You are on page 1of 8

Talasno kretanje

Nastanak i vrste mehanikih talasa (AP97-98) Jednaina ravnog i sfernog talasa (AP98-101) Brzina prostiranja talasa (AP102) Polarizacija i interferencija talasa (AP103-106) Hajgensov princip (AP109-110) Difrakcija talasa (AP110-111) Zakon odbijanja talasa (AP111-112) Zakon prelamanja talasa (AP112-113) Stojei talasi (AP106-109)

Talasno kretanje

Nastanak i vrste mehanikih talasa.


Materija u sva tri agregatna stanja predstavlja elastinu sredinu kroz koju se mogu prostirati mehaniki talasi. Kada na esticu elastine sredine deluje neka spoljanja sila:
sila je izvodi iz ravnotenog poloaja i estica poinje da osciluje; oscilacije se prenose na susedne estice usled meusobne

povezanosti estica molekularnim silama; sredini naziva se talasno kretanje;

proces prenoenja ili prostiranja oscilacija estica u elastinoj pojava se naziva talas.

Za nastanak mehanikog talasa potrebno je postojanje:


izvora (oscilatora) i elastine sredine.

Talasno kretanje
Nastanak i vrste mehanikih talasa.

Talasno kretanje
Nastanak i vrste mehanikih talasa.

Pri mehanikom kretanju:


estice koje osciluju ne kreu se sa talasom, ostaju na svojim mestima oscilujui oko ravnotenih poloaja, kroz prostor se iri poremeaj u obliku mehanikog talasa ija

Prema pravcu oscilovanja estica elastine sredine u odnosu na pravac prostiranja talasa, talasi se dele na:
longitudinalne (uzdune) talase - estice elastine sredine osciluju u

pravcu prostiranja talasa; mogu se prostirati kroz bilo koju sredinu.

brzina zavisi od:


transverzalne (poprene) talase - estice elastine sredine osciluju u

elastinih osobina sredine i gustine sredine.

pravcu normalnom na pravac prostiranja talasa; mogu se prostirati kroz vrsta tela.

Brzina osilovanja estica elastine sredine se razlikuje od brzine prostiranja talasa.

Talasno kretanje
Nastanak i vrste mehanikih talasa.

Talasno kretanje
Nastanak i vrste mehanikih talasa.

Kreiranje talasa:

Prema broju dimenzija kojima se ire, talasi se dele na:


jednodimenzionalne (linijske) talase, dvodimezionalne (povrinske) talase, trodimenzionale (prostorne) talase.

Talasno kretanje
Nastanak i vrste mehanikih talasa.

Talasno kretanje
Nastanak i vrste mehanikih talasa.

Prema broju dimenzija kojima se ire, talasi se dele na:


jednodimenzionalne (linijske) talase, dvodimezionalne (povrinske) talase, trodimenzionale (prostorne) talase.

Prema broju dimenzija kojima se ire, talasi se dele na:


jednodimenzionalne (linijske) talase, dvodimezionalne (povrinske) talase, trodimenzionale (prostorne) talase.

Talasno kretanje
Nastanak i vrste mehanikih talasa.

Talasno kretanje
Nastanak i vrste mehanikih talasa.

Talasi se dele i na:


progresivne talase - kreu se u jednom pravcu prenosei energiju sa

estice na esticu,

Izazivanjem poremeaja talas se iri na sve strane obuhvatajui ceo prostor oko izvora.
Geometrijsko mesto taaka koje osciluju sa istom fazom naziva se

stojee talase - u toku vremena ne menjaju oblik; neke estice

miruju a neke osciluju - prenoenje energije se najpre vri u jednom a zatim u drugom smeru.

talasni front.

Prema obliku talasnog fronta talasi se dele na:


ravanske talase, sferne talase.

Talasno kretanje
Nastanak i vrste mehanikih talasa.

Talasno kretanje
Jednaina ravnog i sfernog talasa.

Veliine talasa:
talasna duina - rastojanje izmeu bilo koje dve susedne estice u

istoj fazi du pravca prostiranja talasa;

frekvencija - broj oscilacija u jednoj sekundi; brzina prostiranja talasa u.

