Šumarski List 2008 BR 01

RIJE GLAVNOGA UREDNIKA
TO NEDOSTAJE MINISTARSTVU ZAREGIONALNI RAZVOJ, UMARSTVO I VODNO GOSPODARSTVO VLADE REPUBLIKE HRVATSKE Novoosnovano Ministarstvo za regionalni razvoj, umarstvo i vodno gospodarstvo, s odobravanjem je prihvaeno od umarske struke, a zasigurno i vodnoga gospodarstrva. Oekuje se suradnja ove dvije privredne grane u smislu poboljanja naih krajobraznih prostora, s ciljem usklaivanja odnosa njihove hidroloke i silvikulturne komponente. ume i vode najvee bogatstvo kopnene Hrvatske, a gotovo svaki na graanin upoe predstavljaju p znat je je s ovisnou vode o umi, kao i ume o vodi. Bez dobro njegovane ume nema pitke vode, a niti uma ne moe uspijevati bez odreene koliine vode u tlu. ume i vode stvaraju svojim zajednikim djelovanjem u krajobrazu vrlo ugodan prostor za ivot. Hrvatska je na gotovo 50 % svojega kopnenoga prostora pokrivena prirodnom umom, kroz koju kao krvotok struje rijeke i potoci. iva komponenta uma i voda, flora, fauna, gljive i mikroorganizmi predstavljaju golem kapital koji se u Hrvatskoj odlikuje prirodnou. S gospodarskog stajalita ume osiguravaju drvnu sirovinu visoke kakvoe i golem izvor energije u umskoj biomasi, ljekovite biljke i prirodnu hranu, dok vodotoci, posebno oni u brdima i gorju, nude energiju, pitku vodu i plovne puteve, a bogat riblji svijet nudi se kao zdrava bjelanevina u vodotocima i ribnjacima. Upravo u cjelini koju obuhvaa nae Ministarstvo manjka jedna znaajna komponenta, nedostaje organizirana zatita prirode, koja je kao Dravni zavod za zatitu prirode pripojena Ministarstvu kulture. Kultura je zaista znaajna i cijenjena djelatnost koja sadri mnotvo sastavnica, od filma, kazalita, knjievnosti, likovne umjetnosti, muzeja, arheologije i jo puno sadraja, gdje zatita prirode predstavlja efemeran drugorazredni problem. Zatita prirode usko je povezana sa umarstvom. Dokaz tome je osam nacionalnih parkova u Hrvatskoj, od kojih je samo jedan (Kornati) bez ume, dok je u ostalih sedam uma osnovni fenomen zatite. Nacionalne parkove preuzela je zatita prirode izravno od umarstva, i danas bi se bilo gdje u hrvatskim dravnim umama, koje su 98 % prirodnog sastava, mogao osnovati nacionalni park. U njima je uzgojnim i ureivakim postupcima osigurana prirodna obnova i odrivi razvoj, pa one u cijelosti predstavljaju objekt zatiene prirode. Uvjereni smo, kako bi zatita prirode u zajednitvu sa umarstvom i vodnim gospodarstvom vie doprinijela opoj zatiti prirode i okolia. Predlaemo stoga dananju Dravnu upravu za zatitu prirode, trenutano prislonjenu uz Ministarstvo kulture, pripojiti Ministarstvu regionalnog razvitka, umarstva i vodnoga gospodarstva, zbog bolje primjene zatite prirode i okolia i uinkovitijega korienja iskusnih kadrova odnosnog Dravnog zavoda u konkretnoj zatiti prirode i unapreenja bioloke raznolikosti umskih i slatkovodnih ekosustava. Potrebno je naglasiti, kako je zatita prirode u veini europskih zemalja organizacijski ustrojena zajedno sa umarstvom. Prof. dr. sc. Branimir Prpi
Naslovna stranica Front page: Proljee, zar ve? Moda je ipak ova visibaba uranila. Spring time already or is this snowdrop a little early. (Foto Photo: B. Hraovec) Naklada 1880 primjeraka
UDK 630* (05):54-02/061.2
ISSN 0373-1332 CODEN SULIAB
UMARSKI
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Dalibor Bakrati, dipl. ing. Davor Beljati, dipl. ing. Dr. sc. Miroslav Benko Stjepan Blaievi, dipl. ing. Mr. sc. Miroslav Brnica Davor Butorac, dipl. ing. Mr. sc. Zoran urevi Prof. dr. sc. Ivica Grbac Dubravko Hodak, dipl. ing. 10 11 12 13 14 15 16 17 Ureivaki savjet: Hranislav Jakovac, dipl. ing. Mr. sc. Petar Jurjevi, predsjednik edomir Krimani, dipl. ing. Mr. sc. Josip Malnar Dr. sc. Josip Margaleti Ivan Matasin, dipl. ing. Akademik Slavko Mati Vlatko Petrovi, dipl. ing.
LIST
18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. Dragomir Pfeifer, dipl. ing. Prof. dr. sc. Branimir Prpi Emilija Seidl, dipl. ing. Krunoslav Szabo, dipl. ing. Draen trkovi, dipl. ing. Branko Trifunovi, dipl. ing Oliver Vlaini, dipl. ing Zdravko Vukeli, dipl'Ing.
Znanstveno-struno i staleko glasilo Hrvatskoga umarskog drutva

Journal of the Forestry Society of Croatia Zeitschrift des Kroatischen Forstvereins Revue de la Socit forestire croate
Uredniki odbor po znastveno-strunim podrujima Doc. dr. sc. Dragutin Piman, umske prometnice 1. umski ekosustavi Prof. dr. sc. Joso Vukeli urednik podruja Prof. dr. sc. Dubravko Horvat, mehanizacija umarska fitocenologija u umarstvu Urednici znanstvenih grana: Prof. em. dr. sc. Marijan Brenjak, pilanska prerada drva Prof. dr. sc. Jozo Franji, umarska botanika Doc. dr. sc. Slavko Govorin, nauka odrvu, tehnologija drva i fiziologija umskoga drvea .Zatita uma Izv. prof. dr. sc. Marilena Idojti, dendrologija Dr. sc. Miroslav Harapin, urednik podruja Dr. sc. Joso Graan, genetika i oplemenjivanje Fitoterapeutska sredstva zatite uma umskoga drvea Urednici znanstvenih grana: Prof. dr. sc. Milan Glava, umarska f fitopatologija, Izv. prof. dr. sc. Nikola Pernar, umarska pedologija i ishrana umskoga drvea integralna zatita uma Izv. prof. dr. sc. Marijan Grubei, lovstvo Izv. prof. dr. sc. Boris Hraovec, umarska entomologija Izv. prof. dr. sc. Josip Margaleti, zatita od sisavaca 2. Uzgajanje uma i hortikultura Akademik Slavko Mati, urednik podruja (mammalia) Silvikultura Mr. sc. Petar Jurjevi, umski poari .Izmjera i kartiranje uma Urednici znanstvenih grana: Izv. prof. dr. sc. Renata Pernar, urednik podruja Prof. dr. sc. Zvonko Seletkovi, ekologija i biologija uma, bioklimatologija Daljinska istraivanja i GIS u umarstvu Urednici znanstvenih grana: Dr. sc. Stevo Orli, umske kulture Dr. sc. Vlado Topi, melioracije kra, ume na kru Doc. dr. sc. Mario Boi, izmjera uma Izv. prof. dr. sc. Igor Ani, uzgajanje prirodnih uma, Dr. sc. Vlado Kuan, izmjera terena s kartografijom urbane ume Doc. dr. sc. Anamarija Jazbec, biometrika u umarstvu .Ureivanje uma i umarska politika Izv. prof. dr. sc. Ivica Tikvi, mikoriza i alelopatija Izv. prof. dr. sc. Milan Orani, sjemenarstvo i rasadniarstvo, Izv. prof. dr. sc. Juro avlovi, urednik podruja Izv. prof. dr. sc. eljko panjol, zatieni objekti prirode, Ureivanje uma hortikultura Urednici znanstvenih grana: Prof. em. dr. sc. Branimir Prpi, ekologija i njega krajolika, Prof. dr. sc. Rudolf Sabadi, marketing u umarstvu opekorisne funkcije uma Dr. sc. Stjepan Posavec, umarska ekonomika Prof. dr. sc. Ivan Martini, organizacija u umarstvu 3. Iskoritavanje uma Branko Metri, dipl. ing. um. informatika u umarstvu Prof. dr. sc. Ante Krpan, urednik podruja Iskoritavanje uma Hranislav Jakovac, dipl. ing. um., staleke vijesti, Urednici znanstvenih grana: bibliografija, umarsko zakonodavstvo, povijest umarstva lanovi Ureivakog odbora iz inozemstva
Prof. dr. se. Vladimir Beus, Bosna i Hercegovina Prof dr. se. Vjekoslav Glava, Njemaka Prof dr. se. Emil Klimo, eka Doc. dr. se. Botjan Kosir, Slovenija Glavni i odgovorni urednik prof. dr. sc. Branimir Prpi Tehniki urednik Hranislav Jakovac, dipl. ing. um. Lektor Dijana Sekuli-Blaina Dn se. Konrad Pintari, prof. em., Bosna i Hercegovina Prof dr. se. Milan Saniga, Slovaka Dn se. Martin Schneider-Jaeoby, Njemaka Prof dr. se. Iztok Winkler, Slovenija Znanstveni lanci podlijeu meunarodnoj recenziji. Recenzenti su doktori umarskih znanosti u Hrvatskoj, Slovakoj i Sloveniji, a prema potrebi i u drugim zemljama zavisno o odluci urednitva.
asopis je referiran u (Indexed in): Forestry abstracts, Cab abstracts, Agricola, Pascal, Geobase (IM) i dr. Na osnovi miljenja Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske, umarski list smatra se znanstvenim asopisom te se na njega primjenjuje 0-ta stopa PDV (lanak 57. g.)
SADRAJ CONTENTS IZVORNI ZNANSTVENI LANCI ORIGINALSCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 232.3 + 181.4 (001) 0 rani , M., D. H o r v at, N. Pernar, M. u nja r, D. B a k i , D. D r v o d e l i : Utjecaj mineralnog i biorazgradivoga ulja na rasadniku klijavost i rast sadnica hrasta lunjaka (Quercus robur L.) Influence of Mineral and Bio Oil on the Germination of Acorn and the Growth of Pedunculate Oak (Quercus Robur L.) Seedlings UDK 630* 907 (001) M et r o v i , A.: Opekorisne funkcije uma munike (Pinus heldreichii Christ) na planini vrsnici u Hercegovini Beneficial Functions of Whitebark Pine Forests (Pinus Heldreichii Christ) on the Mountain of vrsnica UDK 630* 188 (001) T r i n a j s t i , I.: Prilog poznavanju rasprostranjenosti ume tise i lipe As. Tilio-Taxetum Glava 1958 u Hrvatskoj Contribution to the Spreading of the Yew and Linden Forest Ass. Tilio-Taxetum Glava 1958 In Croatia PREGLEDNI LANCI REVIEWS UDK 630* 907.2 M a r t i n i , I., M. K o sovi , I. Grg i n i : Upravljanje rizicima pri posjeivanju i rekreacijskim aktivnostima u zatienim podrujima prirode Outdoor Activities and Visitor Risk Management in Protected Areas STRUNI LANCI PROFESSIONAL PAPERS UDK 630* 263 + 231 Mayer, ., . H e i m o v i : Obnova ritskih uma hrvatskog podunavlja uz oplemenjivanje sadnicama poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.) Regeneration of Floodplain Forests in the Croatian Podunavlje Region Combined with Planting Seedlings of Narrow-Leaved Ash (Fraxinus angustifolia Vahl.) UDK 630* 263 + 231 + 676 Posari, D.: Obnova spavanskih uma hrasta lunjaka (Quercus robur L.) oplodnim sjeama mogunosti poboljanja postojeeg naina rada Regeneration of Pedunculate oak forests in Spava by seed cutting possibilities of improving a recent working method ZATITA PRIRODE: A r a , K.: Eja livadarka (Circus pygargus L.) K r a n j e v , R.: Planika, Modro lasinje, Lombardijska kruika, Vjetica AKTUALNO: F r k o v i , A.: Kukavica (Cuculus canorus) ptica 2008. godine HD Ogranak Bjelovar: 5. Bjelovarski salon fotografije uma okom umara s meunarodnim sudjelovanjem G etz, D.: Kilovati struje dovode u pitanje budui regionalni park prirode Dravski ritovi i rezervat biosfere Drava Dunav 1 d o j t i , M,: Prvi patentirani hrvatski kultivari alepskogai crnoga bora, Pinus halepensis Lucia i P. nigra Lara OBLJETNICE: B r a d i , B.: Dvadeset godina organizirane zatite uma F r k o v i , A.: Stotinu godina u kraljevstvu zlatoroga KNJIGE I ASOPISI: P o t o n i k , I.: Dragutin P i m a n : umske prometnice Fl o r i j a n i , T.: Mladan V i d o v i i sur.: Lov u hrvatskoj Dalmaciji od prapovijesti do 21. stoljea Glava, M.: Bolesti i tetnici obine jele (Abies alba Mill.) u Bosni i Hercegovini G r o s p i , F.: L Italia forestale e montana ZNANSTVENI I STRUNI SKUPOVI: K ru i , T., I. Peut: 5. Ministarska konferencija o zatiti uma u Europi H a r a p i n , M.: 52. Seminar biljne zatite PRIZNANJA: H a r a p i n , M.: Zlatna medalja za mr. sc. Petra Jurjevia MEUNARODNA SURADNJA: D u n d o v i , J.: 2. Srednjoeuropska konferencija o biomasi IZ HRVATSKOGA UMARSKOGA DRUTVA: Jakovac, H. : Alpe-Adria 2008., 13. zimsko-porski susret umara IN MEMORIAM: M e t r o v i , .: Dr. sc. Radovan Krianec (1930 2007) C r n k o v i , V.: Mladen Vinski (1947 2007) Napomena: Urednitvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora
11
25
33
43
53 65 65 68 71 72 74 75 78 84 85 87 88 90 92 95 97 98 101 103
IZVORNI ZNANSTVENI LANCI UDK 630* 232.3 + 181.4 (001)
ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
umarski list br. 12, CXXXII (2008), 3-9
UTJECAJ M I N E R A L N O G I BIORAZGRADIVOGA ULJA NA RASADNIKU KLIJAVOST I RAST SADNICA HRASTA L U N J A K A (Quercus robur L.) INFLUENCE OF MINERAL AND BIO OIL ON THE GERMINATION OF ACORN AND THE GROWTH OF PEDUNCULATE OAK (Quercus Robur L.) SEEDLINGS Milan ORANI, Dubravko HORVAT, Nikola PERNAR, Marijan UNJAR, Darko BAKI, Damir DRVODELI1
SAETAK: Svrha je ovoga rada istraivanje utjecaja razliitih koncentracija mineralnog i biorazgradivoga ulja za podmazivanje lanaca motornih pila na rasadniku klijavost i poetni rast sadnica hrasta lunjaka (Quercus robur L.), kao najvanije umske vrste za podruje nizinske Hrvatske. Pokusi su obavljeni u dva rasadnika na pokusnim plohama od 1m2 (ukupno 28 ispitnih ploha i 2 kontrolne) proljevanjem po 3 koncentracije (0,1 l/m2, 0,2 l/m2, 0,5 l/m2) biorazgradivoga i mineralnog ulja. Provedena analiza pokazala je da poveana koncentracija mineralnoga ulja moe smanjiti rasadniku klijavost, a da ju biorazgradivo ulje moe poveati. Zbog nedovoljno izraene ovisnosti izmeu visine i promjera vrata korijena biljaka o vrsti i koncentraciji ulja, u analizu bi trebalo ukljuiti i prouavanje drugih imbenika. Na temelju pedolokih istraivanja moe se zakljuiti kako je tlo na zakorovljenim plohama bioloki aktivnije, to dovodi i do bre degradacije ulja.
UVOD I CILJ ISTRAIVANJA Introduction and aim of the research

Ulja za podmazivanje lanaca motornih pila nazivaju se Total loss oils, jer svo ulje nepovratno odlazi na povrinu prepiljenoga drva, u piljevinu, u tlo ili zavrava na lisnatim povrinama okolnoga bilja. Prema istraivanju (Skoup i U l r i c h 1994) pri sjei i izradi stabala najvea je koncentracija prolivenoga ulja s lanca motorne pile u sreditu mrlje (0,55 do 0,60 g/m2), a smanjuje se prema njenome rubu, gdje iznosi manje od 0,05 g/ m2. Skoup (2004) je ustanovio da se 7577 % ulja apsorbira u piljevinu, 713 % ostaje na povrini prepiljenoga drva i 1216 % odlazi u tlo. Uporaba je biorazgradivih ulja na reznim dijelovima motornih pila, potreba vremena pred kojega se postavljaju mnogobrojni zahtjevi u svrhu ouvanja bioraznolikosti i prirodnih uvjeta u ekosustavima (A u g u t i n et al. 2000). Biorazgradiva ulja za podmaziIzv. prof. dr. sc. Milan Orani, prof. dr. sc. Dubravko Horvat, izv. prof. dr. sc. Nikola Pernar, doc. dr. sc. Marijan unjar, doc. dr. sc. Darko Baki, Damir Drvodeli, dipl. ing. um. umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, HR-10000 Zagreb, Svetoimunska 25
vanje lanaca motornih pila pojavila su se 1986. godine. Bio ulja mogu biti nainjena od osnovne tekuine umjetnoga podrijetla (zasieni i nezasieni esteri) ili prirodnoga podrijetla (biljna ulja ili ivotinjske masti). Najee se kao osnovna tekuina upotrebljava repiino ulje, ali se mogu upotrijebiti i druga. U Finskoj se trenutno ispituju borova ulja, tzv. tall oil (Ta k a l o & Lauhanen 1994). Ukupna koliina ulja za podmazivanje lanaca motornih pila isputenoga u okoli u Finskoj procijenjena je na 2 mil. litara, dok se ta koliina u Hrvatskoj kree oko 420.000 litara godinje (Anon 1996). No, prema podacima poduzea Hrvatske ume, koje gospodari sa 80 % ukupne povrine uma, jedinina potronja ulja za podmazivanje lanca iznosi 0,168 l/m3, to je znatno vie od finskog primjera, gdje se zbog visoko mehanizirane sjee i izrade jedinina potronja kree od 0,015 l/m3 do 0,027 l/m3. Horvat i unjar (2003) zamijetili su znatno manju jedininu potronju biorazgradivoga i mineralnoga ulja za podmazivanje lanaca motornih pila koja se kretala od 0,07 l/m3 kod dovrnoga sijeka hrasta lunjaka, preko 0,04 l/m3 u
3
M. Orani, D. Horvat, N. Pernar, M. unjar, D. Baki, D. Drvodeli: UTJECAJ MINERALNOG I
umarski list br. 1 2, CXXXII (2008), 3-9
proredi bukove sastojine, do 0,035 l/m3 kod preborne sjee u sastojini jele. Takalo i Lauhanen (1994) ustanovljuju znatno manje troenje donjih dijelova zuba rezaa lanca pri koritenju biorazgradivih ulja za podmazivanje lanca, nego pri koritenju mineralnog ulja. Meutim, njihova mala oksidacijska stabilnost zahtijeva niske radne temperature. Viskoznost ulja je obrnuto razmjerna temperaturi, pa se zbog toga mogu pojaviti problemi s teljivou maziva tijekom zimskoga razdoblja, a ljeti je mogua pojava preobilnoga podmazivanja uslijed smanjene radne viskoznosti ulja. Dodavanjem aditiva biorazgradivim uljima poboljava se indeks viskoznosti (promjena viskoznosti s promjenom temperature), koji je tada usporediv s onim kod mineralnih ulja, a esto puta i bolji. L a uh an e n et al. (2000) tretiranjem biljaka u laboratoriju s biorazgradivim uljem ne utvruju njegovu tetnost. No, istovremeno anketiranjem radnika koji su koristili mineralno i biorazgradivo ulje evidentiraju mnogo vei utjecaj konih i alergijskih bolesti pri koritenju biorazgradivih ulja. Lauhanen i Kolppanen (2003) ustanovili su istraujui utjecaj dvije koncentracije (0,002 l/m2 i
4,0 l/m2) prolijevanja hidraulikoga ulja na klijanje sjemena obinoga bora (Pinus sylvestris L.) kroz tri tjedna u stakleniku, da su kod manje koncentracije obje vrste ulja smanjile klijavost, te da je mineralno ulje nepovoljnije. Vea je koncentracija 4,0 l/m2, koja odgovara incidentnom proljevanju ulja, bila smrtonosna za sve sjemenke. Glede tetnog utjecaja ulja na tlo i biljku potrebno je istai da ulje na povrini vrstih estica stvara film koji sprjeava kontakt estice s vodom i zrakom. Kod biljke se manifestira oteano disanje korijena, poremeaji u metabolizmu te u krajnjem sluaju suenje korijena (Bai et al. 1999). Istodobno opada i mikrobioloka aktivnost tla, te se naglo poveava zastupljenost anaerobnih bakterija, a smanjuje brojnost aeroba. Ovo je jednim dijelom i posljedica poremeaja C:N odnosa na tetu duika. Nadalje opada redoks-potencijal, a i reduciraju se spojevi eljeza, mangana, sumpora itd., to stvara uvjete za njihovu poveanu mobilnost. Zbog toga je svrha ovoga rada bila ispitivanje utjecaja razliitih koncentracija mineralnog i biorazgradivoga ulja na rasadniku klijavost ira, odnosno poetni rast sadnica hrasta lunjaka (Quercus robur L.), kao najvanije umske vrste za podruje nizinske Hrvatske.
PODRUJE ISTRAIVANJA - Investigation area

Pokus je postavljen u rasadnicima umski vrt umarskog fakulteta u Zagrebu i u rasadniku Lukavec na podruju umarije Velika Gorica, UP Zagreb. Prema Kppenovoj i Thorntwaitovoj klimatskoj razdiobi rasadnici umski vrt i Lukavec pripadaju u podruje umjereno tople kine klime s oznakom Cfwbx. U oba rasadnika tlo taksonomski pripada pseudogleju ravniarskom (stagnosol). U gornjih 30 cm tlo je prema teksturi glinasta ilovaa, a dublje poprima neznatno teu teksturu i prelazi u laku glinu. U rasadniku umski vrt tlo je neutralne do slabo alkalne reakcije, a u rasadniku Lukavec neutralne do slabo kisele. U oba sluaja tlo je osrednje opskrbljeno humusom u povrinskih 10 cm. U rasadniku Lukavec sadraj organske tvari (humoznost) bre opada s obzirom
Slika 1. Podruje istraivanja Figure 1 Investigation area
M. Orani, D. Horvat, N. Pernar, M. unjar, D. Baki, D. Drvodeli: UTJECAJ MINERALNOG I .
Nadmorska visina rasadnika Lukavec iznosi od na dubinu tla nego u rasadniku umski vrt. Openito se moe rei da je do dubine od 50 cm tlo u rasadniku 110120 m, a rasadnika umski vrt oko 123 m. Zraumski vrt znaajno humoznije od tla u rasadniku na udaljenost izmeu ova dva rasadnika iznosi svega 14,5 km. Lukavec.
MATERIJAL I METODE Material and methods

U svakom rasadniku osnovano je 14 pokusnih ploha povrine 1 m2. Sjetva ira hrasta lunjaka obavljena je u rasadniku Lukavec 6. 4. 2005. a u rasadniku umski vrt 30. 3. 2005. godine. Na sedam pokusnih ploha od 1m2 zasijano je 1,4 kg ira, to je u sluaju rasadnika Lukavec iznosilo 379 komada odnosno u rasadniku umski vrt 351 komada. ir je prekrivan matinom zemljom iz rasadnika u debljini od dva promjera sjemena. Nakon prekrivanja sjemena, pokusne plohe tretirane su razliitim koncentracijama biorazgradivoga i mineralnog ulja proizvoaa Stihl. Pomou kompresora i brizgaljke, ulje se pod tlakom ravnomjerno rasprivalo po pokusnim plohama. Tri pokusne plohe tretirane su bio- Slika 2. Pokusne plohe u rasadniku umski vrt razgradivim uljem u koncentracija- Figure 2 Test plots in nursery umski vrt ma od 0,1 l/m2, 0,2 l/ m2 i 0,5 l/m2. Sljedee tri pokusne plohe tretirane su mineralnim i pohranjeni u zamrzivau. Sadraj lipofilnih tvari uljem u istim koncentracijama. Na est pokusnih ploha (ukupne masnoe) i mineralnih ulja analizirani su u dva obavljeno je tretiranje navedenim koncentracijama navrata u Zavodu za javno zdravstvo grada Zagreba. biorazgradivoga i mineralnog ulja, bez sjetve sjemena. Na pokusnim plohama gdje je izvrena sjetva ira, u Na kontrolnoj plohi izvrena je samo sjetva sjemena, etiri navrata u rasadniku umski vrt, odnosno u dva dok je jedna ploha ostala prazna. Radi odreivanja navrata u rasadniku Lukavec, brojani su klijanci kako fiziografskih znaajki tla, na pokusnim plohama u oba bi se utvrdila rasadnika klijavost sjemena i njezin tijek. rasadnika uzorkovano je tlo iz 3 dubine (010, 1030 i Nakon zavretka nicanja, na pokusnim plohama izvre3050 cm). Uzorci su uzeti s ploha koje nisu bile treti- na su mjerenja visina i promjera vrata korijena sadnica. Promjer vrata korijena sadnica mjeren je pomou digirane uljem. Pet mjeseci nakon tretiranja pokusnih ploha uljima talne pomine mjerke s tonou 0,01 mm dok su visine (15.9.) uzorkovali smo na istima tlo do 10 cm dubine i mjerene mjernom letvom s tonou od 1 mm. Tijekom to tako da smo formirali kompozitni uzorak iz 5 pojedi- vegetacije obavljeni su radovi njege sadnica, koji se inananih. Pojedinane uzorke uzeli smo sondom i to po e provode u rasadnicima. dva sa dijagonala plohe (svaki na sredini poludijagonaZa statistiku obradu podataka koriteni su prole) i jedan iz njenog sredita. Uzorci su homogenizirani gramski paketi SAS i Statistica 7.
REZULTATI ISTRAIVANJA Research results

Rezultati su pokazali podudarnost ostatka ulja u oba rasadnika. Znakovito je da je na plohama tretiranim s biorazgradivim uljem, ostatak ulja u povrinskih 10 cm tla, 5 mjeseci nakon tretiranja na prirodnoj razini, te da ostaci ulja korespondiraju s tretiranjima. Na plohama koje su tretirane s 0,5 l/m2 mineralnog ulja i zasaene irom, ostatak ulja u tlu je na razini osrednje optereenosti (Toti i dr. 1998). Na plohama koje su zakorovljene, ostatak ulja je na razini slabe do osrednje optereenosti. Vrlo zanimljivo je da je ostatak ulja na plo5
Tablica 1. Fiziografske znaajke tla Table 1 Physiographic soil properties

Dubina tla umski rasadnik Soil depth Forest nursery (cm) 0-10 Lukavec 10-30 30-50 0-10 umski vrt 10-30 30-50 Krupni pijesak Sitni pijesak Prah Glina Coarse sand Potty sand Silt Clay Teksturna oznaka C org 2,0 0,2 0,2 0,02 0,02 <0,002 (g kg-1) Texture mark 0,002 mm mm mm mm glinovita ilovaa 31,2 21,6 18,4 9,6 37,6 clay loam glinovita ilovaa 30,2 24,6 10,9 34,3 17,5 clay loam glina 0,8 41,9 31,8 25,5 13,3 clay glinovita ilovaa 17,2 3,0 39,9 36,5 20,6 clay loam glinovita ilovaa 41,2 2,9 37,6 18,3 11,8 clay loam glina 35,9 36,8 26,2 4,5 1,1 clay pH pH /H2O /CaCl2
7,54 7,73 7,57 7,16 7,27 6,82
7,04 7,19 7,09 6,85 6,82 6,52
hama koje su tretirane s 0,5 l/m2 ulja ii zakorovljene vrlo slian ostatku ulja na plohama koje su tretirane s 0,2 l/m2 ulja i zasaene irom. Ove dvije skupine ploha oito imaju znaajno manje ostatka ulja od ploha koje su tretirane s 0,5 l/m2 ulja, a nakon toga zasaene irom. Na plohama koje su tretirane s 0,2 l/m2 ulja i preputene zakorovljenju ostatak ulja je na niskoj razini, te Tablica 2. Ostaci ulja u tlu 5 mjeseci nakon tretiranja Table 2 Oil remnants in the soil 5 months after treatment
Koncentracija ulja Oil concentration Vrsta ulja Type of oil Plohe sa sadnicama Plots with seedlings + + + + + + + -
iako je znaajno vii od ostatka ulja u tlu na plohama koje su tretirane s 0,1 l/m2 ulja, uzima se da se radi o normalnom sadraju ugljikovodika ( D u m i t r u et al. 1998). Izmeu ploha koje su tretirane s 0,1 l/m2 ulja nema znaajne razlike, radilo se o onima zasaenim irom ili preputenim zakorovljenju.
Bio 0,5 l/m2 Mineralno Bio 0,2 l/m2 Mineralno Bio 0,1 l/m2 Mineralno 0 0
umski rasadnik Lukavec Forest nursery Lukavec Lipofilne tvari Uljni hidrougljici Lipofil agents Oil hydrocarbons mg/kg 32,9 6,8 95,5 7,7 1306,3 784,5 621,4 339,4 18,5 4,1 75,0 3,5 367,8 630,5 109,1 61,3 16,3 2,2 2,5 20,3 56,0 26,7 47,5 30,9 17,1 1,4 19,4 3,2
umski rasadnik umski vrt Forest nursery umski vrt Lipofilne tvari Uljni hidrougljici Lipofil agents Oil hydrocarbons mg/kg 37,3 7,6 103,2 8,4 1457,2 810,3 758,5 419,6 25,1 4,9 85,1 4,9 697,2 411,8 83,2 139,7 15,7 2,4 23,5 3,1 73,1 38,3 37,4 59,1 19,3 2,1 22,7 3,8
Na slici 3 prikazan je tijek rasadnike klijavosti ira hrasta lunjaka na pokusnim plohama u rasadnicima umski vrt i Lukavec. Rezultati prvog brojanja klijanaca pokazuju odreenu zakonitost u oba rasadni6
ka, odnosno energija klijanja ira s pokusnih ploha tretiranih bio uljem, bez obzira na doze, bila je prosjeno vea od energije klijanja sjemena s ploha tretiranih mineralnim uljem, odnosno kontrolne plohe.
Slika 3. Tijek rasadnike klijavosti ira hrasta lunjaka (Quercus robur L.) na pokusnim plohama Figure 3 The course of nursery germination of pedunculate oak (Quercus robur L.) acorn on the test plots
Na slici 4 prikazana je ukupna rasadnika klijavost ira hrasta lunjaka (Quercus robur L.) na pokusnim plohama u rasadnicima umski vrt i Lukavec. Najvea klijavost ira u oba rasadnika dobivena je na pokusnoj plohi tretiranoj bio uljem u dozi od 0,5 l/m2. Najmanja klijavost takoer u oba rasadnika dobivena je na pokusnoj plohi tretiranoj mineralnim uljem u dozi od 0,5 l/m2. Prosjena rasadnika klijavost ira na pokusnim plohama tretiranim bio uljem bila je za 11,01 % vea u rasadniku umski vrt, odnosno za 15,39 % u rasadniku Lukavec u odnosu na rasadniku klijavost na plohama tretiranim mineralnim uljem. Klijavost ira
na kontrolnoj plohi u rasadniku umski vrt bila je za 26,87 % vea u odnosu na rasadnik Lukavec. Prema testu proporcija, u rasadniku umski vrt, dokazana je signifikantna razlika u klijavosti ira jedino u sluaju tretiranja tla mineralnim uljem u dozi od 0,5 l/m2 u odnosu na klijavost istog ira na kontrolnoj plohi. U rasadniku Lukavec dokazana je signifikantna razlika u klijavosti ira u sluajevima tretiranja tla sa bio uljem u dozi od 0,5 l/m2 i 0,2 l/m2 te mineralnim uljem u dozi od 0,5 l/m2 i 0,1 l/m2 u odnosu na klijavost na kontrolnoj plohi (tablica 3).
Slika 4. Rasadnika klijavost ira hrasta lunjaka (Quercus robur L.) na pokusnim plohama Figure 4 Nursery germination of pedunculate oak (Quercus robur L.) on the test plots
Tablica 3. Test proporcije za rasadniku klijavost ira na pokusnim plohama Table 3 Proportion test for nursery acorn germination upon test plots
Vrsta ulja - Type of oil Biorazgradivo - Biodegradable Mineralno - Mineral Kontrola - Control Koncentracija Concetration (l/m2) 0,5 0,5 0,2 0,2 0,1 0,1 p Lukavec < 0,0001* < 0,0001* 0,765 0,0293 * 0,1236 0,0093 * 113 umski vrt p 0,2834 0,4217 0,1846 < 0,0001* 0,5945 0,1117 195
signifikantno znaajno kod p < 0,05, = 5 % Significant at p < 0,05, = 5 % Na slici 5 prikazani su rezultati prve izmjere visina i cus robur L.) na pokusnim plohama u rasadnicima promjera vrata korijena sadnica hrasta lunjaka (Quer- umski vrt i Lukavec.
7
Statistiki znaajna razlika u visini sadnica kod prve izmjere dokazana je izmeu rasadnika, tretiranja, doze, rasadnika x tretiranja, rasadnika x doze i rasadnika x tretiranja x doze, a nije dokazana jedino izmeu tretiranja x doza. Razlika u promjeru vrata korijena sadnica dokazana je u svim sluajevima. Aritmetika sredina visina sadnica, za oba rasadnika, bila je najvea na pokusnim plohama tretiranim bio uljem i iznosila je 119 mm, slijedi visina sadnica uzgojenih na plohama tretiranim mineralnim uljem od 118 mm, odnosno visina sadnica na kontrolnoj plohi od 107 mm. Aritmetika sredina promjera vrata korijena sadnica, za oba rasadnika bila je takoer najvea na pokusnim plohama tretiranim bio uljem i iznosila je 2,66 mm, slijede promje-
ri vrata korijena sadnica s pokusnih ploha tretiranih mineralnim uljem od 2,61 mm, odnosno s kontrolne plohe od 2,24 mm. Prosjeno najvee visine u rasadniku Lukavec imale su sadnice s pokusne plohe tretirane bio uljem u dozi od 0,5 l/m2, a najmanje s kontrolne pokusne plohe. Sadnice iz rasadnika umski vrt bile su prosjeno najveih visina na pokusnoj plohi tretiranoj mineralnim uljem u dozi od 0,5 l/m2. Najmanje visine u rasadniku umski vrt imale su sadnice s plohe tretirane bio uljem u dozi od 0,5 l/m2, to je suprotno rasadniku Lukavec, gdje su imale najvee visine. Visine sadnica s kontrolne pokusne plohe u oba rasadnika bile su istovjetne (108 mm).
Slika 5. Prikaz prve izmjere visina i promjera vrata korijena sadnica hrasta lunjaka (Quercus robur L.) na pokusnim plohama Figure 5 The first measurement of heights and root collar diameters of pedunculate oak (Quercus robur L.) seedlings on the test plots
Prosjeno najvei promjer vrata korijena u rasadniku Lukavec imale su sadnice s pokusne plohe tretirane bio uljem u dozi od 0,5 l/m2, a najmanji s plohe tretirane mineralnim uljem u dozi od 0,1 l/m2. Sadnice s kontrolne plohe u rasadniku Lukavec imale su promjer vrata korijena od 2,29 mm, a sadnice u rasadniku umski
vrt od 2,19 mm. Sadnice iz rasadnika umski vrt imale se prosjeno najvei promjer vrata korijena na pokusnoj plohi tretiranoj mineralnim uljem u dozi od 0,5 l/m2. Najmanji promjer vrata korijena u rasadniku umski vrt imale su sadnice s kontrolne plohe.
RASPRAVA I ZAKLJUCI
Na temelju provedenih istraivanja, u dva rasadnika, utjecaja 3 koncentracije (0,1 l/m2, 0,2 l/m2, 0,5 l/m2) prolijevanja dvije vrste ulja za podmazivanje lanaca motornih pila (biorazgradivo i mineralno) zapaeno je da biorazgradivo ulje ni kod jedne koncentracije prolijevanja signifikantno ne smanjuje rasadniku klijavost sjemena hrasta lunjaka, nego ju u jednome rasadniku ak i poveava. Kod mineralnoga ulja smanjenje rasadnike klijavosti utvreno je kod najvee koncentracije u oba rasadnika, te u kod srednje koncentracije u jednome. Ova analiza pokazala je da poveana koncentracija mineralnoga ulja moe smanjiti rasadniku klijavost, a da ju biorazgradivo ulje moe poveati. Analiza izmjera visina sadnica nije pokazala ovako jasan utjecaj vrste ulja, jer je u jednome rasadniku
8
Discussion and conclusions

