1

VJEBE 13
SPOJEVI S METALNIM SPAJALIMA

Posmina nosivost spajala kod spojeva drvo-drvo

Karakteristina posmina nosivost spajala odreuje se pomou vrstoe spajala, vrstoe po
omotau osnovnog materijala (drva) i vrstoe na upanje (koristimo ju za avle, spajalice,
vijke, trnove i vijke za drvo):

-za jednorezna spajala posmina nosivost jednog jednoreznog spajala je najmanja vrijednost
od sljedeih izraza:

(a) d t f F
1 k , 1 , h Rk , v
=
(b) d t f F
2 k , 2 , h Rk , v
=
(c)
4
F
t
t
1
t
t
t
t
t
t
1 2
1
d t f
F
Rk , ax
1
2
2
1
2 3
2
1
2
1
2 2 1 k , 1 , h
Rk , v
+
(
(
(

|
|

\
|
+
|
|

\
|
+
(
(

|
|

\
|
+ + +
+

=
(d) ( )
( )
4
F
d t f
M 2 4
1 2
2
d t f
05 , 1 F
Rk , ax
2
1 k , 1 , h
Rk , y 1 k , 1 , h
Rk , v
+
(
(

+
+ +
+

=
(e) ( )
( )
4
F
d t f
M 2 1 4
1 2
2 1
d t f
05 , 1 F
Rk , ax
2
2 k , 1 , h
Rk , y 2 2 k , 1 , h
Rk , v
+
(
(

+
+ +
+

=
(f)
4
F
d f M 2
1
2
15 , 1 F
Rk , ax
k , 1 , h Rk , y Rk , v
+
+

=

-za dvorezna spajala posmina nosivost jednog jednoreznog spajala je najmanja vrijednost od
sljedeih izraza:
(g) d t f F
1 k , 1 , h Rk , v
=
(h) d t f 5 , 0 F
2 k , 2 , h Rk , v
=
(j) ( )
( )
4
F
d t f
M 2 4
1 2
2
d t f
05 , 1 F
Rk , ax
2
1 k , 1 , h
Rk , y 1 k , 1 , h
Rk , v
+
(
(

+
+ +
+

=
(k)
4
F
d f M 2
1
2
15 , 1 F
Rk , ax
k , 1 , h Rk , y Rk , v
+
+

=


2
Slika 1: Naini sloma spoja (Figure 8.2, prEN 1995-1-1:2003 E, 63.str.)


(1) - jednorezni spoj
(2) - dvorezni spoj


Posmina nosivost spajala kod spojeva drvo-elik

Spojeve dijelimo na spojeve s tankim ploama ( d 5 , 0 t ) i spojeve s debelim ploama
( d t > , s tolerancijom od 0,1d), a vrijednosti izmeu njih linearno se interpoliraju.

Karakteristina posmina nosivost spajala za avle, vijke, trnove i vijke za drvo:

-za spojeve s tankim ploama u jednoreznom spaju posmina nosivost jednog jednoreznog
spajala je najmanja vrijednost od sljedeih izraza:
(a) d t f 4 , 0 F
1 k , h Rk , v
=
(b)
4
F
d f M 2 15 , 1 F
Rk , ax
k , h Rk , y Rk , v
+ =

-za spojeve s debelim ploama u jednoreznom spaju posmina nosivost jednog jednoreznog
spajala je najmanja vrijednost od sljedeih izraza:
(c)
4
F
1
d t f
M 4
2 d t f F
Rk , ax
2
1 k , h
Rk , y
1 k , h Rk , v
+
|
|

\
|

+ =
(d)
4
F
d f M 2 3 , 2 F
Rk , ax
k , h Rk , y Rk , v
+ =
(e) d t f F
1 k , h Rk , v
=

3
-za spojeve ploama bilo koje debljine kao sredinjeg elementa u dvoreznom spoju
posmina nosivost jednog jednoreznog spajala je najmanja vrijednost od sljedeih izraza:
(f) d t f F
1 k , 1 , h Rk , v
=
(g)
4
F
1
d t f
M 4
2 d t f F
Rk , ax
2
1 k , 1 , h
Rk , y
1 k , 1 , h Rk , v
+
|
|