Talasno kretanje je posledica oscilatornog kretanja, a oscilatorno se moe svesti na rotaciono, pa se ove tri vrste kretanja mogu povezati:
plava taka izvodi rotaciono kretanje, crvena taka vri oscilatorno (harmonijsko) kretanje du y-ose, ako estice elastine sredine prate kretanje crvene take javlja se

u =

talasno transverzalno kretanje du x ose.

[Hz]

Talasno kretanje
Jednaina ravnog i sfernog talasa.

Talasno kretanje
Jednaina ravnog i sfernog talasa.

estica elastine sredine u koordinatnom poetku osciluje po zakonu:

y = y0 sin t

Jednaina ravnog talasa opisuje kretanje estice na bilo kom rastojanju du x-ose:

Da bi talas preao put od x=0 do estice na udaljenosti x i pobudio je na oscilovanje potrebno je vreme:

t1 =

estica na udaljenosti x e kasniti sa oscilovanjem u odnosu na esticu u koord. poetku za vreme t1 pa e ona oscilovati po zakonu:

x u

x y = y0 sin (t ) u

Jednaina sfernog talasa:

y = y0 sin (t t1 ) x y = y0 sin (t ) u

y=

y0 r sin (t ) r u

r - rastojanje od izvora

Talasno kretanje
Brzina prostiranja talasa kroz elastinu sredinu.

Talasno kretanje
Brzina prostiranja talasa krzo elastinu sredinu.

Brzina prostiranja poremeaja (energije) kroz elastinu sredinu. Razlikuje se od brzine oscilovanja estica. Longitudinalni talas kroz vrstu sredinu:

Longitudinalni talas kroz gas:

u=

P
R T M

odnos specifinih toplota pri stalnom pritisku i zapremini pritisak gasa

u=

modul elastinosti gustina sredine

Pri normalnim pritiscima i temperaturama:

u=

RT
M

gasna konstanta apsolutna temperatura masa jednog mol gasa

Longitudinalni talas kroz tenosti:

u=

modul stiljivosti gustina sredine


Transverzalni talas:

u=

modul smicanja

Talasno kretanje
Polarizacija talasa.

Talasno kretanje
Interferencija talasa.

Prolaskom transverzalnog talasa sa sloenim talasnim kretanjem kroz odreene filtre, estice elastine sredine mogu da osciluju samo u jednoj ravni. Pojava se naziva polarizacija. Vertikalno Primer konopca. polarisani Energija talasa ostaje talas Vertikalni otvor ista samo je usmerena. Horizontalno Linerana polarizacija.
polarisani talas Horizontalni otvor

Slaganje dva ili vie talasa koji se istovremeno prostiru kroz neku elastinu sredinu. estice elastine sredine osciluju i zbog jednog i zbog drugog talasa.
Dolazi do slaganja oscilacija; Javljaju se rezultujue oscilacije praene rezultujuim talasom.

Bez talasa Vertikalni i horizontalni otvor

Talasno kretanje
Interferencija talasa.

Talasno kretanje
Stojei talasi.

Interferencija dva talasa kada su frekvencije i amplitude talasa iste.


Sustizanje talasa:

Interferencija dva progresivna talasa kada su frekvencije i amplitude talasa iste a smerovi prostiranja razliiti daje stojee talase.

konstruktivna interferencija - talasi se sustiu sa razlikom puteva koja je jednaka celom broju talasnih duina; dobija se maksimalno pojaanje talasa - amplitude se sabiraju. destruktivna interferencija - talasi se sustiu sa razlikom puteva koja je jednaka neparnom broju polovina talasnih duina; dobija se maksimalno slabljenje talasa odnosno ponitenje talasa.

s = n , n = 1,2,3K

sve estice nemaju iste amplitude; javljaju se trbusi sa najveim amplitudama i vorovi bez oscilacija.

s = ( 2n + 1)

, n = 1,2,3K

Talasno kretanje
Stojei talasi.
y1 = y0 sin(t kx) y2 = y0 sin(t + kx)
y = y1 + y2 = 2 y0 cos( 2

Talasno kretanje
Stojei talasi.

x) sin(t )
vibrator vor trbuh vor trbuh vor

izvor naizmenine struje (isklju (uklju en) en)

Talasno kretanje
Hajgensov princip. Difrakcija i difuzija talasa.

Talasno kretanje
Hajgensov princip. Difrakccija i difuzija talasa.