(umski vrt) generalno zapaeno smanjivanje visine biljaka poveanjem koncentracije biorazgradivoga ulja, dok je u drugome (Lukavec) visina biljaka vea, to je i koncentracija biorazgradivoga ulja bila vea. Kod oba rasadnika utvrena je slaba ovisnost visine biljaka o koncentraciji mineralnoga ulja. Na promjer vrata korijena osim lokacije utjee i vrsta ulja. Openito (osim u jednome sluaju) biljke na plohama tretiranim biorazgradivim uljem imale su neto vei promjer vrata korijena u odnosu na kontrolnu plohu i u odnosu na plohe s mineralnim uljem. Zbog nedovoljno jasne ovisnosti izmeu visine i promjera vrata korijena o vrsti i koncentraciji ulja, u analizu bi trebalo ukljuiti i prouavanje drugih imbenika.
Na osnovi pedolokih istraivanja moe se zakljuiti kako je tlo na zakorovljenim plohama bioloki aktivnije, to dovodi i do bre degradacije ulja, osobito ako ga ima u viim koncentracijama. Vee ostatke ulja u rasadniku umski vrt moe se povezati s teom
teksturom, dakle slabijom aeracijom te uestalijim organomineralnim vezama, ali i veim izvornim sadrajem organske tvari. Rizosfera korovskih vrsta gusto proima tlo i potie mikrobioloku aktivnost, koja se odraava na troenje energije iz ugljikovodika.
LITERATURA References
University of agriculture and forestry Brno, A n o n , 1996: Razvoj i organizacija hrvatskog energetskog sektora - ISBN 953-6474-01-8, knjiga Czech Republic, 203206. 6, Gospodarenje umama u Hrvatskoj, Ener- Lauhanen, R., R. K o l p p a n e n , 2003: Effects of getski institut Hrvoje poar, Zagreb, ISBN spent hydralic oil on the germination of scots 953-6474-04-2, 176. pine seed, Proceedings of the 2nd International Scientific Conference Forest and wood-proA u g u t i n , H., S. D e k a n i , I. Ma r t i n i , S. S ecessing technology and the environment; Kolav er, 2000: Enviromentally friendly hydraulic rik, Josef (ur.), Brno, Czech Republic, Mendel fluids for forestry machines conditions and proUniversity of Agriculture and Forestry Brno, spects. Mehanizacija umarstva 25 (12): 4158. 221223. Bai, F., I. K i s i , M. Mesi & A. B u t o r a c , 1999: Stanje tala i djelotvornost sanacije na mje- Skoup, A., R. U l r i c h , 1994: Dispersion der labscheidung aus der Kettenschmierung von Einstu puknua naftovoda OS Struec Rafinerija mannmotorsgen. Forsttechnische InformatioSisak. Studija, Agronomski fakultet Sveuilita nen 11: 121123. u Zagrebu, 42 p. D u m i t r u , M., M. T o t i , C. Ceausu, C. Constan- Skoup, A., 2004: Biodegradable oils used for saw chain lubrications, Ukrainskij deravnij lisoteht i n, A. Voi cu l e sc u, V. C a p i t a n u , E. Pi r nieskij universitet, Naukovij visnik 14 (3): vulescu & D. Popa, 1998: Bioremediation of 4149. petroleum contaminated soils, Stinta sollului, Soil Sci. Jour. Of the Romanian National SSS, T a k a l o , S., R. Lauhanen, 1994: Tall oil as a new 12: 163165. Bucarest. lubricant in forestry preliminary results and experiences. Forsitrisk, 4 8 July 1994, FeldaH o r v a t , D., M. unjar, 2003: Application of biofing, Germany, 14. degradable chain-saw lubricants, Proceedings of the 2nd International Scientific Conference T o t i , M., C. C o n s t a n t i n , M. Dracea, V. C a p i Forest and wood-processing technology and tanu & M. D a m i a n , 1998: Some aspects conthe environment; Kolarik, Josef (ur.), Brno, cerning the oil pollution and brine in Romanian Czech Republic, Mendel University of Agriculsoils. Stinta sollului, Soil Science Journal of the ture and Forestry Brno, 109121. Romanian National Society of Soil Science, 12:177187. Bucarest. Lauhanen, R., R. K o l p p a n e n , S. T a k a l o , T. K o u k k a n e n , H. K o l a , I. V a l i m a k i , 2000: U l r i c h , R., 1994: Vegetable and mineral oils in laboEffects of biodegradeble oils on forest enviroratory and operational tests of Husqvarna 242 ment and forest machines. Proceedings Forest power saws. Forsitrisk, 4 8 July 1994, Feldaand wood technology vs. enviroment Mendel fing, Germany, 16.
SUMMARY: The purpose of this study is to research the effects of different concentrations of mineral and biodegradable lubricants for chainsaws upon seedling growth and the initial growth of f ppedunculate oak (Quercus robur L.), the most significant forest tree species in the region of the lowland Croatia. Tests were carried out in two nurseries upon 1-m2-plots (altogether 28 test plots and two control ones) by spilling biodegradable oil and mineral oil, each in three concentrations (0.1 l/m2, 0.2 l/m2, 0.5 l/m2). The analysis showed that the increased concentration of mineral oil may decrease seedling germination; on the contrary, the bio-decomposable oil can increase it. Based on pedological research, we may conclude that the soil of weedy plots is biologically more active, which results in faster oil degradation.
9
10
IZVORNI ZNANSTVENI LANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 907 (001)
OPEKORISNE FUNKCIJE UMA M U N I K E (Pinus heldreichii Christ) NA P L A N I N I VRSNICI U HERCEGOVINI BENEFICIAL FUNCTIONS OF WHITEBARK PINE FORESTS (Pinus Heldreichii Christ) ON THE MOUNTAIN OF VRSNICA Augustin METROVI*
SAETAK: Rad prikazuje ocjenu opekorisnih funkcija i vrednovanje uma munike na temelju podataka dobivenih u sklopu istraivanja najzapadnijeg dijela prirodnog areala munike u Hercegovini, na vapnenako-dolomitnoj matinoj podlozi planine vrsnice, u istim prirodnim i negospodarenim sastojinama. Osim toga, prikazana je vanost opekorisnih funkcija i vrijednost uma munike, a ocjena opekorisnih funkcija uma munike utvrena je s obzirom na dob i stadij razvoja za: mlade, srednjodobne, starije, stare sastojine i ukupno za ume munike. Koritenjem potrebnih podataka o umama munike dobivenim spomenutim istraivanjem, izvreno je vrednovanje opekorisnih funkcija uma munike. umama munike na planini vrsnici u Hercegovini ne moe se osporiti njihova gospodarska vrijednost koja je oigledna, ali je njihova opekorisna vrijednost mnogostruko vea od gospodarske. Rezultati ocjenjivanja opekorisnih funkcija i vrednovanja uma munike omoguuju dobru polaznu osnovu za ispravno poimanje opekorisnih funkcija uma munike i za njihovu ukupnu vrijednost i zatitu. K l j u n e r i j e i : opekorisne funkcije uma, podjela opekorisnih funkcija uma, ocjena opekorisnih funkcija uma i vrednovanje uma.
1. UVOD Introduction
U kopnenom dijelu biosfere ekoloki problemi svakim su danom sve vei. Kao posljedica gotovo svih djelatnosti suvremene tehnike civilizacije (od intenzivne poljoprivredne proizvodnje koja se koristi herbicidima, pesticidima i umjetnim gnojivima, preko urbanizacije do industrijske proizvodnje, emu je nuno pridodati demografsku eksploziju u svijetu siromanih) iznova se pojavljuju problemi u poveanom oneienju okolia. Nabrojani i drugi nespomenuti utjecaji traju tek neto dulje od jednoga stoljea, ali je njihov intenzitet sve jai na ugroavanje ivog svijeta biosfere. Na oneieni su zrak i vodu umski ekosustavi vrlo osjetljivi, to ima za posljedicu pojavu propadanja uma (umiranja uma). Osamdesetih godina protekloga stoljea ta je pojava dola do izraaja i u Europi i u SAD-u, s veim intenzitetom u industrijskim podrujima. Ustanovljeno je da Dr. sc. Augustin Metrovi, Hrvatske ume d.o.o. Zagreb,
UP Gospi, Budaka 23, P.P. 51, 53 000 Gospi
kemijski spojevi, koji se u industrijskoj proizvodnji, prometu, poljoprivrednoj proizvodnji i urbanim sreditima koliinski poveavaju svakim novim danom, neprekidno utjeu na ume (Pr p i 1992). U sadanjici, naglaena su etiri osnovna ekoloka problema, a to su: gubitak ozonskog sloja (UV zraenje), promjena klime (uinak staklenika), industrijski i radioaktivni otpad i kemijska tempirana bomba (Chemical Time Bomb CTB), odnosno kemikalije iz otpada koje postupno oneiuju podzemne vode. Navedeni problemi, s izuzetkom ozonskog sloja, manje ili vie ugroavaju ume i u najtjenjoj su vezi s emisijama otrova koji kao imisije dolaze u ume. Sa svojom sposobnou proiavanja zraka, uma zadrava, na povrini lia i iglica veoj 7 do 15 puta od povrine na kojoj raste ta ista uma, velike koliine otrova. Osim toga, rahlo i ivo umsko tlo zadrava velike koliine otrova koji se nalaze u vodi, sprjeavajui tako zagaenje umskih izvora i podzemnih voda. Naznaena sposobnost uma je neposredno 11
A. Metrovi: OPEKORISNE FUNKCIJE UMA MUNIKE (Pinus heldreichii Christ) NA PLANINI VRSNICI .
usmjerena protiv umskog ekosustava u kojemu se skupljaju velike koliine otrova, ime se jako ugroava funkcioniranje uma. Upravo zbog toga svojstva ume su jako dobar indikator stanja oneienosti biosfere, koje upozorava na opasnosti koje prijete od suvremene tehnike i atomske civilizacije. Uz klasine nepovoljne ekoloke imbenike promjena kemijske klime je dodatni nepovoljni ekoloki imbenik koji je izazvao fenomen umiranja uma. Nai umski ekosustavi uglavnom su prirodnog sastava i pokazuju veu otpornost na pojavu propadanja uma u odnosu na monokulture srednje Europe, a sposobnost da povoljno utjee na svoj okoli osobito je uinkovita kod uma prirodnoga sastava, to se u potpunosti odnosi i na ume munike na planini vrsnici. Unitavanjem prirodnih bogatstava, sve se vie dolazi do spoznaje o potrebi uvanja ravnotee u prostoru, te da su ume vrsto ekoloko uporite u prostoru i krajobrazu koje regulira odnose izmeu agroekosustava i hidrolokih sustava. U dosadanjem dogovornom samoupravljakom reimu uma nije imala stvarnu vrijednost i prigodom svih veih investicijskih zahvata rado se posezalo za umom, zato to je bila gotovo besplatna. Meutim, ivot je uinio svoje, te se shvatilo da je uma velika infrastrukturna vrijednost i da se ta injenica u budunosti mora ozbiljno uzeti u obzir. Osim toga spoznaja o vrlo visokoj vrijednosti opekorisnih funkcija ume doprla je do svih krugova i tako dobila pravo javnosti. Ubrzani razvoj civilizacije donio je potrebu za sve veim zauzimanjem prirodnoga prostora, to se posebice odnosi na ume. Prilikom urbanizacije, industrijalizacije i infrastrukturne izgradnje, najjeftiniji je nain irenja bilo krenje ume. Cijena ume sastojala se od cijene drva i umskoga tla i bila je mnogo manja od cijene agrara, gdje je i otpor protiv otkupa bio vrlo snaan, pa se pri projektiranju nastojalo to vie buduega koridora prometnice (cesta, dalekovod, vodovod i dr.) ili gradilita predvidjeti u umi. Ubrzo se uvidjelo da uma ima mnogo veu vrijednost od novane naknade za drvo i jeftino umsko tlo. Pokazalo se da nestanak ume u krajobrazu izaziva nepovoljne promjene hidrolokih, vodozatitnih i klimatskih prilika te poveanje erozije tla. Naime, dolo se do zakljuka da je uma znaajno ekoloko uporite svojega i susjednoga prostora. Spoznalo se da uma prua mnoge ekoloke i socijalne funkcije te da bioloki kapital ume puno vie vrijedi od njezine sirovinske funkcije. Potreba utvrivanja vrijednosti opekorisnih funkcija uma nije bila povezana uz kupnju ili prodaju ume kojom se prigodom ta vrijednost potpuno zanemaruje, ve se odnosila na nevrednovane dobrobiti uvjetovane osobitim biolokim kapitalom. Prenamjena ume nije, dakle, bila samo gubitak proizvoaa sirovine i energije, nego i mnogih dobrobiti, ija je vrijednost znatno prelazila vrijednost drva i sporednih umskih proizvoda. Zbog
12
nepovratnoga gubitka te velike blagodati ume prilikom njezine prenamjene pristupilo se vrednovanju opekorisnih funkcija ume, ije je ouvanje obveza umarske struke. U oekivanju zbiljskoga gospodarskoga vrednovanja opcijske uporabe, vrijednosti naslijea i egzistencijske vrijednosti ume bilo je potrebno te vrijednosti ocijeniti i novano izraziti mimo kupnje i prodaje, odnosno osnovnih gospodarskih naela vrednovanja. Iz sadanjega stanja u nas, moe se rei kako opekorisne funkcije ume nemaju nikakvu vrijednost jer se ne mogu podvrgnuti zakonima trita. U ovdanjem poslijeratnom razdoblju oekuje se veliki industrijski i urbani razvoj i pritisak na neurbani banizirana podruja, kao to je podnoje planine vrsnice ice u Hercegovini. U buduim razvojnim projektima dakako da e se pojaviti i uma. Jedan od naina da se ume munike zatite je utvrivanje njihove stvarne vrijednosti (cijene) koja se u najveem dijelu nalazi u ekolokim, socijalnim i socijalno-ekolokim funkcijama. Stoga je prenamjena svake dobro obrasle i stabilne ume unitenje nezamjenjivoga prirodnog bogatstva. Vrijednost uma moe se dobiti vrednovanjem opekorisnih funkcija uma i to ekoloko-zatitnih (hidroloka, protuerozijska, klimatska, protuimisijska, vjetrobrano-cestozatitna, zatita podruja i objekata) i socijalno-drutvenih (turistika, estetska, rekreacijska, zdravstvena). Posredne funkcije postaju znaajnije od neposrednih funkcija ume (proizvodne ili sirovinske), posebice ako se u obzir uzme uobiajeni zapadnoeuropski nain izrauna vrijednosti opekorisnih funkcija uma gdje se koristi faktor 30, u odnosu na vrijednost sirovine kao gospodarske funkcije ume (Prpi i Jakovac 1998). Stoga uvijek treba imati na umu da nema dovoljno uma koje u u potpunosti obavljaju gospodarsku i opekorisnu funkciju, odnosno da takve ume pokrivaju jedva jednu polovicu povrine svih uma, od kojih je veina vrlo devastirana. Zbog toga prenamjenjivanje svake dobro obrasle i stabilne ume predstavlja unitavanje neza zamjenjivoga prirodnog blaga, to posebno treba uzeti i u obzir u planiranju buduih aktivnosti u umama munike na planini vrsnici, kojih je dio proglaen parkom prirode. Postupak s park-umom usporeen s postupkom s gospodarskom umom razlikuje se u stilu gospodarenja. Tako uzgojnim postupcima u gospodarskoj umi poveavamo tehniku vrijednost stabala, dok istovremeno podravamo i poveavamo vrijednost ekolokih i socijalnih funkcija ume. U park-umi teite uzgojnih postupaka treba biti na poveanju vrijednosti ekoloke i socijalne funkcije ume. Uzgojni zahvati u park-umi slini su zahvatima u gospodarskoj umi. Njihova obnova u vezi je s fiziolokom starou stabala, dok su prorijede podreene podizanju vrijednosti socijalnih i ekolokih funkcija ume. Pri tome je znaajno odravanje bioloke raznolikosti ume u smislu podravanja mjeovite sastojine po vrstama drvea na
odgovarajuem stanitu. Treba istai kako je ovo istraivanje prilog poznavanju opekorisnih funkcija i vrednovanja uma munike kao jednoga od vrlo znaajnih planinskih umskih ekosustava. Rezultati e imati mogunost izravne primjene u umarskoj praksi. Osim toga, oni e dati bolji uvid u opekorisne funkcije i vri-
jednost prirodnih uma munike, te omoguiti bolje i racionalnije gospodarenje ovom vanom vrstom umskog drvea. Osim toga, ovi rezultati donose nova saznanja, ali i preporuke o opekorisnim funkcijama i vrijednosti uma munike na planini vrsnici u Hercegovini.
2. PROBLEM ISTRAIVANJA
U dananjim uvjetima, gospodarenje umama munike, vrlo je sloen i odgovoran posao. U jednom takvom vrlo sloenom dinamikom sustavu nalaze se brojni potencijali kao to su: umsko tlo, umsko drvee, ivotinjski svijet, ljudi, vrijeme i novac, a koji su, opet, u stalnim proimajuim i ograniavajuim odnosima (Buongiorno i G i l l e s 1987, prema a v l o v i u 1996). Upravljanje umama i uporaba uma i umskih tala na nain i u takvoj mjeri da se ouva njihova bioloka raznolikost, produktivnost, mogunost obnavljanja, vitalnost i njihov potencijal za sadanjost i za budunost, zahtijevaju ispravno donoenje odluka o vremenu, mjestu, koliini i nainu koritenja umskih potencijala (avlovi 1996). Metodino stremljenje prema ostvarenju sigurnih ciljeva moe se opisati kao glavna ljudska aktivnost. Tako je i gospodarenje umskim potencijalima, do sada, bilo esto usmjereno prema najveoj ekonomskoj dobiti u najkraem moguem ophodnom razdoblju, odnosno prema to veem kamatnjaku. To se ponajprije odnosilo na smanjivanje povrina prirodnih i mjeovitih uma na raun podizanja monokultura brzorastuih etinjaa i plantaa mekih listaa. Gospodarenje umama na takav nain kratkorono moda postie uspjeh, ali zasigurno ne vodi prema nunoj potrajnoj proizvodnji svih umskih dobara, to jedino jami stabilnost svih imbenika u ekosustavu, ukljuujui i ovjeka. Ispravno gospodarenje prirodnim, mjeovitim i raznolikim umama ini klju za ostvarivanje optimalne proizvodnje svih umskih vrijednosti. Odreivanje ekonomskih procesa u ekolokom kompleksu moe ukljuiti ove sastavnice: ekonomsku djelotvornost uspjenost, ekoloke uinke, socijalnu i kulturnu pomirljivost snoljivost. Vrednovanje socioloke funkcije ume postaje sve aktualnije. Naime, djelatnosti koje uzrokuju emisiju CO2 i sve veu njegovu akumulaciju u atmosferi, trebaju biti oporezovane, tako da se alimentira asimiliranje CO2 kao jedna od vanih opekorisnih funkcija uma. Kao vrlo vaan proizvod ume ve dulje razdoblje vrednuje se njezina estetska kakvoa. Studije napravljene u sjeveroistonim dijelovima SAD-a (Birch 1983, prema a v l o v i u 1996), pokazuju da privatni umovlasnici kao temeljne razloge posjedovanja uma naznauju njihovo koritenje za rekreaciju i uivanje njihovim estetskim vrijednostima. Nova teorija gospodarenja umama nastoji zdruiti ekoloke, ekonomske, socioloke i kulturalne zahtjeve, ali smo u stvarnosti
Research problem
jo uvijek vrlo daleko od ostvarenja tih ciljeva. Meutim, klasina ekonomska teorija daje prednost spajanju prirodnih imbenika kao to su priroda, ljudski rad i kapital, kako bi se postigla to vea dobit u kapitalu. Tradicionalna stajalita, koja se odnose samo na znanje, usko promatranje stvari, gospodarenje prirodom i proizvodnju to veega kapitala, ne odgovaraju vie zahtjevima za rjeavanje ozbiljnih lokalnih, regionalnih i globalnih problema. Gospodarenje umama i umarska politika neprekidno su pod utjecajem aktualnih politikih i ekonomskih stajalita koja su uzrokovala gubitak kvalitete prirode, a s tim u vezi i gubitak kvalitete ivljenja u cijelome svijetu. U industrijski razvijenim zemljama danas biva sve aktualnije prirodi
Fotografija 1. Sastojine munike na planini vrsnici imaju ponajprije zatitnu ulogu Photo 1 Whitebark pine stands on the mountain of vrsnica have primarily protective role (Foto: A. Metrovi, 2002)
13
podreeno gospodarenje umama koje se odlikuje novim nainom kreativnog i interaktivnog razmiljanja, suradnjom s prirodom, potrajnom i uravnoteenom proizvodnjom svih umskih dobara radi kvalitetnijeg ivljenja. Glavni ciljevi tako usmjerenoga umarstva po redu vanosti su: zatita okolia, ostvarivanje temeljnih ljudskih potreba u prirodnim ekosustavima, te ostvarivanje temeljnih potreba gospodarstva zasnova anog na drvnoj sirovini. Upravo zbog toga umari se u srednjoj Europi, posebice u vicarskoj i Njemakoj, sve vie vraaju izgubljenom gospodarenju umama podreenom prirodi, to je razvidno u prebornim stabliminim sjeama, prirodnoj obnovi autohtonim vrstama drvea bez teke mehanizacije i pesticida, a to sve skupa rezultira mijeanim, raznodobnim i raznoliko strukturiranim i stabilnim umama, odnosno prirodnim umama primjerno sauvanim i zastupljenim u Repu-
blici Hrvatskoj. U kontekstu naprijed naznaenoga, iste prirodne ume munike na planini vrsnici u Hercegovini do sada su opstale ponajprije zato to obitavaju u ekstremno specifinim uvjetima i to im se nije pridavalo stvarno gospodarsko znaenje. Za ouvanje istih prirodnih uma munike na planini vrsnici koje su, unato ogranienom arealu, vrlo znaajne kako zbog svoje rijetkosti u umskoj vegetaciji, tako i zbog velike zatitne uloge u spreavanju erozije potrebno je poznavati njihove opekorisne funkcije kako bi se tono odreenim ljudskim radnjama utvrdila njihova vrijednost. Ako tome dodamo izvanredne tehnike vrijednosti drva munike, onda ove ume imaju i vrlo razvidnu gospodarsku vanost, te je zbog toga poznavanje opekorisnih funkcija i vrijednosti ovih uma nuno i od kljune vanosti.
3. CILJ ISTRAIVANJA Aim of researching

Uvaavajui opisanu problematiku, cilj istraivanj anja je ispitati hipoteze postavljene u uvodnom poglavlju lju o opekorisnim funkcijama i vrednovanju uma munike na vrsnici. U skladu s tim cilj istraivanja je: ocijeniti opekorisne funkcije i vrednovati ume munike. Izvrit e se ocjena ekolokih, socijalnih i socijalno-ekolokih funkcija, te vrednovanje uma munike na planini vrsnici, a ispunjenje naprijed navedenog cilja omoguilo bi stvaranje spoznaje o opekorisnim funkcijama i vrednovanju prirodnih istih uma munike na planini vrsnici u Hercegovini i ire, kao i njihovu zatitu i ouvanje.
4. PODRUJE ISTRAIVANJA - Research area

Prirodno rasprostranjenje munike u Hercegovini po zemljopisnom poloaju nalazi se izmeu 43 23 00 i 44 00 00 sjeverne zemljopisne irine, te izmeu 17o 00 00 i 19 00 00 zemljopisne duine istono od Grinia za koje su ocjenjivane opekorisne funkcije uma munike i njihovo vrednovanje. 4.1. Pokusne plohe Experiment plots Dimenzije i oblik pokusnih ploha odreeni su granicama odjela u dvije gospodarske jedinice s obzirom na dob sastojine, njezina strukturna svojstva te s obzirom na razlog postavljanja. Osnovne znaajke pokusnih ploha su: Pokusna ploha 1. Gospodarska jedinica vrsnica (Dio) odjel 18, odsjek a, veliine 30 ha koji prema dobi i stadiju razvoja pripada mladoj sastojini starosti 31 godinu. Pokusna ploha 2. Gospodarska jedinica vrsnica (Dio) odjel 19, odsjek a, veliine 32 ha koji prema dobi i stadiju razvoja pripada mladoj sastojini starosti 42 godine. Pokusna ploha 3. Gospodarska jedinica vrsnica (Dio), odjel 22, odsjek a i b, veliine 38 ha koji prema dobi i stadiju razvoja pripada srednjodobnoj sastojini staroj 106 godina. Pokusna ploha 4. Gospodarska jedinica vrsnica (Dio) odjel 23, odsjek a, veliine 91 ha koji prema dobi i stadiju razvoja pripada srednjodobnoj sastojini starosti 120 godina. Pokusna ploha 5. Gospodarska jedinica vrsnica (Dio) odjel 26, odsjek a, veliine 39 ha koji prema dobi i stadiju razvoja pripada mladoj sastojini starosti
14
Fotografija 2. Pogled na ume munike s najveeg vrha vrsnice Plono 2.226 m n.v. Photo 2 View on whitebark pine forests from the biggest peak of the mountain of vrsnica Plono 2.226 m altitude (Foto: A. Metrovi, 2002)
43 godine. Pokusna ploha 6. Gospodarska jedinica vrsnica odjel 122 veliine 28 ha koji prema dobi i stadiju razvoja pripada staroj sastojini starosti 190 godina. Pokusna ploha 7. Gospodarska jedinica vrsnica odjel 129 veliine 59 ha koji prema dobi i stadiju razvoja pripada starijoj sastojini starosti 135 godina. Pokusna ploha 8. Gospodarska jedinica vrsnica odsjek 131b, i 132b, ukupne veliine 32 ha koji prema dobi i stadiju razvoja pripadaju mladoj sastojini starosti 45 godina.
A. Metrovi: OPEKORISNE FUNKCIJE UMA MUNIKE (Pinus heldreichii Christ) NA PLANINI VRSNICI ...
Slika 1. ume munike s rasporedom primjernih krugova u gospodarskoj jedinici vrsnica (Dio) Picture 1 Whitebark pine forests with sample circles order in the management unit vrsnica (Part)
Slika 2. ume munike s rasporedom primjernih krugova u gospodarskoj jedinici vrsnica Picture 2 Whitebark pine forests with sample circles order in the management unit vrsnica
Pokusna ploha 9. Gospodarska jedinica vrsnica odjel 134 veliine 18 ha koji prema dobi i stadiju razvoja pripada starijoj sastojini starosti 147 godina. Po-
kusna ploha 10. Gospodarska jedinica vrsnica odjel 136 veliine 49 ha koji prema dobi i stadiju razvoja pripada staroj sastojini starosti 184 godine.
5. OPEKORISNE FUNKCIJE UMA MUNIKE Beneficial functions of whitebark pine forests

