1. PREMA PRAGMATICI KULTURALNIH STUDIJA..................................................2 Kulturalni studiji i mnoini......................................................................................................3 Kulturalni studiji: elementi definicije.....................................................................................5 Prozaina politika.....................................................................................................................6 2.

BITI U ISTINI KULTURALNIH STUDIJA.................................................................8 Historiziranje ks........................................................................................................................9 Kulturalni studiji i pedagogija............................................................................................... !iscipliniranje kulturalni" studija........................................................................................ # 7. KULTURA, MO, OTPOR......................................................................................13 $grania%anje otpora............................................................................................................. 3

1. Prema pragmatici kulturalnih studija

- pokazivati da bi kulturalni studiji (ks) mogli teiti pragmatici znai predloiti im program revizije - to je zagovaranje potrebe da se ks razvijaju u tjesnijoj vezi s politikim preokupacijama vlasti i industrije kao sredstvo za razvijanje prozainijeg koncepta prakse koji e odravati stvarne i plodne veze s podrujem izvedivog - propitivanje odnosa ks i politike kao dijela ire pragmatike utemeljene u prepoznavanju stvarnih institucionalnih uvjeta njihova postojanja u obrazovnom sustavu - postoji potreba da se rasprave o teorijskim i politikim temama kulturalnih studija priblie okolnostima koje djeluju na oblike u kojima se oni proizvode i ire - postoji sve vei broj radova koji opisuju i procjenjuju ogranienja kulturalnih studija iz perspektive suparnikih kritikih paradigmi - postoje o tri prijepori i u ks kao i izme!u njih i bliskih intelektualnih tradicija (pogotovo kada je rije o odnosima kulture" rase" roda i klase) - ks su se #$-ih ra irili svijetom i nisu nai li na ozbiljniju kritiku ili otpor - poetkom %$-ih objavljeno je vi e kritikih studija" uglavnom sa stajali ta disciplinarne paradigme sociologije - ti radovi trae da se kulturalni studiji dovedu u pitanje i na teorijskoj i na politikoj osnovi &avid 'arris( )*d klasne borbe do politike uitka+" 1%%,. - kritizira ks zbog ograniavajuih i doktrinarnih svojstava njihovih najutjecajnijih intelektualnih stilova i pradigmi - napada pozicije koje su ve bile itekako kritizirane u ks" a ne primjeuje nove koje su zauzele njihovo mjesto - potrebno je da postoje takve kritike jer se postavljaju prijeko potrebna ogranienja intelektualnom projektu kakav ks eli biti )-ahtjev za ukljuivanjem novih vrsta interdisciplinarnih razumijevanja kulturnih oblika i praksi na takav nain da ih se postavi u kontekst odnosa moi" oduvijek je vaan aspekt samode.iniranju kulturalnih studija+ - ks mogu utjecati na podruje interesa sociologije" povijesti" / ali nipo to ne ele istisnuti ili nadma iti te discipline ili se smatrati inherentno superiornijima zbog interdisciplinarnog znaajki - potrebno je oblikovati jasniji osjeaj za speci.ine i ograniene okvire analize i istraivanja koje bi bili vlastiti ks i ravnopravni u odnosu prema preokupacijama humanistikih disciplina - uspjeh i irenje ks povezano je s njihovom vrijedno u kao sredstvo za organiziranje iroko zasnovanih dodiplomskih stupnjeva za studente 0 njihove karijere ne iziskuju specijalistiko i disciplinarno osposobljavanje - ako ks imaju vlastite kritiare" imaju ujedno i vlastite udbenike - ta industrija je u procvatu" a tome se snano suprotstavljaju mnogi koji rade u ks ( u tome vide utjelovljenje nekog oblika institucionalnog ukljuenja koje je poetak kraja) - sam koncept udbenika ks je vrsta oksimorona( umjesto da se oni doivljavaju kao konstantno mobilna taktika intelektualnog oponiranja" svedeni su na korpus znanja" kodi.iciran kako bi se njegovim preno enjem omoguila institucionalizacija

- autor smatra da su udbenici ks potrebni i dobrodo li jer upuuju na injenicu da su ks uvijek bili i vjerojatno e uvijek i ostati institucionalizirani obli poduavanja - u veini najutjecajnijih postojeih verzija ks njihovi su odnosi spram obrazovnih institucija i praksi predstavljeni kao manje vani u usporedbi s odnosima prema dru tvenim pokretima

