SVJETSKI

BAROK

2. izdanje

Uvod
- pretpostavlja se da rije barok potjee od panjols!e rijei baruecco" ili od port#$als!e rijei barocco !oje ozna#j# biser nepravilnog oblika - # 18. stoljeu %no$o se #%jetni!a slui tom rijeju kao pogrdnom oznakom za likovnu umjetnost 17. stoljea &najprije za ar'ite!t#r# (ran)es)a Borro%inija i *ianlorenza Berninija+" s na%jero% da ista!n# njen# pre!o%jern# kienost - $#,e-i post#pno po$rdan prizv#!" rije se iz%e.# !raja /0. stolje-a i 1rvo$ svjets!o$ rata #vrstila i # rjeniku znanosti o knjievnosti " $dje je najprije oznaavala vladajui knjievni stil 17. stoljea " o,ilje2en $#sto% #potre,o% gura - dvadeseti' $odina poja% barok poeo se e -e #potre,ljavati i !ao oznaka za cijelo razdoblje u europskoj knjievnosti izme u renesanse i klasicizma - # znanosti o !nji2evnosti ezdeseti' i seda%deseti' $odina a3r%irao se i poja% manirizma" !ao ozna!e za me urazdoblje izme u renesanse i baroka - %aniriz%# se o,ino pri,rajaj# veliki pisci s kraja renesanse" pop#t 4ervantesa i S'a!espearea" do! se tipino% )rto% %aniriz%a s%atra osvije!tena upotreba knjievni" postupaka " sklonost pisaca da u svojim djelima komentiraju vlastiti rad & to se naziva i a#tore5eren)ijalnost+" !ao i poigravanje razliitim razinama knjievne kcije &pripovijest # pripovijesti" !azali te # !azali t#" itd.+ - !nji2evnopovijesnoj $eneraliza)iji o ,aro!# !ao pjesni tv# o,ilje2en# ,o$ati% 3$#ralni% stilo% ponaj,olje od$ovaraj# lirs!i op#si dvoji)e najznaajniji' pjesni!a iz razdo,lja o!o /677. $odine8 #iambattiste $arina i %uisa de #&ngore

9#is de *:n$ora ; Ar$ote

- pjesnik !panjolskog baroka - nje$ov pjesni!i jezi! je esto p#n mitolo!ke simbolike" neprist#pane neo,razovan# itatelj# &poe%e Samoe" Polifem i Galatea" o,je o!o /6//. $odine+ - s%atra se jedni% od $lavni' predstavni!a kulteranizma &lat. cultus #en+" prav)a !oji je pre%a nje$ovi% epi$oni%a nazvan i gongorizam

*ia%,attista <arino
- pjesnik talijanskog baroka" zaetnik i predstavnik pravca koji je po njemu nazvan marinizmom - napisao je nekoliko tisua lirski" pjesama i veli!i %itolo !i spjev od '())) sti"ova Adonis

- on je a3r%irao novi #!#s # poeziji ne sa%o # Italiji ne$o i # dr#$i% e#rops!i% ze%lja%a - liri!a ,aro!a d#$#je %# rasko! jezika i pjesniki" slika" raznovrsno stilsko pretjerivanje te senzualni doivljaji ljubavi i prirode - # stils!o% s%isl# ,aro! je s!lon nagla!enom ukra!avanju - stils!a sredstva pop#t ,#jne meta*ore" kontrasta" paradoksa i "iperbole vrlo do,ro od$ovaraj# te2nji ,aro!ni' pjesni!a da izraze nestalnost i prividnost svega u svijetu pa ak i vlastitog ivota - koneto &tal. concetto+ je stils!a 3$#ra vrlo pop#larna # razdo,lj# ,aro!a" a te%elji se na vje!tini pronalaenja slinosti izme u pojava i predmeta koji su naizgled potpuno razliiti

9ope de Ve$a
- !panjolski dramatiar i pjesnik - #z 4ervantesa je najznaajniji predstavnik !panjolske literature - stvarao je ne#vjerljivo% la!o-o%" te je plodnosti i raznovrsnosti svo$ op#sa ostao nenadma!en # povijesti svjets!e !nji2evnosti - napisao je8 nekoliko tisua lirski" pjesama" niz epski" djela u sti"u i prozi te preko +))) drama &od !oji' je sa#vano sa%o >?7+ - !azali te 9opea de Ve$e i%a sve puke karakteristike - ia!o je vr'#na) svoje #%jetnosti dose$ao # liri)i" 9ope de Ve$a je ipa! prvenstveno znaajan !ao dramski pisac - on je tvorac !panjolskog narodnog kazali!ta i novog tipa renesansne komedije prilago ene ukusu !panjolskog gledatelja eljnog zabave

