o neposrednoj opasnosti ako je dravina ve odu$eta ili bi do odu$imanja moglo doi u budunosti. Samopomo je nuna ako bi sudska $a%tita stigla prekasno, ali i ako dralac nije u mogunosti da je $atrai, a o"ekuje se nano%enje $natne ili te%ko nadoknadive %tete Ova pretpostavka nije ispunjena u slu"aju da dralac ima priliku da trai e!ikasnu sudsku $a%titu. Do$voljenu samopomo treba tuma"iti restriktivno*<8 i ona mora odgovarati potrebi neophodne $a%tite. Samopomo ne bi smjela prela$iti granicu koja je minimalno potrebna da se dravina $a%titi, imajui u vidu njen sadraj, ja"inu i proi$vedene posledice.*A4 Dr%enje samopomoi u$ primjenu sile ne smije prei potrebnu mjeru. *A) Sila treba da se odbije sra$mjernom, primjerenom silom. Dralac stvari smije da se slui sredstvima koja odgovaraju vrsti smetanja i vrijednosti dobra koje se %titi. & slu"aju da dralac moe da predu$me vi%e moguih radnji samopomoi, tada treba da i$abere onu kojom drugoj strani "ini najmanju %tetu. *A* 2oji su postupci draoca opravdani utvr uje se u svakom konkretnom slu"aju. Samo ako ispunjava sve ove uslove prema okolnostima slu"aja, samopomo je dopu%tena, a ako ne, postaje protivpravna. Iice protiv "ijeg je smetanja do%lo do primjene samopomoi nema pravo na dravinsku $a%titu. 2oje vrste samopomoi postoje $akon posebno ne odre uje. ;e$ jasnih uputa samopomo se moe pretvoriti u opasno sredstvo. Pretpostavka je da se moe raditi o de!an$ivnoj samopomoi *A+ i o!an$ivnoj samopomoi.*A, Pravilo je da je dralac, prije svega, koristi $a odbranu od napada na njegovu dravinu, a samo i$u$etno u napadu, kada eli da vrati dravinu u takvoj ivotnoj situaciji u kojoj bi, kada bi se "ekala sudska $a%tita, dralac pretrpio nenadoknadivu %tetu. Dopu%tena samopomo moe se vr%iti u rokovima koji su predvi eni $a dravinsku $a%titu pred sudom, *A- dakle dralac ima pravo i na naknadno produenu samopomo ako postoji ra$log $a predu$imanje. Ovo je svakako u suprotnosti sa prirodom i su%tinom tog instituta i na ovaj na"in se samopomo i$jedna"ava sa sudskom $a%titom dravine. Smatramo da je samopomo, u na"elu, opravdana, ali da bi je trebalo prevashodno ograni"iti na slu"ajeve de!an$ivne samopomoi, a kod o!an$ivne da bi $a%titu trebalo pruati samo i$u$etno ako se radnja samopomoi predu$ima odmah odnosno
277 278

neposredno po odu$imanju stvari. *A. Ona se ne bi smjela

do$voliti u slu"ajevima kada je napad ve pro%ao i kada je dravina postala mirna. #a taj na"in bi rokovi
1lan +). st. ) ZSP5a. Kko to nije slu"aj, $a%tita dravine se moe ostvariti sudskim putem. 279 O tome6 S. 3e edovi, Stvarno pravo, #ovi Pa$ar, *4)), str. <-.. 280 Pravo na samopomo sadri obiljeja nune odbrane 0 /. Ral"i, Pravni instituti, propisi i sudska praksa u oblasti svojinskih odnosa sa registro" poj"ova, ;eograd, )8A+, str. *+-. 7ledano sa krivi"nopravnog aspekta, samopomo mora da se kree u granicama nune odbrane. 281 Samopomo se ne smije vr%iti tako %to e se nanositi tjelesne povrede ili ugroavati ivot i $dravlje. 282 D. Ia$arevi, Dr!avina, Poja", oblici i zatita..., str. *,4. 283 Pravo na odbranu svoje dravine od nedo$voljene povrede. 284 Pravo na vraanje odu$ete stvari. 285 1lan +). st. * ZSP5a. *A. Didi6 3. Orli, >Za%tita dravine 'poseda(?, Knali Pravnog !akulteta u ;eogradu, br. +5,@<8, str. +)4.