1ulturalni studiji i mnoini

2an 'unter - kritiar ks - ks shvaa sebe kao kritiku estetike - u ambiciji obnavljanja oblika potpunosti ks nastavljaju neprekinuti utjecaj romantike estetike kao in.leksije preko djela 3. 4illiamsa i kroz prizmu marksizma - intelektualni programi ks prevode dijalektiku tehniku .ormiranja linosti u dijalektikohistorijsku metodu kojom e se antinomije to su potresale kulturnu s.eru" trasirati i nadvladati putem politikoga projekta usmjerenoga na proizvodnju zajednike kulture - ks stavljaju svoje politike uloge na one suvremene socijalne i kulturne tendencije koje" protumaene kao poku aji probijanja otu!ujuih kulturnih podjela" najavljuju nove i nastajue oblike kulturne cjelovitosti - ks svjesno izbjegavaju svaku pretenziju odre!enog i konanog znanja u korist velebnih i opih zahtjeva za interdisciplinarno u 'unter to povezuje sa misaonom strujom u ks koja iskazuje prezir prema kori tenju politike prakse u korist kritike prakse (kritika praksa trebala bi pripremiti intelektualca za djelovanje tek kad nastupe pogodnije politike okolnosti) - ks mogu ponuditi relativno malo u bavljenju drugim kulturnim podrujima zbog bavljenja estetskom kritikom autorova kritika 'untera( - upitno je da li pozicije s kojima se 'unter ne slae pripadaju ks u cjelini ili odre!enim tradicijama i granama istraivanja unutar njih - upitno je koliko je tono rei da se ks mogu de.inirati kao kritika estetike ili da kritike estetike poprimaju oblik koji pripisuje 'unter - svi oblici kulture smatraju se vrijednima analize bez obzira na to koja mjesta zauzimaju u rangiranju konvencionalnih estetskih hijerarhija - tijekom povijesti 4illiamsov koncept kulture kao sveukupnog naina ivota koristio se rutinski kako bi dao legitimitet takvom interesu 4iliamsov koncept kulture( kultura kao sveukupan nain ivota anticipira obnavljanje izgubljene kulturne potpunosti u kojoj e biti prevladani stvaranje hijerarhija i oblici kulturne razlike to vode podvajanju 'all 5 6e..erson( )*tpor kroz rituale+" 1%78. - odnosi kulturne podjele i subordinacije (izme!u razliitih klasnih kultura" unutar iste klase" unutar supkultura mladih i klasnih kultura njihovih roditelja)

6ohn :ro; 5 <eaghan <orris" 1%%9 - pozivaju se na 4illiamsa da bi de.inirali kulturu kao sveukupan nain ivota dru tvene skupine kako ga strukturiraju reprezentacija i mo (mrea reprezentacija oblikuje svaki aspekt dru tvenog ivota) - oba sluaja povezuju se na 4illiamsa" ali koncept kulture koji koriste 'all i 6e..erson vi e je interpretacija kulture kao naina ivota iz sociolo ke teorije supkulture" a koncept :ro;a i <orrisice blii je =ourdieuovu konceptu habitusa - 'unter stavlja prevelik naglasak na podrijetla nekih kljunih termina i nije u mogunosti sagledati iru uporabu i znaenja povezanih sa tim terminima >. 'all( )>re!ivanje krize+" 1%7#. - orkestriranje odnosa izme!u medijske prakse " klasnih kultura i politikog diskursa u poslijeratnoj ?elikoj =ritaniji - vei utjecaj =ourdieua nego 4illiamsa - razlog zbog kojeg autor sve ovo navodi je postavljanje pitanja kako to da su kulturalni studiji sada& a i u%ijek& 'ili pre%i(e razliiti i poliglotski a da 'i podlijegali 'ilo kojem op)em o'liku kritike - ks nedostaje vrsta jedinstvenosti da bi ih se moglo izloiti uspje nom optuivanju na temelju opih uinaka - 'unterove primjedbe najjasnije poga!aju cilj tamo gdje su usmjerene protiv onih tendencija u ks koje su se razvile u bliskoj povezanosti s podrujem knjievnih studija (samo su u podruju ks kao nasljednika studija engleske knjievnosti 4illiamsove .ormulacije izvedene iz romantizma najutjecajnije) - ks su katalizator kroz koji se odvija preraspore!ivanje estetskih i moralizirajuih oblika kritike i poduavanja ('unter) 0 primjenom kulture kao sveukupnog naina ivota ks ire svoj utjecaj - tamo gdje se ks oblikuju kao ba tina studija engleske knjievnosti oblici kritike se vi e bave njegovanjem stanovitog etikog stila nego politikih ciljeva - u godinama nastanka ks su u ?elikoj =ritaniji bili u bliskoj vezi s novinama na podruju medija i komunikacijskih studija" sociologije" povijesti i povijesti umjetnosti te s vanim institucionalnim osnovama na razliitim podrujima - ks od poetka uobliavaju (pluralno i razliito) veze sa socijalistikim" .eministikim i antirasistikim politikim pokretima - u tom moru utjecaja postoji djelatno suprotstavljanje utjecaju romantike ba tine kojoj je 'unter u ao u trag i pljuje po tome( npr. Paul @ilroA( - utvrdio je u kojem se pogledu shvaanja u organskoj zajednici nalaze u pozadini 4illiamsova argumenta kako bi se crne britanske migrante moglo smatrati jedino u pravnom smislu =ritancima" ali ne i kulturalno - argumentirao je vanost .ormalnih" pravnih de.inicija dravljanstva i uloge drave koja ih osigurava nasuprot 4illiamsovu romantikom stajali tu o plitkoi takvih stvari - podrijetlo ks je pluralno i razliito" kao i tradicije koje proizlaze iz tog podrijetla