\
|

+ =
(h)
4
F
d f M 2 3 , 2 F
Rk , ax
k , 1 , h Rk , y Rk , v
+ =

-za spojeve s tankim ploama kao vanjskim elementima u dvoreznom spoju posmina
nosivost jednog jednoreznog spajala je najmanja vrijednost od sljedeih izraza:
(j) d t f 5 , 0 F
2 k , 2 , h Rk , v
=
(k)
4
F
d f M 2 15 , 1 F
Rk , ax
k , 2 , h Rk , y Rk , v
+ =

-za spojeve s debelim ploama kao vanjskim elementima u dvoreznom spoju posmina
nosivost jednog jednoreznog spajala je najmanja vrijednost od sljedeih izraza:
(l) d t f 5 , 0 F
2 k , 2 , h Rk , v
=
(m)
4
F
d f M 3 , 2 F
Rk , ax
k , 2 , h Rk , y Rk , v
+ =

Slika 2: Naini sloma spoja (Figure 8.3, prEN 1995-1-1:2003 E, 64.str.)


Napomena: Potrebno je provjeriti i nosivost grupe spajala.

oznake:
f
h,i,k
- vrstoa po omotau rupe osnovnog materijala [N/mm
2
]
k , 1 , h
k , 2 , h
f
f
= - omjer vrstoa po omotau rupe osnovnog materijala
M
y,Rk
- karakteristini moment teenja spajala [Nmm]
t
i
- debljina drvenih elementa u spoju [mm]
d - promjer spajala [mm]

F
ax,Rk
- karakteristina nosivost na upanje spajala koja se uzima zbog "efekta ueta"

-ukoliko je nepoznata vrijednost F
ax,Rk
se uzima da je nula
-maksimalna vrijednost F
ax,Rk
uzima se kao postotak ostatka posmine nosivosti (dio formule
bez vrijednosti F
ax,Rk
/4) za: okrugle avle 15%, kvadratne avle 25%, ostale avle 50%, vijke
za drvo 100%, vijke 25% i trnove 0%.


4
Redukcija broja spajala

Za red spajala paralelan s pravcem vlakana efektivna nosivost tog reda spajala rauna se
prema:

Rk , v ef Rk , ef , v
F n F =

ef
k
ef
n n =
Tablica 3: Vrijednosti k
ef
(Table 8.1, prEN 1995-1-1:2003 E, 67.str.)
k
ef
Razmak - za
meuvrijednosti linearno
interpolirati
Nebueni Bueni
d 14 a
1
1,00
d 10 a
1
= 0,85
d 7 a
1
= 0,70
d 4 a
1
= - 0,50


Unos sile pod nekim kutom

Kod unosa sile pod nekim kutom u odnosu na pravac vlakana potrebno je provjeriti
mogunost cijepanja odnosno vlak okomito na pravac vlakana.

Slika 4: Primjer unosa sila pod nekim kutom (Figure 8.1, prEN 1995-1-1:2003 E, 61.str.)


Provjera vlaka okomito na pravac vlakana:
Rd , 90 Ed , v
F F

-za utjecaj uzimamo veu od dvije sile (slika 4):
( )
2 , Ed , v 1 , Ed , v Ed , v
F , F max F =

-otpornost na sile cijepanja odnosno vlak okomito na pravac vlakana:
e
e
Rk , 90
h h
h h
bw 14 F

=

h
e
- udaljenost najdaljeg spajala od ruba elementa [mm]
h - visina elementa [mm]
5

|
|

\
|
=
0 , 1
100
w
max w
5 , 0
pl
-za spojeve s buenim metalnim ploama
w = 1,0 -za sva ostala spajala

w
pl
- irina buenih metalnih ploa u pravcu vlakana [mm]


Utjecaj promjenjivog optereenja na spajala

Ukoliko je spoj optereen silama koje mijenjaju predznak uslijed dugotrajnih ili srednje
trajnih utjecaja za utjecaj uzimamo:

( )
Ed , c Ed , t Ed
F 5 , 0 F F + = ili ( )
Ed , t Ed , c
F 5 , 0 F +


Minimalni razmaci

Slika 5: Minimalni razmaci (Figure 8.7, prEN 1995-1-1:2003 E, 69.str.)

