Vodi li akademska mobilnost k odljevu mozgova?

Autori: Vanja Ivoevi, Ninoslav ukanec (Institut za razvoj obrazovanja)

Zagreb 11. listopada 2012.
Meunarodna mobilnost i Europski prostor visokog obrazovanja
Meunarodna mobilnost studenata, nastavnog i istraivakog osoblja, te akademska suradnja izmeu visokoobrazovnih institucija unutar
Europskog prostora visokog obrazovanja visoko je na listi prioriteta Europske unije i Bolonjskog procesa. Europska komisija istie kako
meunarodna mobilnost studenata, nastavnog i istraivakog osoblja treba postati pravilo, a ne iznimka.1 tovie, u kontekstu
ekonomske krize, Komisija posebno istie vanost mobilnosti za jaanje kompetitivnosti Europe, te ostvarenja ciljeva Lisabonske
strategije koji bi trebali osigurati rast i zapoljavanje 2.
Meunarodna mobilnost studenata te nastavnog i istraivakog osoblja jedan je od ciljeva, ali i kljuan pokazatelj uspjenosti stvaranja
Europskog prostora visokog obrazovanja. Na desetu godinjicu Bolonjskog procesa postavljen je ambiciozan cilj: 20% studenata koji e
diplomirati 2020. godine iskusit e neki oblik meunarodne mobilnosti tijekom svog studija.3 Hrvatska, kao i druge zemlje potpisnice
Bolonjske deklaracije, obvezala se postii spomenuti cilj. Meutim, imajui u vidu trend neuravnoteene meunarodne mobilnosti
studenata unutar Europe (vei broj studenata iz istone Europe eli studirati u zemljama zapadne Europe), te potencijalne veze izmeu
meunarodne mobilnosti studenata i odljeva mozgova, pitamo se treba li Hrvatska razviti specifian pristup prema meunarodnoj
mobilnosti studenata?
Globalni trendovi u meunarodnoj mobilnosti
Postoji kljuna terminoloka razlika izmeu meunarodne mobilnosti studenata i odljeva mozgova. Meunarodna mobilnost odnosi se na
boravak u inozemstvu radi odreenog perioda studiranja (bilo da se radi o semestru, godini ili cijelom studijskom programu koji vodi ka
kvalifikaciji), dok se odljev mozgova odnosi na trajni odlazak iz zemlje.
Vie od 4,1 milijuna studenata u svijetu je studiralo izvan svoje zemlje u 2010. godini, to je pet puta vie u odnosu na 1975. godinu kada
ih je izvan svoje zemlje studiralo 0,8 milijuna4. Veliki skok se dogodio izmeu 2000. i 2010. godine kada se broj studenata koji su
studirali u inozemstvu poveao za ak 99% s 2,1 na 4,1 milijun studenata5. Oekuje se da e trend poveane meunarodne mobilnosti
studenata i dalje rasti.
1 European Commission. (2008). Report of the High Level Expert Forum on Mobility. Accessed from http://ec.europa.eu/education/doc/2008/mobilityreport_en.pdf on 9.10.2012.
2 European Commission. (2009). Green Paper on Promoting the Learning Mobility of Young People. Accessed from http://eurlex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2009:0329:FIN:EN:PDF on 9.10.2012.
3 Leuven/Louvain-la-Neuve Communiqu. (2009). Accessed from http://www.ond.vlaanderen.be/hogeronderwijs/bologna/conference/documents/Leuven_Louvain-laNeuve_Communiqu_April_2009.pdf on 9.10.2012.
4 OECD (2012), Education at a Glance 2012: OECD Indicators, OECD Publishing.
5 OECD (2012), Education at a Glance 2012: OECD Indicators, OECD Publishing.