41

kod samopomoi postali nepotrebni. *A< Osim draoca, ovom vrstom $a%tite moe se posluiti i pomonik u dravini.*AA #o, on ne moe vr%iti samopomo protiv volje draoca. Za %tetu koju neko prou$rokuje prilikom dopu%tene samopomoi primjerene okolnostima slu"aja se ne odgovara. *A8 Kko se dralac poslui institutom samopomoi, a nisu bili ispunjeni navedeni speci!i"ni uslovi, on odgovara $a %tetu koju je tom prilikom po"inio.*84 #a taj na"in se %tite vrednija dobra koja tom prilikom mogu da budu ugroena. Svaki sudralac ima pravo na samopomo u punom obimu u odnosu na trea lica. & me usobnim odnosima sudralaca pravo na samopomo moe se koristiti samo $bog odu$imanja dravine, a ne i $bog njenog smetanja.

*atita prava na dravinu #e$avisno od ishoda postupka $a $a%titu dravine, svako lice ima pravo na sudsku $a%titu po osnovu prava na dravinu.*8) #ema objektivnog identiteta spora i$me u posesorne i petitorne $a%tite, pa nema ni litispendencije ni presu ene stvari. #a taj na"in je draocu koji je propustio preklu$ivne rokove $a dravinsku $a%titu ili je tu parnicu i$gubio, omogueno da na osnovu svog prava petitornom tubom vrati i$gubljenu dravinu. Didjeli smo da je karakteristika dravinske $a%tite provi$ornost, sumarnost i hitnost postupanja, a to moe da dovede do toga da dravinski spor dobije ono lice koje nema pravo na dravinu. Zato se ostavlja mogunost da svako u petitornom sporu u kome se raspravlja o pravnim pitanjima*8* stekne dravinu stvari. Petitorna $a%tita se moe traiti u svako vrijeme, jer vlasni"ke tube ne $astarijevaju. Sudska $a%tita na osnovu prava na dravinu moe se ostvariti prije, $a vrijeme, a i nakon okon"anja dravinske parnice.

Prestanak dravine stvari i prava Prestanak dravine stvari

ZSP je prihvatio princip trajnosti dravine, pa ko tvrdi da je dravina prestala, mora to i da dokae. #eprekidnost dravine se pretpostavlja. #a taj na"in %titi se potreba kontinuiteta. Dravina prestaje kada prestane !akti"ka vlast draoca na odre enoj stvari. *8+ 2ada je do toga do%lo, uvijek je !akti"ko pitanje. Posmatrajui sa aspekta dru%tvenih odnosa !akti"ke vlasti, prestanak dravine moe biti
*A<

Odredba o rokovima je relikt !eudalnog prava. 3oderno pravo nastoji da upotrebu samopomoi svede na najmanju mjeru i da se $a%tita prua putem nadlenih dravnih organa. 288 1lan +). st. + ZSP5a. 289 1lan ).* stav ) ZOO5a. 290 1lan +). st. , ZSP5a. 291 Didi "lan +*) ZSP5a. 292 & petitornoj parnici raspravlja se o pravu svojine, pravu na dravinu, pravnom osnovu dravine, savjesnosti draoca itd. 293 1lan +** st. ) ZSP5a.