1 - spajalo, 2 - pravac vlakana, (1), (3) optereeni rub, (2), (4) neoptereeni rub,
a) razmak spajala u pravcu i okomito na pravac vlakana
b) razmak spajala od ruba i kraja elementa
6
SPOJEVI S AVLIMA

upute za spojeve s avlima:
-u spoju mora biti minimalno 2 avla
-za kvadratne avle kao promjer (d) uzimamo duljinu stranice;
-ukoliko su avli u redu paralelnom s pravcem vlakana izmaknuti za 1d nije potrebno raunati
efektivni broj spajala u redu (slika 6);

Slika 6: avli u redu u pravcu vlakana izmaknuti iz pravca (Figure 8.6, prEN 1995-1-1:2003
E, 67.str.)

(1) avao, (2) pravac vlakana

-minimalna dubina zabijanja glatkih avala je 8d, a ostalih 6d;
-za spojeve s drvenim ploama glava avla mora imati promjer od minimalno 2d;
-za glatke avle zabijane u pravcu vlakana elementa smatramo da ne mogu prenositi poprene
sile, iznimno kada je rije o sekundarnoj konstrukciji kada za njihovu nosivost uzimamo 1/3
nosivosti glatkih avla zabijanih okomito na pravac vlakana;
-za ostale avle zabijane u pravcu vlakana elemenata smatramo da mogu prenositi poprene
sile do vrijednosti 1/3 nosivosti glatkih avala zabijanih okomito na pravac vlakana ukoliko
vrijedi da: -su avli optereeni samo poprenom silom,
-je u spoju najmanje 3 avla,
-je dubina zabijanja minimalno 10d,
-drvo nije u uvjetima klase 3 i
-su ispunjeni uvjeti minimalnih razmaka;
-buenje rupa za avle potrebno je ukoliko je gustoa drva vea od 500kg/m
3
i ukoliko je
promjer avla vei od 8mm;
-buenje rupa za avle potrebno je ukoliko je najmanja dimenzija poprenog presjeka
elemenata (t) u spoju manja od:
( )

=
400
30 d 13
d 7
max t
k

-ukoliko se radi o drvu posebno osjetljivom na cijepanje (jela i smreka - definiraju se
Nacionalnim aneksima) i nisu ispunjeni sljedei uvjeti za najmanje razmake: za
d 10 a m / kg 420
4
3
k
, te za d 14 a m / kg 500 m / kg 420
4
3
k
3
, vrijednosti
najmanjih dimenzija poprenog presjeka (t) su:
( )

=
200
30 d 13
d 14
max t
k


gdje je:
d - promjer avla [mm]
k
- karakteristina vrijednost gustoe drva [kg/m
3
]

7
-kod jednoreznih spojeva s avlima vrijednosti t
1
i t
2
su:

Slika 7: Vrijednosti t
1
i t
2
(Figure 8.4, prEN 1995-1-1:2003 E, 66.str.)

(a) jednorezni spoj (b) dvorezni spoj

-kod dvoreznih spojeva drvo-drvo avli se smiju preklapati ukoliko je ( ) d 4 t t
2
>

Slika 8: Preklapanje avala (Figure 8.5, prEN 1995-1-1:2003 E, 66.str.)


-za avle izraene od elika najmanje vrstoe od f
u
= 600N/mm
2
, karakteristini moment
teenja spajala je:
6 , 2 u
Rk , y
d 180
600
f
M = - za okrugle avle
6 , 2 u
Rk , y
d 270
600
f
M = - za kvadratne avle


-za avle promjera do 8mm karakteristina vrstoa po omotau rupe osnovnog
materijala je:
3 , 0
k k , h
d 082 , 0 f

= - za nebuene avle
( )
k k , h
d 01 , 0 1 082 , 0 f = - za buene avle
8
-karakteristina vrstoa po omotau rupe za avle promjera preko 8mm u sluaju kada
optereenje djeluje u pravcu vlakana
( )
k k , 0 , h
d 01 , 0 1 082 , 0 f =