Pod opekorisnim funkcijama uma podrazumijevamo sve pozitivne uinke umskoga ekosustava na okoli, u smislu pruanja ekolokoga uporita krajobrazu, odranja i unapreenja bioloke raznolikosti, te pozitivnog utjecaja na zdravlje, posebice na duevno raspoloenje ovjeka. S pojavom dananje suvremene tehnike civilizacije ume, posebice u prostornom planiranju, zauzimaju sve vee znaenje. Tako, osim poveane potrebe za drvnom sirovinom, koja u Europi svake godine poraste za oko 2 %, sve se vea vanost pridaje posrednim koristima od ume. Tu ponajprije mislimo na ume kao prostor za rekreaciju, njihovu hidroloku, protuerozijsku i klimatsku funkciju, zatim na ume nacionalnih parkova i parkova prirode, park ume, arboretume, ume za ouvanje genofonda te ume koje proiuju zrak od tetnih plinova i tvornike praine. Uravnoteenjem vodnih odnosa, sprjeavanjem erozije tla vodom i vjetrom, povoljnim utjecajem na klimu, protuimisijskim djelovanjem, pruanjem prostora za odmor i oputanje i dr., ume munike na planini vrsnici u Hercegovini ublaavaju, pa ak i potpuno zaustavljaju nepovoljne utjecaje u svome prostoru, koji potjeu od staninih kompleksa klime i reljefa, a svakim danom sve vie zbog nerazumnoga ovjekova djelovanja. ume munike su osobito vrijedna infrastrukturna kategorija koja uz spomenuto ublaavanje i zaustavljanje nepovoljnih prirodnih staninih utjecaja ima sposobnost proiavanja kemijski i bakterioloki oneiene vode i zraka, vezivanja ugljinog dioksida i isputanja kisika u procesu fotosinteze. Posredne funkcije ume znaajnije su od proizvodnih (sirovinskih), te se tako danas govori o vrijednosti opekorisnih funkcija koje su 30, pa i vie puta vee od vrijednosti prirodne drvne zalihe zrele ume, odnosno vrijednosti svih umskih proizvoda (drvo, sporedni umski proizvodi, pelarski proizvodi, umske plodine i lov (P r p i 1992). Stoga je u usporedbi sa 15
sirovinskom vrijednosti ume, vrijednost njezinih ope- rode i genofonda te povoljan fizioloki utjecaj ume na korisnih funkcija znatno vea. globalne ekoloke prilike. Poznato je da su opekorisne funkcije uma velika vrijednost koja jo uvijek nije 5.1. Podjela opekorisnih funkcija uma Distriu potpunosti definirana. Za nae potrebe dajemo podjebution of beneficial functions of forests lu opekorisnih funkcija ume prema njihovoj ekoloGotovo sve podjele funkcija ume razvrstavaju iste koj, socijalnoj i socijalno-ekolokoj funkciji, uzimajui u tri osnovne skupine kojima su obuhvaene: 1. proiz- pritom u obzir ekoloku raznolikost i drutvenu tenju vodne ili sirovinske, 2. socijalne ili drutvene i 3. eko- za razvojem turizma, te dosadanja iskustva primjene loke ili zatitne funkcije. Opekorisne funkcije uma podjele opekorisnih funkcija u umarskoj praksi dajui ine skupinu njezinih povoljnih utjecaja na vlastiti pro- prema Prpiu (1992, 1997, 2001) u tablici 1 njihovu stor i okoli izvan ume. One se prema Prpiu (2001) pojednostavljenu podjelu s odgovarajuim rasponom dijele u tri skupine i to u: ekoloke funkcije, socijalne ocjena za svaku funkciju koju smo koristili u naem funkcije i socijalno-ekoloke funkcije. U skupinu ocjenjivanju opekorisnih funkcija uma munike na plaekolokih funkcija spadaju povoljni utjecaji ume na nini vrsnici u Hercegovini. vlastito stanite i okoli koji ini taj vegetacijski oblik Iz prethodne podjele opekorisnih funkcija uma u u krajobrazu. U skupinu socijalnih funkcija ume spatablici 1 vidimo da je najmanja ocjena koju moe dobida ovjekov odnos prema umi i njegovo koritenje ti jedna umska sastojina 6, a najvea 49. ume za svoje zdravstvene potrebe i odmor. U skupinu socijalno-ekolokih funkcija ukljuena je zatita priTablica 1. Podjela opekorisnih funkcija uma prema Prpiu (1992, 1997, 2001) s prilagoenim rasponom ocjena Table 1 Distribution of beneficial functions of forests according to Prpi (1992, 1997, 2001) with adopted evaluation range
Naziv opekorisnih funkcija uma The name of beneficial functions of forests 1. Ekoloke (zatitne) funkcije ume Ecological functions of the forest 1.1. Hidroloka funkcija 1.2. Vodozatitna funkcija 1.3. Protuerozijska funkcija 1.4. Klimatska funkcija 1.5. Protuimisijska funkcija 2. Socijalne (drutvene) funkcije ume Social functions of the forest 2.1. Estetska funkcija 2.2. Zdravstvena funkcija 2.3. Rekreacijska funkcija 2.4. Turistika funkcija 3. Socijalno-ekoloke (drutveno-zatitne) funkcije ume Social ecological functions of the forest 3.1. Genetska funkcija 3.2. Bioloko-raznolikosna funkcija 3.3. Prirodozatitarska funkcija 3.4. Fizioloka funkcija Raspon ocjena Evaluation range
1 1 1 1 1 4 4 3 3 3 3 3 3 3
0000-
0- 3 0- 4 6 - 10 1- 3
6. REZULTATI OCJENE I RASPRAVA O REZULTATIMA Evaluation results and discussion about results
U skladu s postavljenim ciljem rezultati su podijeljeni u dvije cjeline. U prvoj su izneseni rezultati ocjene opekorisnih funkcija, a u drugoj cjelini rezultati vrednovanja opekorisnih funkcija uma munike. 6.1. Ocjena opekorisnih funkcija ume munike The evaluation of beneficial functions of whitebark pine forests Ocjenu opekorisnih funkcija uma munike na planini vrsnici obavili smo po metodologiji Prpia (1992, 1997, 2001) prema naprijed navedenoj podjeli 16 opekorisnih funkcija ume s prilagoenim rasponom ocjena do kojih smo doli kombiniranjem naprijed spomenute metodologije i Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o ureivanju uma (Narodne novine br. 121/97 Republike Hrvatske kao slubene metodologije. Posebno su navedene ekoloke od 1.1. do 1.5. sa zbrojem, zatim posebno socijalne od 2.1. do 2.4. sa zbrojem, te posebno socijalno-ekoloke od 3.1. do 3.4. sa zbrojem i naposljetku s ukupnim zbrojem ocjena za svaku pokusnu plohu posebno prema dobi i stadiju razvoja sastojine (mlada, srednjodobna, starija i stara). Na
kraju smo napravili ukupnu prosjenu zbrojnu ocjenu opekorisnih funkcija uma munike na svim istraivanim plohama zajedno. Ukupni zbroj ocjena posluio je kao faktor za izraun sveukupne vrijednosti opekorisnih funkcija uma munike za gospodarske jedinice istraivanog podruja planine vrsnice u Hercegovini.
U tablici 2 donosimo ocjenu opekorisnih funkcija, u dobi i stadiju razvoja, mladih sastojina munike napravljenu sukladno danoj podjeli opekorisnih funkcija uma u tablici 1 i naprijed navedenoj metodologiji.
Tablica 2. Ocjena opekorisnih funkcija uma munike, u dobi i stadiju u ra razvoja, mladih sastojina na planini vrsnici f bbeneficial functions of whitebark forests Table 2 The evaluation of in in t the age and development stage of young stands on the mountain of vrsnica
Pokusna ploha Broj/ Odjel Experiment plot Number/ department l/18a 2/19a 5/26a 8/13 lb, 132b Ukupno prosjek Average total Skupine opekorisnih funkcija ume Groups of beneficial functions of forests 1. Ekoloke (zatitne) 2. Socijalne (drutvene) 3. Socijalno-ekoloke funkcije Ecological funkcije Social funkcije Social functions functions ecological functions Sveukupni * Brojane oznake opekorisnih funkcija ume zbroj ocjena Numerical marks of beneficial functions of the forest Overall count of 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 Zbroj 2.1 2.2 2.3 2.4 Zbroj 3.1 3.2 3.3 3.4 Zbroj evaluation Sum Sum Sum Brojane ocjene opekorisnih funkcija ume Numerical marks of beneficial functions of the forest 4 4 3 2 3 2 1 2 2 2 16 7 3 8 3 16 39 4 4 3 2 3 2 1 2 2 2 16 7 3 8 3 16 39 4 4 3 2 3 2 1 2 41 16 3 3 9 3 8 3 16 4 4 4 4 3 3 2 2 3 3 16 16 2 2 1 1 1 2 1 2 5 7 3 3 2 2 8 8 3 3 16 16 37 39
opekorisnih funkcija ume Numerical marks of beneficial functions of the forest: 1. Ekoloke funkcije Ecological functions 1.1. hidroloka 1.2. vodozatitna 1.3. protuerozijska 2. Socijalne funkcije Social funtions 2.1. estetska 2.2. zdravstvena 2.3. rekreacijska 2.4. turistika 3. Socijalno ekoloke funkcije Social ecological functions 1.4. klimatska 3.1. genetska 1.5. protuimisijska 3.2. bioloko-raznolika 3.3. prirodozatitna 3.4. fizioloka Zbroj ocjena ekolokih funkcija, u dobi i stadiju razvoja, mladih sastojina munike iznosi 16, kao i prosjena ocjena ekolokih funkcija. Zbroj ocjena socijalnih funkcija kree se od 5 do 9 a prosjena ocjena socijalnih funkcija iznosi 7. Zbroj ocjena socijalnoekolokih funkcija iznosi 16 kao i prosjena ocjena socijalno-ekolokih funkcija. Sveukupni zbroj ocjena opekorisnih funkcija, u dobi i stadiju razvoja, mladih sastojina munike na planini vrsnici kree se od 37 do 41, dok sveukupni prosjek ocjena opekorisnih funkcija sastojina iznosi 39. Utablici 3 donosimo ocjenu opekorisnih funkcija uma munike, u dobi i stadiju razvoja, srednjodobnih sastojina dobivenu prema naprijed spomenutoj metodologiji i podjeli istih.
Fotografija 3. Mlada uma munike na planini vrsnici - ploha 2 Photo 3 The young stand of the whitebark pine on vrsnici Mountain plot 2 (Foto: A. Metrovi, 2002)
17
Tablica 3. Ocjena opekorisnih funkcija uma munike, u dobi i stadiju razvoja, srednjodobnih sastojina na planini vrsnici Table 3 The evaluation of beneficial functions of whitebark pine forests in the age and development stage of middleaged
stands on vrsnica Mountain Pokusna ploha Broj/ Odjel Experiment plot Number/ department Skupine opekorisnih funkcija ume Groups of beneficial functions of forests 1. Ekoloke (zatitne) 2. Socijalne (drutvene) 3. Socijalno-ekoloke funkcije Ecological funkcije Social funkcije Social functions functions ecological functions Sveukupni * Brojane oznake opekorisnih funkcija ume zbroj ocjena Numerical marks of beneficial functions of the forest Overall count of 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 Zbroj 2.1 2.2 2.3 2.4 Zbroj 3.1 3.2 3.3 3.4 Zbroj Sum Sum Sum evaluation Brojane ocjene opekorisnih funkcija ume Numerical marks of beneficial functions of the forest 4 4 3 2 3 2 1 1 2 4 16 6 3 8 3 18 40 4 4 3 2 3 2 1 1 2 4 16 6 3 8 3 18 40 4 3 2 3 16 2 1 1 2 6 3 4 8 3 18 40
3/22 4/23a Ukupno prosjek 4 Average total
Zbroj ocjena ekolokih funkcija, u dobi i stadiju razvoja, srednjodobnih sastojina munike iznosi 16, kao i prosjena ocjena ekolokih funkcija. Zbroj ocjena socijalnih funkcija iznosi 6 kao i prosjena ocjena tih funkcija. Zbroj ocjena socijalno-ekolokih funkcija iznosi 18
kao i prosjena ocjena socijalno-ekolokih funkcija. Sveukupni zbroj ocjena opekorisnih funkcija uma munike, u dobi i stadiju razvitka, srednjodobnih sastojina na planini vrsnici iznosi 40 koliko i sveukupna prosjena ocjena opekorisnih funkcija sastojina.
Fotografija 4. Srednjodobna sastojina munike na planini vrsnici ploha 4 Photo 4 Middle-aged stands of the whitebark pine on vrsnids of ca Mountain plot 4 (Foto: A. Metrovi, 2002)
Fotografija 5. Starija uma munike na planini vrsnici ploha 9 Photo 5 Mature whitebark pine forest on vrsnica Mountain plot 9 (Foto: A. Metrovi, 2002)
18
U tablici 4 donosimo ocjenu opekorisnih funkcija dobivenu prema naprijed navedenoj metodologiji i pouma munike, u dobi i stadiju razvoja, starijih sastojina djeli opekorisnih funkcija ume. Tablica 4. Ocjena opekorisnih funkcija uma munike, u dobi i stadiju razvoja, starijih sastojina na planini vrsnici Table 4 Evaluation of beneficial functions of the whitebark pine forests in the age and development stage of oldgrowth
stands on vrsnica Mountain Skupine opekorisnih funkcija ume Groups of beneficial functions of forests Pokusna 1. Ekoloke (zatitne) 2. Socijalne (drutvene) 3. Socijalno-ekoloke ploha funkcije Ecological funkcije Social funkcije Social Sveukupni Broj/ functions functions ecological functions zbroj ocjena Odjel * Brojane oznake opekorisnih funkcija ume Overall Experiment Numerical marks of beneficial functions of the forest count of plot 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 Zbroj 2.1 2.2 2.3 2.4 Zbroj 3.1 3.2 3.3 3.4 Zbroj evaluation Number/ Sum Sum Sum department Brojane ocjene opekorisnih funkcija ume Numerical marks of beneficial functions of the forest 4 4 2 2 3 1 2 2 4 41 7/129 15 3 8 3 8 3 18 9/134 4 4 2 2 3 1 2 2 4 41 15 3 8 3 8 3 18 Ukupno prosjek 4 4 2 2 3 1 2 2 4 41 15 3 8 3 8 3 18 Average total
Zbroj ocjena ekolokih funkcija, u dobi i stadiju razvoja, starijih sastojina munike iznosi 15 koliko i prosjena ocjena ekolokih funkcija. Zbroj socijalnih funkcija u tim sastojinama iznosi 8 koliko i prosjena ocjena tih funkcija. Zbroj ocjena socijalno-ekolokih funkcija sastojina munike iznosi 18 koliko i prosjena ocjena socijalno-ekolokih funkcija. Sveukupni zbroj ocjena opekorisnih funkcija uma munike, u dobi i stadiju razvoja, starijih sastojina na planini vrsnici iznosi 41 koliko i sveukupna prosjena ocjena opekorisnih funkcija sastojina. U tablici 5 donosimo ocjenu opekorisnih funkcija uma munike, u dobi i stadiju razvoja, starih sastojina dobivenu prema naprijed navedenoj metodologiji i podjeli istih.
Zbroj ocjena ekolokih funkcija, u dobi i stadiju razvoja, starih sastojina munike iznosi 17 kao i prosjena ocjena ekolokih funkcija. Zbroj ocjena socijalnih funkcija iznosi 8 kao i prosjena ocjena socijalnih funkcija. Zbroj socijalno-ekolokih funkcija iznosi 18 kao i prosjena ocjena tih funkcija. Sveukupni zbroj ocjena opekorisnih funkcija uma munike, u dobi i stadiju razvoja, starih sastojina na planini vrsnici iznosi 42 kao i sveukupna prosjena ocjena opekorisnih funkcija sastojina. U tablici 6 donosimo zajedniku ocjenu opekorisnih funkcija za sve istraivane sastojine munike na planini vrsnici dobivenu prema naprijed spomenutoj metodologiji i podjeli opekorisnih funkcija ume.
Tablica 5. Ocjena opekorisnih funkcija uma munike, u dobi i stadiju razvoja, starih sastojina na planini vrsnici Table 5 Evaluation of beneficial functions of the whitebark pine forests in the age and development stage of oldgrowth
stands on vrsnica Mountain Skupine opekorisnih funkcija ume Groups of beneficial functions of forests Pokusna 1. Ekoloke (zatitne) 2. Socijalne (drutvene) 3. Socijalno-ekoloke funkcije Social ploha funkcije Ecological funkcije Social Sveukupni functions ecological functions Broj/ functions zbroj ocjena * Brojane oznake opekorisnih funkcija ume Odjel Numerical marks of beneficial functions of the forest Overall Experiment count of plot 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 Zbroj 2.1 2.2 2.3 2.4 Zbroj 3.1 3.2 3.3 3.4 Zbroj evaluation Sum Sum Sum Number/ Brojane ocjene opekorisnih funkcija ume department Numerical marks of beneficial functions of the forest 42 4 4 2 3 3 1 2 2 4 6/122 17 3 8 3 8 3 18 42 4 4 2 3 3 1 2 2 4 17 3 8 3 8 3 18 10/136 Ukupno 1 2 2 4 42 4 4 2 3 3 prosjek 17 3 8 3 8 3 18 Average total 19
Zbroj ocjena ekolokih funkcija uma munike na pokusnim plohama istraivanoga podruja planine vrsnice se kree od 15 do 17, dok prosjena ocjena ekolokih funkcija uma munike iznosi 16. Zbroj ocjena socijalnih funkcija se kree od 6 do 8, dok prosjena ocjena socijalnih funkcija uma munike iznosi 7. Zbroj socijalno-ekolokih funkcija uma munike na pokusnim plohama istraivanoga podruja planine vrsnice se kree od 16 do 18, dok prosjena ocjena socijalnoekolokih funkcija uma munike iznosi 17. Sveukupni zbroj ocjena opekorisnih funkcija munike na pokusnim plohama istraivanoga podruja planine vrsnice se kree od 37 do 42, dok sveukupna prosjena ocjena opekorisnih funkcija uma munike iznosi 40. Iz priloene podjele i ocjene udjela pojedinih opekorisnih funkcija uma munike te njihovog zbroja za sve funkcije dobivamo mnoitelj koji smo koristili tijekom obrauna vrijednosti opekorisnih funkcija uma munike na planini vrsnici.
Fotografija 6. Stara sastojina munike na planini vrsnici ploha 10 Photo 6 Oldgrowth whitebark pine stand on vrsnica Mountain plot 10 (Foto: A. Metrovi, 2002)
Tablica 6. Zajednika ocjena opekorisnih funkcija za sve ume munike na planini vrsnici Table 6 Common evaluation of beneficial functions for all whitebark pine forests on vrsnica Mountain
Gospodarska jedinica Management unit Skupine opekorisnih funkcija ume Groups of beneficial functions of forests 1. Ekoloke (zatitne) 2. Socijalne (drutvene) 3. Socijalno-ekoloke funkcije Ecological funkcije Social funkcije Social Sveukupni functions functions ecological functions zbroj ocjena * Brojane oznake opekorisnih funkcija ume Overall Numerical marks of beneficial functions of the forest count of 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 Zbroj 2.1 2.2 2.3 2.4 Zbroj 3.1 3.2 3.3 3.4 Zbroj Sum Sum Sum evaluation Brojane ocjene opekorisnih funkcija ume Numerical marks of beneficial functions of the forest 4 4 3 2 3 16 3 1 1 2 7 3 3 8 3 17 40
l.vrsnica (Dio) 2. vrsnica
6.2. Vrednovanje opekorisnih funkcija uma munike Evaluation of beneficial functions of the whitebark pine forests Koristei podatke postojeih umskogospodarskih osnova o povrinama i drvnim zalihama te izvrenu ocjenu vrijednosti opekorisnih funkcija, izraunali smo ukupnu vrijednost uma munike na planini vrsnici. Ocjena opekorisnih funkcija uma munike na planini vrsnici prema naprijed navedenoj metodologiji iznosi 40. Sveukupna povrina uma munike na planini vrsnici prema umskogospodarskim osnovama iznosi 472 ha.
20
Prosjena drvna zaliha koju smo utvrdili istraivanjem iznosi 183,9 m3/ha, trenutna prosjena cijena tehnikog drva je 520 kuna/m3, a ogrjeva 160 kuna/m3. Uzet je prosjean stupanj iskoritavanja i to: tehniko drvo 50 %, ogrjevno drvo 30 % i otpad 20 %. Vrijednost opih koristi uma munike utvrdili smo na osnovi metodologije za ocjenjivanje i vrednovanje opekorisnih funkcija uma po Prpiu (1992, 1997, 2001) kombiniranu sa slubenom metodologijom koja je prethodno usklaena sa Zakonom o umama Republike Hrvatske od 1990. godine, a potom uvrtena u Pravilnik o ureivanju uma
1997. godine, ime je i ozakonjena. Zbroj ocjena opekorisnih funkcija uma munike iznosi 40, a iznos bodova za tu ocjenu oitan iz tablice OKF1 je 560.000,00. To je ujedno i kunski iznos vrijednosti opekorisnih funkcija ume po jednom hektaru. Prema povrini uma munike na planini vrsnici izraunom dobivamo vrijednost opekorisnih funkcija u iznosu od 264.320.000,00 kuna, odnosno 35.178.348,80 EUR (teaj 22. svibnja 2004). Tome iznosu potrebno je dodati vrijednost drvne zalihe koja za ume munike na planini vrsnici iznosi 29.063.569,92 kune, odnosno 3.868.143,89 EUR, pa dobivamo ukupnu vrijednost koja iznosi 293.383.569,90 kuna ili 39.046.419,32 EUR. Uzmemo li prosjeni godinji novani prirast od ukupne vrijednosti drvne zalihe (1,3655 %), dobivamo godinji sirovinski prirast koji iznosi 396.863,05 kuna, odnosno 52.819,50 EUR. Taj iznos predstavlja sigurno ukamaenje i daljnje multiplikativno djelovanje na gospodarstvo. Znakovito je posebno spomenuti kako godinji prirast drva u tim umama iznosi oko 397 tisua kuna, odnosno kojih 53 tisue EUR, to je zasigurno zadovoljavajue gospodarsko jamstvo razvoja prerade drva kao ekoloki iste industrije. Uzmemo li u obzir uobiajeni zapadnoeuropski nain izrauna vrijednosti opekorisnih funkcija uma gdje se koristi faktor 30 u odnosu na vrijednost sirovine, dobivamo 871.907.097,60 kuna, odnosno 116.044.316,80 EUR vrijednosti opekorisnih funkcija za ume munike na planini vrsnici. Iz gore dobivenih novanih iznosa oevidna je razlika izmeu sirovinske (gospodarske) vrijednosti i vrijednosti opekorisnih funkcija uma munike na planini vrsnici. Tako je vrijednost opekorisnih funkcija uma munike na planini vrsnici u odnosu na gospodarsku vrijednost ovih uma vrlo velika, posebice ako se prema Prpiu i Jakovcu (1998) uzme u obzir zapadnoeuropski nain izrauna vrijednosti opekorisnih funkcija uma s faktorom 30. S obzirom na vanost munike i njezinih prirodnih uma, bilo bi po naem miljenju opravdano oekivati da imamo potpuna i opsena saznanja o ovom boru i njegovim prirodnim istim umama potkrijepljena znanstvenim, strunim i praktinim uradcima. Meutim, unato sasvim opravdanim oekivanjima, upravo je nevjerojatno da su znanstvena istraivanja istih prirodnih uma munike na planini vrsnici u Hercegovini, koja se odnose na opekorisne funkcije i njihovo vrednovanje, potpuno izostala. Upravo zbog toga to su ume munike, po naem miljenju, nezaobilazan i vrlo dragocjen dio dendroflore planine vrsnice, one trebaju imati posebno rangirano mjesto u umarstvu Hercegovine. Pri obilasku uma munike na planini vrsnici jasno smo uoili razlike meu njima, a posebice razlike u njihovoj starosti. Stoga treba posebno naglasiti postojanje razliite dobi i stadija razvoja u istim prirodnim umama munike na planini vrsnici. Teite ovoga rada u tom je smislu na ocjenjivanju i
Fotografija 7. Visokovrijedno drvo daje veliku gospodarsku vrijednost umama munike Photo 7 High-worthy wood gives a great economic value to the whitebark pine forest (Foto: A. Metrovi, 2002)
vrednovanju opekorisnih funkcija u odnosu na gospodarske funkcije ovih uma. Sveukupna vrijednost ume i umskog tla kao ekosustava sastoji se od proizvodnosti u smislu njezine primarne i sekundarne proizvodnje (integriran drvni, biljni i ivotinjski prirast) i njezinih opekorisnih funkcija (ekoloke, socijalne i socijalno-ekoloke). Do vrijednosti primarne i sekundarne proizvodnje dolazimo razmjerno jednostavnije s obzirom da imaju trinu cijenu. Meutim, do potpune vrijednosti opekorisnih funkcija ume je vrlo teko i sloeno doi, upravo zato to one nemaju trinu cijenu, zbog ega se njihova vrijednost utvruje kombinirano procjenom, ocjenom i izraunom. Pomno obavljena struna procjena i ocjenjivanje dobroga strunjaka poznavatelja umskoga ekosustava i ume, omoguava prihvatljivo utvrivanje vrijednosti opekorisnih funkcija ume. S obzirom na do sada znanstveno utemeljenu i u praksi potvrenu visoku vrijednost drva munike u pogledu izvrsnih tehnikih svojstava, prirodne ume munike mogle bi imati veu gospodarsku vrijednost, posebice tamo gdje imaju visoku proizvodnost drva po jedinici povrine. Kada se govori o prirodnim istim
21
umama munike na planini vrsnici u Hercegovini, ponajprije treba uzeti u obzir njihov zatitni karakter u vrlo nepovoljnim visokoplaninskim i reljefnim uvjetima, a zatim njihovu skromniju proizvodnost drva. Stoga drimo kako ume munike na planini vrsnici u Hercegovini nemaju tako veliku gospodarsku funkciju i vrijednost koliko imaju izraenu opekorisnu, odnosno ekoloku funkciju i vrijednost na podruju gdje se nalaze. Iako se umama munike ne moe osporiti njihova zadovoljavajua gospodarska vrijednost i znaenje, ipak te ume, barem na planini vrsnici u Hercegovini, imaju znatno vee opekorisne, odnosno ekoloke funkcije i vrijednosti od gospodarskih odnosno proizvodnih, posebice kada se u obzir uzmu vrlo loi i teki uvjeti stanita u visokoplaninskom pojasu, kao i vanost njegove pokrovnosti umama munike u zatiti toga podruja od svih negativnih utjecaja. Gospodarska vrijednost uma munike na planini vrsnici ne moe biti zapostavljena obzirom da je ona ipak dobra. Stoga gospodarsku vrijednost prirodnih uma munike treba pravilno i racionalno usmjeriti uz potpuno uvaavanje biolokih i brojnih drugih specifinosti munike i njezinih prirodnih uma. Meutim, kada se govori o opekorisnim funkcijama ovih uma, onda je njihova vrijednost u usporedbi s gospodarskom vrijednou mnogostruko vea, to pokazuje i ovo istraivanje. Upravo zbog toga, izvrena je ocjena svih opekorisnih funkcija uma munike na planini vrsnici, a njihov sveukupni zbroj prema prilagoenoj metodologiji za ocjenu opekorisnih funkcija uma po Prpiu (1992, 1998, 2001) koja je ugraena i ozakonjena slubenim pravilnikom iznosi 40. Visoka ocjena opekorisnih funkcija uma munike ima svoje puno opravdanje, tim vie to se i u umskogospodarskim osnovama ove ume evidentiraju kao zatitne ume, odnosno ume s posebnom namjenom. Procjena vrijednosti opekorisnih funkcija uma munike temeljena je
na utvrivanju njezinog utjecaja na ovjekov okoli u smislu njegove zatite, kao i na njezinom znaenju u krajobrazu. Tijekom procjene posebice smo vodili brigu o utvrivanju opekorisnih funkcija uma munike koje i kolike one pruaju i o utvrivanju udjela konkretne ume u obavljanju pojedine od opekorisnih funkcija. Uzevi u obzir povrinu uma munike koja prema umskogospodarskim osnovama iznosi 472 ha, izraunom smo dobili vrijednost opekorisnih funkcija u iznosu od 35.178.348,80 EUR (teaj od 22. svibnja 2004. godine), a kad se u daljnjem izraunu ovom iznosu doda vrijednost drvne zalihe, koja za ume munike na planini vrsnici prosjeno iznosi 183,9 m3/ha, u iznosu od 3.868.143,89 EUR, onda ukupna vrijednost uma munike iznosi 39.046.419,32 EUR. Meutim, uzevi i prosjeni godinji novani prirast od ukupne vrijednosti drvne zalihe po stopi 1,3655 %, dobili smo godinji sirovinski prirast u iznosu od 52.819,50 EUR, a ovaj iznos predstavlja sigurno ukamaenje i daljnji multiplikativni uinak na gospodarstvo. Vrednovanje opekorisnih funkcija uma munike i njihovo novano iskazivanje u ovom istraivanju obavljeno je s namjerom doprinosa njihovu ouvanju. Vrednovanje opekorisnih funkcija uma munike na planini vrsnici ujedno je i ukazivanje na njihovu veliku vrijednost koju posjeduju, a njihov gubitak imao bi za posljedicu smanjenje kakvoe ivljenja za sadanje i budue generacije. Stoga bi trebalo metode vrednovanja opekorisnih funkcija ume temeljiti na trokovima tete koja bi nastala da nema ume s time da se u tetu uraunaju: erozija, poplave, bolesti zbog oneienja zraka i vode, nedostatak pitke vode, smanjenje poljodjelske proizvodnje, gubitak zdravstvenoga i rekreacijskoga utjecaja ume, gubici u turizmu, gubici prirasta drva i radnih mjesta u preradi drva, smanjenje genetskoga fonda, nestanak sirovine za proizvodnju biljnih lijekova i ostalo.
7. ZAKLJUCI - Conclusions
1. Prirodne iste ume munike na planini vrsnici imaju gospodarsku vrijednost u iznosu od 29.460.432,97 KN ili 3.920.963,39 EUR. Vrijednost opekorisnih funkcija (ekolokih, socijalnih i socijalno-ekolokih) iznosi 293.780.433,00 KN ili 39.099.312,19 EUR. 2. Vrijednost opekorisnih funkcija uma munike na planini vrsnici je deset puta vea od gospodarske (sirovinske) vrijednosti, bez obzira na visoku tehniku i financijsku vrijednost drva munike. 3. Izuzetno visoka vrijednost uma munike na planini vrsnici izraena u gospodarskim i opekorisnim funkcijama upozorava na razmiljanje o temeljitom strunom i praktinom djelovanju na zatiti ovih uma, ali i obvezuje na njihovo ouvanje za budue narataje. References
8. LITERATURA
C h r i s t , H., 1863: bersicht der europischen AbietiPinus Arten., Flora N. R. XXV, Regensburg, nen (Pinus L.) Verhandl. d. Nat. forsch. Gesell. str. 83. Basel III, str. 549. a v l o v i , J., 1996: Sustavna dinamika u planiranju C h r i s t , H., 1867: Beitrag zur Kenntnis europisch. gospodarenja regularnim umama na podruju
22
Uprave uma Zagreb, Glasnik za umske pokuse, Vol.33, umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, str. 409152, Zagreb. u r i , R., 1967: Prilog poznavanju sastojina munike (P. heldreichii Chr.) na podruju Bosne i Hercegovine, Narodni umar br. 34, Sarajevo. Fukarek, P., 1941: Prvi prilog poznavanju munike ili smra (Pinus heldreichii Christ. var. leucodermis), umarski list br. 89, str. 348586, Zagreb. Fukarek, P., 1959: Munika, um. enciklopedija 1. str. 99. Institut za istraivanje i projektovanje u umarstvu SILVA Sarajevo, 1983: umskoprivredna osnova za podruje kra S. O. Posuje, Sarajevo. Institut za istraivanje i projektovanje u umarstvu SILVA Sarajevo, 1985: Izvod iz umskoprivredne osnove za umskoprivredno podruje Srednje Neretvansko, Sarajevo. M a t i , S., B. P r p i , 1997: Program njege, obnove i odravanja, te ekoloke i socijalne funkcije park-uma na podruju Grada Zagreba, umarski list br. 56, str. 225242, Zagreb. M a t i , S., 1994: ume visokih gora i planina dinarskog podruja, u: . Rau (ur.), Silvae nostre Croatiae, Ministarstvo poljoprivrede i umarstva Republike Hrvatske, str. 145238, Zagreb. Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o ureivanju uma, Narodne novine br. 121/97, Slubeni list Republike Hrvatske, str. 40534057, Zagreb. P r p i , B., 1992: Ekoloka i gospodarska vrijednost uma u Hrvatskoj, u: Monografija ume u Hrvatskoj, umarski fakultet Sveuilita u Zagre-
bu i J. P. Hrvatske ume Zagreb, str. 237256, Zagreb. P r p i , B., 1992: O vrijednosti opekorisnih funkcija ume, umarski list CXVI br. 68, Hrvatsko umarsko drutvo, str. 301311, Zagreb. P rpi , B., 2001: Preborna uma kao infrastrukturna kategorija prostora, u: Monografija Obina jela u Hrvatskoj, Akademija umarskih znanosti i Hrvatske ume, p.o. Zagreb, str. 283291, Zagreb. P r p i , B., H. Jakovac, 1998: Znaenje opekorisnih funkcija nizinskih uma u usporedbi s planiranim gospodarskim koristima H. E. Novo Virje, Zbornik radova meunarodne konferencije Odrivo gospodarsko koritenje nizinskih rijeka i zatita prirode i okolia, Hrvatsko umarsko drutvo, str. 5360, Zagreb. Sabadi, R., B. P r p i , H. Jakovac, 2001: Ukupna vrijednost jelovih uma u Hrvatskoj, u: Monografija Obina jela u Hrvatskoj, Akademija umarskih znanosti i Hrvatske ume p.o. Zagreb, str. 792811, Zagreb. umarska enciklopedija 1, MCMLXXX, drugo izdanje, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb. umarska enciklopedija 2, MCMLXXXIII, drugo izdanje, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb. umarska enciklopedija 3, MCMLXXXVII, drugo izdanje, Jugoslavenski leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb. umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 1997: Gospodarenje umama i umskim prostorom na podruju Grada Zagreba i Zagrebake upanije, str. 148174, Zagreb.
SUMMARY: This paper presents the evaluation of beneficial functions and whitebark pine forests based on data obtained in context of researching at westernmost part of natural area of the whitebark pine in Hercegovina on limestone dolomitic parent material of vrsnica Mountain in pure natural and unmanagement stands. Except that, presented are and importance of beneficial functions and validity of the whitebark pine forest, the evaluation of beneficial functions of whitebark pine forests is defined relating to the age and development stage for: young, middle-aged, mature and oldgrowth stands and a total for the whitebark pine forests. Seizing the nacessary data about the whitebark pine forests, given by mentioned reaserch, the evaluation of beneficial functions of the whitebark pine forests is completed. To the whitebark pine forests on vrsnica Mountain cant oppse their great economic values that is obvious but their beneficial valuation is multiple larger than economic. The results of evaluation of beneficial functions and the whitebark pine forests allow quality foundation for accurate understanding of beneficial functions of the whitebark forests and for their entire worthiness and protection. K e y w ord s : beneficial functions of forests, distribution of beneficial functions of forests, evaluation of beneficial functions of forests and evaluation of forests.
23
24
IZVORNI ZNANSTVENI LANCI UDK 630* 188 (001)
ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
PRILOG POZNAVANJU RASPROSTRANJENOSTI UME TISE I L I P E As. Tilio-Taxetum Glava 1958 U HRVATSKOJ CONTRIBUTION TO THE SPREADING OF THE YEW AND LINDEN FOREST Ass. Tilio-Taxetum Glava 1958 IN CROATIA Ivo TRINAJSTI*
SAETAK: U radu se objavljuju nova nalazita as. Tilio-Taxetum u Hrvatskoj. To su Vraji prolaz kod Skrada i Kamanik kod Vrbovskog u Gorskom kotaru te Nacionalni park Plitvika jezera u Maloj Kapeli. Floristiki sastav prikazan je na analitikoj tablici 1, koja je sastavljena na temelju 4 fitocenoloke snimke. Istovremeno je izvrena i sintaksonomska revizija floristikog sastava kojega je objavio Glava (1959: Tab. 1) sastavljenog na temelju 15 fitocenolokih snimaka. U stupcima 5, 6 i 7 na tablici 1 prikazana je struktura cjelokupnog floristikog sastava na temelju ukupno 19 fitocenolokih snimaka. U sklopu do sada poznatoga floristikog sastava as. Tilio-Taxetum, zabiljeene su sveukupno 183 vrste. U svih 19 snimaka (100 %) zabiljeene su samo 2 vrste ili 1,1 %, u preko 50 % (1019) snimaka zabiljeeno je 39 vrsta ili 21,3 %, a u samo jednoj snimci zabiljeene su 53 vrste ili 29 % od sveukupnoga floristikog sastava. Na pojedine sintaksone otpada 112 vrsta ili 61,2 %, a na pratilice 71 vrsta ili 38,8 % od sveukupnoga floristikog sastava. Kvantitativni odnosi pojedinih skupina vrsta (karakteristine i diferencijalne vrste, pratilice) prikazani su u tablici na stupcima 5, 6 i 7. As. Tilio-Taxetum uvrtena je u podsvezu Ostryo-Fagenion, svezu Aremonio-Fagion, red Fagetalia sylvaticae i razred Querco-Fagetea. K l j u n e r i j e i : Tilio-Taxetum, nova nalazita, floristika struktura, Hrvatska
UVOD Introduction
umsku zajednicu koju izgrauju tisa Taxus baccata i velelisna lipa Tilia platyphyllos prvi je, kao to je poznato, pod imenom Tilieto-Taxetum opisao i poblie floristiki analizirao G l av a (1958). Glavaevo ime Tilieto-Taxetum kasnije su u skladu sa suvremenim nomenklaturnim gleditima, u Tilio-Taxetum popravili H orv at i dr. (1974). S obzirom na rasprostranjenost, as. Tilio-Taxetum bila je tada poznata iz dijelova sjeverozapadne Hrvatske od Ivanice i Kalnika na sjevereozapadu, do Kleka u Velikoj Kapeli na jugu. Iz Glavaevih podataka u tablici 1 (usp. G l a v a 1958: Tab. 1) u kojoj je analizirano 15 fitocenolokih snimaka, moe se uoiti da se najvie podataka (7 snimaka) odnosi na Zagrebaku goru, zatim na Ivanicu (3 snimke) i Samoborsku goru (2 snimke), te po jedna snimka iz Kalnika, Razloga u Gorskom kotaru i Kleka u Velikoj Kapeli. Tijekom fitocenolokih istraivanja umske vegetacije u gorskim dijelovima Hrvatske pruila nam se prigoda da as. Tilio-Taxetum analiziramo na jo dva lokaliteta u Gorskom kotaru (Vraji prolaz kod Skrada, Kamanik kod Vrbovskog) i jednog lokaliteta u sklopu Nacionalnog parka Plitvika jezera u Maloj Kapeli. To je ujedno i najjunija toka njenoga do danas poznatog areala. 25
* Prof. dr. sc. Ivo Trinajsti, Dunjevac 2, HR-10000 Zagreb, Hrvatska/Croatia
I. Trinajsti: PRILOG POZNAVANJU RASPROSTRANJENOSTI UME TISE I LIPE As. Tilio-Taxetum .
MATERIJAL I METODE Material and Methods