42

apsolutan i relativan. Smatra se da postoji apsolutni prestanak dravine kada dosada%nji dralac i$gubi !akti"ku vlast, a stvar je prestala biti u bilo "ijoj dravini ili je neko lice na njoj i$vorno steklo neposrednu dravinu. Kko je neko i$vorno stekao dravinu, radi se o novoj dravini koja ne nastavlja kontinuitet prethodne dravine. Kpsolutnim prestankom neposredne dravine prestaju i sve posredne dravine. Relativni prestanak dravine je kada dosada%nji dralac prenese dravinu na drugo lice. & ovom slu"aju kontinuitet dravine je sa"uvan, dravina traje i dalje, ali kao dravina drugog lica. Prema drugom kriterijumu, posmatrajui sa aspekta dotada%njeg draoca, prestanak dravine moe biti dobrovoljan *8, ili protivan njegovoj volji.*8- Drao"evo ne$nanje gdje mu se stvar nala$i ne mora nuno da $na"i da je njegova dravina prestala. Dravina stvari prestaje kad je stvar propala, kad se i$gubila, a nema i$gleda da e se ponovo nai, kao i kada je dralac svojom voljom stvar napustio. *8. Ra$log propasti stvari nije pravno relevantan.*8< :ste pravne posljedice kao i propast stvari nastupaju u slu"aju prerade stvari u novu stvar, sjedinjenju s drugom stvari u novu stvar i njenom prirastanju drugoj stvari kao glavnoj. & svim ovim situacijama dravina stvari prestaje. *8A S propa%u stvari i$jedna"en je i njen nestanak ako se moe smatrati de!initivnim odnosno ako vi%e nema realnih i$gleda $a nastavak !akti"ke vlasti na stvari. Dravina prestaje i svojevoljnim napu%tanjem stvari 'derelikcija(. Derelikcija je !akti"ki "in koji je suprotan aprehen$iji. 3otiv napu%tanja nije od $na"aja. #apu%tanje dovodi do prestanka dravine ako je dralac de!initivno i$ra$io volju da prestane i$vr%avati !akti"ku vlast na stvari. Dolja $a napu%tanje u ovim slu"ajevima moe se mani!estovati i$ri"ito, ali moe da se i$raava i $nacima ili konkludentnim "inima. 2valitet volje kod napu%tanja dravine ne mora da bude onakav kakav se trai $a valjanost pravnih poslova. ;itno je samo to da je napu%tanje dravine i$vr%eno kona"no i da to i$ mani!estovane volje nesumnjivo proi$la$i. Za ovakvo o"itovanje volje dralac treba da ima poslovnu sposobnost. Dravina stvari prestaje i ako ju je steklo lice kome dralac nije predao stvar u neposrednu dravinu, a koje nije njegov pomonik u dravini. :sti u"inci nastaju i odu$imanjem dravine. *88 & slu"aju ovakvog prestanka nema kontinuiteta dravine, dotada%nja dravina prestaje, a novi dralac osniva svoju dravinu. 3e utim, ako dosada%nji dralac pomou sredstava $a%tite +44 vrati dravinu, smatra se da ona nije ni prestala niti bila prekinuta.+4) Dravina prestaje i smru draoca, kada dola$i do prelaska dravine na nasljednike, a isto tako i prestankom pravnog lica koje je bilo dralac stvari. Privremena sprije"enost draoca da vr%i !akti"ku vlast na stvari ne$avisno od svoje volje ne dovodi do prestanka dravine. +4* 2ada je do%lo do
294 295

Dobrovoljan je kada se $asniva na voljnom aktu dosada%njeg draoca. #pr. u slu"aju odu$imanja od strane treeg lica ili gubitka stvari koju je dralac drao do tada. 296 1lan +** st. * ZSP5a. 297 /o moe biti prirodni doga aj, ljudska radnja i sli"no. 298 #. 7avella, Posjed stvari i prava..., str. )<<. 299 1lan +** st. + ZSP5a. 300 Sudska $a%tita, samopomo. 301 1lan +** st. , ZSP5a. 302 1lan +** st. - ZSP5a.