Hajgensov princip:
Svaki deli elastine sredine do koga dopire talas, postaje izvor

Hajgensov princip objanjava pojave:


difrakcije - savijanja talasa pri nailasku na prepreku,

novih elementarnih talasa.

difuzije - prolazak talasa kroz otvore ije su dimenzije male u

poreenju sa talasnom duinom.

Talasni front stie do prepreke:


javlja se itav niz talasnih izvora elemetarnih talasa, interferencijom svih talasa se dobija novi rezultujui talasni front.

Talasno kretanje
Refleksija (odbijanje) talasa.

Talasno kretanje
Refleksija (odbijanje) talasa.

Refleksija (odbijanje) talasa je pojava nagle promene pravca prostiranja pri nailasku na diskontinuitet sredine prepreku. prepreka prepreka
Reflektovan talas

Pravila:
upadni ugao jednak je reflekovanom uglu, upadni i reflektovani talas nalaze se u istoj ravni.

Upadni talas

Pre refleksije

Nakon refleksije

Talasno kretanje
Prelamanje talasa.

Talasno kretanje
Prelamanje talasa.

Prelamanje talasa je pojava savijanja talasa, odnosno odstupanje od pravolinijskog kretanja. Pojava nastaje:
pri prostiranju talasa kroz nehomogenu sredinu, pri prelasku iz jedne u drugu sredinu sa razliitim brzinama

Fresnelov zakon:
sin 1 c1 = sin 2 c2
c1 > c2

1 > 2

prostiranja talasa.

Pored refleksije talasa nastaje i interferencija talasa.

Zakon definie nain prelamanja talasa u zavisnoti od osobina sredina kroz koju se talas prostire, odnosno od brzina prostiranja talasa kroz sredine.

Test pitanja - kolokvijum


1. Talasno kretanje i uslovi za nastajanje talasa.

Test pitanja - kolokvijum


4. Veliine talasa i njihova meusobna veza.

Proces prenoenja ili prostiranja oscilacija estica u elastinoj sredini naziva se talasno kretanje. Uslovi za nastajanje talasa su postojanje izvora i elastine sredine.

2. Podela talasa prema pravcu oscilovanja estica.


talasna duina - rastojanje izmeu bilo koje dve susedne estice u istoj fazi du pravca prostiranja talasa; frekvencija - broj oscilacija u jednoj sekundi; u = brzina prostiranja talasa u.

Longitudinalni (uzduni) talasi - estice elastine sredine osciluju u pravcu prostiranja talasa; mogu se prostirati kroz bilo koju sredinu. Transverzalni (popreni) talasi - estice elastine sredine osciluju u pravcu normalnom na pravac prostiranja talasa; mogu se prostirati kroz vrsta tela.

5. Interferencija talasa i vrste intereferencije.


Slaganje dva ili vie talasa koji se istovremeno prostiru kroz neku elastinu sredinu. Vrste interferencije: konstruktivna (maksimalno pojaanje talasa) i destruktivna (maksimalno slavljenje) interferencija.

3. Talasni front i podela talasa prema obliku talasnog fronta.


Geometrijsko mesto taaka koje osciluju sa istom fazom naziva se talasni front. Prema obliku talasnog fronta talase delimo na ravanske i sferne talase.

6. Stojei talasi.

Interferencija dva progresivna talasa kada su frekvencije i amplitude talasa iste a smerovi prostiranja razliiti daje stojee talase. Sve estice nemaju iste amplitude, javljaju se trbusi sa najveim amplitudama i vorovi bez oscilacija.

Test pitanja - kolokvijum


7. Difrakcija i difuzija talasa.

Difrakcija je savijanje talasa pri nailasku na prepreku. Difuzija je prolazak talasa kroz otvore ije su dimenzije male u poreenju sa talasnom duinom.

8. Refleksija talasa.

Refleksija talasa je pojava nagle promene pravca prostiranja pri nailasku na diskontinuitet sredine prepreku. Ppadni ugao jednak je reflekovanom uglu a upadni i reflektovani talas nalaze se u istoj ravni.

9. Prelamanje talasa.

Prelamanje talasa je pojava savijanja talasa, odnosno odstupanje od pravolinijskog kretanja.

sin 1 c1 = sin 2 c2

You might also like