Floristiki sastav as. Tilio-Taxetum iz novih nalazita prikazan je na analitikoj tablici 1 na temelju 4 fitocenoloke snimke. Snimke potjeu sa sljedeih lokaliteta: 1. Snimka: Gorski kotar podruje Vraji prolaz ispod Skrada. Dio malene sastojine u najuem dijlu kanjona, po stijenama na lijevoj obali potoka. Veliina 200 m2, ekspozicija S-SE, nagib 60, tlo crno, humozno, plitko (inicijalni stadij razvitka rendzine). 2. Snimka: Gorski kotar Kamanik kraj Vrbovskog. Desna obala potoka, u gornjem dijelu kanjona, velika 300 m2, stijene s policama. 3. Snimka: Isto podruje, nizvodno od snimke 2, u vrlo uskom dijelu kanjona. Veliina 100 m2. 4. Snimka: Mala Kapela Plitvika jezera, na grebenu sjeverne ekspozicije iznad Sastavaka. Veliina 200 m2, nagib 45, tlo skeletno povrh umirenog toila. Isto tako sveukupni, do sada poznati floristiki sastav prikazan je u tablici 1 u sintetskom obliku na temelju 4 nove snimke (stupac 5) te 15 snimaka (stupac 6) Tablica Table1
Redni broj /Nr. of column Karakteristine vrste asocijacije (Ass.char.): A Taxus baccata B Taxus baccata C Taxus baccata Karakteristine vrste sveze (All.char.) Aremonio-Fagion: A Acer platanoides reg. B Euonymus latifoUus Staphilea pinnata Dphne laureola Acer platanoies reg. Rhamnus fallax Lonicera alpigena reg. C Cyclamen purpurascens Homogyne sylvestris Knautia drymeia Polystichum aculeatum Cirsium erisithales Aruncus dioicus ScopoUa carnioUca Acer platanoides reg. Melica nutans Cardamine trifoUa Hacquetia epipactis Lamium orvala Omphalodes verna Calamintha grandiflora Euphorbia carniolica Vicia oroboides 26
koje je objavio Glava (1958: Tab. 1) u svemu 19 fitocenolokih snimaka (stupac 7). Istraivanja su u oba sluaja vrena po standardnoj metodi floristike kole Zrich-Montpellier. Vrste su rasporeene po slojevima (drvee, grmlje, nisko rae) ra u karakteristine vrste asocijacije, karakteristine vrste sveze Aremonio-Fagion, diferencijalne vrste podsveze Ostryo-Fagenion, reda Fagetalia sylvaticae, razreda Querco-Fagetea, te pratilice. U odnosu na podatke koje je objavio Glava (1958: Tab. 1) izvrena je revizija karakteristinih i diferencijalnih vrsta za pojedine sintaksone, pratilice u skladu sa suvremenim gleditima uobiajenimm kod sintaksonomskih istraivanja. Isto tako iz Glavaeve tablice izostavljen je sloj mahovina, jer najvjerojatnije predstavlja posebne oblike petrofilne, briofitske vegetacije koja je predmet posebnih znanastvenih istraivanja.
Tilio-Taxetum 1 + 1.1 . . . . + + . . . . . +.2 . 2.2 + . . +.3 . + . . . . 2 . 3.3 + . + 2.3 . . . . . + + +.2 + 3.3 1.2 . 3.4 . +.2 . +.2 + . . 3 . 3.2 + . + +.3 + . +.2 . . 1.3 + 2.3 + 2.1 + . +.2 +.2 +.2 . . . . . 4 3.4 + . . . . . . + . + . . +.2 1.1 . . . +.2 . . . . . 1 . E/1 2 4 2 . 2 2 2 1 2 . 1 2 2 4 3 3 3 . 3 2 2 1 1 1 1 . E/2 10 14 12 8 12 8 5 6 1 2 13 6 6 3 4 2 2 5 1 2 2 2 1 1 . 1 E/1+2 12 16 14 8 14 10 7 7 3 2 14 8 8 7 7 5 5 5 4 4 4 3 2 2 1 1
Diferencijalne vrste sveze (Suball.Diff.) Ostrvo-Faenion: A Sorbus aria Fraxinus ornus Ostrya carpinifoUa Acer obtusatum B Fraxinus ornus Sorbus aria Acer obtusatum Cornus mas Ostrya carpinifoUa C Fraxinus ornus Sorbus aria Melittis melissophyllum Tanacetum corymbosum Vincetoxicum hirundinaria Digitalis grandiflora Polygonatum odoratum Tamus communis Ostrya carpinifolia Karakteristine vrste reda (Order.char.) Fagetalia sylvaticae: A Fagus sylvatica Tilia platyphyllos Abies alba Ulmus scabra B Fagus sylvatica Tilia plytyphyllos Daphne mezereum Acer pseudoplatanus Abies alba Carpinus betulus Prunus avium Rosa pendulina reg. Ulmus scabra Rubus hirtus Malus sylvestris C Mercurialis perennis Carex digitata Phylittis scolopendrium Salvia glutinosa Galeobdolon luteum Campanula trachelium Aspidium filix-mas Valeriana tripteris Senecio fucksii Asarum europaeum Hepatica nobilis Dentaria ennaeaphyllos Tilia platyphyllos Festuca sylvatica Fagus sylvatica Pulmonaria officinalis Lathyrus vernus Lunaria rediviva
. . . . . . . . +2 . . . . . . . . .
+ 2.2 . . 1.2 + . 1.1 . . . + . + . . . .
+ + . . + + + + . . . . . . . . . .
. + 3.4 3.4 + . . . . + . + . . + . . .
2 3 1 1 3 2 1 2 1 1 . 2 . 1 1 . . .
14 11 8 . 12 13 10 7 6 12 10 7 8 5 5 5 4 3
16 14 9 1 15 15 11 9 7 13 10 9 8 6 6 5 4 3
+.2 + . . . +2 . . . . . . . . . +2 12 . . +2 . 12 . . . . . . . .
3.3 3.3 . . 1.1 3.3 . . . . . + . . . +.2 +.2 . +.3 + + +.2 3.3 2.2 +.2 +.2 + . . . + . .
1.1 2.1 + . + 2.3 +.2 + . . . +.2 . . . +.3 +.2 +.2 + + . +.2 3.3 2.2 +.2 1.2 + . +.2 . . . .
+ . . . . 1.3 . . . 2.3 . 1.3 + + . . . +.2 . + 1.1 +.2 3.3 . . + + . . . . . .
4 3 1 . 2 4 1 2 . 1 . 3 2 1 . 2 2 3 3 3 2 4 3 3 3 3 3 . 1 . 1 . .
15 11 7 4 14 11 10 6 8 3 4 . . . 1 15 15 11 8 8 9 6 6 6 6 6 6 9 7 8 6 6 6
19 14 8 4 16 15 11 8 8 4 4 3 2 1 1 17 17 14 11 11 11 10 9 9 9 9 9 9 8 8 7 6 6 27
Acer pseudoplatanus Polygonatum multiflorum Calamagrostis varia Epilobium montanum Leucojum vernum Senecio nemorensis Euphorbia amygdaloides Saxifraga rotundifoUa Polystichum setiferum Bromus ramosus Phyteuma spicatum Doronicum austriacum Ulmus scabra Dentaria polyphylla Carex alba Thalictrum aquilegifoUum Abies alba Karakteristine vrste razreda (Class char.) Querco-Fagetea: A Quercus petraea Sorbus torminalis B Rosa arvensis Corylus avellana Rhamnus cathartica Clematis vitalba Acer campstre Viburnum lantana Sambucus nigra Euonymus verrucosus Herberts vulgaris Lonicera xylosteum Sorbus torminalis Spiraea ulmifolia Quercus pubescens Quercus cerris Laburnum alpinum Cornus sanguinea C Mycelis muralis Hedera helix Galium sylvaticum Sedum maximum Convallaria majalis Melica uniflora Hypericum montanum Stachys sylvatica Silene nemoralis Anemone nemorosa Galium odoratum Veronica chamaedrys Campanula persicifolia Symphytum tuberosum Silene nutans Valeriana officinalis Brachypodium sylvaticum Centaurea montana 28
. . . . + . 1.1 . . . . . . . 2.2 . .
+ + . . . . . + . . . + + . . . .
. . . . . . + . . . . +2 + . . . +2
. . . . . . . . + . . . . . . 13 .
1 1 . . 1 . 2 1 1 . . 2 2 . . 1 1
4 4 5 5 3 4 1 2 2 3 3 . . 2 1 . .
5 5 5 5 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 1 1 1
. . . + . . . . 12 . . . . . . . . . . +3 . . . . . . . + . . . . . . . .
. . . 1.2 . . . . + . + . . . . . . . . +.3 + . . . . . . . . . . . . . . +.3
. . . +2 . . . . + . . . . . . . . . . +3 + . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . +2 . . . . . . . . . . . . . +3 11 + . 12 . . . + . . . . . . . .
. . . 3 . 1 . . 3 . 1 . . . . . . . 1 4 3 1 . 1 . . . 2 . . 1 . . . . 1
3 1 12 7 8 5 6 6 1 4 2 3 2
3 1 12 10 8 6 6 6 4 4 3 3 2
14 9 9 8 9 5 5 5 5 2 4 4 2 3 3 2 2 .
15 13 12 9 9 6 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2 1
Galanthus nivalis Dentaria bulbifera Arabis turrita Pratilice (Companions): A Sorbus aucuparia B Rubus idaeus Rubus sp. div. Sorbus aucuparia Chamaecytisus hirsutus Juniperus communis Salix caprea Genista ovata Amelanchier ovalis Sambucus racemosa Lembotropis nigricans C Polypodium vulgare Asplenium trichomanes Hieracium murorum Fragaria vesca Moehringia muscosa Solidago virgaurea Geranium robertianum Asplenium ruta-muraria Galium lucidum Eupatorium cannabinum Prenanthes purpurea Buphtalmum salicifolium Cardaminopsis arenosa Peucedanum oreoselinum Gentiana asclepiadea Melampyrum nemorosum Cistopteris fragilis Anthericum ramosum Sesleria kalnikensis Glechoma hederacea Asplenium viride Sedum album Carex humilis Sorbus aucuparia Heracleum sphondilium Centaurea sp. Hierochlo australis Cruciata glabra Ceterach officinarum Viola sp. Carduus defloratus Galeopsis sp. Laserpitium latifolium Valeriana angustifolia
+.2 . . . . . . . . . . . . . +2 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . + . . . . . . . . . . . + +2 . . + + . . +2 . . . . . +2 . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . 13 . . . . . +2 +2 . . + + . . . . . . . +2 . . . . . . . . . . . . .
. + + . . . . . . . . . . . . . . . . + + . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1 1 1 . . . . . 1 . . . . . 2 . . . . 1 3 2 . . 2 2 . . 2 . . . . . 2 . . . . . . . . . . . . .
. . . 3 8 7 5 5 2 3 2 2 2 2 15 15 14 13 13 12 7 8 10 10 7 7 9 9 6 7 6 5 5 5 2 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 2 2 2
1 1 1 3 8 7 5 5 3 3 2 2 2 2 17 15 14 13 13 13 10 10 10 10 9 9 9 9 8 7 6 5 5 5 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 2 2 2
Pratilice zabiljeene samo jednom: A/ Picea abies (5); B/ Lonicera nigra, Rosa spinosissima (6); C/ Angelica sylvestris, Sesleria juncifolia, Aconitum lycoctonum, Oxalis acetosella, Circaea alpina, Peltaria alliacea (5); Ajuga reptans, Veratrum album, Urtica dioica, Petasites albus, Phyteuma sp., Primula auricula, Cmpanula latifolia, Euphorbia cyparissias, Cephalanthera sp., Galium rotunbdifolium, Solanum dulcamara, Orchis sp., Campanula scheuchzeri, Calamagrostis arundinacea, Melandrium diurnum, Luzula luzuloides, Serratula tinctoria, Campanula rapunculus, Pseudofumaria alba (6) A/ Sloj drvea (Trees); B/ Sloj grmlja (Shrubs); Sloj niskog raa (Herbs) 29
ANALIZA FLORISTIKOG SASTAVA Analysis of floristic composition

G l a v a (1958) pri opisu asocijacije Tilio-Taxetum Meu njima se istiu Ostrya carpinifolia, Fraxinus ornije u potpunosti izvrio sintaksonomsku analizu flori- nus, Acer obtusatum, Cornus mas, Melittis melissophystikog sastava, ve je razlikovao samo karakteristine llum, Vincetoxicum hirundinaria, Polygonatum odoravrste asocijacije, sveze, reda i pratilice. Kako su u me- tum, to nau zajednicu jasno floristiki odvaja od sreuvremenu, u razdoblju od skoro pedeset godina, sin- njoeuropske as. Taxo-Fagetum. taksonomska istraivanja u mnogome uznapredovala, Kao karakteristine vrste reda Fagetalia sylvaticae floristiki se sastav ralanjuje na vei broj sintaksona, oznaeni su tzv. tipini fagetalni elementi. To je skup na karakteristine vrste asocijacije, sveze, reda i razre- mezofilnih i neutrofilnih, preteito srednjoeuropskih da, diferencijalne vrste pojedinih sintaksona te pratili- vrsta. U sklopu as. Tilio-Taxetum veim stupnjem stalce. Pratilice se takoer mogu dalje ralanjivati na ele- nosti istiu se Fagus sylvatica, Tilia platyphyllos, Mermente drugih sintaksona viega statusa. curialis perennis, Carex digitata, Phyllittis scolopendriU sklopu sveukupnoga, do sada poznatog floristi- um, Salvia glutinosa, Galeobdolon luteum, Campanula kog sastava as. Tilio-Taxetum, zabiljeene su sveukup- trachelium, Aspidium filix-mas i Valeriana tripteris. no 183 vrste. U svih 19 snimaka (100 %) zabiljeene su Kao karakteristine vrste razreda Quereco-Fagetea samo 2 vrste ili 1,1 %, u preko o 50 % (1019) (10 snimaka zastupljena su uglavnom dva skupa vrsta. Jedno su me1,3 %, a u samo jednoj zofilne vrste ire ekoloke i koroloke amplitude, npr. zabiljeeno je 39 vrsta ili 21,3 snimci zabiljeene su 53 vrste ili 29 % od sveukupnoga Anemone nemorosa, a drugo su termofilne vrste opefloristikog sastava. Na pojedine sintaksone otpada nito znaajne za termofilne meduneve ume reda 112 vrsta ili 61,2 %, a na pratilice 71 vrsta ili 38,8 % od Querecetalia pubescentis, ali one, ipak, ne postiu vei sveukupnoga floristikog sastava. stupanj stalnoosti. Posebnu skupinu vrsta obuhvaaju Pristupimo li na netom istaknut nain analizu flori- elementi u novije vrijeme izdvojeni u posebni red Prustikog sastava as. Tilio-Taxetum, moemo samo vrstu netalia spinosae i razred Rhamnno-Prunetea spinosae. Taxux baccata smatrati karakteristinom vrstom asoci- To su ponajprije Prunus spinosa, Rhamnus cathartica, jacije. Karakteristine i regionalno svojstvene vrste Ligustrum vulgare, Cornus sanguinea, a dijelom i sveze Aremonio-Fagetum u sastojinama su koje je pro- Sambucus nigra i Corylus avellana. uavao Glava (1958) razmjerno slabije zastupljene, Pratilice su razmjerno brojne, obuhvaaju 71 vrstu jer su analizirane u graninom podruju izmeu vege- ili preko treine (38,8 %) sveukupnoga floristikog sastacijskih sveza Cephalanthero-Fagion i Aremonio-Fa- tava, s time da je njih 28 zabiljeeno samo u jednoj fitogion (usp. Tr i n a j st i i F r a n j i 1999, T r i n a j s t i cenolokoj snimci i one su navedene izvan tablice. Skui dr. 2003, T r i n a j s t i 2004). U smjeru prema jugu i pinu pratilica sainjavaju elementi razliitih umskih i jugoistoku udio tipinih elemenata sveze Aremonio- neumskih zajednica razliite sintaksonomske pripadFagion poveava se i prema broju vrsta i prema stup- nosti. Sve one, prema naem miljenju, nisu bitne za nju nazonosoti. opu floristiku strukturu as. Tilio-Taxeum. Ipak, od Usporedno s time, u sklopu sveze Aremonio-Fagion elemenata umske vegetacije mogli bismo spomenuti izdvojene su diferencijalne vrste podsveze Ostryo-Fa- samo elemente redova Erico-Pinetalia i Quercetalia genion. To je skupina termofilnih vrsta openito zna- robori-petreae. Prvi su ponajprije zastupljeni u inicijalajnih za vegetaciju reda Quercetalia pubescentis. noj fazi, a drugi u terminalnoj razvojnoj fazi.
RASPRAVA Discussion
Ve je G la va (1958) kod floristike analize as. Tilio-Taxetum napomenuo da je hrvatska zajednica tise i lipe, u kojoj je sa znatnim udjelom zastupljena bukva (Fagus sylvatica), posebno u terminalnoj fazi, prividno vrlo slina srednjoeuropsko-alpskoj umi bukve i tise, as. Taxo-Fagetum, koju su ve ranije prouavali Etter (1947), Moor (1952) i K u o c h (1954). Zbog toga je Glava, izmeu ostaloga, naglasio da bi se hrvatska zajednica mogla oznaiti i imenom Taxo-Fagetum croaticum (usp. Glava 1958: 24). Da je Glava kojim sluajem hrvatsku umu tise i lipe oznaio imenom Taxo-Fagetum croaticum, po objavi sintaksonomskih, nomenklaturnih pravila (Barkman i dr. 1976, 1986:
30
l. 34, Weber i dr. 2000: l. 34a) ime Taxo-Fagetum croaticum postalo bi ilegitimno, pa bi hrvatsku zajednicu ili trebalo uklopiti u okvire as. Taxo-Fagetum ili je oznaiti nekim drugim, novim imenom (nomen novum!). Analiziramo li, meutim, floristiki sastav as. TilioTaxetum, u odnosu na srednjoeuropsku as. Taxo-Fagetum, odmah se moe uoiti da hrvatsku umu treba podrediti ilirskoj svezi Aremonio-Fagion i podsvezi Ostryo-Fagenion, a ne srednjoeuropskoj svezi Cephalanthero-Fagion, Najznaajnija floristika razlika izmeu navedenih i asocijacija i sveza sastoji se u tome, da u floristikom sastavu sveze Aremonio-Fagion naj-
vaniju ulogu imaju oni reliktni elementi jugoistonoalpsko-dinarskog (ilirskog) prostora, koje smo svojevremeno oznaili kao ilirikoidni (usp. T r i n a js t i 1992, 1995, 1997). To su u sloju grmlja vrste Staphylea pinnata, Rhamnus fallax, Euonymus latifolius i regionalno Daphne laureola i Lonicera alpigena, te i u sloju drvei i u sloju grmlja Acer platanoides. U sloju niskoga raa to su Polystichum aculeatum, Aruncus dioicus, Melica nutans, Scopolia carniolica, Homogyne sylvestris, Cardamine trifolia, Hacquetia epipactis, Knautia drymeia, Omphalodes verna, Lamium orvala, Vicia oroboides i dr. Nadalje, hrvatska uma Tilio-Taxetum ujedinjuje u svom floristikom sastavu i izvjestan broj termofilnih junoeuropskih vrsta kao to su
npr. Ostrya carpinifolia, Fraxinus ornus, Acer obtusatum, Cornus mas, Polyonatum odoratum, Vincetoxicum hirundinaria i dr., koje su u novije vrijeme, u sklopu sveze Aremonio-Fagion, oznaene kao diferencijalne vrste posebne podsveze Ostryo-Fagenion (usp. B o r h i d i 1963, M a r i n e k i dr. 1993). Napokon, zbog svoje posebne ekologije i rasprostranjenosti, as. Tilio-Taxetum predstavlja posebnu prirodoznanstvenu zanimljivost, a njene novootkrivene sastojine nalaze se upravo u sklopu zatienih objekata prirode podruju Vraji prolaz kod Skrada i Kamanik kod Vrbovskog u Gorskom kotaru i Nacionalnom parku Plitvika jezera u Maloj Kapeli.
B a r k m a n , J., J. M o r a v e c , J. Rauschert, 1976: Code of Phytosociological Nomenclature. Vegetatio 32(3): 131185. B a r k m a n , J., J. M o r a v e c , J. Rauschert, 1986: Code of Phytosociological Nomenclature 2th. Ed. Vegetatio 67: 145195. B o r h i d i , A., 1963: Die Znologie des Veebandes Fagion illyricum. I. Allgemeiner Teil. Acta Bot. Acad. Sci. Hung. 9: 259297. Etter, H., 1947: ber die Waldvegetation am Sdostrand des schweizerischen Mittellandes. Mitt. Schweiz. Anst. Forstl. Versuchswes., Zrich 25: 141210. G l a v a , V., 1958: O umi lipe i tise (Tilieto-Taxetum). um. list 82(12): 2126. H o r v a t , I., V. Glava, H. E l l e n b e r g , 1974: Vegetation Sdosteuropas. Gustav Fischer. Stuttgart. K u o c h , R., 1954: Wlder der Schweizer Alpen ime Veebreitungsgebiet der Weisstanne. Mitt. Schweiz. Anst. Forstl. Versuchswes., Zrich 30: 133260. M a r i n e k , L., L. M u c i n a , M. Z u p a n i , L. P o l d i n i , I. Dakskobler, M. A c c e t t o , (1992) 1993: Nomenklatorische Revision der illyrischen Buchenwlder (Veeband AremonioFagion). Stud. Geobot. 12: 121135. M o o r , M., 1954: Die Fagion-Gesellschaften im Schweizer Jura. Beitr. Geobot. Landesaufn. Schweiz 31: 1201. T r k , K., J. Podani, A. B o r h i d i , 1989: Numerical revision of the Fagion illyricum alliance. Vegetatio 81: 169180. Tr i n a j st i , I., 1992: Contribution to the phytogeographical classification of the Illyrian floral element. Acta Bot. Croat. 51: 135142. Tr i n a j st i , I., 1995: Plantgeographical division of forest vegetation in Croatia. Annal. Forest. 20(2): 37-66. Zagreb. Tr i n a j st i , I., 1997: Phytogeographical analysis of the illyricoid florsl element. Acta Biol. Slovenica 41(23): 7785. Tr i n a j st i , I., 2003: Taksonomija, morfologija i rasprostranjenost obine bukve. U S. Mati (ed.): Obina bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj: 3356. umarski fakultet. Zagreb. Tr i n a j st i , I., 2004: Fitocenoloko-sintaksonomska analiza asocijacije Hacquetio-Fagetum Koir (1962) 1979 u Hrvatskoj. um. list 128(12): 311. Tr i n a j st i , I., J. F r an j i , 1999: ume bukve s dlakavim aom (Carici pilosae-Fagetum Oberdorfer 1957) u vegetaciji Hrvatske. um. list 123(78): 311321. Tr i n a j st i , I., J. Fra n j i , . k v orc , 2003: Sintaksonomska analiza bukovih uma Meimurja (Hrvatska). um. list 127(12): 39. W a l l n f e r , S., L. M u c i n a , V. Grass, 1993: Querco-fagetea. In L. M u c i n a , G. Grabherr, S. Wa l l n f e r (eds.): Die Pflanzengesellschaften sterreichs 3: 85236. Gustav Fischer. JenaStuttgart-New York. We b e r, H. E., J. M ora ve c , J. P. Th eu r i l l a t , 2000: International Cod of Phytosociological Nomenclature 3th. Ed. J. Veg. Sci. 11: 739768.
31
I. Trinajsti: PRILOG POZNAVANJU RASPROSTRANJENOSTI UME TISE I LIPE As. Tilio-Taxetum ...
SUMMARY: In the work, the new localities of the Tilio-Taxetum ass. in Croatia are published. These are Vraji prolaz near Skrad and Kamanik near Vrbosko in Gorski Kotar, as well as the Plitvice Lakes National Park in Mala Kapela. The floristic composition is shown in the analytical table 1, prepared on the basis of 4 relevs. Simultaneously, it was made the syntaxonomic revision of the floristic composition published by Glava (1959: Tab. 1), prepared on the basis of 15 relevs. Within the so-far known floristic composition of the ass. Tilio-Taxetum, a total of 183 species has been registered. In all 19 relevs (100 %) 2 species only, or 1,1 %, have been registered, in more than 50 % (1019) of the relevs 39 species, or 21,3 %, have been registered, while in one relev only 53 species, or 29 %, of the total floristic composition have been registered. Out of the total floristic composition, 11 species, or 61,2 %, are individual syntaxa and 71 species, or 38,8 %, are companion plants. The quantitative relations of individual groups of species (characteristic and differential species, companion plants) are shown in table 1 under columns 5, 6 and 7. The Illyrian association Tilio-Taxetum is classified in the AremonioFagion alliance and inside it in the Ostryo-Fagenion suballiance, the Fagetalia sylvaticae order and the Querco-Fagete class. Its congenerous Central European association Taxo-Fagetum is classified within the Fagetalia sylvaticae order and the class Quereco-Fagetea class in the Fagion sylvaticae alliance and the Cephalanthero-Fagenion suballiance. From the syndynamic and syngenetic point of view, the initial and optimal development phases of the Tilio-Taxetum ass., because of their growing on steeper slopes, are reflected as a constant stage within the climazonal beech forests. The terminal development phase shows a tendency of succession toward the climazonal forms of beech or beech-fir forests. In the first case it is mostly the. Ostryo-Fagetum ass., and in the second case probably the Omphalodo-Fagetum ass.
32
PREGLEDNI LANCI - REVIEWS UDK 630* 907.2
UPRAVLJANJE R I Z I C I M A PRI POSJEIVANJU I R E K R E A C I J S K I M A K T I V N O S T I M A U Z A T I E N I M PODRUJIMA PRIRODE OUTDOOR ACTIVITIES AND VISITOR RISK MANAGEMENT IN PROTECTED AREAS Ivan MARTINI*, Mate KOSOVI**, Ivan GRGINI***
SAETAK: lanak se osvre na stvaranje sigurnog i svjesnog rekreacijskog prostora u zatienim podrujima prirode. Definiraju se rizici i odgovornosti uprava zatienih podruja za njihove posjetitelje i sudionike rekreacijskih aktivnosti. Raspravlja se o osnovnim elementima visitor risk managementa otkrivanje i procjenu rizika, odreivanje sigurnosnih i kontrolnih mjera, financijski i legislativno gledite rizika. Posebno se obrazlau faze u procesu procjenjivanja rizika te odreivanje njegove razine pri emu se stavlja u odnos vjerojatnost aktualizacije opasnosti i teina mogue posljedice. U cilju smanjenja rizika iznose se legislativne, organizacijske i kadrovske pretpostavke i preporuke za razvoj integriranog programa upravljanja rizicima u hrvatskim nacionalnim parkovima i parkovima prirode. Kljunim se dri propisom jasno odrediti razinu brige parkovnih uprava za posjetitelje, pri emu valja voditi rauna da bi previsok standard odgovornosti parkovnih uprava mogao ugroziti njihovo funkcioniranje. K l j u n e r i je i : priroda, zatiena podruja, posjeivanje, rekreacija, upravljanje rizicima
UVOD Introduction
Zatiena podruja prirode idu u red najatraktivnijih turistikih odredita1 s velikim potencijalom za razvoj kompleksne turistike ponude. Prema IUCN2 smjernicama za upravljanje zatienim podrujima, uz
Slika 1. Hodanje meu kronjama u posljednje vrijeme jedan od najatraktivnijih oblika rekreacije u prirodi Figure 1 Tree top walking across specially adapted footbridges has recently become one of the most attractive forms of outdoor recreation. Prof. dr. sc. Ivan Martini, umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, e: martinicsumfak.hr Mate Kosovi, mr. oecc., dipl. iur., JU za upravljanje Park-umom Marjan, Split Mr. sc. Ivan Grgini, Hrvatske ume d.o.o. Zagreb UP Karlovac Prema podacima WTO vie se od 30 % godinjeg turistikog posjeivanja u svijetu odnosi na zatiena podruja prirode, ponajprije nacionalne parkove i prirodne rezervate. International Union on Conservation of Nature meunarodna organizacija za zatitu prirode
33
I. Martini, M. Kosovi, I. Grgini: UPRAVLJANJE RIZICIMA PRI POSJEIVANJU I REKREACIJSKIM .
ekoloku edukaciju, upravo su turizam i razliiti oblici rekreacije, naprihvatljiviji oblici koritenja zatienih podruja (Tablica 1). Iako turistiko-rekreacijske aktiv-
nosti mogu imati i negativne uinke na zatieno podruje, prihodi od takvih aktivnosti uvelike mogu doprinijeti njegovom ouvanju i razvoju.
Tablica 1. Matrica ciljeva upravljanja i kategorija zatienih podruja prema IUCN-u Table 1 Management objectives matrix and the IUCN protected area management categories Ciljevi upravljanja Management objectives Znanstveno istraivanje Scientific research Zatita divljine Wilderness protection Ouvanje bioloke raznovrsnosti gena i vrsta Preservation of species and genetic diversity Odravanje usluga okolia Maintenance of environmental services Zatita posebnih prirodnih i kulturnih vrijednosti i karakteristika Protection of specific natural and cultural values and features Turizam i rekreacija Tourism and recreation Edukacija - Education Odrivo koritenje resursa iz prirodnih ekosustava Sustainable use of resources from natural ecosystems Odravanje kulturnih i tradicijskih znaajki Maintenance of cultural and traditional features Ia 1 2 Vrsta zatienog podruja Protected Area Category* Ib II III IV V 3 1 2 2 2 3 2 3 2 VI 3 2
2 3
1 2 3
1 2 -
3 2 2
1 2 2
3 3 1
Ia strogi prirodni rezervat: Ib podruje divljine; II nacionalni park; III spomenik prirode; IV podruje upravljanja stanitima/vrstama; V zatieni krajobraz; VI zatieno gospodarsko podruje LEGENDA: 1- primarni cilj; 2 sekundarni cilj; 3 potencijalno primjenjiv cilj; 4 neprimljenjiv cilj Ia Strict Nature Reserve: Ib Wilderness Area; II National Park; III Natural Monument; IV Habitat/Species Management Area; V Protected Landscape; VI Managed Resource Protected Area LEGEND: 1 primary objective; 2 secondary objective; 3 potentially applicable objective; 4 not applicable
REKREACIJSKE AKTIVNOSTI U ZATIENIM PODRUJIMA Recreational activities in protected areas

Privlanost zatienih podruja za rekreacijske aktivnosti lako je objasniti atraktivnim prirodnim ambijentom, ali i svojevrsnom sigurnou koju sudionicima takvih programa pruaju parkovne uprave, ponajprije turistiko-rekreacijskom infrastrukturom i profesionalnim slubama. Veina e posjetitelja izabrati rekreacijsko odredite u podruju gdje e se moi osloniti na pouzdane informacije o specifinostima prostora, vre3
menskim prilikama i gdje mogu raunati na profesionalnu pomo u razliitim sluajevima, kao to su nezgode, traganje i spaavanje i dr. Organiziranju rekreacijskih aktivnosti u zatienim podrujima mogue je svesti na dva osnovna pristupa. U prvom su sluaju takve aktivnosti uglavnom organizirane od same parkovne uprave, dok su u drugom sluaju organizirane od jednog ili vie koncesionara3.
ovlateni ugovorni nositelji doputenja o organiziranju i pruanju rekreacijskih programa, usluga i aktivnosti. Za izdata doputenja koncesionari plaaju parkovnoj upravi koncesijsku naknadu, a doputene djelatnosti obavljaju za svoj raun i u skladu specifinim uvjetima parkovne uprave.
34
Za rekreacijske aktivnosti koje parkovne uprave samostalno organiziraju i provode, one imaju iznimnu odgovornost za sigurnost sudionika, to ukljuuje i skrbiti za odtetne zahtjeve (ponekad alarmantno visoke!) koji se mogu pojaviti u sluaju povreivanja sudionika rekreacije. Iako je, prema naim ocjenama, razvoj rekreacijskih aktivnosti u hrvatskim zatienim podrujima4 (dalje u tekstu: NP/PP) u pogledu sadraja i intenziteta u poetnoj fazi, posljednjih se godina i u Hrvatskoj ozbiljnije susreemo s veim brojem sluajeva povreivanja pri takvim aktivnostima. To je posljedica pove-
anja broja posjetitelja, njihovog interesa za intenziviranjem boravka i njihove sve vee mobilnosti, ali i vee ponude rekreacijskih aktivnosti s ukljuenim visokim rizikom, kao to su npr. slobodno penjanje, brdski biciklizam, pustolovne utrke i dr. U tom smislu moe se govoriti i novom elementu zadae parkovnih uprava usmjerenoj na smanjivanje moguih nepovoljnih uinaka u sluaju ozlijeivanja posjetitelja, pri emu vaan element upravljanja zatienim podrujima postaje planiranje i upravljanje rizicima vezanima za rekreacijske aktivnosti posjetitelja.
RIZICI I ODGOVORNOST ZA POSJETITELJE Visitor risks and responsibilities strukture: cesta, umskih putova i planinarskih staU posjeivanju zatienih podruja brojne su situacije ili stanja koje potencijalno mogu izazvati ozljede ili za, pounih staza, odmorita, vidikovaca i dr. tete. Mnogobrojni oblici vanjske rekreacije imaju pripa- (2)rizike pri vrlo intenzivnim rekreacijskim aktivnostidajui rizik, pri emu su rizik i izazov njihov vaan sasma s izraenom portskom dimenzijom naprezanja; tavni dio. Pritom, vjerojatnost da nesrea zavri u obliku Takve aktivnosti vezane su uz posjetitelje-sudionitete ili ozlijeivanja u nekim sluajevima nije mala. ke adrenalinske rekreacije, a tu spadaju npr. alpinizam, slobodno penjanje (penjanje u stijeni), speIako je openito prihvaeno da su posjetitelji odgoleologija, ronjenje, rafting, kajak, kanjoning, brdski vorni za osobnu sigurnost pri rekreacijskim aktivnostibiciklizam, skijanje, zmajarenje, rekreativno jahama, znaajne se tekoe javljaju oko razgranienja to nje, slobodno letenje, pustolovne utrke, hodanje u je osobna, a to parkovna odgovornost u sluaju nesrekronjama, adrenalinski parkovi, i dr. e. Neke aktualne sudske presude u svijetu znaajno su vie potencirale odgovornost parkovnih uprava negoli Rizici su usko povezani s vrstama povreda koje mosamih posjetitelja. gu nastati pri pojedinoj aktivnosti. Najei su: U definiranju moguih rizika kojima su izloeni po- padovi samih sudionika s visine, u dubinu ili u istoj sjetitelji mogue je razlikovati: ravnini, (1)rizike pri aktivnostima manjeg intenziteta i bez padovi drugih predmeta (opreme, kamenja, grana i portske dimenzije naprezanja; tu spadaju npr.: pjesl.) na sudionika, aenje, planinarenje, touring-biciklizam i dr. Tak- sudar ili ukljetenje sudionika s preprekom ili druve se aktivnosti odnose na obine posjetitelje i vegim predmetom zane su uz koritenje standardne parkovne infra- ostali rizici.
UPRAVLJANJE RIZICIMA
Naglaena odgovornost parkovnih uprava zahtijeva postojanje unaprijed odreenih planova djelovanja u sluaju nesree posjetitelja, odnosno sudionika rekreacije, ali i odgovarajuu pripremljenost u sluaju pokretanja odtetnih zahtjeva. Kako su visoki odtetni zahtjevi vezani uz ozljeivanje izravna prijetnja parkovnoj upravi u provoenju parkovne politike i svakodnevnom upravljanju parkom, cilj uprave zatienog podruja mora biti stvaranje sigurnog i svjesnog rekreacijskog prostora. Osnova toga je razvoj programa upravljanja rizicima. To ukljuuje: odreivanja najboljeg praktinog protokola protokola z za kontinuirano unaprijeivanje tehnika i i izvedbi izvedbi u u upravljanju rizicima,
4
Visitor risk management

identificiranje uestalosti i teta vezanih za izlaganje specifinom riziku, prepoznavanje postupaka i metoda koje vode osiguravajue agencije u analizi i procesuiranju nesrea, u nesrea, uvoenje uinkovite zatite od rizika te procedura za minimalizaciju rizika. U smislu zatite osobne odgovornosti u posljednja dva desetljea razvijen je instrument putnoga osiguranja koje svojim klijentima nude osigurateljske agencije bilo za individualna ili za agencijski organizirana putovanja i boravke. Takva putna osiguranja pokrivaju tek neke od rizika kojima su potencijalno izloeni posjetitelji-sudionici sportske rekreacije, kao to su trokovi
ovdje se prvenstveno misli na zatiena podruja koja imaju upravljake ustanove; u Hrvatskoj to su, ponajprije, nacionalni parkovi i parkovi prirode.
35
prijevoza do odgovarajue ustanove i trokovi bolnikoga lijeenja (tzv. nuni lijeniki tretman), ali ne i za npr. lijeenje posljedica nezgoda uzrokovanih profesionalnim bavljenjem sportom u to je mogue svrstati veinu adrenalinskih rekreacijskih aktivnosti. Pritom je osigurateljeva obveza iskljuena i ako je nesretni sluaj nastao, meu ostalim, za vrijeme sportske rekreacije u alpinizmu, jahanju, zranim, zimskim i/ili vodenim sportovima, biciklizmu, speleologiji i dr. Prema dosadanjim iskustvima iz zemalja s razvijenim parkovnim sustavima, uinkoviti programi upravljanja rizicima trae sljedee osnovne sastavnice: obrazovanje i osposobljavanje osoblja, nadziranje i otkrivanje rizinih prostora i podruja, redovitu inspekciju prirodnih predjela i rekreacijske infrastrukture sa zapisnicima o inspekcijama radi programa odravanja, tako i u sluaju parnienja, odravanje slubenih sastanaka sa osiguranicima, zakonskim savjetodavcima i suradnikim agencijama radi rasprave o gleditima trendova, strategija, tekuih parnica, izvjetavanje o nesreama i izlaganje o njima, uspostavu izvjetajnog mehanizma radi stalne analize rizinih situacija i unapreenja kroz popravne
Slika 2. Slobodno penjanje (free climbing) ide u red rekreacijskih aktivnosti najveeg rizika Figure 2 Free climbing ranks among outdoor recreational activities of the highest risk
akcije u praktinom radu, procedurama ili potencijalnim mjestima nesrea. S gledita parkovne uprave upravljanje rizicima posjetitelja ukljuuje odgovore na sljedea pitanja : to moe pogreno krenuti za posjetitelja? Ovo zahtijeva prepoznavanje glavnih uzroka moguih nepoeljnih situacija, odreivanje njihovih moguih posljedica i/ili uinaka koji su odreeni njihovom uestalou, teinom i vjerojatnou pojavljivanja. to parkovna uprava moe uiniti? To pretpostavlja razvoj sustava koji ukljuuje politiku, metode te mehanizme djelovanja i nadzora kao odgovor na mogue neeljene situacije. Koja je financijska dimenzija rizika i moguih teta? Ovo zahtijeva fokusiranje na osiguranje novanih sredstava za aktivnosti prevencije i upravljanja rizicima i za odravanje financijske stabilnosti uprave u sluaju moguih trokova po odtetnim zahtjevima. U programu upravljanja rizicima kojima su izloeni posjetitelji i sudionici rekreacije mogue je razlikovati etiri osnovna koraka, kako je to prikazano na slici 3. Korak br. 1 : Proces otkrivanja rizika Od najvee je vanosti razviti strukturni proces za otkrivanje rizika ozlijeivanja posjetitelja. Proces otkrivanja rizika mora ukljuivati detaljno ispitivanje raspoloivih informacija o prijanjim incidentima, nainima i podrujima gdje su se dogodili. Faze u procesu otkrivanja rizika ukljuuju: 1. izradu pregleda/popis svih rizika vezanih uz neku aktivnost ili prostor 2. razvijanje upitnika za fiziku inspekciju podruja ili za nadzor aktivnosti posjetitelja 3. inspekciju podruja putem upitnika i razgovor s posjetiteljima koji esto posjeuju odreena mjesta 4. popisivanje svih uoenih i utvrenih rizika. Na osnovi utvrivanja rizika izvode se kljune odluke o preventivnim i kontrolnim mjerama za sigurnost posjetitelja. Korak br. 2: Procjena rizika za posjetitelje Nijednim se rizikom ne moe adekvatno upravljati sve dok nije odreen i shvaen. Za ovo je potreban opirni pogled na sve dostupne informacije vezane uz prole nesree, posjetitelje i rtve, mjesta i aktivnosti gdje se nesree ee dogaaju. Proces procjenjivanja rizika treba rezultirati listom svih potencijalnih opasnosti i njima pripadajuih rizika. Procjena je polazite u odreivanju vrste i sadraja akcija koje e poduzimati parkovna uprava. Ogranieno vrijeme, budet ili osoblje mogu uvjetovati da se neke aktivnosti s rizicima trebaju uzeti u obzir bez odgaanja, a druge se mogu odgoditi. Proces procjenjivanja rizika prikazan je na slici 4.
36
Kljuno je u procjeni rizika neke aktivnosti ili loka- sti i teinu mogue posljedice. Model stupnjevanja rana osnovi matrice iz tablice 2., a cije odrediti stupanj ili razinu specifinog rizika. U ta- zine rizika ka izveden iz je u tablici 3. blici 2 prikazan je primjer matrice za procjenu rizika prikazan je koja stavlja u odnos vjerojatnost aktualizacije opasnoTablica 2. Matrica za procjenu rizika (po Nohl-u) Table 2 The RiskAssessmentrizika (po ohl-u) Matrix (according to Nohl-u)
Teina tetne posljedice / ozljeda Severity of harmful effect / injury Vrlo laka ozljeda Laka ozljeda Srednje teka Teka ozljeda Vrlo teka ili bez ikakvih eventualne ozljeda trajne posljedice smrtna ozljeda posljedica posljedice koje posljedice koje koje uzrokuju znaajno Very slight injury bitno ne utjeu mogu ograniiti gubitak radne ograniena no health effect na radnu radnu sposobnosti ivotna sposobnost sposobnost Major injury sposobnost ili Minor injury Moderate permanent uzrokuje smrt possible injury consequences Severe or lethal consequences consequences that cause the injury leads to having very that may loss of work significantly slight effect on restrict work capability restricted life work capability capability capability or death I II III IV V A 0 0 0 1 1
Vjerojatnost aktualizacije opasnosti Probability of hazard actualization
Neuobiajeno mala Very unlikely Vjerojatno, pod odreenim uvjetima Probable, under certain conditions Vrlo vjerojatno se moe oekivati Very likely Usljeuje bez sumnje Certain
C D
0 0
1 1
2 3
5 7
7 10
Tablica 3. Stupnjevi rizika Table 3 Risk levels