- poetni britanski ks utjecali su na .ormiranje ks u npr. Custraliji i 1anadi" ali taj utjecaj je interpretiran kroz nacionalno odre!enje intelektualne tradicije i preokupacije ( ks u svakoj pojedinoj dravi bavi se prvenstveno onim odnosima kojima je nacija bila zaokupljena i izloena) - postavljaju se dva pitanja( 1. to ove disperzivne tradicije rada imaju zajedniko da bi zavrijedilo da ih se naziva ks te da ini takvo zajedniko odre!enje korisnimD ,. koje tendencije u tome korpusu radova najvi e zavrje!uju potporu i daljnju razradu" a koje treba odbaciti ili revidiratiD

1ulturalni studiji( elementi de.inicije

odgovor na prvo pitanje( - ks su u takvom porastu da se neki pitaju da li je jo uvijek mogue" ali i poeljno odgovoriti na prvo pitanje - autor misli da je to potrebno ali jedino pod pretpostavkom da se takvim de.inicijama ne pridaje prevelika teina te da eljeni cilj bude relativno ograniena opsega i praktine orijentacije - svaki poku aj da se ks opi u u smislu odre!enog skupa teorijskih i politikih pozicija nai la bi na neuspjeh - autor predlae nekoliko odrednica koje bi se mogle prihvatiti u irem krugu" ako budu .ormulirane relativno neprecizno( 1. rad na ks obiljeava interdisciplinarno zanimanje za .unkcioniranje kulturnih praksi i institucija u kontekstima raznovrsnih odnosa moi a. interdisciplinarnost ks ne poprima oblik alternative ili nadmonosti spram onih disciplina koje bi mogle svojatati sline interese (npr. povijest" sociologija" /) b. interdisciplinarnost moe osporavati uinke posebnih specijalistikih ari ta u tim disciplinama" ali ne smije nuditi sveobuhvatnu kritiku njih kao disciplina c. tamo gdje je to primjereno temama ks se mora odrei potrebe oslanjanja na specijalistike tehnike" vje tine" znanja i osposobljenosti povezane s tim disciplinama d. ks imaju .unkciju mjesta koordinacije metoda i otkria razliitih disciplina jer se naslanjaju na ulogu koju imaju kulturne prakse" institucije i oblici kulturne klasi.ikacije u organizaciji i preno enju ili osporavanju posebnih odnosa moi ,. odnosi kulture i moi su predmet kulturalnih studija a. .ormulacija da se ks bave kulturom u smislu sveukupnog naina ivota kao i slubeno vrednovanim oblicima visoke kulture stvara vi e problema nego to ih rje ava b. ks se 'a%e s%im onim postupcima& institucijama i susta%ima klasifikacije kroz koje se u populaciju usa*uju pose'ne %rijednosti& %jero%anja& sposo'nosti& koloteina i%ota i uo'iajeni postupci pona(anja c. gornja de.inicija ks ne podrazumijeva da su sve te prakse i institucije konstituirani na isti nain ili da .unkcioniraju na zajedniki nain traganje za zajednikim skupom naela koji se nalaze u osnovi podruja kulture je proma eno 9. oblici moi spram kojih valja razmotriti kulturu razliiti su a. ukljuuju odnose spola" klase i rase" kolonijalizma i imperijalizma" / E

b. oblici i naini na koje bi se mogli me!usobno povezivati ti odnosi kulture i moi tako!er su predmet zanimanja ks c. ambicija ks je razviti naine teoretiziranja o odnosima kulture i moi to e ih moi rabiti relevantni dru tveni posrednici da bi prouzroili promjene u djelovanju tih odnosa +. primarno institucionalno mjesto ks 'ilo je i 'iti )e u %isoko(kolskim o'razo%nim institucijama a. kao i druge akademske discipline ks se suoava s problemom kako da najuinkovitije organizira irenje vlastitih argumenata" ideja i gledi ta b. irenje ideja provodi se kako bi se poveao utjecaj na one )dru tvene agente+ koji su sposobni iskoristiti svoje intelektualne resurse u speci.inim s.erama praktinog dru tvenog djelovanja c. postavlja se pitanje uspostavljanja odgovarajuih odnosa sa onima koji rade u speci.inim kulturnim ustanovama ili na podrujima upravljanja kulturom te uspostavljanja odnosa sa raznim dru tvenim pokretima (enski pokret" pokreti za oslobo!enje crnaca" /) d. potrebno je da ks uspostave obje vrste odnosa kako ks ne bi bili tek akademski odgovor na drugo pitanje( - nije u pitanju opcija za ovu ili onu teoriju ve odre!enje orijentacije za teoriju - ta orijentacija je materijalistika - prema =iranu <oonu termin )materijalistiki+ trebao bi se prerazmjestiti u ogranienom smislu kako bi oznaio nain analize koji se zasniva na obja njenju socijalnih pojava u povijesnim okolnostima" ne gradei te okolnosti kao izraz ili opi uinak nekog temeljnijeg uzroka 0 naglasak je na kontingenciji" na oblicima socijalnog ivota i pona anja koji su rezultat vi estrukih povijesnih okolnosti i snaga (oblik njihove interakcije ne podlijee nijednom opem obliku determinacije i obja njenje se ne pojavljuje kao uinak ispodpovr inskog kauzalnog mehanizma) - uvjeravati u korist ks koje su materijalistike u takvom smislu znai zapravo uvjeravati u korist ks koje e svome ari tu di.erencirati i potanko opisivatiF koje e biti povijesne posveujui pozornost speci.inom sastavu" ustrojstvu i .unkcioniranju posebnih odnosa kulture i moi" shvaajui ih kao uvjete interakcija koje imaju raspr ene i kompleksne uinke