O,ilje2ja nje$ove dra%e

- napu!tanje aristotelskog trojedinstva - spajanje traginog i kominog - uvo enje radnje s dvostrukim zapletom - te%ats!i" djela s# %# vrlo raznoli!a@ od biblijske tematike" antike mitologije" do tada!nje suvremene tematike &opisi" do$a.aji iz ple%i-!i' sredina+ - ta!ozvane komedije plata i maa - # ti% !o%edija%a zaplet se vrti oko !panjolskog poimanja asti &2ivi% dijalozi%a" vje to vo.eni% intri$a%a"...+

4alder:n de la Bar)a
- najvei dramatiar !panjolskog baroka i posljednji veliki pisac zlatnog doba !panjolske knjievnosti - napisao je oko +)) kazali!ni" komada" od !oji' s# A7 kratka crkvena prikazanja u jednom inu &autos sacramentales+" pisana ve-ino% pot!raj 2ivota !ada je st#pio # sve-eni!i stale2 - od svjetovni' dra%a s# %# najpoznatije ivot je san i Zalamejski sudac - najznaajniji predstavni)i zlatno$ do,a panjols!e !nji2evnosti s# %ope de ,ega" -alder&n de la .arca i $iguel de -ervantes /aavedra

TorB#ato Tasso
- talijanski pjesnik kasne renesanse - napisao je preko +))) lirski" pjesama" %no$o,rojne dijalo$e" najbolju talijansku pastirsku igru Aminta"... - naj,olje ostvarenje %# je veliki ep u +) pjevanja Osloboeni eru!alem" ispjevan # stan)a%a

>

- ,aro!ni ep ver$ilijans!o$ tipa %ora ,iti8 religiozno ispravan" instruktivan &a ne # prvo% red# za,avan+" teze moraju biti jasne" tema mora biti aktualna i narodna" a strukturno ep mora biti vrst - ta!o.er tre,a iz,je$avati odlas!e # ,ez,rojne epizode

Oslo,o.eni Jer#zale%
- radnja se te%elji na prvom kriarskom ratu - isprepli-# se *antastika i realnost" ulnost i vjerska egzaltacija - !asnije" pod pritis!o% in!vizi)ije" prera uje svoj spjev i pi e Osvojeni eru!alem

Stan)a
- naziva se i ottava rima - to je tipina stro*a talijanskog epa 1(. i 10. stoljea !oja se pro irila E#ropo% za'valj#j#-i #$led# Tassovo$ Osloboenog Jeruzalema i Ariostova Bijesnog Orlanda - stan)a je sastavljena od jedanaesteraca" e -e jampski intonirani"" s rasporedo% ri%a 1.1.1.--

<aniriza%
- to je ja!a stils!a tenden)ija" !oja se esto s%atra ,ilo ozna!o% )ijelo$ ,aro!a" ,ilo ne!o% vrsto% stila !oji se %o2e raza,rati ,ez o,zira na vrije%e # !oje% se pojavlj#je - s%atra se po!# aje% da se #spostavi na$la eno neprirodan nain izra2avanja !ao #%jetni!a !onven)ija" pa se ta!o %aniriza% # ta!vo% s%isl# # talijans!oj !nji2enosti esto naziva i marinizam" pre%a <arin# - # isto% se s%isl# # panjols!oj !oristi naziv gongorizam" pre%a *on$ori" te # 5ran)#s!oj !nji2evnosti precioznost pre%a <oliCreovi% !o%dija%a Precioza i Uena ena" a # !oji%a izruguje maniru neprirodno kienog naina izraavanja - # ire% s%isl#" %aniriza% ne odli!#je sa%o neprirodnost i prena$la ena stiliza)ija" ve- i %no$e dr#$e oso,itosti !oje se s#protstavljaj# renesansnoj ra)ionalnosti i o,je!tiviz%#" !ao to s# #vo.enje is!lj#i s#,je!tivne perspe!tive" nar# avanje prirodni' odnosa dijelova i )jeline" ja!o isti)anje detalja i s!lonost pre%a izvrtanj# svi' #o,iajeni' vrijednosti - # raznovrsnosti ,aro!ne !nji2evnosti prevladava s#,je!tiviza%" 'ipertro3ja stila i s!lonost pre%a izo,liavanj#