Preradovieva 33 / 10000 Zagreb / Hrvatska

t: + 385 1 4555 151, + 385 1 4817 195 / f: + 385 1 4555 150
iro@iro.hr / www.iro.hr
OIB: 88292527040

Veliki porast meunarodno mobilnih studenata s jedne strane je odraz ukupnog poveanja broja studenata u svijetu, no i aktivnih politika
drava koje se globalno natjeu za meunarodne studente i visokokvalificiranu radnu snagu. Meutim, nedovoljno je istraivanja
posveeno analizi veza izmeu poveane meunarodne mobilnosti i odljeva mozgova. International Labour Office (ILO) istie kako je dio
drava, posebno onih unutar Europske unije, olakao vizne reime za studente i visokokvalificiranu radnu snagu, ali su takoer vrlo
selektivno olakale ostanak i zapoljavanje studenata nakon isteka perioda mobilnosti. Primarno su te drave olakale ostanak
studentima doktorskih studija, te studentima koji studiraju na programima iz podruja koje drave procjenjuju vanim za vlastitu
konkurentnost u globalnom okruenju. Takoer olakale su ostanak onim studentima iji profili mogu popuniti uoeni manjak na tritu
rada svojih drava.6
Trendovi u meunarodnoj mobilnosti hrvatske akademske zajednice
Prema statistikama UNESCO-a, ukupno je 6.861 hrvatskih studenata studiralo na visokim uilitima u inozemstvu u 2009. godini. Njih
80% upisalo je studijske programe u zemljama Europske unije7. Najvei broj hrvatskih studenata studira (redom) u Austriji, Italiji,
Njemakoj, Sloveniji i SAD-u. UNESCO navodi kako stopa odlazne studentske mobilnosti (outbound mobility ratio)8 u Hrvatskoj iznosi
4,93%. Ovime se Hrvatska svrstava u zemlje s iznad prosjenom stopom odlazne studentske mobilnosti. U Europi, iznad prosjenu stopu
odlazne mobilnosti imaju uglavnom zemlje Istone i Jugoistone Europe, ali i pojedine zemlje poput Austrije, vicarske, Irske i Norveke.
Primjerice, stopa odlazne mobilnosti je visoka u zemljama poput Crne Gore (18%), Bosne i Hercegovine (12%) i Bugarske (8,6%), dok je
ta stopa vrlo niska u Ujedinjenom Kraljevstvu (0,9%) i panjolskoj (1,22%).
Broj hrvatskih dravljana koji su 2009. upisani na studijske programe u inozemstvu,
te udio ukupnog broja hrvatskih studenata u inozemstvu

1
Austrija
1.671
24.3%
2
Italija
1.318
19.2%
3
Njemaka
1.043
15.2%
4
Slovenija
711
10.4%
5
SAD
607
8.8%
6
Srbija
451
6.6%
7
Ujedinjeno Kraljevstvo
211
3.1%
8
Francuska
136
2.0%
9
Maarska
108
1.6%
10 vicarska
89
1.3%
Izvor: Tablicu pripremio Institut za razvoj obrazovanja na temelju podataka iz baze podataka UNESCO-a.

6 Kuptsch, C. (2003). Foreign Students in Europe: Between Red Carpet and Red Card. Note prepared for the IILS/ILO workshop Temporary migration Assessment and practical proposals
for overcoming protection gaps, Geneva, 18-19 September 2003. Accessed from http://www.ilo.org/public/english/bureau/inst/download/kuptsch.pdf on 9.10.2012.
7 Vano je napomenuti da ovaj broj ukljuuje samo studente koji su upisali cijeli studijski program u inozemstvu te se ne odnosi na studente upisane u programe kratkorone studentske
razmjene.
8 Stopa odlazne studentske mobilnosti je postotak studenata upisanih u cijele studijske programe u inozemstvu u odnosu na ukupan broj studenata u Hrvatskoj. Stopa odlazne studentske
mobilnosti se dakle ne odnosi na studente upisane u programe kratkorone studentske razmjene.