Rizik Risk Prihvatljiv rizik Acceptable risk Mali rizik Low risk Srednje velik rizik Moderate risk Velik rizik Major risk Osobito velik rizik Very high risk Vrijednost Value 0 1-2 3-4 5-7 10
Korak br. 3: Sigurnosne mjere i akcije Koristei rezultate procjene rizika odreuju se sigurnosne mjere te se izvode potrebne akcije i aktivnosti radi eliminacije ili smanjivanja rizika. Sigurnosne mjere mogu se odnositi na: eliminaciju rizika kada je rizik procijenjen kao jako visok; mogua mjera je npr. izostavljanje rekreacijske aktivnosti iz ponude na svim ili odreenim lokalitetima, prijenos dijela rizika radi smanjivanja odgovornosti za nesreu, npr. upozoravanjem posjetitelja, ime im se osigurava da budu informiran u sluaju rizika5,
38
smanjenje mogunost rizika na nain da se smanji vjerojatnost da se nesrea dogodi tamo gdje je osrednji rizini potencijal, npr. omoguavanje pristupa samo uz pratnju voditelja ili sudjelovanje uz instruktora, smanjenje djelovanja rizika to znai minimalizirati tete nastale od nesree u sluaju osrednjeg rizinog potencijala, npr. ograniavanje ili kontroliranje pristupa, prihvaanje rizika kada je on unutar prihvatljivih granica, nizak ili nebitan. Kada kontrolne mjere nisu uvedene ili su neuinkovite, sve nesree i ozljede posjetitelja trebaju biti brzo istraene. Primarni pristup trebao bi biti nepristrani uviaj s dovoljno detalja za analizu nesree. Idealno bi bilo kada bi se isto obavljalo po propisanoj standardnoj proceduri, kojom bi se osigurala konzistencija i omoguilo povjerenje u rezultate.
5
vrlo esto su takva upozorenja sadrana ve na ulaznici u zatieno podruje
Korak br. 4: Motrenje i preispitivanje Kada su kontrolne mjere odreene da minimaliziraju ili eliminiraju rizik potrebno je procjeniti uinkovitost mjera. To ukljuuje kljuuje: pregled predloenih kontrolnih mjera pred uvoenje, uvoenje kontrolnih mjera, ako se pregledavanjem ustanovilo da one smanjuju rizik i ne stvaraju nove rizike, praenje uinkovitosti kontrolnih mjera kroz redovite procjene.
m
5. Andrenalinski parkovi postali mnogih zatienih podruja. Figure 5 Adrenaline parks have become an integral part of recreational infrastructure in many protected areas
,:..,.,....,o,ec,,.e..:.r;
PREPORUKE ZA UPRAVLJANJE RIZICIMA POSJETITELJA U HRVATSKOJ Risk management proposals in Croatia

Porastom svijesti posjetitelja, ali i poveanjem rekreacijske ponude, neizbjeno e se i parkovne uprave hrvatskih zatienih podruja sve vie susretati s problemima odtetnih zahtjeva uslijed ozljeivanja posjetitelja. Kako bi se hrvatski parkovni sustav pravodobno pripremio za takvu vrstu prijetnje funkcioniranju zatienih podruja, a parkovne uprave osposobile za novu zadau, u nastavku lanka iznose se preporuke i polazita za razvoj koncepta upravljanja rizicima posjetitelja pri posjeivanju i rekreacijskim aktivnostima posjetitelja. Nadalje, potrebno je osigurati da parkovne uprave putem Sredinjeg ureda NP/PP imaju pristup primjerenom pravnom savjetodavcu ve prilikom eventualnog podizanja tube protiv uprave. Pravni savjetodavci ne bi trebali samo biti dostupni, ve i proaktivni u smislu da unaprijed dobro razumiju prirodu parnienja i potrebe parkovne uprave. 6.3. Uloga Sredinjeg ureda nacionalnih parkova i parkova prirode The role of the NP/PP Central Management Office 6.1. Jasna misija i trajna potpora Clear mission Na razini svih parkovnih uprava potrebno je stanand permanent support dardizirati pristup upravljanju rizicima posjetitelja i suPrimarno se moraju osigurati dugoroni mehanizmi dionika rekreacije. Radi racionalnosti i koordinacije, potpore za program upravljanja rizicima posjetitelja trebalo bi napraviti na razini Sredinjeg ureda za zatienih podruja prirode u Hrvatskoj. Ovo zahtijeva NP/PP koji bi razvio jedinstvene obrasce vezano za: podrku s najviih pozicija nadlenosti za zatiena po- model otkrivanja, procjene i inspekcije rizika, druja kako bi se jasno i vrsto postavili ciljevi progra- katalog sigurnosnih i kontrolnih mjera, ma, a zatim razvila formalna struktura (organizacija i protokole i postupke u sluaju nesrea, osoblje) u programu. Kljunu bi ulogu u takvom konceptu valjalo namijeniti, sada nepostojeem, Sredi- osposobljavanje parkovnoga osoblja, njem uredu za zatiena podruja RH (dalje u tek- modele osnovnoga i posebnoga osiguranja od rizika, stu: Sredinji ured NP/PP). Jednako je vano utvrditi voenje odtetnih zahtjeva s pravnim savjetovanjem. protokole i komunikacijske tokove kojima e informa6.4. Modeli osiguranja i partnerstvo s osiguracije i instrukcije putovati od donositelja odluka do opeteljima Insurance models and partnership with inrativnog parkovnoga osoblja. surers 6.2. Zakonsko ureenje i pravna pomo Legal Putem sredinjeg ureda NP/PP potrebno je za parframework and legal advice kovne uprave iznai primjerene modele osiguranja od Potrebno je propisom vrlo jasno odrediti razinu bri- odgovornosti te nastojati uvesti aranmane osiguranja ge i odgovornost parkovnih uprava za posjetitelje, pokoji su jednostavni i uinkoviti, kao mehanizam finansebno radi odreivanja granice izmeu osobne i par- ciranja rizika. Takvi bi modeli trebali initi kombinacikovne odgovornosti i postizanja ogranienja od odgo- ju programa upravljanja rizikom, samoosiguranja i revornosti. Pritom valja voditi rauna da bi previsok osiguranja. Kljuna je stvar u takvim aranmanima postandard odgovornosti parkovnih uprava mogao ugro- stizanje najbolje ravnotee izmeu cijene premije i preostalog rizika. ziti njihovo funkcioniranje. 39
Parkovnim upravama se sugerira internalizirati tro- eventualne nesree potrebno je uvesti redovit i sustavan ak dnevne police osiguranja od posljedica nesretnog inspekcijski proces kako bi se osiguralo trajno otkrivasluaja u cijenu ulaznice koju plaa svaki posjetitelji nje poveanih rizika te se sugeriralo preventivne mjere. pri organiziranom ili individualnom posjetu zatienog Uestalost potrebnih inspekcija treba odrediti prema podruja. vrsti rizika ili o prirodi odreene atrakcije ili objekta. Nadalje, organizatore rekreacijskih aktivnosti (konNadalje, potrebno je izraditi akcijski plan za koncesionare) trebalo bi obvezati da sudionike svojih re- trolu rizika u okviru kojega se izabiru najpovoljnije akkreacijskih programa dodatno osiguraju od rizika po- cije koje ine kombinaciju aktivnosti za sprjeavanje vreda koji nisu pokrivena policama putnog ili zdrav- nezgode i za smanjenje teineposljedica. posljedica stvenog osiguranja. 6.7. Protokoli za istragu i dokumentiranje InPoeljno bi bilo kada bi se takve osnovne vrste vestigation and documentation protocol dnevnih polica osiguranja mogle kupiti na recepcijama Procedura koja se primijenjuje u sluaju nesree zatienih podruja i na drugim prikladnim mjestima. mora biti regulirana propisom, s posebnim naglaskom Od posebne je vanosti jaka povezanost Sredinjeg na nain obavljanja oevida, dokumentiranje i sastavureda i parkovnih uprava s osigurateljem (jedna ili vie ljanja zapisnika. agencija) pri emu one moraju sudjelovati u redovitim Strukturno istraivanje nesree treba se sastojati od analizama sluajeva te razviti plan za zatitu obiju stra- sljedeih elemenata: na od potencijalnih gubitaka kao poslijedice nesrea uinkovite istrage radi dobivanja vjerodostojnih i posjetitelja. najvanijih informacija u to kraem vremenu; pri6.5. Izobrazba i trening osoblja Staff education tom iskazi svjedoka trebaju biti uzeti u to kraem zi s and training vre enu od nastanka nesree; Osoblje treba uiniti svijesnim moralnih i pravnih dovrenih izvetaja o nesrei koji trebaju, na temeobveza brige za sigurnost posjetitelja. Ono mora biti lju prikupljenih informacija, sadravati injenice, a sposobno otkriti, ocijeniti i obraditi rizik. ne miljenja; posebno je vano da su detalji vezani Gdje god je unutar parkovne uprave mogue, trebaza nesree ili uz traenje odtete uvijek dokumentirani i zapisani interno od parkovne uprave; la bi postojati jedinica posveena upravljanju rizikom, koja odgovara za: foto-dokumentacije s mjesta nesree (jer s vreme praenje i ocjenjivanje rada uprave vezanim za nom sjeanja slabe ili nestaju, a mjesta mijenjaju vistor risk management izgled); pruanje uputa upravi i operativnom osoblju za pri svretku procesa istraivanja nesree sve skupsprjeavanje nesrea ljene informacije i dokaze treba detaljno zabiljeiti kroz standardni zapisni sustav; sustav mora ukljui koordinaciju treniranja osoblja za visitor risk mavati zapise o: nagment. Programi treniranja osoblja svakako e parkovnim upravama dati dodatnu vjerodostojnost u sluaju parnienja. 6.6. Procjena, inspekcije i kontrola rizika Risk assessment, inspection and control U Hrvatskoj bi trebalo s razine Sredinjega ureda NP/PP inicirati proces procjene rizika pri posjeivanju i rekreacijskim aktivnostima posjetitelja u zatienim podrujima. Takva bi procjena za pojedino podruje obuhvatila odreivanje razine rizika za sve prihvatljive aktivnosti. Na temelju razine rizika utvrdio bi se katalog sigurnosnih mjera te model inspekcije rizika. NP Grand Radi minimaliziranja broja ne- Figure 6 NP Grand Canyon Search & Rescue Service*" (Foto: I. Martini) zgoda, ali i lakeg rjeavanja svake
40
izvjetajima o nesrei (zapisnici s uviaja, iskazi svjedoka i dr.), programima i planovima odravanja i atestima procjeni rizika, potraivanju odtete, ostale zapise. Sve navedeno smanjuje potencijalnu odgovornost uprave u sluaju parnienja; dodatno, zapisni sustav uz
kontinuirano praenje i pregledavanje, omoguuje podjelu informacija izmeu razliitih dijelova sustava. I u ovome segmentu, u Hrvatskoj je potrebno s razine Sredinjega ureda NP/PP definirati protokole za ispitivanje nesrea koje bi ukljuile sadraj i nain ispitivanja, izgled oevidnika i relevatnu dokumentaciju, nain izvjetavanja i dr.
ZAKLJUCI - Conclusions U posjeivanju i pri mnogobrojnim rekreacijskim trebno je s najviih mjesta odluivanja jasno postaviti aktivnostima u zatienim podrujima vjerojatnost ciljeve programa te zatim razviti formalnu strukturu nesrea i ozljeivanja u nekim sluajevima nije mala. (organizacija i osoblje) u programu. Pritom osnovne Porast broja nesrea posjetitelja, ali i s njima poveza- preporuke obuhvaaju: nih odtetnih zahtjeva u stalnome je porastu. Neke 1. jasnu misiju i trajnu potporu aktualne inozemne sudske presude znaajno vie po2. zakonsko ureenje i pravnu pomo tenciraju odgovornost parkovnih uprava negoli samih 3. ulogu Sredinjeg ureda NP/PP posjetitelja. Nova zadaa uprava zatienih podruja usmjerena 4. modele osiguranja i partnerstvo s osigurateljima je na smanjivanje moguih nepovoljnih uinaka u slu- 5. izobrazbu i trening osoblja aju ozljeivanja posjetitelja. Pritom vaan segment 6. kontinuiranu u procjenu, inspekciju i kontrolu rizika upravljanja postaje razvoj struktura i protokola za uvo- 7. protokole o ispitivanju, analizi i izvjetavanju o neenje integriranog programa upravljanja rizicima pri s r e a a . posjeivanju i rekreacijskim aktivnostima posjetitelja. Kao prvi i kljuni korak potrebno je propisom jasno To ukljuuje: odrediti razinu brige parkovnih uprava za posjetitelje, odreivanja protokola za kontinuirano unaprijeipri emu valja voditi rauna da bi previsok standard vanje tehnika i izvedbi u upravljanju rizicima, odgovornosti parkovnih uprava mogao ugroziti njiho identificiranje uestalosti i teta vezanih za izlaga- vo funkcioniranje. nje specifinom riziku, Uvaavajui osnovne postavke i razvojne korake prepoznavanje postupaka i metoda koje vode osigu- inozemnih modela, model upravljanja rizicima posjetiravajue agencije u analizi i procesuiranju nesrea, telja u Hrvatskoj valjalo bi provesti s odreenom flek uvoenje uinkovite zatite od rizika te procedura sibilnou, kako bi se usvojio model, koji bi bio najza minimalizaciju rizika. prikladiji sadanjoj organizaciji zatienih podruja u Kako bi i u Hrvatskoj parkovne uprave to skorije Hrvatskoj. usvojile politiku upravljanja rizikom posjetitelja, po-
M a r i n o v i - U z e l a c , A. (2001): Prostorno planiranje. Dom i svijet Zagreb, 2001. M a r t i n i , I. (2004): 55. obljetnica NP Paklenica kako osigurati odrivost i vitalnost funkcioniranja? u svjetlu naglasaka V. svjetskog kongresa nacionalnih parkova. Pakleniki zbornik, vol. 2., 147150. Starigrad-Paklenica, 2004. M a r t i n i , I. (2002): Planovi upravljanja za hrvatske nacionalne parkove i parkove prirode. umarski list 910, CXXVI, 501509, Zagreb. M a r t i n i , I. (2001): Amerika iskustva za unapreenje upravljanja nacionalnim parkovima i parkovima prirode u Hrvatskoj. MZOPU RH, (izvjee sa studijskog boravka), 112, Zagreb. Peterson, James A. (1987). Risk Management for Park, Recreation and Leisure Services, Management Learning Laboratories, Illinois, USA. Department of Conservation & Land Management, Western Australia. (1991). Policy Statement No. 18, Recreation, Tourism and Visitor Services. Department of Conservation & Land Management, Western Australia. (1996). Recreation & Tourism Workshop -proceedings, Strategy & Action Plans 1996 2000. Department of Conservation & Land Management, Western Australia. (1997). Policy Statement No. 53, Visitor Risk Management.
41
Department of Conservation & Land Management, * * (2003) V. IUCN World Parks Congress ProceeWestern Australia. (1997). Visitor Risk Managedings, Durban. ment Operational Guidelines. * * * grupa autora i Ecoplan d.o.o. (1996): Sustav koDepartment of Conservation & Natural Resources, ritenja nacionalnih parkova i parkova prirode (s Victoria. (1994). Public Liability Risk Managemjerama za provoenje dokumenata prostornog ment Manual. ureenja. Ministarstvo prostornog ureenja, graditeljstva i stanovanja RH, 160, Zagreb. Department of Primary Industries, Forest Services, Queensland. (1994). Sound Practice Indicator * * * grupa autora (2000): Ekoturizam i odriv razvoj tufor Visitor Site Management on State Forests. rizma u ekoloko osjetljivim prostorima. Turizam (tematski broj), vol. 48, (4): 361480, Zagreb. Parks Canada, Department of Canadian Heritage. (1994). Visitor Risk Management Handbook. Minister of Supply and Services Canada. * * grupa autora (2000): Ekoturizam i odriv razvoj turizma u ekoloko osjetljivim prostorima. Turizam (tematski broj), vol. 48, (4): 361480, Zagreb
SUMMARY: The article deals with the establishment of safe recreational zones in protected areas of nature. Risks to visitors isitors and pa participants in outdoor recreation activities and responsibilities of f protected area ar managements are The basic elements of visitor risk management identifying and assessing risks and selecting safety and control measures are discussed, and so are the financial and legislative aspects of risks. Special focus is placed on the phases in the risk assessment process and the identification of their levels. The likelihood of risk actualization and the severity of possible consequences are likelihood o osed. juxtaposed. With the view of reducing risks, legislative, organizational and personnel principles are presented and proposals for the development of an integral risk management program in Croatian national parks and nature parks are given. Clearly regulated levels of care by park managers towards visitors re considered the key issue. However, an overly high standard st of responsibiliare ty of f park managers could jeopardize their functioning. Ke y word s : nature, protected areas, visiting, recreation, risk management
42
STRUNI LANCI - PROFESSIONAL PAPERS UDK 630* 263 + 231
OBNOVA RITSKIH UMA HRVATSKOG PODUNAVLJA UZ OPLEMENJIVANJE SADNICAMA POLJSKOG JASENA (Fraxinus angustifolia Vahl.)
REGENERATION OF FLOODPLAIN FORESTS IN THE CROATIAN PODUNAVLJE REGION COMBINED WITH PLANTING SEEDLINGS OF NARROW-LEAVED ASH (Fraxinus angustifolia Vahl.) eljko MAYER, eljko HEIMOVI1
SAETAK: U radu je istraena mogunost prirodne obnove kulture euroamerikih topola (Populus canadensis Moench i P. deltoides W. Bartram ex Marshall), bilo naletom sjemena ili obnovom iz ilja i panjeva domaih crne i bijele topole (Populus nigra L. i P. alba L.) i bijele vrbe (Salix alba L.) uz oplemenjivanje poljskim jasenom (Fraxinus angustifolia Vahl.) i eventualno hrastom lunjakom (Quercus robur L.). Nakon sedme godine plantane starosti, obavljenih njega i ienja sastojine, u dominantnoj etai nalaze se poljski jasen (7.86 m), bijela topola (8,66 m) i bijela vrba (8,64 m), a u podstojnoj ameriki jasen (Fraxinus americana L. i F. pennsylvanica Marshall), negundovac (Acer negundo L.), vez (Ulmus laevis Pall.), crni i bijeli dud (Morus nigra L. i M. alba L.) i druge. Kljune rijei Hrvatsko Podunavlje, ritske ume, poljski jasen
UVOD Introduction
Neuspjela poumljavanja kanadskom topolom (Populus canadensis Moench, Cl. I-214) i amerikom crnom topolom (Populus deltoides W. Bartram ex Marshall), (u daljnjem tekstu euroamerike topole) krajem 80-ih godina prologa stoljea, nakon sjee istih na dunavskim adama i ritovima kod Vukovara, prisilila su nas da kota prirode vratimo malo unazad i umjesto osnivanja kultura euroamerikih topola, zaponemo s uzgojem prirodnih sastojina domae crne (Populus nigra L.) i bijele (Populus alba L.) topole i bijele vrbe (Salix alba L.) uz oplemenjivanje poljskim jasenom (Fraxinus angustifolia Vahl). Unato dobrom sadnom materijalu i dubokoj sadnji dvogodinjih prutova ili jednogodinjih oiljenica kanadskih i amerikih crnih topola, uspjesi poumljavanja bili su iz godine u godinu sve loiji. Razlog takvom loem uspjehu poumljavanja pronali smo u injenici to se nakon dovrnih sjea kultura topola, na isto stanite ponovno sadila topola, i to ponekad i trei puta.
Mr. sp. eljko Mayer, dipl. ing. um., eljko Heimovi, dipl. ing. um., Hrvatske ume d.o.o. Zagreb, UP Vinkovci, umarija Vukovar, upanijska 61, 32000 Vukovar.
Poznato je da klonovi euroamerikih topola osiromauju tlo, a za uzvrat mu nita ne vraaju. Uzevi u obzir i sastav tla (ponekad isti sterilni pijesci) te ekstenzivan uzgoj kultura, bez obrade tla i gnojidbe, jasno je da stanini uvjeti vie nisu odgovarali uzgoju klonova euroamerikih topola. Ono malo sadnog materijala to je uspjelo preivjeti loe stanine uvjete, bilo je napadnuto bolestima: rak kore na topoli (Dothichiza populea Sacc. et Briard) i pjegavost lia topole (Marsonina brunea Ell. et Ev.) ili insektima: crvena topolova zlatica (Melasoma populi L.), modra vrbina zlatica (Plagiodera versicolora Laich) i mala topolova staklokrilka (Sciapteron tabaniformis Rott.) (M aj er, . 1994). U tom smislu postavljene su brojne pokusne plohe (akademik Slavko M a t i , prof. dr. uro Rau, mr. sp. eljko M a y e r ) na dunavskim adama i ritovima. Osim pripreme stanita za nalet sjemena domaih topola i vrba, premazivanjem panjeva razliitim postocima kemijskog sredstva, ozljeivanjem ilja i drugim metodama pomaganja prirodne obnove (Majer, . 1994) postavljena je i pokusna ploha u Mohovskoj adi, odjel 57, na kojoj je osim domaih topola i vrba posa43
. Mayer, . Heimovi: OBNOVA RITSKIH UMA HRVATSKOG PODUNAVLJA .
en poljski jasen i hrast lunjak (R a u , ., S. M a t i 1990). Dobri rezultati nisu izostali, a posebice je radovalo to se poljski jasen pokazao kao izvrsna vrsta za poumljavanje u ovom dijelu Podunavlja. Nisu ove vrste sluajno izabrane za poumljavanje na adama i u ritovima. U starim osnovama gospodarenja grofovije Eltz iz Vukovara pronali smo da je nekada na adama i u ritovima bilo znatno vie hrasta lunjaka (Quercus robur L.) i poljskog jasena te brijesta veza (Ulmus laevis Pall.), kojima se gospodarilo kao i s ostalom mekom bjelogoricom. I dan danas na adama i u ritovima mogu se pronai pojedinano stari hrastovi, kao i grupe poljskog jasena i brijesta veza.
Naalost, nakon Domovinskog rata sve ade koje se nalaze na lijevoj obali Dunava (lijevo od matice rijeke), bez obzira to katastarski pripadaju Republici Hrvatskoj, do dananjeg dana su nedostupne za hrvatske umare, odnosno prema Erdutskom sporazumu koji je na snazi, matica rijeke je granica izmeu dviju drava. Ba na tim adama bilo je najvie prirodnih ritskih uma, a to su: Mohovska ada, Hagl i arengradska ada. Prema naim saznanjima i onome to moemo vidjeti s Dunava, taj dio ada znatno je devastiran i preputen nebrizi i propadanju.
POVIJEST, POLOAJ I POVRINE History, position and areas

Vei dio uma gospodarske jedinice Vukovarske dunavske ade u prolosti je pripadao grofoviji Eltz iz Vukovara, koji su od grofa Kffsteina 1736. godine kupili posjed u Vukovaru, s 27 sela i oko 60 000 ha, uglavnom poljoprivrednog i neto umskog zemljita (Gospodarstvena osnova uma vukovarskog vlastelinstva iz 1925. godine). Eltz-ovi gospodare umama sve do 1944. godine, kada pred partizanima i Crvenom armijom bjee u Njemaku i Austriju. Od 1947. godine sve ume proglaene su drutvenim vlasnitvom, te su predane na gospodarenje umariji Vukovar, koja gospodari sve do Domovinskog rata 1991. godine. Slijedi est godina okupacije i devastacije gradova, sela, polja i uma od srpskog okupatora. Prije mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, (15. sijenja 1998. godine), 1. srpnja 1997. godine Hrvatske ume vraaju se na obale Dunava. Djelatnici umarije Vukovar sve do dananjih dana saniraju nainjenu tetu i ume dovode u kakav-takav red. Izgled ada i ritova mijenja se iz godine u godinu u. Dunav svojom silinom na jednoj strani odnosi obalu ,a na drugoj strani taloi mulj i pijesak na kojemu se stvara malat vrbe rakite i bademaste vrbe, pionirskih vrsta iza kojega sukcesijom slijedi razvoj ume, sve do ume poljskog jasena i brijesta veza s hrastom lunjakom. Kao primjer spominjemo Sotinsku adu, koja je vezana uz kopno, a nekada je bila odvojena rukavcem Dunava. Od toga i potjee naziv ada, a ne rit. Osim to Dunav prirodno mijenja izgled ada i ritova, i ljudska ruka imala je utjecaja na pojedinim dijelovima Dunava. Tako je 1890. godine zapoeto, a 1899. godine dovreno kopanje kanala u duljini od oko 5000 m kod sela Mohova. Na taj nain nastale su Mohovska i arengradska ada, koje su do tada bile vezane za kopno na desnoj obali Dunava. Kanal je u poetku bio irok svega 40 m, a sa strana su sagraeni nasipi. Dunav je svojom silinom proirio korito odnosei nasipe i umu. Danas je kanal irok oko 500 m i s obje strane utvren kamenom, tako da se dalje ne iri, pa je to glavni tok
Slika 1. Sotinska ada, odjel 26. Kada je matica rijeke blizu obale, ista se kontinuirano uruava. Figure 1 Sotinska Ada, Compartment 26. When the main river stream is close to the bank, it constantly caves in.
Slika 2. Skendra, odjel 24. Matica rijeke je na drugoj strani, pa ovdje Dunav nanosi i taloi mulj i pijesak na kojemu nastaje malat vrbe rakite i bademaste vrbe. Figure 2 Skendra, Compartment 24. The main river stream is on the other side, so that the Danube brings along and deposits mud and sand, which is inhabited by purple willow and almond willow carr.
44
Dunava. Dva stara toka sve se vie zamuljuju i za niskog vodostaja moe se ploviti samo malim amcima (Rau, . 1976). Vukovarske dunavske ade proteu se od sela Borova na sjeveru-sjeverozapadu do sela arengrada na jugu-jugoistoku u duljini od 37,5 km, na rijenom toku Dunava od 1308,5 do 1346 kilometra.
Do 30. lipnja 2006. godine gospodarskom jedinicom Vukovarske dunavske ade gospodarila je umarija Vukovar, da bi od 1. srpnja iste godine dio gospodarske jedinice bio dodijeljen na gospodarenje umariji Ilok. To su Opatovaka ada, Mohovski rit, Mohovska ada, Hagl i arengradska ada.
Slika 3. Poloaj gospodarske jedinice Vukovarske dunavske ade Figure 3 The position of the management unit Vukovarske Dunavske Ade
Ukupna povrina gospodarske jedinice iznosi 1810,03 ha. umarija Vukovar gospodari s 913,42 ha, od ega je nedostupno 138,74 ha (Vukovarska ada). umarija Ilok gospodari s 896,61 ha, od ega je nedostupno 694,79 ha ( Mohovska ada, Hagl i arengradska ada). Ukupno je deset umskih predjela: Borovska ada, Vukovarska ada, Orlovnjak, Skendra, Sotinska ada, Opatovaka ada, Mohovski rit, Mohovska ada, Hagl i arengradska ada. Bogatstvo flore, dijelom i faune: jelenska divlja (Cervus elaphus) u prolazu, srnea divlja (Capreolus capreolus), divlja svinja (Sus scrofa), od ptica: divlja patka (Anas platyrhnchos), crna liska (Fulica atra), veliki vranac (Phalacrocorax carbo), siva (Ardaca cinerea) i mala bijela (Egretta garzetta) aplja, rijeni galeb (Larus ridibundus), bijela (Ciconia ciconia) i crna (Ciconia nigra) roda, orao tekavac (Haliaeetus albicilla) i mnoge druge, kao i to da su ade i ritovi na Dunavu kod Vukovara u dananje vrijeme po svom postanku i izgledu jedinstveni u cijeloj Europi, navelo nas je na to da predloimo jedan oblik zatite ovih
uma. Tako je na inicijativu i prijedlog umarskog fakulteta Zagreb, Katedre za uzgajanje uma i umarije Vukovar, Opina Vukovar u Slubenom vijesniku od 25. oujka 1989. godine donijela Odluku o proglaenju Specijalnim rezervatom umske vegetacije dijelova gospodarske jedinice Vukovarske dunavske ade, na povrini od 115,00 ha. Specijalnim rezervatom umske vegetacije proglaeni su umski predjeli: Orlovnjak, odjel 22; Sotinska ada, odjel 25; Opatovaka ada, odjel 46, 49b; Mohovska ada, odjel 58a,b tzv. Isino ostrvo i novi otoi Daka ispod Vukovarske ade. Krajem osamdesetih godina dvadesetog stoljea prof. dr. uro Rau postavio je dvije stalne pokusne plohe ovjek i biosfera. Jedna se nalazi na adi Orlovnjak, a druga na adi Isinom ostrvu, koja pripada Mohovskoj adi ali je devastirana tijekom okupacije Istone Slavonije. Trenutno je u fazi postupak zatite jo veeg dijela gospodarske jedinice s kategorijom zatite ume s ogranienim gospodarenjem, ( FSC certifikat oznaka: SA-FM/COC-1212), a temeljem Zakona o umama 45
l. 5 stavka 1, 2 te l. 7. N.N. br. 140/05. i 82/06., te ski predjeli: Borovska ada (dio, odjeli 12 15), VukoPravilnika o ureivanju uma l. 8 N.N. br. 111/06. U varska ada, Mohovska ada, Hagl i arengradska ada ume s ogranienim gospodarenjem svrstali bi se um- ukupne povrine 902,78 ha.
GEOLOKA PODLOGA I PEDOLOKE OSOBINE Geological substrate and pedological features

Gospodarska jedinica Vukovarske dunavske ade lei na geolokoj podlozi aluvijalni nanos. Nadmorska visina kree se od 75 85 m. Desna obala Dunava ima karakteristian strmi oblik. Gotovo uzdu cijele gospodarske jedinice strmo se uzdie nataloeni prapor (les).
Slika 5. Izgled tla vukovarskih ritova i ada. Sotinska ada, odjel 26. Figure 5 The appearance of the soil of Vukovar floodplain area and river islands. Sotinska Ada, Compartment 26
soli), te prema klasifikaciji tala Posavine (P. K ov a ev i , M. Ka l i n i et. al 1967) i prema klasifikaciji Slika 4. Les/prapor na desnoj dunavskoj obali uzdu kojega se tala Jugoslavije (A. k o r i , G. F i l i p o v s k i , M. proteu ade i ritovi. i r i 1972) svrstavaju se ova tla, glede karaktera vlaFigure 4 Loess on the right bank of the Danube with a series of river islands and floodplain areas. enja, u red hidromorfnih tala. Aluvijalna karbonatna oglejena, vrlo duboka tla Ispod te strme obale rasprostire se aluvijalna terasa, ovoga dijela Podunavlja su recentna karbonatna, a prekoja je obrasla ritskim umama, kulturama euroame- ma stupnju razvijenosti su nerazvijena, slabo razvijena rikih topola i vrba, a u najnovije vrijeme poljskim ja- ili razvijena aluvijalna tla. Jo se javljaju neoglejene, senom. Lijeva obala Dunava ima vrlo blagi pad prema oglejene ili glejne varijante aluvijalnih tala, koja su Dunavu, tako da za visokog vodostaja Dunava dijelovi pod slabijim ili jaim utjecajem poplavnih ili podzemada i ritova bivaju poplavljeni. Konfiguracija terena nih voda Dunava. Bez obzira na to to su fluvisoli nemanje-vie je valovita, tako da se ovdje razvila razno- razvijena tla, oni imaju veliku plodnost i naseljeni su lika umska vegetacija. Karakteristine su grede i bare. umama topola i vrba. Na najviim dijelovima ada javNa gredama se razvila vegetacija zavisno od utjecaja ljaju se brijest vez, poljski jasen, barski hrast lunjak te poplavne vode, dok u barama osim barske travne ve- bijela i crna topola, a porastom vlaenja i stepena oglegetacije nema nita (Rau, . 1976). Tla dunavskih javanja dolaze crna topola i bijela vrba (P e r n a r, N., ada i ritova pripadaju razredu nerazvijenih tala (fluvi- D. Baki 2005).
KLIMA Climate
U ovom dijelu Podunavlja vlada umjereno topla kina klima, koju obiljeava raznolikost vremenskih situacija i este i intenzivne promjene vremena tijekom godine. Jedan je maksimum oborine (lipanj). Prosjene godinje koliine oborine manje su u odnosu na zapadni dio nizinskog podruja Hrvatske. Prema Langovom kinom faktoru (f) koji predstavlja odnos srednje godinje koliine oborine i srednje godinje temperature 46 zraka, na ovom dijelu imamo semiaridnu klimu. Ova dva imbenika najvanije su meteoroloke veliine i prirodni imbenici koji uvjetuju razvoj vegetacije poplavnih uma u Hrvatskom Podunavlju. Podaci meteoroloke postaje Ilok (nadmorska visina 133 m) za razdoblje 1981 1991. godine: Srednja godinja temperatura zraka iznosi 11,2C,
Kolebanje 21,7 C, Apsolutni maksimum + 39,0 C, Apsolutni minimum - 21,6 C, Apsolutno kolebanje 60,6 C. Godinja koliina oborina iznosi 621 mm, Koliina oborina vegetacijskog razdoblja 362 mm ili 58 %.
Relativna zrana vlaga iznosi 71 %, ima vee vrijednosti u jesen i zimi, dok su manje vrijednosti u proljee i ljeto. esta je pojava magle, te ranog i kasnog mraza (S e l e t ko v i , Z., I. T i k v i 2005).
VEGETACIJA RITSKIH UMA Vegetation of floodplain forests