43

toga, !akti"ko je pitanje o kome u slu"aju spora odlu"uje sud, imajui u vidu sve okolnosti konkretnog slu"aja. Ovdje nije relevantno kada je dralac posljednji put vr%io akte aprehen$ije, nego da li njegova nemogunost vr%enja !akti"ke vlasti ima privremeni ili trajni karakter. Posredna dravina moe prestati gubitkom neposredne dravine voljom neposrednog draoca ili mimo njegove volje. :sto tako, posredna dravina moe prestati i voljom posrednog draoca ili protivno njegovoj volji. Samo apsolutni prestanak neposredne dravine dovodi i do apsolutnog prestanka posredne dravine. 2ada do e do relativnog prestanka neposredne dravine, ona se nastavlja, a sa njom se nastavlja i posredna dravina. Prestanak dravine prava

Dravina prava stvarne slubenosti prestaje prestankom i$vr%avanja sadraja ovog prava. Samim nei$vr%avanjem sadraja prava stvarne slubenosti ne prestaje ova dravina sve dok dralac tog prava moe da je i$vr%ava ako to eli.+4+ Do apsolutnog prestanka dravine prava stvarne slubenosti moe doi na vi%e na"ina. Prije svega, dravina ovog prava prestaje propa%u nekretnine na kojoj se i$vr%avao njegov sadraj. Ra$log propasti te nekretnine nije od $na"aja. ;itno je samo da je propala stvar koja je bila objekt dravine. :ste su posledice i ako nastupi trajna nemogunost vr%enja prava. Prola$na nemogunost nema takav $na"aj. +4, /ako e, dravina prava stvarne slubenosti prestaje i ako se njegov dralac odrekao te dravine. +4- & ovom slu"aju relevantno je da je dosada%nji dralac svoju volju $a odricanjem slobodno i nedvosmisleno i$ra$io. Ova dravina prestaje i odu$eem. /o e biti u situaciji kada dralac poslune nekretnine prestane da trpi da se na njegovoj nekretnini i dalje i$vr%ava sadraj prava a!irmativne 'po$itivne( stvarne slubenosti. Samo protivljenje draoca poslunog dobra nije dovoljno da bi do%lo do prestanka dravine ve je neophodno da on $aista sprije"i i$vr%avanje sadraja ovog prava. 2od negativne stvarne slubenosti do prestanka dravine odu$eem dola$i kad dralac poslune nekretnine prestane propu%tati ono %to je do tada propu%tao dok je pri$navao !akti"ku vlast draoca tog prava. +4. #aravno, navedenim radnjama draoca poslune nekretnine prestaje dravina prava stvarne slubenosti samo pod uslovom da je dralac tog prava ne $a%titi na neki od predvi enih na"ina 'putem samopomoi ili sudskom $a%titom(. Dravina prava stvarne slubenosti prestaje dotada%njem draocu i ako prestane njegova dravina na nekretnini u "iju je korist ovu slubenost i$vr%avao. +4< Ra$umljivo je da dravina prava stvarne slubenosti moe eg$istirati samo kao dravina onog lica koje dri povlasnu nekretninu i da be$ nje ne moe postojati.
303 304

1lan +*+ st. * ZSP5a. D. Ia$arevi, Dr!avina, Poja", oblici i zatita..., str. )A<. 305 Didi "lan +*+ st. ) ZSP5a. 306 Didi "lan +*+ st. + ZSP5a. 307 1lan +*+ st. , ZSP5a.