Preradovieva 33 / 10000 Zagreb / Hrvatska

t: + 385 1 4555 151, + 385 1 4817 195 / f: + 385 1 4555 150
iro@iro.hr / www.iro.hr
OIB: 88292527040

Navedeni podaci ukazuju na to da su mladi ljudi iz Hrvatske meunarodno mobilni, to je pozitivna pojava u globalnom okruenju. Pri
tome stope odlazne mobilnosti nisu zabrinjavajue visoke. Meutim, smatramo potrebnim sustavno istraiti razvoj akademskih karijera
mobilnih studenata, kao i njihova iskustva na tritu rada, te utvrditi omjer studenata koji se vraaju u Hrvatsku, koji i dalje ostaju
mobilni tijekom svojih karijera, te koji broj doista trajno emigrira izvan Hrvatske.
Mogui policy odgovori vezani uz meunarodnu mobilnost
Prije no to se otvori rasprava o moguim policy odgovorima na uoene trendove u meunarodnoj mobilnosti, vano je istaknuti da su
normativni stavovi prema meunarodnoj mobilnosti dio naih normativnih stavova prema svijetu i drutvu, posebno globalizaciji, dravi i
identitetu. Policy odgovori uvjetovani su nainom na koji promatramo problem. Jonsson9 istie vanost promatranja meunarodne
mobilnosti kroz iru prizmu propitkivanja veza izmeu ljudi i mjesta, te odnosa drutva, kulture i prostora. Drugim rijeima Jonsson
smatra kako pitanje hoemo li meunarodnu mobilnost vidjeti kao primarno pozitivnu ili negativnu ponajvie ovisi o nainu na koji
promatramo drutvo.
Analizirajui razliite poglede na odnos globalizacije i drave, drugi pak autor, Cemmel,10 identificira tri diskursa vezana uz meunarodnu
mobilnost. On istie kako je danas dominantan diskurs ljudskog kapitala o meunarodnoj mobilnosti temeljen na linearnim,
pozitivistikim i kvantitativnim modelima koji podrazumijevaju simplificiran pogled na problem odljeva mozgova. Diskurs temeljen na
pitanjima ljudskog kapitala, pojednostavljeno, podrazumijeva da je gubitak visoko kvalificiranih pojedinaca, koji odlaze zbog boljih
uvjeta rada i ivota, problem. Policy odgovor na ovako postavljen problem u meunarodnoj mobilnosti bio bi usmjeren na osmiljavanje
sustava kojim bi zemlja koja je dobila mozgove kompenzirala gubitak ljudskog kapitala zemlji koja ih je izgubila.
Dio pak drutvenih znanstvenika istie kako spomenute politike kompenzacije postavljaju simplificirane kauzalne veze izmeu razloga
odlaska i samog odlaska, te ne uzimaju u obzir da se priroda meunarodne mobilnosti u globaliziranom svijetu promijenila. Oni tvrde da
danas svjedoimo trendu cirkulacije mozgova gdje pojedinci odlaze iz svoje zemlje, ali ne iskljuivo u jednu zemlju, ve migriraju iz
"prve" u "drugu" pa u "treu" zemlju, a zatim se esto i vraaju u svoje zemlje. To je znaajna razlika u odnosu na termin odljev
mozgova kada su pojedinci odlazili iz jedne zemlje zauvijek u drugu zemlju. Unutar diskursa cirkulacije mozgova problem gubitka
ljudskog kapitala ne postoji, jer u globaliziranom svijetu drave nisu kljuni akteri, te se ljudski kapital slobodno kree i doprinosi
razvoju globaliziranog drutva. Ovdje je cirkulacija mozgova sama za sebe policy odgovor.
Cemmel istie i treu vrstu policy odgovora vezanog uz meunarodnu mobilnost koji proizlazi iz postmodernistikog shvaanja
mobilnosti, a koji se ne moe definirati niti kao politika kompenzacije, niti kao cirkulacija mozgova u globaliziranom svijetu. Taj trei
pristup naziva ujednaenim tokovima mobilnosti i vezuje ga uz aktivnosti koje se odnose na meunarodnu mobilnost Europske unije i
zemalja potpisnica Bolonjskog procesa. Taj pristup podrazumijeva aktivnu ulogu drava u identificiranju tokova mobilnosti i pronalaenju
rjeenja kako bi se uoeni tokovi ujednaili putem uspostave zajednikih programa mobilnosti, aktivnih politika privlaenja studenata,
uvjetovanja potpore za sudjelovanje u mobilnosti povratkom i slino.

