Bijeg ili put u budunost Ne vrijeme nego mi sami

Nenad Prelog Zadar, 2012.

T. S. Elliot: 4 kvarteta
Vrijeme sadanje i vrijeme prolo Moda su oba nazona u vremenu buduem, A vrijeme budue sadrano u vremenu prolom. Ako je itavo vrijeme vijeno nazono itavo vrijeme je neiskupivo.

26. prosinac 2013.

Budunost?
U pravilu bi trebalo pokuati odgovoriti na sljedea pitanja (vjenih 5W): GDJE idemo KADA emo stii TKO e nas voditi (i tko e stii) TO emo tamo nai ZATO uope idemo tamo

26. prosinac 2013.

26. prosinac 2013.

Budunost?
Razmiljanja o potrebi, smislu, mogunosti, vjerojatnosti, ogranienjima i efikasnosti predvianja postaju ea kada se u danas sukobljavamo s pitanjima na koja ne moemo dati odgovore. Da li je bijeg u budunost rezultat nesigurnosti dananjice ili tek straha od sutranjice? Pascal: Sadanjost nam nikada nije svrha, prolost i sadanjost su nam sredstva, jedino budunost nam je svrha. Na taj nain mi nikada ne ivimo, nego se nadamo da emo ivjeti; a poto se uvijek pripremamo biti sretni, neizbjeno je da to nikada nismo.
26. prosinac 2013. 5

Budunost?
Oni koji predviaju budunost su poput meteorologa, u utvrivanju sadanjeg stanja postie se visoki stupanj preciznosti. No im se suoavamo s bliskom sutranjicom prognoze su sve manje tone. Vjerojatnost ostvarenja je u pravilu obrnuto proporcionalna s duljinom razdoblja na koje se prognoza odnosi. Bitna je razlika izmeu odluke o noenju kiobrana (vikendom) i strategije daljnjeg razvoja.
26. prosinac 2013. 6

26. prosinac 2013.

Predvianje?
Sva predvianja su podcijenila tehnoloke aspekte, a precijenila doseg drutvenih promjena Predvianja o razvoju tehnologije su podbacivala, bila su pesimistina, nisu bila dovoljno ambiciozna, nitko nije predvidio Internet, holografiju i slino; let na mjesec nee nikada biti ostvaren, maksimalna brzina letjelica nee prei 800 km/sat itd. Prognoze o drutvenim promjenama su bile preoptimistine, na zemlji e nastupiti drutvena pravda, jednakost, ope blagostanje

26. prosinac 2013.

Metode predvianja
Metoda scenarija Igranje uloga Delphi metoda Ekstrapolacija trenda

26. prosinac 2013.

Delfi metoda
Delfi metoda je grupno odluivanje o vjerojatnosti nekih dogaanja. Moe se koristiti i za prognoziranje prodaje. Koristi se panel eksperata. Oni anonimno odgovaraju na skup pitanja. Nakon svakog kruga pitanja izraunava se prosjena vjerojatnost. Proces se nastavlja do postizanja suglasnosti.

26. prosinac 2013.

10

Danas smo drugaiji: uvijek na vezi

26. prosinac 2013.

11

Vrste predvianja
Intuitivna ovjekova sposobnost stvaranja golemog broja kombinacija od nekoliko poznatih podataka (jer ovjek za razliku od stroja podacima moe pribrojiti neoekivanost, iznenaenje itd.) Projektivna temelje se na ekstrapolaciji trenda i simulacijama, polaze od poznatog, postojeeg stanja, ali i postojeeg ritma promjena; pa je teko anticipirati ubrzavanje promjena ili kvalitativno mijenjanje Normativna okrenuta ciljevima i politici, stvaranju drugaije budunosti i sredstvima ostvarenja cilja Projektivna predvianja odgovaraju na pitanje TO (tumaenje svijeta), a normativna na pitanje KAKO (politika ostvarenja promjena)

26. prosinac 2013.

12

Najvei utjecaj su imali

elektricitet automobil
telefon raunalo tisak

26. prosinac 2013.