Na temelju istraivanja I. H o r vat a i S. H o r vat i a , ovaj dio Podunavlja svrstavamo u kopneni (kontinentalni) pojas vegetacije, i to prijelazno podruje uma hrasta sladuna i cera (Quercetum confertae cerris Rud.) u podruje stepske vegetacije (Chrysopogonetum danubiale Horv.) Prema fitogeografskom ralanjenju Jugoslavije (Zagreb 1967. ) ovo podruje spada u Eurosibirsko-sjevernoameriku regiju ilirsku provinciju i nii umski pojas sveze Carpinion betuli illyricum. umsku vegetaciju ovog dijela Podunavlja istraivao je prema kombiniranoj metodi Braun-Blanqueta, . Rau 1989. godine. umska vegetacija ovog dijela predstavljena je iskljuivo paraklimaksnim zajednicama. Osim navedenih autora, umsku vegetaciju ovog dijela Podunavlja prouavali su jo: p a n o v i , T., (1931, 1932, 1954), Rajevski L. (1950), Sl avni . (1952), H er p k a I. (1960, 1963), u fa L. (1964), Jovanovi B. (1965, 1969), Rau . (1973, 1986). O vegetaciji ritskih uma pisali su i mnogi drugi strunjaci, kao M a t i S. (1986), A n i , I., S. Ma ti , M. Or a n i , B. B el i (2005) i drugi. Sistematski pregled istraenih zajednica dunavskih ritova i ada: Razred: Querco-fagetea Br.-Bl. Et Vlieg. 37. Red: Populetalia Br.-Bl. 31 Sveza: Alno-ulmion Br.-Bl. Et Tx. 43 Asocijacija: a) Fraxino-Ulmetum laevis Slav. 52 Salicion (Soo) Oberd 53 b) Populetum nigro-albae Slav. 52 c) Salici-Populetum nigrae (Tx. 31) Meijer-Drees rubetosum caesii Rau 1973. d) Galio-Salicetum albae Rau 1973 e) Salicetum triandrae Malc. 29 f) Salicetum purpureae Wend.-Zel. 52 Razred: Phragmitetea Tx. Et Preis. 42 Red: Phragmitetalia W. Koch 26 Sveza: Phragmition W. Koch 26 Asocijacija: g) Scirpo-Phragmitetum W. Koch 26 Asocijacija Fraxino - Ulmetum laevis Slav. 52 Salicion (Soo) Oberd 53, nastava najvie dijelove ada i ritova, tako da u sloju drvea osim poljskog jasena i brijesta veza dolazi i barski hrast lunjak (R a u , . 1976). Kako se teren sputa, ade i poloje nastavljaju crna i bijela topola i vrbe, sve do bare bez drvenastog bilja. Osim prirodnih uma ovdje dolaze i kulture euroamerikih topola na najviim dijelovima, malo nie kulture bijele vrbe, a na samoj strmoj obali Dunava (na lesu) obini bagrem i lipe.
Slika 6. Prauma crne topole i bijele vrbe plavom kupinom. Orlovnjak, odjel 22. Figure 6 Virgin forest of black poplar and white willow with dewberry. Orlovnjak, Compartment 22
Slika 7. Poplava u 2-god. sastojini poljskogjasena. jasena.Skendra, odjel 23. Figure 7 Flood in a two-year-old stand of narrow-leaved ash. Skendra, Compartment 23
47
SADNJA SADNICA POLJSKOG JASENA NAKON DOVRNE SJEE EUROAMERIKIH TOPOLA Planting seedlings of Narrow-leaved ash after the final cut of Euro-american poplars
Nakon dovrne sjee euroamerikih topola i izvoza tehnikog i celuloznog drva, na povrini ostaje golema koliina neiskoritenog materijala (granjevina, isjeci, kratice i sl.). Jedan manji dio tog drva u samoizradi izrade i odvezu mjetani okolnih naselja, a drugi znatno vei dio ostaje u umi i kasnije smeta prilikom poumljavanja. Bilo kakav zahvat u svrhu pripreme stanita za poumljavanje od strane umarije, misli se na radnu snagu, ne dolazi u obzir, jer u znatnoj mjeri poskupljuje proizvodnju. Na tako neureenu povrinu sade se sadnice poljskog jasena. Sadnja se obavlja u jesen iste godine, neposredno iza sjee i izvoza.To su dvogodinje sadnice ili jednogodinje, ako su dobrog uzrasta (minimum 60 cm, a optimalno bi bilo 80 cm) i lijepo razvijenog korijena. Sadnja se vri u jamice, priblinih dimenzija 30 30 30 cm. Razmak sadnje iznosi 2 2 m (2500 kom/ha), ako je to zbog naprijed navedenog problema mogue, a ako nije tada se sadnja obavlja tako da se sadi na ona mjesta gdje se moe iskopati jamica, ipak pazei na to da se dri kakav-takav razmak redova, to kasnije omoguuje lake pronalaenje sadnice prilikom njege mladika. Od 1999. godine do danas konverzijom je u mjeovite sastojine domaih topola i vrba s poljskim jasenom obnovljeno 102,68 ha, ili prosjeno godinje oko 15 ha.
NJEGA MLADIKA POLJSKOG JASENA Tending the young growth of Narrow-leaved ash
Odmah sljedee godine u lipnji i srpnju, ako nije visok vodostaj Dunava, obavlja se njega pomlatka/mladika. Ako je vodostaj nepovoljan, njega se obavlja u kolovozu ili rujnu, runo, kosirima. Sasijeca se sav nepoeljni predrast koji ometa rast i razvoj mladih stabalaca poljskog jasena. Vegetacija je na dunavskim adama bujna. Od drvenastih vrsta javljaju se izbojci iz panjeva i ilja, dijelom i sjemena bijele topole i bijele vrbe, euroamerikih topola, pajavca (Acer negundo L.), koji posebno brzo raste i do 3 m godinje u visinu, crnog i bijelog duda (Morus nigra L. i M. Alba L.), brijesta veza, amerikog jasena (Fraxinus americana L. i F. pennsylvanica Marshall) i druge. U sloju prizemnog raa najvei problem predstavlja plava kupina te brojne penjaice, koje svojom jakom izbojnom snagom savijaju i lome mlada i nejaka stabalca poljskog jasena. Iz ovih razloga njega u prvoj, a najkasnije drugoj godini je neophodna. Visoki vodostaj negatvno utjee na rast mladika, jer sav onaj ostali drvni materijal prilikom opadanja vodostaja nanosi i taloi na mlada stabalca. Iza toga njega je neophodna. Stabalca se moraju oslobaati i izvlaiti ispod naneenog materijala. Srea je da se ovo ne dogaa svake godine, pa stabalca jasena koja brzo prirauju u visinu i debljinu izmaknu ovoj neeljenoj situaciji.U drugoj vegetaciji moe se provesti jo jedna njega, ali sve ovisi o stanju na terenu. Ako su vrhovi stabalaca poljskog jasena iznad kupine, njegu ne obavljamo.
IENJE KOLJIKA POLJSKOG JASENA Cleaning the saplings of narrow-leaved ash

Nakon etvrte ili pete vegetacije obavljamo ienje koljika, prilikom ega uklanjamo nepoeljni predrast oslobaajui prostor za nesmetan rast poljskog jasena. Posebno bujno raste pajavac, crni i bijeli dud te ameriki jasen i klonovi euroamerikih topola iz panja. Pri tome se pazi da ostane mjeovita sastojina poljskog jasena s crnom i bijelom topolom i bijelom vrbom, a u podstojnoj etai ostale vrste drvea. Ako je godina povoljna, ponajprije pogodan vodostaj Dunava na nau povrinu naletom sjemena s okolnih sastojina naseljavaju se bijela vrba, bijela topola i rjee crna topola. Crna topola (Populus nigra L.) cvjeta u proljee, a nakon 6 do 8 tjedana sjeme je zrelo, vrlo je sitno i kratkog vijeka (Z s uff a , L. 1974), ali ima veliku klijavost i potrebni su zaista gotovo idealni uvjeti za njegovo klijanje. Sjeme bijele topole (Populus alba L.) dozrijeva u svibnju i lipnju, a klijavost mu je velika te se gene48
rativno vrlo lako razmnoava. Otporna je na suu (Sekawin, M. 1975). Sjeme bijele vrbe (Salix alba L.) dozrijeva u kasno proljee, lagano je i mogue je prenoenje na vee udaljenosti, ako dospije na vlano tlo ono e klijati (Weber, E. 1974). Vegetativno se dobro razmnoavaju crna topola i bijela vrba, dok kod bijele topole to varira i moe se openito rei da je vegetativno razmnoavanje slabo. Posebne probleme stvaraju penjaice koje se upliu u kronju smanjujui asimilacijsku povrinu i katkada savijajui stabla. Od tih penjaica stabla svih vrsta drvea moraju se osloboditi. Posebno su zastupljene: divlji hmelj (Humulus lupulus L.), divlja loza (Vitis vinifera L ssp. sylvestris /C. C. Gmel./ Berger), obina pavitina (Clematis vitalba L.) i neke druge.
SNIMANJE PODATAKA Data recording

Pokusna ploha broj 1 Datum osnivanja: veljaa 2004. godine Gospodarska jedinica: Vukovarske dunavske ade ospoda umski predjel: Sotinska ada Odjel, odsjek : 30 b Povrina: 11,01 ha Povrina pokusne plohe: 0,1 ha Starost: 7 godina.
Slika 8. Pokusna ploha br. 1. Kultura poljskog jasena. Sotinska ada, odjel 30. Figure 8 Sample plot No. 1. Culture of narrow-leaved ash. Sotinska Ada, Compartment 30
Broj stabala /ha u starosti No. of trees /ha at age nakon 7 godina Vrsta drveta 4 godine ienja 7 years After Tree Species 4 years cleaning P. jasen 960 1120 960 Narrow-leaved Ash Am. jasen 650 1610 2630 American Ash Pajavac 1960 2980 3330 Boxelder B. topola 310 420 470 White Poplar B. vrba 170 470 510 White Willow 80 120 150 Vez - Spreading Elm 20 220 220 Dud - Mulberry 30 x x EAT - Eur-Am. Popl. 4340 6780 8270 Ukupno - Total Srednja visina (m) u starosti Mean height (m) at age Vrsta drveta Tree Species P. jasen Narrow-leaved Ash Am. jasen American Ash Pajavac Boxelder B. topola White Poplar B. vrba White Willow Vez - Spreading Elm Dud - Mulberry EAT - Eur-Am. Popl. 4 godine 4 years 3,46 3,65 3,32 3,12 2,92 4,05 3,02 x nakon ienja After cleaning 3,46 2,58 3,18 2,87 2,74 3,97 3,02 x 7 godina 7 years 7,86 6,87 7,17 8,66 8,64 7,06 6,75 11,13
Omjer smjese (%) u starosti Composition mix(%) at age Vrsta drveta Tree Species P. jasen Narrow-leaved Ash Am. jasen American Ash Pajavac Boxelder B. topola White Poplar B. vrba White Willow Vez - Spreading Elm Dud - Mulberry EAT - Eur-Am. Popl. Ukupno - Total 4 godine 4 years 12 32 40 6 6 1 3 x 100 nakon ienja After cleaning 14 24 44 6 7 2 3 x 100 7 godina 7 years 26 15 45 7 4 2 0,5 0,5 100
Srednji promjer (cm) u starosti Mean diameter (cm) at age nakon Vrsta drveta 4 godine ienja 7 godina Tree Species 4 years After 7 years cleaning P. jasen 6,72 2,46 2,46 Narrow-leaved Ash Am. jasen 2,50 1,50 4,31 American Ash Pajavac 1,69 5,00 1,57 Boxelder B. topola 6,44 1,78 1,67 White Poplar B. vrba 1,44 1,63 6,68 White Willow 2,58 5,54 2,47 Vez - Spreading Elm 4,00 1,39 1,39 Dud - Mulberry x 12,43 x EAT - Eur-Am. Popl.
Slika 9. Broj stabala (9a), omjer smjese (9b), srednje visine (9c) i srednji promjeri (9d) na pokusnoj plohi sadnje poljskog jasena nakon dovrne sjee kanadske topole u Sotinskoj adi, odjel 30. Figure 9 No. of trees (9a), composition mix (9b), mean heights (9c) and mean diameters (9d) in the sample plot of planted narrow-leaved ash after the final cut of Canadian poplar in Sotinska Ada,Compartment 30
49
Poumljavanje je obavljeno u jesen 1999. godine s 2500 kom/ha dvogodinjih sadnica (2 + 0) poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.), ije su visine bile od 60 80 cm. Njega pomlatka obavljena je 2001. godine, a njega mladika (bolje rei ienje koljika) 2004. godine. U mirovanju vegetacije 2007. godine stabla su osloboena od brojnih penjaica. Prva izmjera visina i prsnih promjera svih stabala iznad 1,50 m visine obavljena je u mirovanju vegetacije 2004. godine, odnosno nakon 4-e vegetacije, a druga 2007. godine, nakon 7. godine starosti sastojine kulture. Na slici 9a i 9b kolona 1 nalaze se podaci o broju stabala izraeni u apsolutnom broju, odnosno u postocima svedeno na ha. Najvie je stabala negundovca (Acer negundo L.), 3330 kom/ha ili 40 %; zatim amerikog jasena (Fraxinus americana L.) 2630 kom/ha ili 32 %, poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.) je 960 kom/ha ili 12 %. Ostalih vrsta je znatno manje. U koloni 2 nalaze se podaci nakon ienja sastojine, koje je obavljeno odmah nakon izmjere, a u koloni 3 stanje sastojine tri godine nakon ienja. Znatno je poskoilo uee poljskog jasena (26%), a opalo uee amerikog jasena (15%). Razlog veeg broja stabalaca poljskog jasena u sedmoj godini u odnosu na etvrtu godinu je taj to su visinski prirasla stabalca jasena, koja nisu mjerena u etvrtoj godini, jer su bila nia od 1,5 m. Na slici 9c prikazani su podaci o srednjim visinama. Poljski jasen je u odnosu na poetno stanje preao u dominantnu etau (7,86 m) u odnosu na konkurente ameriki jasen i negundovac, a vee srednje visine bijele topole i bijele vrbe ne ugroavaju rast poljskog jasena, jer ih je znatno manji broj i jednolino su rasporeene po povrini. Na slici 9d nalaze se srednji promjeri stabala, a raduje podatak da je najvei srednji promjer stabala poljskog jasena (6,72 cm). Euroamerika topola je ovdje sporadina vrsta, jer je izrasla iz panja i nee biti dugog vijeka. Prosjeno je poljski jasen godinje priraivao preko
Xf Pokusna ploha br.t 2. Kultura hrasta
jasena. Opatovaka ada, odjel 48. Figure 10 Sample plot No. 2. Culture of pedunculate oak and narrow-leaved ash. Opatovaka Ada, Compartment 48
sr
100 cm u visinu i preko 9 mm, gotovo 1 cm u debljinu. Jedino su bijela topola i bijela vrba bre priraivale u visinu, dok je poljski jasen bez konkurencije u priraivanju u debljinu. Pokusna ploha broj 2 Datum osnivanja: studeni 2004. godine Gospodarska jedinica: Vukovarske dunavske ade umski predjel: Opatovaka ada Odjel, odsjek: 48 b Povrina: 10,65 ha Povrina pokusne plohe: 0,14 ha Starost: 2 godine Sadnja je obavljena u jesen 2004. godine dvogodinjim sadnicama hrasta lunjaka i poljskog jasena (2 + 0). Visina sadnica hrasta lunjaka iznosila je oko 60 cm, promjera, na vratu korijena oko 5mm, a sadnice poljskog jasena bile su oko 80 cm visine i 10 mm debljine. Ukupno je posaeno 100 komada sadnica hrasta lunjaka i 380 komada sadnica poljskog jasena razmaka oko 2 2 m.
Slika 11. Broj stabala (11a), srednje visine (11b) i srednji promjeri (11c) na pokusnoj plohi sadnje hrasta lunjaka i poljskog jasena nakon dovrne sjee kanadske topole u Opatovakoj adi, odjel 48. Figure 11 Number of trees (11a), mean heights (11b) and mean diameters (11c) on the sample plot of planted pedunculate oak and narrow-leaved ash after the final cut of Canadian poplar in Opatovaka Ada,Compartment 48
50
Iz slike 11a vidi se da je nakon druge vegetacije preivjelo 81 % stabalaca hrasta lunjaka, koja su prosjeno godinje prirasla oko 32 cm u visinu (slika 11b) i oko 3 mm u debljinu (slika 11c). Od 380 posaenih sadnica poljskog jasena, na kraju druge vegetacije ostalo je 375 jedinki ili 99 % (slika 11a). Prirast u visinu iznosi preko 50 cm godinje (slika 11b) i preko 7 mm u debljinu (slika 11c).
Na poetku druge vegetacije sve od 10. 4. 2006. godine (vodostaj Dunava 719 cm kod Vukovara), pa sve do srpnja 2006. vodostaj se nije sputao ispod 400 cm, esto je bio iznad 500 cm, a to znai da su stabalca cijelo vrijeme bila pod vodom ili dobrim dijelom u vodi, a unato tomu su preivjela.
ZAKLJUAK - Conclusions
Nakon dovrne sjee euroamerikih topola (Populus canadensis Moench. i P. deltoides W. Bartram ex Marshall) mogue je uzgojiti prirodnu sastojinu crne topole (Populus nigra L.), bijele topole (Populus alba L.) i bijele vrbe (Salix alba L.) oplemenjeno s poljskim jasenom (Fraxinus angustifolia Vahl). Razdoblje obnove traje neto dulje, ali e i ophodnja biti dulja, jer su poljski jasen i domae topole i vrba duljeg vijeka nego li klonovi euroamerikih topola. Na taj nain omoguit emo prirodnu sukcesiju ritskih uma koja vodi do paraklimaksne zajednice Fraxinoulmetum laevis Slav. 52 Salicion (Soo) Oberd 53. Oplemenjivanjem prirodne ume poljskim jasenom (Fraxinus angustifolia Vahl.) obogatili smo vegetaciju ritskih uma i ubrzali proces koji bi i onako slijedio. Mogue je i oplemenjivanje hrastom lunjakom (Quercus robur L.), koji zahtijeva malo vie panje i vremena, ali i bolja, suhlja stanita. Crna topola teko se uzgaja prirodnim putem, jer je zahtjevnija i trai puno vie panje i dobru pripremu tla za nalet sjemena. To, meutim, ne treba zabrinjavati, budui da se radi na selekciji crnih topola (Uprava uma Osijek u suradnji sa umarskim fakultetom Zagreb, Zavodom za umarsku genetiku, dendrologiju i botaniku), tako da emo ju moi unositi kao i poljski jasen putem sadnog materijala. Naa preporuka je, nakon dovrne sjee euroamerike topole izvriti pripremu stanita za prirodnu obnovu domaom crnom i bijelom topolom i bijelom vrbom. Unoenjem kvalitetnih dvogodinjih sadnica poljskog jasena ( 1111 kom/ha razmaka sadnje 3 3 m), hrasta lunjaka i crne topole (do 100 kom/ha razmaka sadnje 10 10 m) oplemeniti prirodnu sastojinu. Prve ili eventualno druge godine plantane starosti obaviti njegu mladika, oslobaajui stabalca iz bujne vegetacije, posebno plave kupine ( Rubus caesius L.), a etvrte ili pete ienje koljika. U meuvremenu e biti potrebno oslobaanje od penjaica; divlje vinove loze (Vitis vinifera L. ssp. sylvestris (C.C. Gmel.) Berger), divljeg hmelja (Humulus lupulus L.), paviti (Clematis L.) i drugih. Nadalje slijede njege proredom, ovisno o stadiju razvoja sastojine sve do dovrne sjee i ponovne prirodne obnove. Osim navedenih vrsta dominantne etae, u podstojnoj ostavljati ameriki jasen (Fraxinus americana L., F. Pennsylvanica Marshall), pajavac (Acer negundo L.), brijest vez (Ulmus laevis Pall.), bijeli i crni dud (Morus alba L. i M. nigra L.) i ostale vrste koje sporadino dolaze na adama i ritovima. Pretpostvaljena ophodnja iznosila bi 60 do 80 godina.
A n i , I., S. Mat i , M. O r a n i , B. B e l i 2005: Morfologija i struktura uma poplavnih podruja, U: Poplavne ume u Hrvatskoj, Zagreb 2005. A n i , I., S. M a t i , M. Orani, . Majer 2005: Pomlaivanje i njega uma poplavnih podruja, U : Poplavne ume u Hrvatskoj, Zagreb 2005. B o r z a n , . 2001: Imenik drvea i grmlja latinski, hrvatski, engleski, njemaki, Zagreb 2001. K o v a e v i , P., M. K a l i n i , V. Pavli 1967: Detaljna klasifikacija tala i izrada pedoloke karte Posavine mjerila 1:50 000. III. Kongres JDPZ, Zadar. M a j e r , . 1994: Ritske ume hrvatskog Podunavlja i njihova prirodna obnova. Glas. um. pokuse, 31: 391434, Zagreb. Pernar, N., D. Baki 2005: Tlo poplavnih uma, U: Poplavne ume u Hrvatskoj, Zagreb 2005. Rau, . 1976: umarska fitocenologija (Skripta), Zagreb 1976. Rau, . 1976: Vegetacija ritskih uma dijela podunavlja od Aljmaa do Iloka, Annales pro experimentis forestics, Vol. XIX-pp. 575 (Separatum), Zagreb 1976. Rau, ., S. M a t i 1990: Vegetacijska i uzgojna istraivanja u GJ Vukovarske dunavske ade PJ umarije Vukovar. um. List, CXIV (12), 1990: 544, Zagreb. S e k a w i n , M. 1975: Genetika bijele topole (Populus alba L.), Anali za umarstvo 6/6, Zagreb 1975.
51
. Mayer, . Heimovi: OBNOVA RITSKIH UMA HRVATSKOG PODUNAVLJA ...
S e l e t ko v i , Z., I. T i k v i 2005: Klimatske prilike, Web e r, E. 1974: Genetika vrste Salix alba L., Spec. U: Poplavne ume u Hrvatskoj, Zagreb 2005. plant. (1753), Anali za umarstvo 6/1, Zagreb k o r i , A., G. F i l i p o v s k i , M. i r i , 1973: Kla1974. sifikacija tala jugoslavije, 163, Zagreb. Osnove gospodarenja za gospodarsku jedinicu VukoZ s u f f a , L. 1974: Genetika crne topole (Populus nivarske dunavske ade, 1925; 1971 1980; 1981 gra L.), Anali za umarstvo 6/2, Zagreb 1974. 1990; 1991 2000; 2001 2010. SUMMARY: The paper explores the possibility of generative and vegetative natural regeneration of Euro-American poplar cultures (Populus canadensis Moench and P. deltoides W. Bartram ex Marshall), either with seeds or from sprouts and stumps of autochthonous black and white poplars (Populus nigra L. and P. alba L.) and white willow (Salix alba L.), combined with planting narrow-leaved ash (Fraxinus angustifolia Vahl). After the seventh year of plantation age and the applied tending and cleaning treatments in the stand, the dominant layer features narrow-leaved ash (7.86 m), white poplar (8.66 m) and white willow (8.64 m), while the subordinate layer contains American ash (Fraxinus americana L. and F. pennsylvanica Marshall), boxelder (Acer negundo L.), spreading elm (Ulmus laevis Pall.), black and white mulberry (Morus nigra L. and M. alba L.) and other species. Following the final cut of Euro-American poplars (Populus canadensis Moench. and P. deltoides W. Bartram ex Marshall), it is possible to raise a natural stand of black poplar (Populus nigra L.), white poplar (Populus alba L.) and white willow (Salix alba L.) combined with narrow-leaved ash (Fraxinus angustifolia Vahl). The regeneration period lasts somewhat longer, but the rotation will also be longer, because narrow-leaved ash and autochthonous poplars and willow are longer-lived than the clones of EuroAmerican poplars. This will make it possible to achieve natural succession of floodplain forests, thus obtaining the paraclimatic community Fraxino-ulmetum laevis Slav. 52 Salicion (Soo) Oberd 53. By complementing a natural forest with narrow-leaved ash (Fraxinus angustifolia Vahl.) we have enriched the vegetation of floodplain forests and accelerated the process which would occur anyway. It is also possible to plant pedunculate oak (Quercus robur L.), but this requires more care and time, but also better and drier sites. Black poplar is hard to raise naturally since this species is more demanding. It requires much more care and well prepared soil for the seeds. This, however, should not cause concern as a black poplar selection programme is currently under way (Osijek Forest Administration in cooperation with the Faculty of Forestry in Zagreb, Department of Forest Genetics, Dendrology and Botany), so that it will be possible to introduce it via planting material, similar to narrow-leaved ash. We recommend that, after the final cut of the EuroAmerican poplar, the site be prepared for natural regeneraton with autochthonous black and white poplar and white willow. The introduction of good-quality two-year-old seedlings of narrow-leaved ash (1,111 pcs/ha planting distance 3 x 3 m), pedunculate oak and black poplar (up to 100 pcs/ha planting distance 10 x 10 m) will improve the natural stand. In the first, or possibly second year of plantation age, the young growth should be tended by freeing the young trees from luscious vegetation and from dewberry (Rubus caesius L.) in particular. In the fourth of the fifth year the saplings should be cleaned. In the meantime climbers should be removed; common grape vine (Vitis vinifera L.) ss. sylvestris /C.C. Gmel./ Berger), common hop (Humulus lupulus L.), clematis (Clematis L.) and others. Tending with thinning follows depending on the developmental stage of the stand until the final cut and resumed natural regeneration. Apart from the above mentioned species in the dominant layer, American ash (Fraxinus americana L., F. Pennsylvanica Marshall), boxelder (Acer negundo L.), spreading elm (Ulmus laevis Pall.), white and black mulberry (Morus alba L. and M. nigra L.) should be left in the subordinate layer, as well as other species that sporadically occur on river islands and in Key w o r d s : Croatian Podunavlje region, floodplain forests, narrow-leaved ash 52
STRUNI LANCI - PROFESSIONAL PAPERS UDK 630* 263 + 231 + 676
OBNOVA SPACVANSKIH SUMA HRASTA LUNJAKA Quercus robur L.) OPLODNIM SJEAMA - MOGUNOSTI POBOLJANJA POSTOJEEG NAINA RADA REGENERATION OF PEDUNCULATE OAK FORESTS IN SPAVA BY SEED CUTTING - POSSIBILITIES OF IMPROVING A RECENT WORKING METHOD Darko POSARI*
SAETAK: Obnova uma hrasta lunjaka (Quercus robur L.) u spavanskom bazenu i na itavom podruju Uprave uma Podrunice Vinkovci provodi se kombinacijom bioloko-tehnikih zahvata vremenski usklaenih tako da daju dobar rezultat. U radu se postupci pri obnovi okvirno navode slijedom kojim se obavljaju, ali teite je stavljeno na mogue promjene naina rada kojima bi se ili poboljao rezultat obnove, ili umanjila cijena radova, ili radove uskladilo s novim zakonskim propisima. Navode se mogunosti izbjegavanja zamovarivanja dijelova pomladne povrine koje se moe pojaviti tijekom i nakon obnove uma, potom mogunosti utede pri obaranju rubnih stabala, te skree pozornost na zakonske obveze potaknute certifikacijom uma koje tek trebaju zaivjeti u praksi. K l j u n e r i j e i : hrast lunjak, obnova uma, zamovarivanje, certifikacija uma, bioraznolikost.
UVOD I PROBLEM Introduction and problem

Provedba kvalitetne obnove uma oplodnim sjeama oduvijek je bio jedan od najveih izazova umarske znanosti i prakse. Generacije umarskih strunjaka ujedinjavale su napore s ciljem postizanja to bolje obnove postojeih uma, ouvanja umskoga tla i podizanja jednako kvalitetnih ili jo kvalitetnijih uma na tom istom stanitu. Svako je vrijeme nosilo svoje posebnosti u obnovi, a najvaniji imbenici koji su ih odreivali bili su zakonski propisi, stanje sastojina u trenutku obnove i stupanj tehnolokoga napretka. Na podruju Uprave uma Podrunice Vinkovci sastojine se obnavljaju metodom koja se iskristalizirala devedesetih godina prologa stoljea. Metoda se temelji na kvalitetnoj pripremi sastojine za naplodnju, provedbi naplodnoga sijeka u godini uroda i dodatnom unoenju ira u sastojinu. Ona omoguuje uspjeno naploivanje i razvoj mladih biljaka, ekoloki je prihvatljiva, trokovi primjene su nii od ostalih poznatih metoda obnove nizinskih uma, a uz to je primjenjiva na velikim povrinama (Rubi 1997). Mogunost kvalitetne obnove na velikim povrinama vrlo je znaajna, ima li se na umu relativno velik udio sastojina sedmoga dobnog razreda u razdiobi dobnih razreda po povrini u Upravi uma Podrunici Vinkovci. Nakon ovakvih uvodnih rijei namee se pitanje: Zato ita mijenjati u nainu obnove koji je prokuan i daje dobre rezultate? Nekoliko je razloga tomu: ponajprije, promijenjena je zakonska regulativa (potaknuta propisima certificiranja uma) koja se odnosi na obnovu uma, pa se nain rada mora tomu prilagoditi. Nadalje, u pojedinim se fazama obnove mogu javiti ili se javljaju odreeni nedostatci koji bi se mogli otkloniti. Konano, postoji i mogunost odreenih uteda pri ovim radovima. 53
Darko Posari, dipl. ing. um. Hrvatske ume d.o.o. umarija Otok, Kralja Petra Kreimira IV 9, 32252 Otok
D. Posari: OBNOVA SPAVANSKIH UMA HRASTA LUNJAKA Quercm robur L.) OPLODNIM SJEAMA .
SADANJI NAIN OBNOVE UMA S PRIJEDLOZIMA ZA NJEGOVO POBOLJANJE Present way of forest regeneration with proposals for its improvement
Nain rada primjenjivan krajem osamdesetih i poetkom devedesetih godina prologa stoljea opisao je Rubi (1997). Uz odreene izmjene, tim su nainom ume obnavljane zadnjih desetak ili vie godina. U ovom radu svi postupci bit e nabrojeni kronoloki, slijedom kojim se obavljaju ili bi se trebali obaviti, i to na sljedei nain: postupci koji su potpuno ili djelomino u primjeni bit e napisani normalnim tekstom, postupci propisani ili preporueni FSC certifikacijom bit e napisani kurzivom, a promjene koje predlae autor bit e napisane masnim slovima.
PRIPREMA ZA NAPLOIVANJE Preparation for seeding treatment