-u sluaju da sila djeluje pod nekim kutom u odnosu na pravac vlakana:
+
=
2 2
90
k , 0 , h
k , , h
cos sin k
f
f

d 015 , 0 35 , 1 k
90
+ = - za LVL i meka drva
d 015 , 0 90 , 0 k
90
+ = - tvrda drva

-za spoj s drvenim ploama promjer glave avla mora biti minimalno 2d, a karakteristina
vrstoa po omotau rupe osnovnog materijala je:
3 , 0
k k , h
d 11 , 0 f

= -za perploe (plywood)
6 , 0 3 , 0
k , h
t d 30 f =

-za ostale krute ploe
1 , 0 7 , 0
k , h
t d 65 f =

-za iverice (particleboard) i OSB ploe

gdje je:
- kut izmeu optereenja i pravca vlakana [
o
]
k
- karakteristina vrijednost gustoe drva [kg/m
3
]
f
u
- vlana vrstoa elika [N/mm
2
]
t - debljina drvene ploe [mm]


-karakteristina vrstoa na upanje F
ax,Rk
je manja vrijednost od:

-za glatke avle:
(a)
pen k , ax k , ax
t d f F =
(b)
2
h k , head k , ax
d f F =

-za ostale avle:
(a)
pen k , ax k , ax
t d f F =
(b)
2
h k , head k , ax k , ax
d f t d f F + =

gdje je:
f
ax,k
- karakteristina vrstoa upanja vrha avla [N/mm
2
]
f
head,k
- karakteristina vrstoa upanja glave avla [N/mm
2
]
t
pen
- duljina vrha avla (dijela avla u drugom elementu) ili kod naroitih avala dio koji nije
gladak [mm]
t - duljina avla u prvom elementu [mm]
d
h
- promjer glave avla [mm]

-za glatke avle s dubinom zabijanja veom od 12d:
2
k
6
k , ax
10 20 f =


2
k
6
k , head
10 70 f =


9
-za glatke avle minimalna dubina zabijanja je 8d, a za dubinu zabijanja manjom od 12d,
gornje vrijednosti mnoimo s
|
|

\
|
2
d 4
t
pen
, kod naroitih avala minimalna dubina zabijanja je
6d, a za dubinu zabijanja manjom od 8d gornje vrijednosti mnoimo s
|
|

\
|
2
d 2
t
pen
.
-glatki avli optereeni na upanje stalnog ili dugotrajnog karaktera nemaju nosivost, a
naroiti avli imaju nosivost samo onog dijela koji nije gladak;
-kod drva koje se ugrauje s vlanosti blizu granice zasienja vrijednosti za f
ax,k
i f
head,k

mnoimo s 2/3;
-za avle optereene uzduno u pravcu svoje osi minimalni razmaci se koriste kao i za
posmino optereene avle;
-kod kosog ukucavanja avala udaljenost od optereenog ruba mora biti minimalno 10d a u
spoju minimalno 2 avla.


Slika 9: avli zabijani okomito na pravac vlakana i koso zabijani avli (Figure 8.8, prEN
1995-1-1:2003 E, 72.str.)


Kombinirani utjecaj posmika i upanja

-za glatke avle:
1
F
F
F
F
Rd , v
Ed , v
Rd , ax
Ed , ax
+

-za ostale avle:
1
F
F
F
F
2
Rd , v
Ed , v
2
Rd , ax
Ed , ax

|
|

\
|
+
|
|

\
|

10
Tablica 10: Minimalni razmaci avala (Table 8.2, prEN 1995-1-1:2003 E, 68.str.)
minimalni razmaci
nebuene rupe
oznaka kut
420
k
kg/m
3

500 420
k
<
kg/m
3

buene rupe
a
1

o o
360 0
za mm 5 d < :
( )d cos 5 5 a
1
+ =
za mm 5 d :
( )d cos 7 5 a
1
+ =
( )d cos 8 7 a
1
+ = ( )d cos 4 a
1
+ =
a
2

o o
360 0
d 5 a
2
= d 7 a
2
= ( )d sin 3 a
2
+ =
a
3,t

o o
90 90
( )d cos 5 10 a
t , 3
+ = ( )d cos 5 15 a
t , 3
+ = ( )d cos 5 7 a
t , 3
+ =
a
3,c