Prozaina politika
- autor citira sam sebe kako je 1%,. rekao da bi ks trebali predvidjeti svoju ulogu kao osposobljavatelja kulturnih tehniara intelektualni djelatnici koji su manje posveeni kulturnoj kritici ve oni modi.iciraju .unkcioniranje kulture pomou tehnikih prilagodbi preustroja kulture koji dolazi od vlasti - nema smisla o kulturi misliti kao o podruju izvan domene vlasti koja osigurava resurse s pomou kojih je moda mogue odupirati se toj domeni - potrebno je uspostaviti svjetovnije protokole za .ormu i sadraj intelektualnog rada

:rederic 6ameson( )* kulturalnim studijima+" 1%%9. - prikaz zbirke eseja s kon.erencije o ks - ks je projekt koji tvori )povijesni blok+" a ne teorijski - ks su u ?= su bili uoblieni na modelu gramscijevog pojma organskog intelektualca (to izvodi iz radova >tuarta 'alla) - ks se smatraju projektom koji je posveen postupnom prerastanju heterogenog skupa interesnih skupina u neki vei politiki pokret - 6ameson pre.erira stajali te o ks kao izrazu projiciranog saveza me!u raznim socijalnim skupinama - pitanja vezana za oblik to bi ga mogli poprimiti ks kao akademski program ine se relevantno nevanima - ks su pretplaeni na razumijevanje veza izme!u intelektualnog rada i prakse putem kojih intelektualci zaobilaze postojee oblike dru tvene administracije i upravljanja kako bi se izravnije povezali s razliitim socijalnim pokretima - s druge strane" ks bi trebali pronai nain da se odgovori na pitanje birokrata ) to moete uiniti za nas+ kako bi se intelektualci uope mogli povezati sa administracijom kritika 6amesona( - izgledi da bi ks mogli osposobiti jedan sloj intelektualaca koji e pripremiti put za neki povijesni pokret u nastanku sve su manje vjerojatni( 1. politiko imaginarno pothranjivanje takvih oekivanja danas je o teeno ,. izgledi organskog jedinstva koji se nude nisu koherentni (organski intelektualci tj. sloj osposobljenih intelektualaca) odnos ks i organskih intelektualaca( - odnosi razvitka oblika rada (kulturne analize i pedagogije) koji bi mogao pridonijeti razvitku politikih i upravljakih programa povezanih s radom organskih intelektualaca - jedan od smjerova kojemu bi takav rad morao biti okrenut je politika ureda 0 upravo tamo se odvija veina rada org. int. - ako ks tee za ikakvim praktinim oblicima dru tvene primjene onda im je imperativ zanimanje za aktualne praktine obzore" programe i birako tijelo u razliitim podrujima rasprave o kulturnoj politici" ali i za .ormaciju koju ine relevantni sektori vlasti i uvrijeene prakse kulturnih i medijskih institucija 4illiams( )1ultura i dru tvo+ (Gulture and societA)" 1%87. - zapoinje proces ozbiljnog bavljenja romanikom tradicijom 0 kritizira ga ne samo zbog elitizma njegove selektivne de.inicije kulture - prekida vezu s onim oblicima intelektualne analize i angamana to sugeriraju kako je mogue zaobii potrebu da se stvari zakompliciraju u programima socijalne" politike i kulturne re.orme - omalovaava stajali te da uznositi vrhunci kulture mogu osigurati povoljnu poziciju s koje bi bilo mogue transcendentirati prozainost socijalnog i politikog ivota - zagovara one oblike intelektualne i kulturne avangarde koji su zasnovani samo na negacijama i oblicima ogra!ivanja - predlae dugoronu viziju priznanja i promicanja kulturne raznolikosti 7

- 4illiams u potpunosti .unkcionira kao jedan od sudionika u najvanijim instrumentima oblikovanja kulture u poslijeratnoj ?= (sura!uje sa Hmjetnikim vijeem) - bennett misli da danas 4illiamsova dugorona vizija gubi suvislost i upori te