Prvi radovi u sastojini koju treba obnoviti su oni na njezinoj pripremi za naploivanje. No, postoje radovi koji bi se mogli obaviti jo ranije. Da bi se obrazloila njihova svrha, treba se osvrnuti na loe strane postojeeg naina rada. Osnovni nedostatak koji se nakon obnove moe uoiti je zamovarivanje dijelova pomladne povrine. Voda esto stagnira na mjestima gdje se nije javljala u staroj sastojini, a postojei strugovi i bare jo se malo proire. Na tim se mjestima javlja barska vegetacija. Stagnirajua voda na dijelovima povrine gdje se prije oplodnih sjea nije javljala, u pravilu se moe odvoditi plitkim kanalima sisavcima, o emu e kasnije biti vie rijei. Meutim, voda iz postojeih bara ne moe se odvesti kanalima jer se radi o najniim dijelovima terena (plitki kanali su iznad razine bara). Drvenasta vegetacija u barama prije oplodnih sjea odnosi se na rijetka jasenova, topolova i vrbova stabla, a u nekim barama u potpunosti izostaje. Jasno je da se bare ne mogu poumiti vrjednijom vrstom, ali barem bi ih se trebalo pokuati sprijeiti u irenju tijekom i nakon oplodnih sjea. To bi se moglo izvesti unoenjem sadnica crne johe i poljskoga jasena u strugove i rubne dijelove bara prije poetka oplodnih sjea. Joha i jasen su pionirske vrste za unos prilikom osvajanja zabarenih povrina (P r p i i dr. 1996). Dok stara sastojina stoji na plohi i transpirira razina vode u bari nee se podizati pa bi sadnice imale priliku narasti i ojaati do kraja obnove. Jasenove bi se sadnice mogle saditi po rubovima bara, a johine na jo malo nia mjesta, prema unutranjosti bara (razumije se da nema smisla saditi na najnia mjesta, u sredinu velikih bara). M a t i i dr. (1996) navode koliine sadnica za unos na pomladne povrine, a taj podatak moe posluiti kao orijentacija i za ovu vrstu sadnje: poljski jasen 5 do 10 tisua sadnica po hektaru, crna joha 3 do 5 tisua sadnica. Ako bi se taj rad proveo u prve dvije ili tri godine vaenja osnove gospodarenja na svim buduim pomladnim povrinama, takve bi sadnice nakon dovrnoga sijeka bile stabalca u dobi od oko 7 do 10 godina. Dakle, jo ne bi raala sjemenom i ne bi mogla naploivati susjednu pomladnu povrinu, a bila bi jaa i via od okolnoga pomlatka i sposobnija izdrati povienje razine vode u bari. Tijekom vremena, ako bi vei broj stav bala preivio, dobila bi se stabla odreene gospodarske i se 54 vrijednosti ondje gdje ih prije obnove nije bilo (umjesto da se nakon obnove proiri povrina bare na utrb umske povrine, to se nerijetko dogaa). Ovakav bi se nain rada mogao pokusno provesti na nekoliko manjih povrina tijekom nekoliko pomladnih ciklusa da bi se vidjelo postiu li se dobri rezultati. Posaene sadnice trebalo bi njegovati sasjecanjem okolnoga aa barem tijekom triju uzastopnih vegetacija. Ako bi rezultati bili zadovoljavajui, moglo bi se propisati unos odreenog broja biljaka johe i jasena razmjerno povrini bara na buduim pomladnim povrinama ve prilikom donoenja osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu. Kao to je ranije reeno, prvi radovi koji se u sastojini provode u svrhu njezine obnove odnose se na pripremu za naploivanje. Prije poetka rada utvruje se stanje sastojine i odreuje se metoda pripreme stanita i sastojine za naploivanje. Uobiajeni nain rada je da se doznae sva stabla od kojih se nee moi proizvesti nikakvi tehniki sortimenti (stabla do 19 cm prsnoga promjera, ali i sva izrazito loa stabla veih promjera od kojih se ne mogu izraditi tehniki sortimenti). Ovaj zahvat se ne moe nazvati klasinim pripremnim sijekom jer se ne zadire u dominantnu i nuzgrednu etau, ali uloga mu je slina: otvara se sklop, vie svjetla dopire do tla, raste temperatura, pojaava se mikrobioloka aktivnost. Vie svjetla u kronjama stabala koja ostaju (veinom difuzno svjetlo) potie fruktifikaciju. Vrlo je vana injenica da se broj stabala po jedinici povrine znaajno smanjuje, to kasnije olakava ava pro p jine i zalazak strojevima pri radovima na obnovi sastoj titi mladih biljaka. Ve prilikom provedbe doznake stabala u sklopu pripreme sastojine za naploivanje treba imati na umu obveze o zatiti prirode i bioraznolikosti proistekle iz FSC certifikata koje su ugraene u hrvatsko zakonodavstvo (Zakon o umama NN 140/2005., l. 7. i l. 8., Zakon o zatiti prirode NN 70/2005., l. 42. i l. 45.) i programe gospodarenja (umskogospodarska osnova podruja koja vrijedi od 2006. do 2015. godine, poglavlje Budue gospodarenje, odjeljak 2.2.1. Uvjeti zatite prirode). Najvanije odrednice ovih akata koje se odnose na obnovu uma su sljedee: Hrvatskim umama d.o.o. propisuje se gospodariti umama odravajui i
D. Posari: OBNOVA SPAVANSKIH UMA HRASTA LUNJAKA (Quercus robur L.) OPLODNIM SJEAMA .
unaprjeujui bioloku i krajobraznu raznolikost te skrbiti o zatiti umskoga ekosustava na nain da izbjegavaju sjeu zatienih, rijetkih i ugroenih vrsta drvea, umskih vokarica i ostalih vrsta s bobiastim plodovima te ih tititi i unositi prilikom obnove ume. Takoer je potrebno brinuti o suhim i trulim stablima i prilikom sjee ostavljati odreen broj starih dubova, suhih i trulih stabala u rasporedu i broju koji osigurava ouvanje bioloke raznolikosti (ZO, l. 8.). Prilikom dovrnoga sijeka ostavljaju se manje neposjeene povrine koje se utvruju umskogospodarskim osnovama radi ouvanja bioloke raznolikosti (ZZP, l. 45., GOP, uvjeti zatite prirode). Do kraja zrelosti sastojine ostavljaju se vokarice. Uz vee vodotoke ostavlja se neposjeena zona stabala u irini prosjene visine stabala toga podruja. Poumljavanje i popunjavanje obavlja se iskljuivo autohtonim vrstama (GOP, uvjeti zatite prirode). Navedeni propisi uvjetuju promjenu dosadanjega naina rada. Doznaiva sada mora obratiti pozornost na rijetke vrste umske dendroflore, na vokarice i stabla s dupljama. Suha stabla u sadanjim uvjetima nema velike potrebe ostavljati, jer se u sastojinama koje se obnavljaju (u sastojinama te starosti) novi suci javljaju svake godine. Od rijetkih vrsta drvea treba izdvojiti brekinju (Sorbus torminalis L.). Brekinja je vrlo rijetka u spavanskim umama, ali moe se nai kao pojedinano stablo na gredama u zajednici hrasta
lunjaka i obinoga graba. Kora joj je u mladosti siva, sjajna i glatka s velikim lenticelama, dok je kasnije tamnije siva i sitno ploasto raspucana, mjestimino i odlupljena (Slika 1.). List je karakteristian i teko se moe zamijeniti za neku drugu vrstu (Slika 2.). Svaki doznaiva bi ovo stablo trebao dobro poznavati da ga, pri nailasku na njega, moe obiljeiti da se sauva. Brekinja je jedna od prioritetnih vrsta za ouvanje genofonda u Hrvatskoj i Europi ( I d o j t i 2004). Osim brekinje treba ostaviti nizinski brijest (Ulmus minor Mill.) ako se radi o odraslom stablu, jer gotovo sva stara stabla su se osuila uslijed holandske bolesti.
Slika 2. Izgled brekinjina lista. Figure 2 Appearance of Wild service tree leaves.
Slika 1. Izgled brekinjine kore. Figure 1 Bark of Wild service tree.
Takoer se moe ostaviti javor estilj (Acer tataricum L.), ako je formiran kao odraslo stablo, glogovi (Crataegus L.) formirani kao stabalca i sl. Vokarice koje se u umi javljaju su divlja kruka (Pyrus communis L.), divlja jabuka (Malus sylvestris Mill.) i divlja trenja (Prunus avium L.). Viestruka je korist od umskih vokarica: doprinose biolokoj raznovrsnosti, u vremenu cvatnje uljepavaju umu i njezine rubove, bogata su pelinja paa, a ujesen donose plodove kojima se hrane mnogi pripadnici umske faune (Orekovi i dr. 2006). Osim svega navedenoga, dobro je imati na umu da im je drvo kvalitetno i traeno te da se za njega postie dobra cijena. Doznaiva e u sastojinama nailaziti na razliita stanja: negdje e vokarice pridolaziti u relativno velikom broju, dok e se drugdje pronai tek pokoja u itavom odjelu. U pripremi za naplodnju s pripremnim sijekom ne bi ih trebalo doznaivati, ak ako pridolaze i u velikom broju (prekobrojna je stabla lako doznaiti u naplodnom sijeku). Stabla s dupljama stanite su brojnim vrstama ptica te ih takoer treba sauvati. Stabla s veim dupljama mogu pruiti utoite kunama, lasicama, divljim makama, ali i puhovima, imiima, pelinjim rojevima i mnogim drugim stanovnicima ume te ih takoer u odreenom broju treba ostavljati. 55
p . Posari: OBNOVA SPAVANSKIH UMA HRASTA LUNJAKA Quercus robur L.) QPLQDNIM SJEAMA .
umarski list br. 1-2, CXXXII (2QQ8), 53-63
Nailaskom na ova stabla doznaiva bi ih trebao vidljivo obiljeiti (npr. s nekoliko horizontalnih crta Slika 3.). Ako je vokarica puno, ne treba ih posebno obiljeavati, samo ne doznaivati. Budui da je certificiranjem uma i zakonskim aktima propisano ostavljanje skupina stabala, trebalo bi na mjestima gdje se na malom prostoru pojavi velik broj vrsta obiljeiti itavu skupinu za ostavljanje (to je najbolje napraviti u pripremnom sijeku, kad na plohi jo stoje sve vrste Slika 4.). Skupina treba obuhvatiti stabla iz dominantne, nuzgredne i podstojne etae, a mogao bi se ostaviti i pokoji vii grm. Osim takvih skupina stabala pojedinano na plohi treba ostaviti samo vokarice i stabla s dupljama. Vokaricama uzraslim u sklopu kronje najee nisu velike i ne prave veliku zasjenu, plodovi su korisni fauni, a tijekom vremena e jo malo i naploditi pomladnu povrinu. Razumije se da i ta stabla mogu i trebaju po mogunosti biti u okviru skupina, ali ako to nije mogue, mogu ostati i pojedinano. Rijetke bi pak vrste, ako je mogue, trebalo uvijek nastojati ostaviti u skupini u kojoj jesu, tj. sauvati osim obiljeene rijetke vrste i skupinu okolnih stabala (doznaiti eventualno neko stablo koje rijetku vrstu izravno ugroava). U okviru takvih skupina te su vrste formirale svoju ekoloku niu i tu su im uvjeti opstanka vjerojatno bolji nego da ih se naglo ostavi na osami. U barama je korisno ostaviti pokoje staro jasenovo stablo radi kasnije naplodnje jasenovim sjemenom.
Slika 4. Mogui nain obiljeavanja vanjskog ruba skupine stabala za ostavljanje nakon oplodnih sjea. Figure 4 Possible way of marking an outside border of tree group chosen to be left after seed cuttings.
Koliko e stabala ostati na kojoj pomladnoj povrini ovisit e o vie imbenika: ako pokraj pomladne povrine prolazi vei vodotok uz njega treba ostaviti zatitni pojas stabala pa u tom sluaju nee trebati ostaviti velik broj skupina stabala; takoer, ako na povrini ostane vie pojedinanih stabala s dupljama i vokarica, tad nee trebati mnogo skupina; ako pak pojedinana stabla budu malobrojna, skupina stabala trebat e biti vie. Pri doznaci za pripremni sijek moglo bi se napraviti jo jednu korisnu dopunu (koja se ne odnosi na bioloko gledite obnove, nego na racionalizaciju rada). Moglo bi se, naime, unaprijed doznaiti sva stabla nagnuta na buduu trasu ograde. Ta bi se stabla mogla oboriti odmah idue godine u zimskom mirovanju vegetacije razmjerno jednostavno (jer ograda jo nije postavljena). To je mogue napraviti jer je u vrijeme provedbe doznake pripremnoga sijeka pomladna povrina, dakako, odreena, a samim time i trasa ograde koja e oko pomladne povrine biti podignuta. Dio trase redovito prolazi uz postojee umske prometnice ili svijetle pruge uz koje su stabla rasla naginjui se za jaim svjetlom. Neka od tih stabala su u dobi kad se sastojina obnavlja toliko nagnuta da se ni uz pomo ianog potezaa (tzv. tirfor) ne mogu oboriti prema sastojini (Slika 5.). Njih je u najboljem sluaju mogue oboriti priblino paralelno s rubom sastojine, izmeu ume i kanala, odnosno ume i ceste. To je daleko jednostavnije napraviti dok zatitna ograda jo nije postavljena, a i znaajno jeftinije, jer: nagnutih stabala na pomladnoj povrini redovito je velik broj, glede irine pojasa u kojemu se javljaju (do dvadesetak metara) i duine radilita, rad sa ianim potezaem u naplodnom i dovrnom sijeku (kad je zatitna ograda postavljena) znaajno je sporiji, jer stablo se moe oboriti na dva naina: prema sastojini, ali tako da ni jedan dio debla ili
Slika 3. Vidljivo obiljeeno stablo rijetke vrste. Figure 3 Rare tree species marked visibly.
56
kronje ne padne na ogradu, ili uklanjanjem jednoga ili vie segmenata ograde da se stablo kroz taj segment obori kroz ogradu u smjeru nagnutosti. Ako se stablo obara uz pomo ianog potezaa prema sastojini obaranje je vrlo sporo, zahtjevno i fiziki naporno (penjanje na stablo, vezanje elinog ueta, silazak, napinjanje ueta, postupno potpiljivanje uz upotrebu klinova). Ekipu ine sjeka, penja i jedan do dva pomona radnika. Ako se uklanja segment ograde, to je povezano sa sljedeim tekoama: Stablo se mora oboriti tono kroz uklonjeni segment, inae se unitava ograda. Gotovo svako stablo pada preko kanala i ceste, to oteava i usporava prerezivanje (ispod je najee e tvrda cesta koju se ne smije dotaknuti lancem u radu Slika 6.). Cesta se nakon obaranja svakog stabla mora odmah potpuno oistiti od grana i granica (dodatni rezovi uz utroak goriva, vremena, snage itd.). Izraeni sortimenti na samoj trasi moraju se odmah ukloniti, jer se ograda na kraju radnoga dana mora vratiti u zatitnu funkciju. Ako to zbog dimenzija trupaca nije mogue napraviti, treba organizirati dolazak stroja, to nije uvijek jednostavno. Svakako treba imati na umu utroak vremena na uklanjanje i vraanje dijelova zatitne ograde (ako
Slika 6. Stablo oboreno kroz segment ograde na cestu. Figure 6 A tree felled through a removed segment of protective ef fence on the forest road.
;i
se radi o ogradi od armaturne mree taj je postupak relativno brz, no ako je posrijedi iana ograda, taj je postupak spor). Bilo da se stabla obaraju prema sastojini ili kroz segment ograde, uvijek postoji opasnost da ona pri padu odu u neeljenom smjeru i otete ili unite dio ograde, to se na velikoj duini radilita redovito i dogodi. Oteeni dio ograde se uz dodatne trokove popravlja ili zamjenjuje (Slika 7).
SS: Segment ograde od armaturne mree zbog oteenja privremeno zamijenjen pletenom icom. Figure 7 Armature net protective fence segment temporarly replaced with wire network.
W'V
Slika 5. Stabla nagnuta na podignutu zatitnu ogradu. Figure 5 Trees inclined over the protective fence.
Iz navedenoga moe se zakljuiti da je obaranje rubnih stabala nagnutih na zatitnu ogradu u naplodnom i dovrnom sijeku skup, spor i nepotreban posao. Doznaka rubnih nagnutih stabala u sklopu doznake pripremnoga sijeka mogla bi se npr. voditi u doznanoj knjiici u zasebnoj sjekakoj liniji nazvanoj rubna stabla. Ili, Hrvatske bi ume za doznaku rubnih stabala mogle propisati dodatno obiljeava57
nje rednim brojem doznake (Pravilnik o doznaci stabala, obiljeavanju drvnih sortimenata, popratnici i umskom redu, l. 4. i l. 6.). Smatram da bi se doznaivanjem nagnutih rubnih stabala u pripremnom sijeku i njihovim obaranjem u zimskom mirovanju vegetacije prije postavljanja ograde znaajno smanjili trokovi i skratilo vrijeme rada. Stabla bi se oborila, prikrajanje, prerezivanje i razmicanje sortimenata provelo bi se bez dodatnih komplikacija, a i privlaenje bi bilo jednostavnije. Nakon svega trebalo bi izraditi ogrjev i oistiti buduu trasu zatitne ograde. Vjerojatnost da e neka od preostalih stabala (koja nisu nagnuta i ostaju na pomladnoj povrini za doznaku u naplodnom i dovrnom sijeku) kasnije biti oborena na ogradu puno je manja. Ovakav zahvat bioloki ne bi imao nepovoljan uinak na obnovu sastojine, jer se radi o uskom pojasu (do dvadesetak metara) uz rub sastojine u kojemu se ne sijeku sva stabla, nego samo nagnuta prema van. Sljedei moment na koji treba obratiti pozornost je provjera stanja mree kanala oko pomladne povrine. Treba je napraviti prije pripremnoga sijeka. Kanali moraju biti protoni za odvoenje vika oborinskih voda, a pregledavaju se itavom duinom sve do rijeke ili vodotoka u koji se ulijevaju. Ako u kanalima ima bilo kakvih zapreka protjecanju vode one se moraju ukloniti. Idui korak u kronologiji rada trebao bi biti obaranje doznaenih stabala u rubnom pojasu. To bi trebalo napraviti u zimskom mirovanju vegetacije, u sijenju, veljai ili oujku iza godine doznake te odmah izraditi i izvesti tehnike sortimente. Nakon sjee rubnoga pojasa nastavilo bi se s uobiajenim nainom pripreme sastojine: Tanko grmlje vie od oko 1,5 m sasijeca se kosirima, a deblje grmlje i tanka stabalca sijeku se motornim pilama istodobno sa sjeom doznaenih stabala na pomladnoj povrini. Ako se u godini provedbe pripreme sastojine za naploivanje planira unijeti ir, sjeu treba obaviti do kraja lipnja, kako bi novi izbojci potjerali do rujna. Na dijelovima pomladne povrine gusto obraslim grmljem i tankim stabalcima priprema se moe napraviti prolaskom traktorske sitnilice. Nakon obaranja stabala u izradu se daje ogrjev na itavoj pomladnoj povrini. Od posjeenih se stabala izrauje ogrjev, a sitno granje iz kroanja se sasijeca da to vie legne na tlo. Nakon ove faze, urod ira moe se ekati do dvije godine, bez potrebe za dodatnim radnjama. U meuvremenu je potrebno napraviti doznaku za naplodni sijek. Pri tom se u naelu doznauje itava podstojna etaa, dok se u dominantnoj etai doznauje oko treine zalihe glavnih vrsta, ako je sklop glavnih vrsta (hrasta i jasena) potpun (R ub i 1997). Skupine stabala koje se trebaju ostaviti na pomladnoj povrini nakon obnove trebale su biti obiljeene ve u pripremnom sijeku. Ako je tako, te skupine ostavljamo nedo58
znaenima i u naplodnom sijeku. Ako skupine nisu obiljeene u pripremnom sijeku, treba ih obiljeiti u naplodnom (po navedenom naelu da se skupine formiraju oko rijetkih vrsta umske flore, ili ondje gdje se na malom prostoru javlja vei broj vrsta, posebice onih koje propisuje certifikacija (vokarice, stabla s dupljama itd.)). Takoer bi dobro bilo ostaviti i pojedinana stabla umskih vokarica i stabala s dupljama rasporeenih na pomladnoj povrini. Suce nije nuno ostavljati, jer e se hrastovi iz ostavljenih skupina vrlo brzo poeti suiti (Slika 8.). Nije zgoreg napomenuti pravilo da se pri doznaivanju stabala dominantne etae brine samo o gustoi i prostornom rasporedu kroanja stabala koja ostaju na plohi, a ne o kvaliteti tih stabala.
" Slika 8. Ostavljena hrastova stabla na , : . . . . _ dovrnoga sijeka brzo se osue. ft on regeneration area after final cut are Figure 8 Oak trees left soon affected by dieback. U godini kada se na pomladnu povrinu planira unositi ir treba podignuti zatitnu ogradu protiv divljai. Ako se to ne bi napravilo, divlja bi pravila velike tete na iru i buduem pomlatku. Trasu ograde treba oistiti od drvnih ostataka (ako ih ima), potom razmjeriti i obiljeiti mjesta gdje e se zabijati stupovi, izbuiti rupe, ukopati stupove i podii ogradu. Ograda se stavlja u punu zatitnu funkciju prije unoenja ira. Oko mjesec dana prije unoenja ira truju se glodavci na pomladnoj povrini i u pojasu irine oko 50 m uokolo pomladne povrine.
Zavretak pripreme za naploivanje je tretiranje pomladne povrine prije unoenja ira herbicidom (protiv korova i grmlja). Taj se nain rada pokazao najboljim. Niti jednim drugim nainom ne postiu se tako dobri rezultati, posebice u zajednici hrasta lunjaka s velikom utilovkom, u kojoj se grmlje mjestimino obilno javlja. Ne treba strahovati od naruavanja bioraznolikosti uporabom kemijskih sredstava, jer se ve druge godine
nakon tretiranja na pomladnoj povrini javljaju sve vrste lunjakovih uma (ovisno o biljnoj zajednici javljaju se poljski jasen, obini grab, klen, nizinski brijest, vez, lipe, vrbe, topole, estilj, umske vokarice itd.). Osim toga, radi se o jednokratnom koritenju kemijskih sredstava u itavom ivotu sastojine, koji iznosi izmeu 140 i 160 godina te vrlo blagoj koncentraciji.
NAPLODNJA I NAPLODNI SIJEK Seeding and seed cut

ir se u godini uroda prikuplja otkupom od stanovNakon naplodnoga sijeka na odreenim se dijelovinitva, tretira fungicidima i u najkraem roku unosi u - ma pomladne povrine moe poeti pojavljivati stagniumu. Unos se obavlja traktorskim rasipaima, najee rajua voda. Najei razlozi njezine pojave su: 1) u koliini od 600 do 800 kg po hektaru (okvirno se moe Uklonjen je velik broj starih stabala koja su intercepcirei da ako je urod jako dobar, unosi se 600 kg po hekta- jom i transpiracijom vezala i oslobaala velik dio vode ru, ako je osrednji 800 kg). Nakon naploivanja pomla- (P r p i i dr. 1996). Nakon dovrnoga sijeka situacija dne povrine s tolikom koliinom ira, kasnije se prili- biva jo nepovoljnija. 2) Ispresjecanost umskoga kom njege ne javljaju veliki problemi, jer se na velikom kompleksa pravokutnom mreom umskih prometnica dijelu povrine javlja relativno gust hrastov pomladak. rezultirala je poremetnjom prirodnoga protjecanja povU mirovanju vegetacije obavlja se naplodni sijek. rinskih voda (Mayer 1996). Ako kanali uz prometniTijekom zime na pomladnoj se povrini truju glodavci ce nisu protoni, voda otjee oteano ili ak ne otjee postavljanjem otrovnih mamaca u plastine cijevi. uope). 3) Ako se izvoenje drvnoga materijala s poMamci se izlau sve dok ih glodavci jedu. Ova se mje- mladne povrine radi u uvjetima slabe nosivosti umra zatite primjenjuje ponajprije u mirovanjima vegeta- skoga tla, poslije naplodnoga sijeka iza forvardera cije tijekom nekoliko godina, sve dok postoji opasnost ostanu vrlo duboki kolotrazi koji onemoguuju normalno otjecanje vode s nekih dijelova povrine. od ozbiljnih teta na pomlatku.
OTKLANJANJE NEDOSTATAKA Removal of defficiences

Pojava stagnirajue vode na niskim dijelovima terena nakon uklanjanja starih stabala normalna je, jer mlada sastojina intercepcijom i transpiracijom vee i oslobaa znaajno manje vode nego to je to inila stara. Voda se s tih dijelova pomladne povrine moe odvesti kopanjem plitkih odvodnih kanala, tzv. kanala sisavaca (Mati 1996, Mayer 1996). Ako se pri obnovi sastojina zbog konfiguracije terena predvia mogunost pojave stagnirajue vode na nekim dijelovima pomladne povrine, kopanje bi ovih kanala trebalo na vrijeme planirati u okviru radova bioloke reprodukcije uma. Pravokutna mrea umskih prometnica poremetila je prirodno protjecanje povrinskih voda, jer njome su veliki cjeloviti umski kompleksi ispresjecani te je nastalo mnotvo malih cjelina. Mrea kanala uz prometnice u takvim uvjetima u svakom trenutku mora biti potpuno protona, a to nije jednostavno postii. Prije poetka pripremnoga sijeka to je u zoni odvodnje s pomladne povrine trebalo osigurati. No, vrlo je vano provjeriti stanje nakon to se otpremi sav drvni materijal s pomonog stovarita nakon naplodnoga sijeka. To je vano jer u kanalu moe ostati ostataka forvarderskih prijelaza, cijevni propusti mogu biti popucani, oteeni, zasuti i sl., moe se javiti vea koliina drvnih ostataka (Slika 9.) itd. Ako se pronau zapreke koje ometaju protok vo vode, treba ih ukloniti. Nakon sjee stabala ii iz izrade drvnih sortimenata slijedi njihovo privlaenje na pomono stovarite. Sortimenti iz sjeina nakon naplodnih i dovrnih sjekova izvoze se forvarderima. Zbog sve blaih zima i izostanka smrzavanja tla (koje bi mu povealo nosivost)
Slika 9. Kanal uz umsku c , ; : ; . ; ; ..o...;: otpreme trupaca. Figure 9 A channel by a forest road covered up with wooden remnants after removal of timber.
59
D. Posari: OBNOVA SPAVANSKIH UMA HRASTA LUNJAKA Quercus robur L.) OPLODNIM SJEAMA .
10. Duboki kolotrazi nakon privlaenja drvnih sortimenata u naplodnom sijeku. Figure 10 Forest soil damaged by wood skidding during regeneration cut.
natovareni forvarderi prolaskom kroz sjeinu prave tete na tlu (Slika 10.). Nakon privlaenja ponekad ostaju vrlo duboki kolotrazi koji prekidaju normalne povrinske tokove vode, a u njima se voda i zadrava ili tee u neeljenom smjeru (Mayer 1996). Sabijanje tla, koje je posljedica kretanja vozila po umskom bespuu, dovodi po poveanja gustoe tla, odnosno smanjenja sadraja pora (Porinsky 2005). Poveanjem gustoe tla, odnosno smanjenjem poroziteta, smanjena je infiltracija vode u tlo, kao i vodopropusnost tla (Porinsky 2005, iz A r n u p 1999). U takvoj situaciji dio pomladne povrine moe se zamovariti. Ne mogu se kopati kanali sisavci za odvoenje te vode, jer su kolotrazi nekada dublji od kanala koji bi se kopali (Mayer 1996). Ovakvo stanje teko je popraviti i treba ga nastojati izbjei. To je dijelom mogue postii sljedeim mjerama: 1) Izvozne putove forvarderima na terenu treba obiljeiti. Najbolje je koristiti (postojee) vlake koje su u veini odjela projektirane okomito na umsku cestu na meusobnim razmacima od 35 metara (koje su tijekom ivota sastojine koritene za izvoz i u proredama). Strojevi se trebaju kretati po tim obiljeenim vlakama i silaziti s njih samo da se natovare. P o r i n s k y (2005) citira G r eu l ic h a i dr. (2004) koji navode da se pri neogranienom kreta- Slika 11. Hrasti kojega a prerasta i gui. nju vozila tijekom privlaenja drva povrina gaenja Figure 11 Young oak plant suffer from overgrowth sedge.
tla poveava za 25 % u odnosu na ogranieno kretanje po mrei planski projektiranih vlaka, pa se vidi kolika je vanost obiljeavanja vlaka i vonje po njima. 2) Ako je tlo slabo nosivo, mora se tovariti razmjerno manja koliina trupaca na tovarni prostor. 3) Na niskim i slabo nosivim dijelovima terena preko kojih prelaze vlake dobro je napraviti talpu od materijala iz kroanja (na ravnim oblicama kotai lake proklizavaju). Ako se duboki kolotrazi (vagai) ipak naprave, nakon zavretka privlaenja treba ih sanirati. Taj posao mogu dobrim dijelom napraviti forvarderi svojim daskama, pod uvjetom da je tlo prosueno. Ako je na izvoznim vlakama blato forvarderi nisu uinkoviti pri zatrpavanju kolotraga. U tom je sluaju potrebno priekati da se tlo prosui i runo zatrpati vagae zemljom s njihovih vrhova. Pri uspostavi umskoga reda moe se u njih ubacivati i sitnu granjevinu i drvne ostatke koji se ne odvoze za ogrjev. Ako se na dijelovima pomladne povrine unato poduzetim mjerama pojavi stagnirajua povrinska voda, na njima se javljaju aevi i barska vegetacija. Mlade hrastove biljke pate zbog vika vode i pogoranih uvjeta u tlu, a jo vie zbog aa koji ih gui (Slika 11.). Kod prve vegetacije njega ponika na pomladnoj povrini u naelu nije potrebna, ali na zamovarenim dijelovima treba tijekom ljeta sasjei a oko hrastovih biljaka ( K r e j i i Dubravac 2004). Pritom se mora paziti da se sav sasjeeni materijal rasporedi oko hrastia, da ih ne posavija. Ako se to ne napravi aevi tijekom zime polegnu po hrastiima. To izazi-
:i
60
D. Posari: OBNOVA SPAVANSKIH UMA HRASTA LUNJAKA (Quercus robur L.) OPLODNIM SJEAMA
va odumiranje vrnoga pupa na savijenim biljkama i rast nekoliko novih stabalaca iz postranih pupova koji su bili manje zastrti (Krej i i D u b r a v a c 2004). Budui da stagnirajua voda (ako se pojavi) nakon naplodnoga sijeka najee ne prekriva veliku povrinu, trebalo bi svakako napraviti etvu svog aa oko hrastovih biljaka (jer taj dodatni troak na maloj povrini nije prevelik, a rad je vrlo koristan). Time bi im se pruili znatno bolji izgledi za preivljavanje i nastavak rasta. Ova mjera njege trebala bi se provoditi barem
tri do etiri godine uzastopno, sve dok hrastove biljke ne uzrastu i ojaaju toliko da ih aevi ne mogu ugroziti. Imajui to u vidu, ovaj bi rad svake godine trebalo uvrstiti u plan radova bioloke reprodukcije uma na onolikoj povrini kolika je stvarno zamovarena. Ako se zabareni dijelovi povrine ne njeguju, tijekom nekoliko godina na njima hrastii postupno propadaju i takve se povrine moraju popuniti, najee jasenovim sadnicama.
BRIGA O MLADOM NARATAJU Care of the young generation

Od svibnja do srpnja hrastov se ponik prema stvarnoj potrebi tretira protiv hrastove pepelnice fungicidom pomou traktorskih atomizera. Ova se mjera zatite provodi tijekom nekoliko godina dok se ponik i pomladak nalaze pod zatitom kroanja starih stabala. Nakon uklanjanja starih stabala dovrnim sijekom tretiranje se vie ne provodi. Prva njega pomlatka najee se radi pod zastorom kroanja starih stabala, u drugoj ili treoj vegetaciji. Uklanjaju se nepoeljne vrste i oslobaa se prostor glavnim vrstama. Uz hrast treba podrati vokarice i rijetke vrste, a na dijelovima terena na kojima hrast nije uspio podrat e se poljski jasen. Obvezno treba napravit etvu aa na povrinama gdje se javlja i ugroava hrast. Pri doznaci za dovrni sijek doznauju se sva preostala stabla na pomladnoj povrini izuzev obiljeenih vokarica, stabala s dupljama, rijetkih vrsta i drugih odabranih stabala, bilo pojedinano rasporeenih ili u skupinama. Nakon dovrnoga sijeka problemi sa stagnirajuom vodom najee bivaju jo vei (Slika 12.). Za njihovu prevenciju i otklanjanje ili ublaavanje posljedica vrijedi sve to je napisano kod naplodnoga sijeka. Treba pregledati i oistiti odvodne kanale, iskopati ili obnoviti kanale sisavce, zatrpati vagae, sasjecati a oko hrastovih biljaka itd. Zatrpavanje vagaa nakon dovrnoga sijeka najbolje je napraviti nakon zimskih studeni, dok je zemlja na vrhovima vagaa sipka, a prije nego to se povienjem temperatura u proljee isuivanjem stvrdne, kada je taj posao runo iznimno teko obaviti (P os a r i 2007). Nakon dovrnoga sijeka na pomladnoj se povrini trasira i prosijeca mrea ljukarica (buduih izvoznih vlaka) i uzgojnih staza. Poslije prosijecanja uzgojnih staza povrina se detaljno pregledava kako bi se utvrdilo treba li pojedine zone popunjavati i kojom vrstom drvea. Za sada se pri popunjavanju koriste sadnice poljskoga jasena i hrasta lunjaka. M a t i (1996) preporuuje pri popunjavanju koristiti i pionirske vrste drvea (uz navedeni poljski jasen) crnu johu, vrbu i topolu, jer pretpostavlja da lunjak u odreenim zonama nije uspio zbog zakorovljenja, zamovarenja i sl., a takve su povrine izgubile svojstva umskoga tla pogodnog za uspijevanje hrasta. Budui da vrbe i topole same osvoje najnie terene, dobro bi bilo razmisliti o unoenju crne johe (Alnus glutonosa Gaertn.), koje u spavanskim umama ima vrlo malo. Takoer, bilo bi dobro pomladne povrine popuniti plemenitim listaama, ponajprije divljom trenjom (Prunus avium L.). Naime, nakon oplodnih sjea na pomladnoj se povrini vrlo brzo jave gotovo sve vrste lunjakovih uma. Od umskih vokarica u dosta velikom broju pridolaze divlja jabuka i divlja kruka, a divlja trenja se pojavljuje kudikamo manje. Sadnjom trenje na gredama doprinijelo bi se bioraznolikosti, ali i dobilo kvalitetno drvo (uz ostale ranije nabrojene koristi koje pruaju vokarice). Ore kov i i dr. (2006) navode i pionirsku ulogu trenje izjednaujui je s johom, jasenom i javorima. K aj ba i dr. (2006) piu o nunosti ouvanja genetske raznolikosti umskoga drvea, posebice spominjui divlju trenju kao prioritet, u svrhu odravanja barem dijela njihovoga evolucijski stvorenoga adaptacijskog potencijala i omoguavanja njihove genetske obnove. Za obuhvaanje 61
Slika 12. Barska vegetacija oplodnih sjea. Figure 12 Swampy vegetation on a part of regeneration area after seed cuttings.
',.";:Z
jo postojee genetske varijabilnosti autori predlau osnivanje klonskih arhiva i klonskih sjemenskih plantaa. U Hrvatskoj je ve osnovana jedna klonska sjemenska plantaa divlje trenje na zagrebakom podru-
ju. Bilo bi jako dobro kada bi se slina plantaa osnovala i za slavonsko podruje, iz koje bi se mogao dobiti sadni materijal za unos u odgovarajue umske zajednice prilikom obnove uma.
ZAKLJUCI - Conclusions
Obnova uma oplodnim sjeama na podruju Uprave uma Podrunice Vinkovci uspjeno se provodi. Bioloko-tehniki zahvati koji se primjenjuju prilagoeni su stanju sastojina i na veem dijelu pomladne povrine daju dobre rezultate. Najvei problem je zamovarivanje dijelova pomladne povrine nakon obnove. Da bi se tetan utjecaj zamovarivanja sprijeio ili ublaio predlae se sljedee: Prije poetka oplodnih sjea unijeti sadnicama crnu johu i poljski jasen u postojee strugove i rubne dijelove e bara na pomladnim povrinama. Sadnice bi rasle ii ojaale dok jo stara sastojina nije posjeena. Time bi se nakon obnove dobila drvenasta vegetacija pionirskih, ali ujedno i gospodarskih vrsta u barama koja bi mogla opstati, ime bi se osvojio dio postojeih bara. Ovakav bi nain rada trebalo pokusno provesti na manjim povrinama i provjeriti uspjeh. Treba provjeravati stanje mree kanala oko pomladne povrine nakon svake sjee (pripremnog, naplodnog i dovrnog sijeka), oistiti ih i omoguiti njihovu protonost. Ako se zbog konfiguracije terena na dijelovima pomladne povrine predvia stagniranje vode, planirati i provesti kopanje plitkih kanalia za njezino odvoenje. Ako se privlaenje drvnih sortimenata mora obaviti u uvjetima slabo nosivog tla, primjenjivati sve mjere njegove zatite: pri kretanju ii po obiljeenim vlakama, prilagoditi veliinu tovara trenutnoj nosivosti podloge i praviti talpe na niskim dijelovima terena. Nastanu li ipak duboki kolotrazi treba ih zatrpati. Na dijelovima pomladne povrine koji se unato svemu zamovare treba od prve vegetacije tijekom nekoliko godina uzastopce ljeti poeti sav a oko hrastovih biljaka. Time bi se sprijeilo polijeganje aa po hrastu tijekom zime i postupni gubitak hrastovih biljaka s tih dijelova povrine. trasu budue ograde. Time bi se izbjegla sjea tih stabala u naplodnom i dovrnom sijeku (kad je ograda ve postavljena) uz upotrebu ianoga potezaa. Na taj bi se nain ovaj rad znatno ubrzao i pojeftinio. Ispunjavanje uvjeta propisanih certifikacijom uma odnedavno je obveza ugraena u hrvatsko zakonodavstvo. Tako prilikom obnove uma ne treba sjei zatiene, rijetke i ugroene vrste drvea, umske vokarice i ostale vrste s bobiastim plodovima. Potrebno je ostavljati odreen broj starih dubova, suhih i trulih stabala u rasporedu i broju koji osigurava ouvanje bioloke raznolikosti. Prilikom dovrnoga sijeka ostavljaju se manje neposjeene povrine. Uz ostavlja z vee vodotoke v se neposjeena zona stabala u irini prosjene visine stabala toga podruja. U svjetlu navedenih propisa dobro bi bilo da doznaiva na terenu vidljivo obiljei pojedinana stabla i skupine stabala koje e ostati na pomladnoj povrini nakon obnove. To bi najbolje bilo napraviti pri prvom zahvatu, doznaci za pripremni sijek, jer tad na plohi jo stoje sve vrste. umske vokarice i stabla s dupljama mogu se ostaviti pojedinano na plohi, a rijetke vrste bi, ako je mogue, trebalo ostaviti u okviru skupina stabala. Skupine trebaju obuhvatiti stabla iz dominantne, nuzgredne i podstojne etae. Moe se ostaviti i pokoje suho stablo, ali to u dobi kad se sastojina obnavlja nije nuno, jer e se hrastovi iz ostavljenih skupina vrlo brzo poeti suiti. U barama je korisno ostaviti nekoliko starih jasenovih stabala radi kasnije dodatne naplodnje jasenovim sjemenom. Prilikom popunjavanja slabije naploenih dijelova pomladne povrine bilo bi dobro, uz vrste koje se uobiajeno koriste (hrast i jasen), najnie dijelove terena popunjavati i crnom johom (Alnus glutonova Gaertn.), a grede divljom trenjom (Prunus avium L.). U tu svrhu trebalo bi osnovati klonsku sjemensku plantau divlje trenje za slavonsko podruje, po uzoru na ve osnovaPrije ograivanja pomladne povrine zatitnom ogra- nu na zagrebakom podruju. dom predlae se doznaiti i posjei sva stabla nagnuta na
A r n u p , R. W. 1999: The extent, effect and management of forestry-related soil disturbance, with reference to implications for the Clay Belt: a literature review. Ontario Ministry of Natural Resources, Northeast Science & Technology, TR37, 130. 62 Forest Stewardship Council, A. C.: Principi i kriteriji za nadzor uma, dokument 1.2 (Revidirano u sijenju 1999.). G r e u l i c h , F. R., D. P. Hanley, J. F. M c N e e l , D. Baumgartner, 2004: A Primer for Timber Harvesting. Cooperative Extension College for
Agriculture and Home Economics, Washington State University Pullman, Washington, 133. I d o j t i , M. 2004: Brekinja, Sorbus torminalis (L.) Crantz plemenita listaa naih uma, umarski list 34: 181185, Zagreb. K a j b a , D., J. Graan, M. I v a n k o v i , S. B o g dan, M. Gradeki-Potenjak, T. L i t tvay, I. K a t i i 2006: Ouvanje genofonda umskih vrsta drvea u Hrvatskoj, Glasnik za umske pokuse, Posebno izdanje 5, umarski fakultet, Sveuilita u Zagrebu: 235249, Zagreb. K r e j i , V., T. Dubravac 2004: Problemi obnove uma hrasta lunjaka (Quercus robur L.) vlanog tipa tijekom oplodnih sjea, umarski list 34: 119126, Zagreb. M a t i , S. 1996: Uzgojni radovi na obnovi i njezi sastojina hrasta lunjaka, Hrast lunjak u Hrvatskoj, HAZU centar za znanstveni rad Vinkovci i Hrvatske ume, p.o. Zagreb: 167212, Vinkovci Zagreb. M a t i , S. 2003: Njega i obnova uma hrasta lunjaka, Retrospektiva i perspektiva gospodarenja umama hrasta lunjaka u Hrvatskoj, HAZU centar za znanstveni rad Vinkovci: 143166, Zagreb Vinkovci. M a t i , S., M. O r a n i , I. A n i 1996: Istraivanja obnove i njege uma na podruju pokupskog bazena, Radovi, umarski institut Jastrebarsko, Nizinske ume Pokupskog bazena, vol. 31, br. 12: 111124, Jastrebarsko. Mayer, B. 1996: Hidropedoloki odnosi na podruju nizinskih uma pokupskog bazena, Radovi, umarski institut Jastrebarsko, Nizinske ume Po-
kupskog bazena, vol. 31, br. 12: 3789, Jastrebarsko. O r e k o v i , ., A. D o k u , M. H a r a p i n , T. Jak o v l j e v i , R. M a r a d i n 2006: Istraivanja tehnologije proizvodnje vokarica, Radovi, Izvanredno izdanje 9, umarski institut Jastrebarsko: 6573, Jastrebarsko. Porinsky, T. 2005: Djelotvornost i ekoloka pogodnost forvardera Timberjack 1710 pri izvoenju oblovine iz nizinskih uma Hrvatske. Disertacija, umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 1170. Posari, D. 2007: Vodi za revirnike poslove s primjerima iz spavanskih nizinskih uma, rukopis. Pravilnik o doznaci stabala, obiljeavanju drvnih sortimenata, popratnici i umskom redu, Narodne novine 116/2006. P r p i , B., Z. S e l et k ov i , I. T i k v i , G. n i d a r i 1996: Ekoloko-bioloka istraivanja, Radovi, umarski institut Jastrebarsko, Nizinske ume Pokupskog bazena, vol. 31, br. 12: 97109, Jastrebarsko. R u b i , G. 1997: Obnova sastojina irom hrasta lunjaka na podruju Uprave uma Vinkovci, umarski list 910: 507514, Zagreb. umskogospodarsko podruje Republike Hrvatske, umskogospodarska osnova, vrijedi od 2006. do 2015. godine, Poglavlje IV Budue gospodarenje, 2.2.1. Uvjeti zatite prirode. Zakon o umama, Narodne novine 140/2005. Zakon o zatiti prirode, Narodne novine 70/2005.
SUMMARY: Regeneration of Pedunculate oak forests in Spava basin and in whole area of Forest administration Vinkovci is carried out by a combination of timely synchronized biological and technical operations which achive a good result. In this paper all regeneration operations are mentioned in chronological order and briefly described, but the most imported thing was to describe possible changes of working method which would result in better reforestation result, or lower costs of works, or to harmonize the recent way of work with new forestry laws. Possibilities of avoiding apperance of waterlogging during and after regeneration process on some segments of regenerated area are mentioned, as well as possibilities of decreasing costs of felling trees on forest margins. It is also pointed on different obligations prescribed by law which should be applied in common working procedure. Key w o r d s : Pedunculate oak, forest regeneration, water-logging, forest certification, biodiversity.
63
64
ZATITA PRIRODE
EJA LIVADARKA (Circus pygargus L.)