o o
270 90
d 10 a
c , 3
= d 15 a
c , 3
= d 7 a
c , 3
=
a
4,t

o o
180 0
za mm 5 d < :
( )d sin 2 5 a
t , 4
+ =
za mm 5 d :
( )d sin 5 5 a
t , 4
+ =
za mm 5 d < :
( )d sin 2 7 a
t , 4
+ =
za mm 5 d :
( )d sin 5 7 a
t , 4
+ =
za mm 5 d < :
( )d sin 2 3 a
t , 4
+ =
za mm 5 d :
( )d sin 4 3 a
t , 4
+ =
a
4,c

o o
360 180
d 5 a
c , 4
= d 7 a
c , 4
= d 3 a
c , 4
=
za spoj s drvenim ploama a
1
i a
2
vrijednosti iz tablice mnoimo s 0,85
-a za perploe vrijednosti:
d 3 a a
c , 4 c , 3
= =
( )d sin 4 3 a a
t , 4 t , 3
+ = =
za spoj s elinim ploama sve vrijednosti mnoimo s 0,70

oznake:
a
1
- razmaci izmeu spajala u pravcu vlakana [mm]
a
2
- razmaci izmeu spajala okomito na pravac vlakana [mm]
a
3,c
, a
3,t
, a
4,c
, a
4,t
- razmak izmeu spajala i rubova elementa ovisno o kutu [mm]
- kut izmeu pravca sile i pravca vlakana [
o
]



11
SPOJEVI S KLAMFICAMA

upute za spojeve s klamficama:
-za klamfice krunog ili priblino krunog presjeka i pravokutnog presjeka (za promjer d
uzimamo bh d = ) vrijede pravila kao i za spojeve s avlima;
-irina krune klamfice b mora biti najmanje 6d, a duljina zabijanja u drugi element (t
2
slika
11) najmanje 14d;
-u spoju mora biti najmanje dvije klamfice;
-pomina nosivost klamfice promjera d je jednaka nosivosti dva avla promjera d ukoliko je
nagib krune vei od 30
o
, a ukoliko je manji ili jednak 30
o
nosivost avala se mnoimo s 0,7;
-ukoliko postoji red klamfica paralelno s pravcem vlakana moramo odrediti efektivni broj
klamfica n
ef
;

-za klamfice od elika najmanje vlane vrstoe od f
u
= 800N/mm
2
, karakteristini moment
teenja spajala je:
6 , 2
Rk , y
d 240 M =

-za spoj s drvenim ploama karakteristina vrstoa po omotau rupe osnovnog
materijala je:
3 , 0
k k , h
d 11 , 0 f

= -za perploe (plywood)
6 , 0 3 , 0
k , h
t d 30 f =

-za ostale krute ploe
1 , 0 7 , 0
k , h
t d 65 f =

-za iverice (particleboard) i OSB ploe

gdje je:
k
- karakteristina vrijednost gustoe drva [kg/m
3
]
d - promjer klamfice [mm]
t - debljina drvene ploe [mm]

Slika 11: Geometrija klamfice (Figure 8.9, prEN 1995-1-1:2003 E, 73.str.)

12

Slika 12: Minimalni razmaci klamfica (Figure 8.10, prEN 1995-1-1:2003 E, 74.str.)



Tablica 13: Minimalni razmaci klamfica (Table 8.10, prEN 1995-1-1:2003 E, 74.str.)
oznake kut minimalni razmaci
a
1

za
o
30
za
o
30 <
o o
360 0

( )d cos 5 10 a
1
+ =
( )d cos 5 15 a
1
+ =
a
2

o o
360 0
d 15 a
2
=
a
3,t

o o
90 90
( )d cos 5 15 a
t , 3
+ =
a
3,c

o o
270 90
d 15 a
c , 3
=
a
4,t

o o
180 0
( )d sin 5 15 a
t , 4
+ =
a
4,c

o o
360 180
d 10 a
c , 4
=

oznake:
a
1
- razmaci izmeu spajala u pravcu vlakana [mm]
a
2
- razmaci izmeu spajala okomito na pravac vlakana [mm]
a
3,c
, a
3,t
, a
4,c
, a
4,t
- razmak izmeu spajala i rubova elementa ovisno o kutu [mm]
- kut izmeu pravca sile i pravca vlakana [
o
]