13

Svaki pisac stvara svoje pretee. Njegov rad mijenja nae razumijevanje prolosti, kao to e promijeniti budunost
(1964: 199). Jorge Luis Borges Kafka and His Precursors

Kamo sve to ide?

26. prosinac 2013.

15

26. prosinac 2013.

16

"Computers in the future may weigh no more than 1.5 tons."

Popular Mechanics, forecasting the relentless march of science, 1949

26. prosinac 2013.

17

"There is no reason anyone would want a computer in their home."

Ken Olson, president, chairman and founder of Digital Equipment Corp., 1977

26. prosinac 2013.

18

26. prosinac 2013.

19

Budunost je ve stigla, ali samo nije potpuno jednoliko rasporeena William Gipson Predviati je vrlo teko, posebno budunost Niels Bohr

Vidio sam budunost, ona je zajednika

Alan Rusbridger, Guardian

26. prosinac 2013.

20

Prolost budunost
Prolost izgubljeni/zaboravljeni prijatelji, dogaaji/doivljaji, stvari, osjeti, ugode Budunost zdravlje, ljepota, kupnja (jeftinije, bolje) Sadanjost? Samo rad, rad, rad

26. prosinac 2013.

21

industrijska
Energetski intenzivna Standardizirana Stabilan proizvod Fiksirani pogoni i oprema Automatizacija Pojedinana tvrtka Hijerarhijska struktura upravljanja Segmentacija u radne jedinice Proizvodi su popraeni uslugama Centralizacija moi i znanja Specijalizacija vjetina i znanja Dravno vlasnitvo i kontrola

informacijska
Industrijski intenzivna Prilagoena mjeri Brze promjene proizvoda Fleksibilni proizvodni sustavi Sistematizacija Mrena i virtualna organizacija Kooperativno upravljanje Integracija Usluge su popraene proizvodima Distribucija moi, podjela znanja Generalizacija vjetina i znanja Dravna koordinacija i regulacija

26. prosinac 2013.

22

Na kraju:
Uvijek smo spremni ustvrditi: vrijeme e pokazati To meutim ne mora biti tono U krajnjoj liniji mi smo ti koji svatko u okviru svojih mogunosti odreujemo (svoju) budunost Dakle, ne vrijeme nego mi sami

26. prosinac 2013.

23

26. prosinac 2013.

24

Prognoze: sljedeih 40 godina

Iako je proces adaptacije ovjeanstva na ogranienja planeta zapoeo, jo je prespor Najvaniji razlog buduih problema je kratkorono planiranje i primjereni ekonomski modeli Porast stanovnitva e se zaustaviti tek oko brojke od 9,5 milijardi Potrebe za hranom e se do 2050 udvostruiti, a za energijom utrostruiti Temelji moderne ekonomije nastali su kada je svijet bio bitno drukiji od ovoga danas. Dananje ekonomske teorije polaze od pretpostavki koje su vrijedile pred 200 godina, ali vie ne funkcioniraju u dananjem svijetu

26. prosinac 2013.

25

Prognoze: sljedeih 40 godina (2)

ZEMLJA: 1950. bilo je 5.600 m2 plodne zemlje po stanovniku, 2050. biti e samo 1.500 RAZNOLIKOST: 40% ivih organizama na zemlji je ugroeno VODA: Pitka voda je postala rijetkost, pola svjetskog stanovnitva ima loiju opskrbu vodom no u doba starog Rima ENERGIJA: 80% potreba pokriva se neobnovljivim izvorima KLIMATSKE PROMJENE: Od zadnjeg ledenog doba razina mora je porasla za 122 metra

26. prosinac 2013.

26

26. prosinac 2013.

27

Neka vana pitanja

Koji oblici nacionalnog i meunarodnog zakonodavstva mogu osigurati ravnoteu izmeu profitabilnosti i javnog dobra? Koja razina transparentnosti moe zatititi ope dobro a da istovremeno osigura podrku razvoju Socijalni kapital se nedovoljno koristi Postoje li etiki temelji trine ekonomije? Umjesto oporezivanja zaposlenih treba oporezivati potronju koja nije samopodriva

26. prosinac 2013.

28