44

:$vorni sticatelj dravine povlasnog dobra ne moe stei dravinu prava stvarne slubenosti i kod takvog sticanja dola$i do apsolutnog prestanka dravine, jer i$me u i$vorno ste"enog i onog %to je prije postojalo nema kontinuiteta. Kko novi sticatelj stekne dravinu tog prava i$vr%avajui kasnije njegov sadraj, time on sti"e novu dravinu, koja nije u ve$i sa ranijom. Relativni prestanak dravine prava stvarne slubenosti postoji u slu"aju prelaska dravine povlasnog dobra preno%enjem na drugo lice. /ada tako e prestaje dravina dotada%njem draocu, ali se $adrava kontinuitet i dravine povlasne nekretnine i dravine prava stvarne slubenosti. *aklju ak Svaki pravni poredak jasno ra$dvaja dravinu od prava na dravinu. :ako dravina nije pravo, ona je tradicionalno $a%tiena pravom. Dravini je u Zakonu o stvarnim pravima posveena mnogo vea panja nego u ZOSPO i sada je ovaj institut cjelovito regulisan. Prihvaena je moderna koncepcija, a $a ra$liku od ranijeg $akona odre en je i pojam dravine kao !akti"ke vlasti na stvari. #ovi $akon po$naje i pomonika u dravini i vi%e stepena posredne dravine. #ovina je i ra$likovanje samostalnog i nesamostalnog draoca. Od sadraja volje draoca $avisi o kakvoj se dravini radi u odre enom slu"aju. Predvi ena je i novina u pogledu objekta dravine. #aime, to sada mogu biti i pojedini dijelovi stvari, mada ne bi mogli biti samostalan predmet stvarnih prava. /ako, objekt dravine moe da bude i neka soba ili druga prostorija u stanu, i tome sli"no. Pravila o stvarima, kao objektima stvarnih prava, ne mogu se u potpunosti primijeniti na dravinu, jer dravina nije pravo. Zbog toga je i propisano da se u pogledu dijela neke stvari koji ima !unkcionalnu samostalnost moe pri$nati dravina, naravno pod uslovom da na njemu postoji odvojena pravno relevantna !akti"ka vlast. Za%tita dravine je njeno naj$na"ajnije pravno dejstvo. Osnovni ra$log dravinske $a%tite je spre"avanje samovlasne promjene !akti"kog stanja odnosno odravanje javnog reda i mira. Dravina kao institut materijalnog prava ima svoje opravdanje samo ako postoji mogunost njegove samostalne $a%tite. Pravo na $a%titu dravine prevashodno se ostvaruje u posebnom sudskom postupku. Za%tita dravine putem samopomoi je i$u$etak koji predstavlja supsidijarnu mogunost ako su $a to ispunjeni predvi eni uslovi. 3i%ljenja smo da je samopomo kao sredstvo $a%tite opravdana, ali da bi je trebalo ograni"iti na slu"ajeve de!an$ivne samopomoi, a kod o!an$ivne da bi $a%titu trebalo pruati samo i$u$etno ako se radnja samopomoi predu$ima odmah, dakle neposredno po odu$imanju stvari. Bitnost i djelotvornost sudskog postupka $a $a%titu dravine se obe$bje uje posebnim pravilima procedure, kao i normama materijalnopravne prirode. Postupak $bog smetanja dravine tradicionalno se ubraja u sumarne postupke, jer je dravinska $a%tita provi$ornog karaktera. Pravo na $a%titu dravine je podlono vremenskim i pravnim ograni"enjima. Rokovi su prilago eni smislu dravinske $a%tite. Sud prua $a%titu prema posljednjem stanju dravine i nastalom smetanju '!akti"ka pitanja(, a u tim parnicama nije od uticaja pravo na dravinu, pravnu osnovu dravine i savjesnost draoca. Smatramo da je potrebno posebno

45

regulisati i po$ivanje na na"elo petitorium absorbet possessorium, kako se ono ne bi primjenjivalo na posredan na"in. Dravinska $a%tita pripada i neposrednom i posrednom draocu, a isto tako i sudraocu i nasljedniku kao draocu. ;e$ ob$ira na ishod postupka $a $a%titu dravine, svako lice ima pravo na sudsku $a%titu po osnovu prava na dravinu.

46