- kut izmeu krune klamfice i pravca vlakana [
o
]

13
SPOJEVI S VIJCIMA

upute za spojeve s vijcima:
-rupe za vijke u drvu smiju biti do 1mm vee od promjera vijaka, a u eliku do najvie 2mm
ili 0,1d;
-podloke za vijke moraju imati promjer od minimalno 3d i debljinu od minimalno 0,3d;
-vijke treba zategnuti do punog prilijeganja te ukoliko je potrebno nakon dosezanja konane
vlanosti u drvu ponovno zategnuti;
-za red vijaka paralelan s pravcem vlakana efektivni broj vijaka odreujemo prema:

=
4
1 9 , 0
ef
d 13
a
n
n
min n
gdje je n efektivni broj vijaka ukoliko je optereenje okomito na pravac vlakana, a kada je kut
izmeu optereenja i pravca vlakana
o o
90 0 < < , n
ef
raunamo linearnom interpolacijom
dviju vrijednosti iz gornjeg izraza.


-karakteristini moment teenja spajala za vijke je:
6 , 2
k , u Rk , y
d f 3 , 0 M =


-karakteristina vrstoa po omotau rupe osnovnog materijala za vijke promjera do
30mm je:
+
=
2 2
90
k , 0 , h
k , , h
cos sin k
f
f

-karakteristina vrstoa po omotau rupe u sluaju kada optereenje djeluje u pravcu vlakana
( )
k k , 0 , h
d 01 , 0 1 082 , 0 f = -openito
( )
k k , 0 , h
d 01 , 0 1 11 , 0 f = -za perploe (plywood)
2 , 0 6 , 0
k , 0 , h
t d 50 f =

-za iverice (particleboard) i OSB ploe

d 015 , 0 35 , 1 k
90
+ = - za LVL i meka drva
d 015 , 0 90 , 0 k
90
+ = - tvrda drva

gdje je:
- kut izmeu optereenja i pravca vlakana [
o
]
k
- karakteristina vrijednost gustoe drva [kg/m
3
]
f
u,k
- vlana vrstoa elika [N/mm
2
]
t - debljina drvene ploe [mm]


-na utjecaj u pravcu uzdune osi vijka provjeravamo: vlanu vrstou vijka i tlanu
vrstou drva ispod podloke (za nosivost drva uzimamo
d , 90 , c
f 3 ) ili eline ploe (kod
spojeva elik-drvo - kao nosivost uzimamo nosivost podloka koji ima promjer manji od 12t
ili 4d - t-debljina ploe, d-promjer vijka)

14
Tablica 14: Minimalni razmaci vijaka (Table 8.4, prEN 1995-1-1:2003 E, 75.str.)
oznake kut minimalni razmaci
a
1

o o
360 0
( )d cos 4 a
1
+ =
a
2

o o
360 0
d 4 a
2
=
a
3,t

o o
90 90
=
t , 3
a vei od (7d; 80mm)
a
3,c

o o
150 90
o o
210 150
o o
270 210
=
c , 3
a vei od ( ( )d sin 6 1 + ; 4d)
4d
=
c , 3
a vei od ( ( )d sin 6 1 + ; 4d)
a
4,t

o o
180 0
=
t , 4
a vei od ( ( )d sin 2 2 + ; 3d)
a
4,c

o o
360 180
d 3 a
c , 4
=

oznake:
a
1
- razmaci izmeu spajala u pravcu vlakana [mm]
a
2
- razmaci izmeu spajala okomito na pravac vlakana [mm]
a
3,c
, a
3,t
, a
4,c
, a
4,t
- razmak izmeu spajala i rubova elementa ovisno o kutu [mm]
- kut izmeu pravca sile i pravca vlakana [
o
]

15
SPOJEVI S TRNOVIMA

upute za spojeve s trnovima:
-promjer trna iznosi minimalno 6mm i maksimalno 30mm, s tolerancijom od 0,1mm;
-promjer rupe u drvu za trnove ne smije biti vei od promjera trna;
-za red trnova paralelan s pravcem vlakana efektivni broj trnova odreujemo prema:

=
4
1 9 , 0
ef
d 13
a
n
n
min n
gdje je n efektivni broj trnova ukoliko je optereenje okomito na pravac vlakana, a kada je kut
izmeu optereenja i pravca vlakana
o o
90 0 < < , n
ef
raunamo linearnom interpolacijom
dviju vrijednosti iz gornjeg izraza.