,. =iti u istini kulturalnih studija

- @eorges Ganguilhem u esejima u biologiji predlae koncept )znanstvene ideologije+ - znanstvena ideologija 0 sredstvo relativiziranja distinkcije izme!u istine i zablude na nain da je pretvori u distinkciju izme!u znanosti i njezine pretpovijesti (distinkciju u unutra njosti odnosa) - nove istine se uvr uju u procesu i kroz proces stvaranja novih predmeta znanja sa znaajkama to omoguuju da se prethodni navodi klasi.iciraju kao pogre ka - ako se znan. ideolog. pone tako nazivati tek nakon to se neka znanost uvrstila" zablude koje su se pripisivale toj ideologiji jo uvijek tvore dio povijesti znanosti o kojoj je rije 0 one ine diskurzivnu osnovu koja je istodobno i odravala i prijeila njezino .ormiranje - u odre!enim trenucima odnosi izme!u ks i njenih pretea mogli bi se oblikovati kao distinkcija izme!u neke znanosti i njene ideolo ke pretpovijesti npr. >turat 'all ocjenjujui 4illiamsov utjecaj u ks kae kako je )1ultura i dru tvo+ obiljeena tradicijom stalne ovisnosti o tehnikama praktine kritike - )biti u istini+ diskurzivne .ormacije znai udovoljiti pravilima neke diskurzivne politike koja bi se morala reaktivirati svaki put kad se progovori (:oucault) - u ks postoje dva aspekta diskurzivne politike( 1. pravilo teorijske i metodolo ke neodlunosti a. saeo ga je 6ohn 'artleA (ks nemaju materijalne cjelovitosti) b. GarolAn >teedman zamjeuje opu nesklonost ks spram kodi.iciranja baze znanja i otpor prema mogunosti da se institucionaliziraju kao disciplina ,. pravilo potpunosti prema marginalnosti a. tumaenje dru tvenosti marginalnosti ako iskustvenog puta to omoguuje onima koji ga prevale da postignu integrativnu vrstu intelektualne potpunosti b. ta intelektualna potpunost zamjenjuje teorijske i metodolo ke kriterije i prua ks njihove epistemolo ke protokole npr. 4illiams kao ?el anin mogao je shvatiti britansku kulturu kao cjelinu s obzirom da je imao ivljeno iskustvo odnosa dominantne kulture i elemenata koji joj se odupiru - autor eli sugerirati da je svakako potrebno oblikovati ks kao pothvat disciplinarno konvenncionalnije i prepoznatljivije vrste - tree pravilo naina da )budu u istini+( stajali te da ks pruaju izglede znanju koje e time to je izvan disciplina istodobno biti znanje bez granica i ogranienja - autor misli kako predlaganje budunosti ks kao discipline znai predvidjeti da e ks postiui veu nedvojbenost o sebi prepoznati kako su njihove domene i mogunosti de.inirane i ograniene u teorijskim i institucionalnim uvjetima njihove opstojnosti

- prema Ganguilhemu ks su jo optereeni pro lo u s kojom moraju prekinuti kako bi svoje preokupacije postavili na sigurnije i distinktivnije upori te - to dovodi u mogunost da oni tekstovi koje za dosad smatralo kako sadravaju temelje ks moda nose peat prija njih znanstvenih ideologija koje je potrebno odbaciti

'istoriziranje ks
- ks imaju vlastite povjesniare i postavlja se pitanje kakva je povijest ksD koja e se povijest pokazati najupotrebljivijom kako bi se zacrtali novi smjerovi za budui razvoj ksD - u kojem emo smislu shvatiti odnose izme!u ks i prija njih disciplinarnih .ormacija kojih se oni ele osloboditi - ks moraju podrati mogunost da su intelektualci sa njihova podruja moda krivo shvatili njihove odnose spram onih uvjeta to su im omoguili praksu te im dodijelili dru tvenu .unkciju koja moda nije sukladna njihovim namjerama - 1urt &anziger predlae distinkciju izme!u povijesti napisanih sa stajali ta iz unutra njosti discipline te povijesti napisane iz pozicija ) to ne dijele automatski radni okvir pitanja i pretpostavke podruja koje je objekt prouavanja+ - veina prikaza iz ks pripomogli su smisliti i artikulirati zajednike postavke te su pisani iz takvog okruenja 0 poku avaju organizirati jedno )mi+ sastavljeno od pripadnika koji prepoznaju povijest ks kao vlastitu ('all" 'ebdige" Glark 0 prikazi potjeu iz GGG>) - postavlja se pitanje( kakve probleme propu taju takvi prikazi iz )bivanja u istini+D - potrebno je razmotriti ako postoji ne to to se odvija )iza le!a+ ks" a otkriva nedostatke takvih prikaza - veina prikaza o ks (iz njih samih) sklona je konstruirati mit o podrijetlu studija iz GGG> 0 to odvlai pozornost od .ormativne uloge drugih ustanova i projekata" a poglavito &:I*-a (dru tvo za .ilmsko i televizijsko obrazovanje) - birminghamski sluaj ostaje vaan i utjecajan kao prvi" posve je razra!en prikaz razvitka ks poeo je .unkcionirati kao uzoran narativ s retorikim zahtjevima i manevriranjem oslanjao se na taj narativ da bi se mogle podupirati i razvijati sline prie drugdje smatra povijest ks kao niz teorijskih i politikih borbi isprianih iz perspektive onih koji se njima bave GarolAn >teedman( - bavi se odnosima ks i povijesti - prikazi ks izliveni su prema herojskom kalupu - koliko god ti prikazi zahtijevaju na statusu ne-discipline ili anti-discipline" slini su prikazima konvencionalnih povijesti disciplina (pogotovo u retorikim strategijama) - smatra da su se preokupacije povijesti i ks jako pribliile te ju zanima kako i za to se to dogodilo - odgovor na to pitanje ne moe nai u konvencionalnim prikazima ks - ispituje razliite uvjete i odnose koji su pripomogli uobliiti razvitak ks" a da se nisu upisali u svijest njihovih teoretiara - promjenjivi oblici nastave i uenja povijesti u srednjo kolskim i visoko kolskim ustanovama najjasnije obja njava ulogu povijesti u ks