9 Jonsson, G. (2011). Non-migrant, sedentary, immobile, or left behind?. International Migration Institute. Accessed from http://www.imi.ox.ac.uk/pdfs/imi-working-papers/wp-11-39non-migrant-sedentary-immobile-or-left-behind on 9.10.2012.
10 Cemmel, J. (2012). Brain drain: brain gain, brain circulation. Presentation given at the Council of Europe Seminar on Student and Staff Mobility in Higher Education: Challenges and
Opportunities held 26 -27 June 2012, Vienna, Austria.

Preradovieva 33 / 10000 Zagreb / Hrvatska

t: + 385 1 4555 151, + 385 1 4817 195 / f: + 385 1 4555 150
iro@iro.hr / www.iro.hr
OIB: 88292527040

Shematski prikaz tri kljuna diskursa/paradigme koje navodi Cemmel s pripadajuim policy odgovorima.

Diskurs/Paradigma

Terminologija

Drava kao kljuan akter

politika
Odljev mozgova (Brain

drain)
Policy odgovor

Politike kompenzacija

Naglasak je na
globalizaciji i smanjenoj
ulozi drave
Cirkulacija mozgova
(Brain circulation)
Cirkulacija mozgova kao

policy odgovor

Postmoderan pristup

Ujednaeni tokovi
mobilnosti (Balancing
policies)
Aktivno usklaivanje
tokova mobilnosti

Izvor: Cemmel, J. (2012)11

Umjesto zakljuka
Ovim lankom eljeli smo ukazati na razliite pristupe u oblikovanju javnih politika vezanih uz meunarodnu mobilnost studenata,
nastavnog i istraivakog osoblja te kako oni ovise, prema Jonssonu, o nainu na koji promatramo svijet i drutvo. Ne postoji samo jedan
policy odgovor, ve on ovisi o nainu na koji promatramo problem, odnosno kroz koju paradigmu promatramo razvoj drutva, drava i
globalizaciju. Meunarodna mobilnost studenata, nastavnog i istraivakog osoblja moe biti vezana uz odljev mozgova, ali i ne mora
moemo ju vezati uz cirkulaciju mozgova, ujednaene tokove mobilnosti ili pak uz neto tree. Zadatak je nositelja javnih politika
vrijednosno se odrediti prema problemu, te pronai prikladne policy odgovore. To e sasvim sigurno zahtijevati koordinirani napor
razliitih dijelova javne uprave (ministarstava nadlenih za visoko obrazovanje, gospodarstvo i trite rada), akademske zajednice,
gospodarskog sektora i organizacija civilnog drutva u iznalaenju prikladnih policy odgovora.
O ovim vanim pitanjima za hrvatsko drutvo bit e rijei na okruglom stolu Strateki pristup mobilnosti studenata i internacionalizacija
visokog obrazovanja koji e se odrati 16.10.2012. u Zagrebu te 18.10.2012. u Rijeci u okviru Sajma stipendija i pratee obrazovne
ponude (http://www.stipendije.info/hr/sajam/program). Sudionici okruglog stola bit e predstavnici Ministarstva znanosti,
obrazovanja i sporta RH, Agencije za mobilnost i programe EU, visokih uilita kao i svi zainteresirani za ovu temu.

11 Cemmel, J. (2012). Brain drain: brain gain, brain circulation. Presentation given at the Council of Europe Seminar on Student and Staff Mobility in Higher Education: Challenges and
Opportunities held 26 -27 June 2012, Vienna, Austria.

Preradovieva 33 / 10000 Zagreb / Hrvatska

t: + 385 1 4555 151, + 385 1 4817 195 / f: + 385 1 4555 150
iro@iro.hr / www.iro.hr
OIB: 88292527040