-karakteristini moment teenja spajala za trnove je:
6 , 2
k , u Rk , y
d f 3 , 0 M =
-karakteristina vrstoa po omotau rupe osnovnog materijala za trnove promjera do
30mm je:
+
=

2 2
90
k , 0 , h
k , , h
cos sin k
f
f
-karakteristina vrstoa po omotau rupe u sluaju kada optereenje djeluje u pravcu vlakana
( )
k k , 0 , h
d 01 , 0 1 082 , 0 f = -openito
( )
k k , 0 , h
d 01 , 0 1 11 , 0 f = -za perploe (plywood)
2 , 0 6 , 0
k , 0 , h
t d 50 f =

-za iverice (particleboard) i OSB ploe

d 015 , 0 35 , 1 k
90
+ = - za LVL i meka drva
d 015 , 0 90 , 0 k
90
+ = - tvrda drva

gdje je:
- kut izmeu optereenja i pravca vlakana [
o
]
k
- karakteristina vrijednost gustoe drva [kg/m
3
]
f
u,k
- vlana vrstoa elika [N/mm
2
]
t - debljina drvene ploe [mm]

Tablica 15: Minimalni razmaci trnova (Table 8.5, prEN 1995-1-1:2003 E, 77.str.)
oznake kut minimalni razmaci
a
1

o o
360 0
( )d cos 2 3 a
1
+ =
a
2

o o
360 0
d 3 a
2
=
a
3,t

o o
90 90
=
t , 3
a vei od (7d; 80mm)
a
3,c

o o
150 90
o o
210 150
o o
270 210
=
c , 3
a vei od ( ( )d sin a
t , 3
; 3d)
3d
=
c , 3
a vei od ( ( )d sin a
t , 3
; 3d)
a
4,t

o o
180 0
=
t , 4
a vei od ( ( )d sin 2 2 + ; 3d)
a
4,c

o o
360 180
d 3 a
c , 4
=
16
SPOJEVI S VIJCIMA ZA DRVO

upute za spojeve s vijcima za drvo:
-minimalna dubina uvrtanja dijela vijka s "lozom" je 6d;
-za meka drva i promjer vijaka za drvo mm 6 d nije potrebno buiti rupe, dok je tvrdo drvo i
meko drvo za promjere vijaka mm 6 d > potrebno buiti rupe koje su za glatki dio vijaka istog
promjera i duljine glatkog promjera, a za dio s "lozom" promjera 70% glatkog promjera;
-za drva gustoe preko 500
k
= kg/m
3
promjer rupe se treba odrediti ispitivanjem;
-za promjer vijaka za drvo uzimamo vrijednost d
ef
koji je:
-kod vijaka koji imaju isti promjer glatkog i dijela s "lozom" d
ef
je promjer glatkog
dijela pod uvjetom da glatki dio prodire za minimalno 4d u element u kojem se nalazi
vrh vijka,
-kod ostalih vijaka d
ef
= 1,1d - neto promjer dijela s "lozom".

Tablica 16: Minimalni razmaci vijaka za drvo (Table 8.6, prEN 1995-1-1:2003 E, 78.str.)
poloaj vijaka minimalni razmaci
izmeu spajala
minimalni razmaci izmeu
spajala i ruba elementa
okomito na pravac vlakana 4d 4d
u pravcu vlakana 4d 2,5d

-posminu nosivost provjeravamo:
-za vijke s glatkim dijelom s promjerom mm 6 d vrijede pravila za avle;
-za vijke s glatkim dijelom s promjerom mm 6 d > vrijede pravila za vijke.