- naime" pro irena koncepcija kulture kao )sveukupnog ivota+ duguje svoj utjecaj promjeni u programu nastave povijesti i engleske knjievnosti u srednjim kolama( izme!u 1%EE. i 1%7E. u kole u ?= se uvodi novi nain uenja povijesti i engleskog taj program nalae da uenici trebaju otkrivati povijest pomou izuavanje njenih arte.akata te putem poistovjeivanja i empatije s ljudima koji su ivjeli u pro losti u nastavi engleskog jezika dolazi do ru enja barijera izme!u nastavnika i uenika 0 rade se zajedniki projekti koji sve trans.ormiraju u istraivae - aspekti suradnje u nastavi i istraivanjima ks bila su prva transplatacija pedago kih odnosa i prakse koji su se uvrstili u niem sustavu kolovanja u humanistiko sveuili te kritika >teedmanove( - njeni argumenti protivni su naravi konvencionalnih prikaza ks )ljudi upuenih iznutra+ - prua letimian uvid u to kako bi mogla izgledati subverzivna genealogija ks (subverzivna jer pokazuje kako se poticajni uvjeti ks nalaze upravo u s.eri vlasti i dru tvenog ure!enje 0 s.eri spram koje su ks u opreci) - kad se ks shvate kao inherentno interdisciplinarna praksa" svjetovne su institucionalne posebnosti obvezatno nevidljive - ks moraju ostati iznad vlastitih institucionalnih odre!enja i od njih netaknuti ako ele ostati vjerni sebi - >tuart 'all obja njava smje tanje ks na sveuili te kao )politiku drugim sredstvima+( to smje tanje tumai kao rezultat potpuno nebitnih i sluajnih razloga trenutak akademske institucionalizacije ks bio je konjukturna korist koju su im nametnuli promjenjivi politiki uvjeti 0 trenutak bez ikakva .ormativnog znaenja ks su u ?= imali korijene u politici Jove Kjevice te je njihovo smje tanje na sveuili te i GGG> bilo prikladno skloni te za politiku JK6 sveuili te je shvaeno kao baza iz koje e se politika JK6 nastaviti" ali u promijenjenom politikom okruju politika se povlai u GGG> kada vi e nije bilo mogue nastaviti ju u )otvorenom svijetu+ smatra da je potrebno provoditi pragmatine prilagodbe glede mjesta gdje se moe obavljati pravi i vaan rad smje tanje na sveuili te nije proizveo temeljne promjene u politikim programima promijenila su se samo predvi!ena sredstva 0 protuhegemonija u britanskom dru tvu trebala se oblikovati )proizvo!enjem+ sloja intelektualaca (organskih intelektualaca) - u poetku ks smatralo se da je izvanredni studij idealan prostor za ks unutar sveuili ta( prostor na rubovima akademije osigurava izravan i neposredan kontakt s )prljavim vanjskim svijetom+ iskustva radnike klase - autor se ne slae s takvom koncepcijom - pretpostavka je da su ustanove i prostori javnog kolstva raspoloivi kao prikladna mjesta za politike projekte koje biraju pojedini intelektualci - te ustanove trebale bi biti okruje koje prua vlastitu logiku i dru tveno usmjerenje onome poslu koji se u njima odvija

1$

1ulturalni studiji i pedagogija

- ks su od poetka projekt uoblien sustavom javnog kolstva u kojem su oni locirani i koji ih prvenstveno" ali ne iskljuivo" uvjetuje - autor smatra pogre nima mi ljenja da su ks najprije bili jedna stvar" o.ormljena izvan visoko kolskih institucija" a kasnije druga kad su ih institucije kooptirale (to je esto mi ljenje 'alla o ks u >C&-u i <aureen <cJeil) - temelji u britanskim ks su tekstovi 4illiamsa i 'oggarta" ali su ti isti tekstovi znatno utjecali i na nastavu engleske knjievnosti u srednjim kolama ak deset godina prije postojanja ks u sveuili tima - 4illiams je pro irio podruje moralne misije nastave engleske knjievnosti dajui joj novi skup predmeta za koji se moe vezati - znaenje tih ranih tekstova nije bilo vezano ni ogranieno mobilizacijom Jove Kjevce 0 oni su ve bili u nastavi engleske knjievnosti - za otkrie podruja svakodnevnog ivota i kulture navodi se da ga potie politika otpora - pedago ki prostor na kojem je do lo do tog otkria i u kojem ono postie pedago ki uinak oblikovan je zanimanjem %lasti za kulturne aspekte upravljanja populacijom i regulativom - na taj nain misijom ks se moe prikazati omoguivanje svakodnevnom ivotu i kulturnom iskustvu da ih se oblikuje u instrumente vlasti putem njihova upisivanja u nove oblike nastave i osposobljavanja - iz toga slijedi da je pogre no upozoravati da se na pozicije ks u obrazovnom sustavu moe gledati tek kao na skup izvanjskih kontingentnosti - takvo stajali te dovelo je do niske razine institucionalne samore.leksivnosti i nemoi u povezivanju teorije i prakse" politike i pedagogije ks s okolnostima njihovih najneposrednijih institucionalnih sredina <ichael Pickering( - hvali ks jer su proveli kritiku nastave engleske knjievnosti te ujedinili .ormalistiku analizu sa kritikom na terenu koji obuhvaa i popularno - ks su vratili nastavu eng. knjievnosti njoj samoj - autor smatra da taj vidik deprimira (za to ne obja njava) - smatra da nije pitanje kritizirati ili ne" ve kako i u koju svrhu - IobA <iller( svaki oblik kulturne kritike gradi kulturalne reprezentacije koje slue njezinoj potrebi stvaranja stanovite nepotpunosti ili mane 0 tako se otvara prostor za .ormaciju ili re.ormaciju itatelja - =ennett tvrdi da ks trebaju posegnuti za tono odre!enim skupom zahtjeva za znanjem i metodolo kim postupcima to e se moi pretvoriti u jasno de.inirane vje tine i sposobnosti upotrebljive u podruju praktinog ivota - to se moe dogoditi jedino ako se ks odreknu aspiracija da 'udu znanje 'ez granica (znanje bez granica ujedno znai i znanje bez konanih svojstva) i da nastoje postati disciplinom

11

&iscipliniranje kulturalnih studija

- 'all obja njava otpornost 4illiamsovih radova na disciplinarnu klasi.ikaciju( 4illiamsov misaoni raspored bio je povezujui stalno nastojanje na zahvaanju procesa kao cjeline pisanje i djelovanje protiv okvira .ormi personi.icirao je anticipativno svladavanje dualizma koje stvara podjela rada - autor tvrdi da je 4illiamsov lik skrojen tako da slui amblematski za izglede znanja koje se nee moi rastrgati i uni titi s pomou njegovih shizmi - to je dovelo do problemia( prestaje biti mogue de.inirati discipline osim u negativnom smislu (u smislu onoga to im .ali u oblicima spoznaje ili istraivanja) - zbog toga ks su se pokazali nesposobnima de.inirati se kao disciplina u smislu tono odre!enih znaajki i svojstava 3ichard 6ohnson( )Lto su uope kulturalni studiji+" 1%#8M7. - jedna od najurednijih i najkonstruktivnijih de.inicijskih rasprava o ks - posve je okrenuo le!a utvr!ivanju skupa disciplinarnih atributa to su svojstveni ks u korist skiciranja tenji tih studija spram nekog oblika intelektualne potpunosti - smatra da ks ne bi trebali teiti tome da postanu akademska disciplina - kako se od studenata koji se namjere na ks kao ortodoksiju moe oekivati da kritiki ispune nastavni program koji se provodi udbenicima - no" bez jasnog osjeaja o vlastitom disciplinarnom integritetu ks se izlau praktinom riziku da se oni koji su diplomirali ne mogu zaposliti kao i to da se njihov identitet provlai kroz razliite discipline na koje se oslanjaju - zada)a definiranja ks reinterpretirana je kao potre'a domi(ljanja naina za integriranje perspekti%a razliiti" disciplina u jednu pokretaku metodu koja )e postizati %e)e o'like potpunosti sa stajali(ta razumije%anja kulturnog procesa kao cjeline - glavna tvrdnja u ovom poglavlju je( definicija ks u smislu skupa disciplinarni" atri'uta (to se mogu nauiti i primijeniti danas je 'olje sredst%o da im se osigura koristan i plodonosan raz%itak nego (to je predod'a o njima kao intelektualnom stilu koji %alja opona(ati - 'all je de.iniciju ks dovodio do toga da su ks intelektualni stil rada koji granii sa sustavom karizmatinog autoriteta jer se oslanja na osobne kvalitete intelektualca - ks su potrebne humanistike discipline jer se tek pozivanjem na njihovu jednostranost moe promicati vlastito nastojanje za nadilaenjem - ks se trebaju usredotoiti na predlaganje konanijeg i ogranienog skupa disciplinarnih atributa za sebe" doivljavajui ih skromnije u postojanju uz bok drugih disciplinarnih normi i pradigmi" umjesto da prognoziraju njihovo razgra!ivanje u vlastitoj totalizirajuoj ambiciji