-karakteristina nosivost na upanje:
-kod nosivosti na silu u pravcu uzdune osi vijka provjeravamo:
-nosivost na upanje dijela vijka s "lozom",
-kod spojeva s elinim ploama posmina nosivost vijaka mora biti vea od vlane
vrstoe i moramo provjeriti i nosivost grupe vijaka,
-nosivost na upanje glave vijka i
-vlanu vrstou vijaka.
( )
k , , ax
8 , 0
ef ef Rk , , ax
f dl n F

=
gdje je:
d - vanjski promjer dijela s "lozom" [mm]
l
ef
- duljina uvrtanja dijela s "lozom" umanjen za jedan promjer [mm]
k , , ax
f

- karakteristina nosivost na upanje pod kutom u odnosu na pravac vlakana [N/mm
2
]
+
=
2 2
k , ax
k , , ax
cos 5 , 1 sin
f
f
5 , 1
k
3
k , ax
10 6 , 3 f =


n
ef
- efektivni broj vijaka koji su optereeni u pravcu svoje uzdune osi
9 , 0
ef
n n =
n - broj vijaka

-kombinirani utjecaj posmika i upanja provjeravamo prema:
1
F
F
F
F
2
Rd , v
Ed , v
2
Rd , ax
Ed , ax

|
|

\
|
+
|
|

\
|

17
VIEREZNI SPOJEVI

ETVEROREZAN SPOJ

tA
t
A
B
A
=
B tA
+
tB
B

B , d A , d d
R R R + =

t t
t
A
B
=
t t
A
+
t t
B

B , d A , d d
R 2 R 2 R + =

tA t
t
A
tA
t
A
B
A B
+ =
B B
tA
A

A , d B , d A , d d
R R 2 R R + + =
oznake:
R
d,A
- otpornost spoja A
R
d,B
- otpornost spoja B
R
d
- otpornost etveroreznog spoja
18
SPOJ KOJI PRENOSI MOMENT

Sila u spojnom sredstvu uslijed momenta uvijek je okomita na pravac koji spaja sredite
rotacije i spajalo, te je proporcionalna udaljenosti spajala od sredita spoja

Uzduna i poprena sila se raspodjeljuju jednako na svako spajalo.

T
F
M
e e
M
F
M
F
M
N
F
M
N
F
M
F
M
F
M
F
N
F
N
F
N
F
T
F
T
F
T
F
T
r
x
z

- prvi crte
e 2
M
F
M
=
- drugi crte
r 4
M
F
M
= ,
4
N
F
N
= ,
4
V
F
V
=
ukupno ( ) ( )
2
Mz V
2
Mx N ukupno
F F F F F + + + =

Raspored spajala veze koja prenosi moment
- kruni raspored - pravokutni raspored
M
n
2
n
1
r
1
r2
M
x
z
a a
b
b
2
b
2a
x1
x2
x3
z
1
z
2
x1
x2
x3
z
1
z
2


2
2 2
2
1 1
2
M
r n r n
r M
F
+

=

+
+
=
2
i z
2
i x
2 2
M
z n x n
b a M
F
i i

19
ZASJEK
N
celo zasjeka

t
lv
v

/
2
Nd
leda zasjeka
povrina zasjeka
dubina zasjeka

/2


Pravila za dubinu zasjeka t
v
:
- obini zasjek:
50
4
h
t
v

> 50
6
h
t
v

- dvostrani zasjek:

6
h
t
v

- dvostruki zasjek:
mm 10 t t 8 , 0 t
2 , v 2 , v 1 , v
=

Dokaz naprezanja (tlanog) u eonoj ravnini zasjeka:
- povrina ela:
b
2
cos
t
A
v
1

=
- komponenta uzdune sile koja djeluje na elo

2
cos N N
d d , 1

=
- tlana naprezanja:

b t
2
cos N
A
N
v
2
d
1
d , 1
d ,
2
, c

= =


- dokaz nosivosti:
1
f
d ,
2
, c
d ,
2
, c

20
Pravila za duljinu posmika:
mm 200 t 8 l
v v


Dokaz naprezanja u ravnini posmika:
- povrina posmika:
b l A
v v
=
- komponenta uzdune sile koja djeluje na ravninu posmika:
= cos N H
d d

- posmina naprezanja:

b l
cos N
A
H
v
d
v
d
d

= =
- dokaz nosivosti:
1
f
d , v
d

, tj.
d , v v
d
v
f l
cos N
l