1,

7. 1ultura" mo" otpor

- osnovni termini u raspravi o ks - kako se to kultura ispreplie s obna anjem vlastiD kakvi oblici otpora izrastaju iz te povezanosti kulture i moi i kako su izazivaniD kako se ti otpori mogu prenositi u ne to drugo ili povezivati s neim drugimD - prvi rad koji je izravno uronio u to trojstvo kulture" moi otpora je )*tpor kroz rituale+ 'alla i 6e..ersona iz 1%78. - no" taj rad nema niti jednu potkrijepljenu raspravu o konceptu otpora - koncept otpora iako se koristi naveliko" ima slabo potkrijepljenu teorijsku pozornost - tamo gdje se trai teoorijska loza otpora poziva se na )2nvenciju svakodnevnice+ dobrog" starog &eGertoa - autor malo sa podsmijehom pria o Gertoovoj ideji" ali i birminghemske kole" kako se potlaeni uvijek sa pozicije kulturne nemoi opiru socijalno dominantnim oblicima kulturne moi" uvijek i svugdje - ks bi se trebali zaokupiti pronalaenjem otpora i kad ga prona!u" biti na njegovoj strani (osnovna pretpostavka) - do otpora nesumnjivo dolazi i vano je da ks budu kadri ponuditi njegov opis kao odre!ene prakse i prikaz uvjeta na kojima se temelji - vano je pri tome imati na umu da odnose kulture i moi ne stvaraju bezuvjetno otpore ( stvaraju i druge oblike kritike reakcije ili kritike koji se ne mogu nazvati otporom) - potreban je @eertzov )thick description+ sloenih tokova kulture to rezultiraju iz njezinih di.erenciranih i neravnomjernih odnosa moi - potrebno je prihvatiti da svi otpori ne moraju biti iste vrste 0 mogu poprimati razliite oblike s potpuno drukijim politikim implikacijama" ovisno o okolnostima - iz prva dva uvjeta slijedi da se pitanja u vezi s ulogom i odgovorno u intelektualca u odnosima kulture i moi ne mogu svesti na pozicije kakve zauzimaju u odnosu spram praksi otpora - potrebno je tako!er i razliito ocjenjivanje tih pozicija intelektualca" ovisno o vrstama razmatranih otpora

*graniavanje otpora
- otpor se obino opisuje kao de.enzivna reakcija jedne sile ili tijela spram neke druge u uvjetima gdje se postojanje te sile smatra odvojenim od sile kojoj se prua otpor - 4illiams ne obra!uje ovaj pojam u )1ljunim rijeima+ - otpor je de.enzivan odnos spram kulturne moi to ga prilago!uju podre!ene dru tvene snage u okolnostima gdje se oblici kulturne moi o kojima je rije pojavljuju iz izvora koji se jasno doivljava i kao vanjski i kao drugi - otpor nastaje u odnosima kulturne nadre!enostiMpodre!enosti koji imaju logiku nametanja - otpor je konzervativna praksa orijentirana na obranu ili strate ku prilagodbu dotine podre!ene kulture u okruenju u kojem je stalna odrivost te kulture upitna - resursi otpora moraju se nalaziti u izvoru smje tenom izvan te dominirajue kulture

19

)*tpor kroz rituale+ - stajali te iznijeto ovisi o bipolarnoj konstrukciji podruja moi u kojemu se hegemonija vladajue klase utiskuje u kulturu radnike klase" ograniavajui je na suenu s.eru utjecaja koja je de.enzivna i reaktivna - kultura radnike klase je inherentno odupirua - kultura radnike klase suprotstavljena je kulturi vladajue klase i nastoji ograniiti njezine prepade - radnika kultura djeluje iz prostora ukorijenjenog u uvjetima ivota radnike klase" a koji se nalazi izvan kulture vladajue klase i suprotstavljen joj je - pojava supkulture mu ke radnike omladine (tedibojs) u poslijeratnom razdoblju u ?= 0 prodiranje poslijeratnih potro akih ideologija kojima se radnika klasa odupire - prikaz supkulture radnike klase kao de.anzivnih kulturnih .ormacija <. &e Gerteau( )2nvencija svakodnevice+ - cijelo poglavlje pria o tome kako &e Gertau pi e gluposti - ponoviti strategije" taktike" itanje" kako zami lja svakodnevicu (sve osim jezika i :reuda) - autor mu zamjera to se otpor vr i bez nekakvog podruja van dominantne kulture 0 oni koji djeluju protiv moi djeluju iz aspekta vremena" nema nikakve npr. supkulture - =ennett misli da &e Gertaovi taktiari moda jednostavno podravaju neki drugi redi ili ga uvode( je li mogue da se oni bune ba protiv vladajueg poretka - kasnije" nakon ,$ str o )2nvenciji svakodnevice+ su , strane o tome kako su Cboridini vr ili otpor prema Nnglezima prepriavajui svoje )crnake+ pripovijesti o Gooku - to je cijelo to poglavlje o moi" otporu i kulturi koje zapravo ni novo ne kae ve pljuje po &e Gertau" ali to mi znamo i bez itanja ovoga F) 0 ponovit seminar za <ijatovia i to je to

1B