Naraste u duinu 4147 cm s rasponom krila 100120 cm. Krila su duga, uska, zailjenih vrhova. Rep je dug i uzak. Mujak i enka eje livadarke meusobno se razlikuju. Po veliini mujaci su manji od enki. Mujak je tamnosivoplav, osim crnih vrhova krila i jedne crne pruge odozgo te dvije crne pruge odozdo preko sekundarnih krilnih pera. Na pokrilju ima smee pjege. Trbuh je proaran s tamnosmeim prugama. Trtica je svijetlosiva. enka ima glavu s dosta bijelog perja na obrazima, tamnim polumjesecom iza oka i uskom svijetlom ogrlicom koja naglaava okrugli oblik glave poput sova, to je i ujedno obiljeje eja. Trbuh i prsa proarana su s tam- ' M l . . . . e : W ' . . v . . . e ,p oL;.c.p,W..aLpo...,.e.o.....>.:.L..: na podruju nosmeim prugama. Trtica je bijela. Rep je naglaeno isprugan. Jednogodinji mujak ima etiri tjedna. Mlade ptie u gnijezdu hrane oba roditelja svijetlu ogrlicu i smee proaran vrat i prsa. Jednogo- pet do est tjedana. Hrane se manjim sisavcima i pticadinja enka ima crvena prsa i trbuh bez pruga. Vezana ma, kukcima, abama. je za otvorena prostrana podruja livada i polja, travU Hrvatskoj je rijetka gnjezdarica. Brojnija je u vrinatih stepa, traka i rubove movara. Gnijezda gradi jeme selidbe tijekom travnja, kolovoza i rujna. na tlu nizinskih tresetita, kukuruznim poljima i mlaEja livadarka je strogo zatiena svojta u Republici dim nasadima etinjaa. Gnijezdi jedanput tijekom goHrvatskoj. dine u svibnju i lipnju. Gnijezdo je graeno od vlakanaca korijenja, travki, mahovine, dlaka i perja. Nese 410 bijelih jaja s rijetkim svijetlim pjegama veliine oko"4? 45 mm. Na jajima sjedi enka i rijetko mujak oko Tekst i fotografija: Mr. Krunoslav Ara, dipl. ing. um.
PLANIKA
Veliki poar koji je prije par godina poharao staru borovu umu na velikom dijelu otoka Lastova, nainio je pravu pusto izmeu Ubla i najvieg lastovskog vrha Homa. No, ve nakon koju godinu itav prostor je ozelenio, tako da su iz opeg zelenila samo tu i tamo strila ogoljela pocrnjela stabla velikih borova. To zelenilo u najveoj mjeri inili su grmovi planike (Arbutus unedo L.). Planika je sastavni dio degradirane sredozemne vegetacije makije i iroko je rasprostranjena na mnogim naim otocima. U jesenskom razdoblju tijekom X mjeseca grmovi planike bili su poput boinog drvca iskieni mnogobrojnim jarko crvenim plodovima maginjama, ili manjigama, kako ih nazivaju na otoku Lastovu. Slika je bila impresivna, jer su se cijeli bregovi crvenili od mnotva plodova koji su postepeno dozrijevali. Ukusni zreli mekani plodovi nisu bili samo na granama ove biljke, ve i na tlu gdje su popadali, ili bi ovamo dospjeli hranjenjem ptica iz ijih bi kljunova, ovako krupni, ispali na tlo. Zato je itav krajolik za sunanih dana babljeg ljeta oivio od uurbanosti ovih stanovnika, meu kojima su se osobito isticali crvendai (Erithacus rubecula Robin) i mnogobrojni primjerci malih zlatoglavih kraljia (Regulus inermis L.). 65
Slika 1. Maginje s Lastova
Slika 2. Drvo planike
Prava je teta to ovdanji stanovnici ne pokazuju interes za sakupljanje tona i tona plodova planike od kojih bi se mogla nainiti razliita ukusna jela, pa bi Lastovo, meu ostalim, moglo biti poznato i po toj aktivnosti.
Zanimljivo je kako sam na otoku Koruli, nedaleko Vela Luke, zamijetio staro stablo obine planike koje je u prsnom promjeru imalo blizu 30 centimetara. Tekst i fotografije: Dr. sc. Radovan Kranjev, prof.
MODRO LASINJE
Modro lasinje (Moltkea petraea /Tratt./ Gris.) pripada vrsti trajnica iz porodice otrolisti (Boraginaceae). U Dalmaciji je iroko rasprostranjena biljka koja je u proljee najvie istaknuta, jer se ospe mnogobrojnim modrim cvjetovima. Na otvorenim primorskim kamenjarama, rubovima uma i ikara naraste u obliku grma do pola metra visoko te na nekim stanitima prekrije vee povrine koje u to vrijeme ve izdaleka zamijeujemo. Na odgovarajuim stanitima nazona je i u podruju Zabiokovlja na jugu izloenim stijenama, u blizini naselja upa, gdje s jo nekolicinom stjenjaa gradi zanimljivu vegetaciju. Posebno treba istai nazonost modrog lasinja na Biokovu u njegovim niim dijelovima do priblino Modro ; . , . . . . . . ; . na Biokovu 66
700 m visine, na istonoj strani iznad Makarske, i u za- jena ili biljka iji su grmovi izrasli na smirenim dijelopadnom podruju juno od Borovika, tj. iznad naselja vima toila, ukraava klimu biokovskih predjela. Bakovii na stijenama i uz rubove velikih biokovskih Tekst i fotografija: toila, gdje na osebujan nain, kao biljka pukotina stiDr. sc. Radovan Kranjev, prof.
LOMBARDIJSKA KRUIKA
Kako su u posljednjih desetak i vie godina intenzivirana istraivanja hrvatskih orhideja, otkriven je vei broj svojti meu kojima se nalazi znatan broj endema. Lombardijska kruika (Epipactis placentina Bongiorni & Grnanger) prije dvije godine otkrivena je i u Hrvatskoj u podruju Dalmatinske zagore, na Zelovu pod Svilajom, u blizini malog naselja Jelavii. Raste na umskom stanitu u okviru jednog malog bukovog gaja, a nakon tog prvog otkria zabiljeena je i u nedalekoj umi Borovai, u blizini Postinja pa su to do danas jedina dva nalazita u Hrvatskoj. Ova kruika cvate u ljetnim mjesecima, najvie tijekom srpnja, na stanitu koje je u znatnoj mjeri zasje-
Slika 2. Cvjetovi
njeno. Od gotovo svih naih i europskih kruika istie se slabije ili jae istaknutom crvenom bojom ocvjea, napose petala i medne usne. Naraste do 30 cm visoko. Na stanitu je zabiljeeno nekoliko desetaka primjeraka. Otkriva je biolog Vladimir G o l u b i iz Splita. Lombardijska kruika je za sada rijetka svojta hrvatske flore, te je osim u Hrvatskoj poznata i u Italiji, Slovakoj i Francuskoj. Raste od 400 do 1600 m. nm. Tekst i fotografije: Dr. sc. Radovan Kranjev, prof.
Slika 1. Lombardijska kruika
67
VJETICA
U Hrvatskoj do sada nije zabiljeeno mnogo nalaza ovog danjeg leptira, velike planikine rie, kojega jo zovu vjetica (Charaxes jasius L.). Njegov ivotni prostor uglavnom pripada uem podruju istone jadranske obale i toka, cijeloj sredozemnoj obali ukljuujui i sjevernu Afriku. Primjerak na slici zabiljeen je tijekom mjeseca svibnja na poluotoku Loparu na otoku Rabu. Pripada naim najveim i najljepim, rijetkim i ugroenim danjim leptirima, i svakako zasluuje nau pozornost i zatitu. Raspon krila iznosi mu do 41 mm. Gusjenica mu se hrani liem obine planike (Arbutus unedo L.) i tijekom proljea i ljeta razvija samo jednu generaciju godinje. U prvi mah pomislih kako je rije o rijetkom velikom topolnjaku (Limenitis populi L.), ali repi na krilima, te osebujne are s donjih strana njegovih krila, upuivale su na vjeticu. Zabuni je pridonijela i injenica kako sam ga zatekao i snimio na mladoj biljci kanadske topole gdje se odmarao te sklonio na trenutak od vrueg sunca. Tekst i fotografija: Velika planikina ria s otoka Raba Dr. sc. Radovan Kranjev, prof.
AKTUALNO
KUKAVICA (Cuculus canorus)

Dok je Nacionalno drutvo Helsinkija stanovnicom godine finskog glavnog grada proglasilo sovu uaru (Bubo bubo)1, Njemako drutvo za zatitu prirode (Naturschutzbund Deutschland, NABU) u suradnji sa Drutvom za zatitu ptica (Landesbund fr Vogelschutz, LBV) ve trideset i osmi put za redom izabralo je za pticu 2008. godine svima nam dobro znanu europsku obinu kukavicu ili jednostavno kukavicu (Cuculus canorus). Ona, za razliku od ostalih ptica, ne brine oko podizanja vlastitog gnijezda i podizanja mladih, budui da sve te poslove povjerava drugim pticama! Spada u red kukavki (Cuculiformes), porodicu kukavica (Cuculidae), kojih u svijetu ivi preko stotinu vrsta.
PTICA 2008. GODINE
1 Sova uara s nadimkom Bubi, proslavila se prolog ljeta u Helsinkiju kad je sletjevi najprije na travnjak, a zatim na preku gola, zaustavila kvalifikacijsku nogometnu utakmicu izmeu domaina Finske i Belgije za Euro 2008.
Slika 1. Jednobojne, odozgo tamnosive, a odozdo bijele boje s tamnosivim poprenim prugama, odrasla kukavica u mnogome nalikuje kopcu
68
Bojom perja i izgledom slina kopcu

Kukavica ivi skrivenim nainom ivota i plaljiva je ptica. Njeno prisue u umi ili veim parkovima najlake registriramo po znanom joj kuk-kuu ili kukkuk-kuu. Zacijelo smo se iznenadili kad je ponad nae glave preletjela kukavica koju smo iznenadili glasajui se kao da kaljuca ili kie. Tako se, naime, glasaju i mujak i enka kad su preplaeni, dok se enka glasa i urlikom (H e i n z e l i sur. 1999). Kukavica je veliine divljeg goluba, mjerei u duljinu 32 do 33 cm. Boje je tamnosive, odozdo bijele s tamnosivim poprenim prugama, po emu nalikuje kopcu. Od njeg je luimo po ljestviavom repu s bijelim tokama na vrhu, zailjenim kratkim krilima i kljunu koji je dijelom zavinut, ali nije kukast kao u spomenute grabljivice. Iako i u letu podsjea na kopca, za kukavicu je karakteristino da krila rijetko podie iznad razine tijela, sputajui ih znatno ispod tijela pri zamasima nadolje. Njeni prsti su, za razliku od ostalih ptica, rasporeeni tako da su dva sprijeda i dva straga, to joj omoguuje penjanje i sjedenje na drveu.
Slika 2. Dok mujak veselo leti okoliem, glasajui se poznatim ku-kuu (gore), enka nosei u kljunu jaja, odlae ih u gnijezda drugih ptica
Intenzivno glasanje u travnju i svibnju

Iz Collinsovog depnog vodia Ptice Hrvatske i Europe (Zagreb 1999) saznajemo da je naa kukavica redovita, iroko rasprostranjena i esta ptica starog kontinenta, to e rei da je veina motritelja ptica moe vidjeti i uti svake godine; nadalje da je gnjezdarica selica, ali i preletnica, to opet znai da se u nas pojavljuju i populacije koje se gnijezde i zimuju izvan Hrvatske. Kukavice zimuju u Africi juno od ekvatora i Aziji. Goleme su to udaljenosti, ali ih one, bilo odrasle, bilo mlade, tek to su napustile gnijezdo, uspjeno savlauju. U nas stani bjelogorine, crnogorine i mjeovite ume, preferirajui starije zrele sastojine. U Gorskom kotaru njeno vertikalno rasprostranjenje see sve do pretplaninske bukove ume, zadravajui se preteito od druge polovice travnja pa do rujna, kad kree na svoju uobiajenu jesensku seobu (Rucner 1950). Za nas umare kukavica je osobito znaajna ptica, jer ne samo da se hrani kukcima i gusjenicama, nego to je jedina od ptica koja tamani u umama i vonjacima dlakave gusjenice.
Slika 3. Zahvaljujui vrlo osjetljivim i udubljenim leima, mlada kukavica tijekom svog izrastanja izbacit e iz gnijezda sva jaja i/ili mlade ptie domaina
69
Poljubac smrti za zakonite potomke

Ono to kukavicu ini posebnom, je da ona svoja jaja polae u gnijezda drugih ptica, koristei se neobinim lukavstvom kako bi zavarala tobonje roditelje da odgoje njezino mladune. Dok mujak veselo leti uokolo i dok cijeli kraj odjekuje njegovim poznatim kuk-kuu, enka odlae jaja u gnijezda drugih ptica. Zaudo, njeno jaje bojom i arama nalikuje na jaje ptice ije je gnijezdo prisvojila (D u r r e l l 1990). Sve bi se to moglo oprostiti kukavici, da je njen pti kad se jednom izvali, samo hranjen i uzgajan usporedo s mladuncima pravih roditelja. Ali, polaganje kukavijeg jajeta u gnijezdo druge, redovno sitne vrste ptice, predstavlja, kako to ree G i l i a r d (1968), poljubac smrti za zakonite potomke. Naime, nametnik odmah nakon to je doao na svijet, im u njegova udubljena lea dospije jaje ili pti domaina, podie se i izbacuje ih preko ruba gnijezda u sigurnu smrt. Tim postupkom, koji ponavlja tako dugo dok u gnijezdu bude i jedno jaje ili mladunac pravih roditelja, nesvjesno osigurava Slika 4. Uz neke druge sitne vrste sivi popi najea je rtva nametnikog naina ivota kukavice; da bi nahranila monsebi svu skrb i hranu koju donose njegovi novi skrbnici struoznog ptia, njegova pomajka sjeda mu na lea. i posve odraste usprkos velikim razlikama u veliini izmeu mlade kukavice i njenih lanih roditelja. Da bi staviti hranu u kljun, mora se popeti na lea monstrujoj, primjerice, sivi popi (Prunella modularis) mogao oznog ptia kome hrane nikada dosta.
Sve kukavice nisu nametnici

Sline manire ima i afrika kukavica (Clamator glandarius), iji broj u Hrvatskoj postupno raste, s tom razlikom da svoja jaja polae u gnijezda svraka, ojki i drugih pripadnika porodice vrana. Zacijelo samo zahvaljujui veliini potomaka domaina ona ne izbacuje njihova jaja i/ili mladunce, odrastajui zajedno s njima. Za razliku od pravih kukavica, pripadnici druge potporodice kukavica grade vlastita gnijezda i podiu svoje mlade. Jedna od njih je crnokljuna kukavica (Coccyzus erythropthalmus), vitka ptica veliine kosa, koja se gnijezdi u Sjevernoj, a prezimljuje u Junoj Americi. I europska obina kukavica i afrika kukavica zatiene su Zakonom o zatiti prirode RH i Bernskom konvencijom.
Slika 5. Livadna trepteljka (Anthus pratensis), najrasprostranjenija trepteljka otvorenih terena, esta je rtva nametnikog ivota kukavice
Alojzije Frkovi Sve slike i crtei iz Buch der Vogelwelt, Stuttgart 1973.
Literatura: tvo. Zagreb, str. 384. D u r r e l l , G. (1990): Svijet prirode. Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb, str. 320. R a d o v i , D. i sur. (2003): Crvena knjiga ugroenih G i l ia r d , E. T. (1968): Ptice. Mladinska knjiga. Zaptica Hrvatske. Ministarstvo zatite okolia i eb, str. 4 prostornog ureenja. Zagreb, str. 179. greb, 400. , H., R. Rucner, D. (1950): Ptice Gorskog kotara. Larus 3: He nz e l , F i t t e r i J. P a r s lo w (1999): Ptice Hrvatske i Europe: Hrvatsko ornitoloko dru 65187.
70
HRVATSKO UMARSKO DRUTVO OGRANAK BJELOVAR Matoev Trg 1 43000 BJELOVAR Povodom 20. lipnja DANAHRVATSKOG UMARSTVA HRVATSKO UMARSKO DRUTVO OGRANAK BJELOVAR organizira iriranu izlobu 5. BJELOVARSKI SALON FOTOGRAFIJE UMAOKOM UMARA S MEUNARODNIM SUDJELOVANJEM 1. Izloba e se odrati u Galeriji Nasta Rojc Gradskoga muzeja Bjelovar (priznati izlobeni prostor u Republici Hrvatskoj) od 20. lipnja do 13. srpnja 2008. 2. Fotografije se primaju do 15. travnja 2008. na adresu HD Ogranak Bjelovar Matoev trg 1, 43000 Bjelovar. 3. Fotografije za izlobu odabrat e Ocjenjivaki sud. 4. Ocjenjivaki sud proglasit e GRAND PRIX SALONA (s mogunou samostalne izlobe u sklopu sljedeega Salona), 3 najbolje pojedinane fotografije i 3 najbolje serije fotografija. 5. Ocjenjivaki sud e dodijeliti do 3 pohvale za pojedinanu fotografiju i do 3 pohvale za seriju 6. Sve odluke Ocjenjivakog suda su konane i neopozive. 7. Svaki e autor dobiti katalog izlobe na adresu iz prijavnice. Pravila Natjeaja: a) motiv mora biti u okviru zadane teme uma okom umara; b) pravo sudjelovanja imaju svi lanovi Hrvatskoga umarskoga drutva te umirovljenici i zaposlenici Hrvatskih uma kao i svi umari iz cijelog svij a; c) svaki se autor moe javiti na Natjeaj s najvie 10 pojedinan fotografija ili s najvie 2 serije s 3-5 fotografija; serija se broji kao jedna fotografija; d) fotografije moraju biti neopremljene; due stranice fotografije ne smiju biti manje od 24 cm niti vee od 30 cm. Zbog anonimnosti pri iriranju, na poleini fotografije napisati samo redni broj iz prijavnice i naziv fotografije; ako imate vlastiti digitalni zapis na prenosivom mediju dostavite nam ga kao prilog uz fotografije; e) svoje podatke kao i one o fotografijama napisati na priloenoj prijavnici (od organizatora zatraite i ispunite prijavnicu); f) organizator ima pravo postavljanja izlobe do kraja 2008. i u drugim mjestima RH; g) organizator se obvezuje primljene materijale vratiti autoru do kraja veljae 2009.; h) svaki autor osobno odgovara za prikazani motiv i bez naknade dozvoljava reprodukcije i objavljivanja u izdanjima HD-a kao i u ostalim medijima i publikacijama u svrhu promidbe Salona, osim ako autor izriito ne zabrani objavljivanje. Prijavnicu i detaljnije informacije o Natjeaju i izlobi moete zatraiti na: E-mail: zeljko.gubijanhrsume.hr ili osobno na broj: 098-453-324 (4385) Organizacijski odbor 71
KILOVATI STRUJE DOVODE U PITANJE BUDUI REGIONALNI PARK PRIRODE DRAVSKI RITOVI I REZERVAT BIOSFERE DRAVA DUNAV Povodom izgradnje Vodne stepenice Josipovac Donji Miholjac Iz napisa novinarke Ivane Barii, vidljivo je da vie ne mogu suprimirati ni Sabor, ni Vlada, Minise ponovno aktualizira Vodna stepenica Osijek, starstva, ukratko oni nama mrski mudrijai iz Zakoja je ve daleke 1988. godine odbaena iz mno- greba. A ono je upravo dolo. gih razloga. Dijelom iz gospodarstvenih, ekoloNo, pogledajmo malo koje bi neprilike izazvala kih, a dijelom zbog nejasnoa u pogledu sigurnosti gradnja HE Osijek kada se zatvori financijska Kombinata Belie i imovinsko pravnih problema konstrukcija, izrade projekti i dobije suglasnost na koji bi nastali i ometali gradnju, jer bi se morala a ekoloku studiju. Podizanjem vodne razine na ukloniti (ili bi se ugrozila) wikend naselja u stalnu kotu 91 m.n.m. i lociranjem iste na 31 r. km. Nardu, a sada vjerojatno i na Karaici i na drugim Drave kod Petrijevaca (vjerojatno i isto kod Jomjestima uz obalu Drave. sipovca) potopile bi se sve pridravske ume do U omanjoj publikaciji ondanjih zelenih: 85 km, koje su temeljna vrijednost Dravskih ritoDravski ritovi u Baranji na stranici 45, zabilje- va. Nestao bi sav taj raznolik biljni i ivotinjski eno je: Problemi odrivoga razvoja na nizin- svijet zbog kojega je vrijedno ivjeti, ak pod skim rijekama ostaju otvoreni. Problemi s energi- uvjetom da se gradi poseban akumulacijski nasip jom sve se vie zaotravaju i tad ljudi najprije unutar inundacije. Naime, taj paralelni nasip potkrenu na prirodu, dakako onu ouvanu kroz vie puno bi devastirao ume i ostavio preuzak prostor stoljea. Donja Drava ostala je smetnja u oima uma koje bi zaguile podzemne vode pri procijeenergetiara i ve desetljeima se mudruje kako da ivanju akumulacije. Drugo rjeenje, da se obramse ona iskoristi, a da zatitarima prirode dobaci beni nasip Drava porui, to bi bio pravi nonkost (moda neto sia u kasicu prasicu, op. auto- sens, jer znamo koliko je sredstava i truda uloeno u njegovu izgradnju kroz gotovo dva stoljea. ra) kako e njena okolica biti ekoloki zbrinuta. Zbog toga se stalno izrauju nove i skupe studiOsim promjena reima povrinskih i podzemje, promiu se koje kakve stepenice po dravskim nih voda i time vezanih promjena u svijetu makrokilometrima i svuda se dokazuje opravdanost grad- faune i flore, te akumulacije donijele bi povei nje hidrocentrala. Primjer su zato: HE Novo Vir- broj dana u godini s maglom, ega ionako ima doje, HE Barcs, HE Donji Miholjac, HE Osi- sta u Osijeku i njenoj blioj i daljoj okolici. No, to jek. Konano, najnovija Strategija energetskoga i nije toliko znaajno ?? razvoja R. Hrvatske ucrtala je u planove i spomeTijekom 1988. godine vodile su se estoke rasnute hidrocentrale osim HE Barcs-a koji se nalazi prave u Privrednoj komori, zatim u prostorijama nasuprot gradia Virovitice, jer je maarska strana Kombinata Belie, LG Jelen, RO Slaproglasila svoju stranu Drave nacionalnim parkom. vonska uma i na drugim mjestima. Nekada bi se Na rijeci Muri ucrtane su: HE Mursko Sredie, te rasprave srozavale na sramotnu razinu; predPodturen, Gorian, i Kotoriba, dok je HE stavnici Elektroprivrede smatrali su umare i zeNovo Virje privremeno stavljeno ad acta zbog lene, dakako i one magistre i inenjere iz Kombipobune umara u zajednikom djelovanju sa glaso- nata Belie , neukim, da ne kaemo bedastim ljuvitom europskom udrugom za zatitu prirode Eu- dima koji nikako da shvate da su 2 + 2 = 4, a zeleronatur. U pitanju je bila stara hrastova uma Re- ni su priskrbili titulu bezveznjakovia do onih pa i specifian krajolik osebujnoga (srednje-drav- koji su tvrdili da je to banda histerinih pokvareskoga) biljnoga i ivotinjskoga svijeta. njaka i destruktivaca. I onda, kao i danas, u napisu Zbog spomenutog Nacionalnoga parka u Ma- spomenute novinarke, strana elektro-vodoprivredarskoj ostala je sporna HE Donji Miholjac, jer nika tvrdila je da e gradnjom VS Osijek biti bi uspor vode budue akumulacije zahvatio dio rijeeno pitanje: obrane od poplave (koja nije spomenutoga Nac. Parka, a to Maari ne ele. sporna), zatim da e se izvesti gravitacijsko naTako preostaju HE Osijek i He Novo Virje vodnjavanje poljodjelskih oranica i ribnjaka, pokao mogua rjeenja, zbog ega bi trebalo uutkati boljati navigacija Dravom kao meunarodnom rione koji ovaj dio Drave ele zakonski zatititi i jekom, izgradile bi se prevodnice za brodove, proproglasiti REZARVATOM BIOSFERE, a to ele dubio gaz, gravitacijom e se dovesti svjea voda sve zemlje gdje Drava tangira dravnu granicu. sve do Kopakoga rita, rijeiti pitanje novoga moDodali bi, trebalo je priekati vrijeme kada e ze- sta preko Drave za autoput Budimpeta Ploe leni (oni aktivni) nestati sa civilne scene, odnos- (Koridor C5), dovesti voda u Karaicu koja u no kada se stvore uvjeti mone lokalne vlasti koju gradiu Valpovo ljeti ostaje bez vode, a zagaena
72
je od kudeljare u rnkovcima, zatim poboljat e odvodnju i meliorativnost okolnih povrina te uvesti vodovod u mnoga sela i konano poboljati mikroklimu, veu vlanost zraka, ublaiti temperaturne ekstreme i slino. Bilo je tu jo rijei o portovima na vodi, o gradnji wikend zabavita, kaveznim uzgajalitima rijene ribe, promatraima ptica koji e se u budue rae zadravati oko jezera akumulacije nego u Kopakom ritu. S druge strane umari (RO Slavonske ume, LG Jelen), ekolozi zeleni, vlasnici wikend naselja, lovaka drutva, te elnici Kombinata Belie, isticali su mali broj kilovata budue HE Osijek (52 MW), to je gotovo istovjetan njihovoj Termo-elektrani u Kombinatu koji su pokretali otpadci kore, pilovina i sl. materijal. Ustanovilo se da bi u korist Republike ilo 82 % , to inae ini samo 1 % potrebe energije Hrvatske. Bilo je premalo valjanih razloga za unitenje 32,5 kvadratna kilometra pridravskih uma. Uz sve to uinila bi se golema teta prirodi; lovnoj divljai, zatim ugrozila gnijezda (aktivni parovi) rijetkih vrsta ptica. Spomenute su crne rode ( 23 para), orlovi tekavci (4 para), stepski sokolovi (23 para). Ugroene bi bile divlje make, kune zlatice, zerdavi itd., te velika skupina raznih vrsta beskraljenjaka i kraljenjaka (koji oekuju da se istrae), nadalje biti e oteana odvodnja kanalizacije Belia i Valpova, snizila bi se nizvodno od brane razina vode u bunarima, a znatno bi se podigla u onima uzvodno, ugroeni bi bili temelji tekih i dugakih strojeva za proizvodnju ambalae u Kombinatu Belie, a koji su osjetljivi na slijeganje, do kojih bi neminovno dolo. Netko je spomenuo podzemne vode desetak kilometra od brane koje bi ugrozile poljodjelske povrine, a to je bio sluaj s HE Varadin i pobunom ondanjih seljaka koji su sudskim putem traili nadoknadu teta. Dogodilo se da su se polja pod kulturama zamovarila, pa se nakon sjetve umjesto klasova penice pojavila trstika, grpak i drugo vodeno bilje. Navodno zato to nisu bile ukljuene pumpe za usmjeravanje otcjedne vode iz akumulacije. Tvrdilo se da se nisu mogle staviti u pogon. jer ih nije bilo, nedostajala su sredstva za njihovu gradnju. Kako je to konano rijeeno ostalo je nepoznato.
zanimljiv i znaajan ritsko-movarni ekosustav, velike bioraznolikosti; ivotni prostor velikoga broja biljnih i ivotinjskih zajednica, gotovo istovjetan Kopakom ritu, habitat rijetkih i prorijeenih vrsta sisavaca, ptica, gmazova, vodozemaca, riba, i drugih skupina ivotinja koje tite brojne meunarodne konvencije: Ramsarka, Bonska i dr., lokalitet gnjeenja orlova tekavaca, crnih roda, stepskih sokolova, lastavica bregunica (velika obalna kolonije), pelarica Stop over stanite migratornih vrsta ptica, izrazito tanite vrba, topola (crne i bijele, vrijedan genofond), joha i drugih higrofilnih vrsta drvea, ekoloka-turistika i portsko ribolovna vrijednost starih dravskih meandara i rijeke Drave od velike vanosti za Osijek, Valpovo, Belie i Donji Miholjac, prirodno mrijestilite fitofilnih vrsta riba, stanite glasovitog beljskoga jelena i druge divljai (srna, divljih svinja, jazavaca, lisica, kuna, divljih maaka, vidri itd), podruje zanimljive hidrografije, karakteristine za donji tok rijeke; strme konkavne obale, koje voda dere i blage konveksne muljevito-pjeskovite obale koje rijeka stvara, pjeani otoci ade u stalnom nastajanju i nestajanju, ruralna naselja etnolokih obiljeja karakteristinih za Baranju (kue s elom prema ulici, dugi trijemovi ganjkovi), wikend naselja na Karaici, u Nardu i na drugim mjestima neposredno uz Dravu, kulturno-povijesni spomenici rubne zone budueg PARKA BIOSFERE (valpovaki, osjeki, daranski, biljski, dvorci, lovake kurije, stare ribarske kue i lugarnice, memorijalna obiljeja itd.), podruje velikoga gospodarstvenoga znaenja: umarstvo, lovstvo, vodoprivreda, poljoprivreda, portsko-ribolovni turizam, birwoching, bez industrije i ozbiljnijih zagaenja prirode, Na kraju spomenute knjige taksativno su nave- ekoloko-geografska poveznica izmeu madeni razlozi zbog ega se Dravsko-baranjski ritovi arskoga Nacionalnoga parka Drava Dui ume trebaju zakonski zatiti kategorijom PARnavi Parka prirode Kopaki rit. KAPRIRODE. Evo i h : O problematici vodnih stepenica raspisale su se relativno dobro ouvan autentini umo-rit- ondanje vodee novine: Vjesnik, Veernji list, ski krajolik, najvei uz rijeku Dravu u R. Globus, Glas Slavonije, interne novine RO SlaHrvatskoj, nita manje ekoloki i gospodar- vonska uma, LG Jelne, asopis Priroda, Godinjak lova i ribolova itd. Manje-vie veina ih je stveno vrijedan od onoga kod Koprivnice,
73
bila protiv, jer su se u raspravu ukljuile i neke europske nevladine udruge, kao to je spomenuti Euronatur i njihov elnik Martin Jacoby Schneider, pa je stvar pomalo prela prividno u zaborav. Sada se ponovno aktualizira. Iz arhive se vade stari projekti, pokuava se opet kao i onda proturiti vanost takve HE, korist i sve ve poznato. Pretpostavljamo da je jedan od bitnih razloga premotenje Drave cestom koridora C5 bez nametanja skupljeg vijadukta, zatim dugogodinji posao za vodo-elektrogospodarstvo, izrada vie verzija projekata koja e trajati godinama, dakle uz gradnju mosta na otoku Peljecu i famoznoga kanala Sava Dunav, predstoji i vodna stepenica te jezero kojem jo nismo dali ime. Gradnja piramida faraona Ramzesa II. ili Keopsa tekla je bez veih uzbuenja, dravna kasa i drutveno-politiko ureenje to su doputali. Slino je bilo s kineskim zidom i drugim monumentalnim graevinama iz povijesti. Mi im se danas divimo, bilo kao turisti ili ljubitelji povijesti, meutim injenica je da je ljudski rod mogao i bez njih. Sa gradnjom mosta na Peljecu ili kanalom Sava u ili ka Dunav i vodnom stepenicom ii e malo tee.
Drava je relativno siromana, socijalno ugroena i ako se ne ukljue famozni fondovi Europske unije bojimo se da e sve ostati na dovrenim i nedovrenim projektima, to e se sa gledita zatite prirode i okolia pokazati korisnim. Ne trenutno, ali u dogledno vrijeme. U svemu tome je korisno da postoje ljudi, strunjaci, znanstvenici koji imaju suprotna miljenja. Dobre su i proslave i zelena svijetla za projektante da mogu nastaviti radom, da su ekonomski zbrinuti za vie godina i u to ime diem ruku odobravanja. Ljudima treba pomoi. Potrebna je pomo aktivistima zelenih i odnedavno Dravnoj upravi za zatitu prirode, koja je konano pokrenula projekt zakonske zatite rijeke Drave, njezinoga zaobalja. Ostaje pitanje da li e REZERVAT BIOSFERE DRAVA DUNAV uspjeti sprijeiti ekoloki i gospodarstveno sumnjive projekte kao to je ovaj s vodnom stepenicom, hidroelektranom icestom bombastinoga naziva Koridor C 5? Darko Getz
PRVI PATENTIRANI HRVATSKI KULTIVARI ALEPSKOGA I CRNOGA BORA, Pinus halepensis Lucia i P. nigra Lara
U Europskoj Zajednici oplemenjivai mogu nove kultivare zatititi kao intelektualno vlasnitvo na isti nain kao i drugi autori nove industrijske patente. Prema uredbi Council Regulation (EC) No 2100/94, od 27. srpnja 1994. godine utemeljen je sustav zatite intelektualnog vlasnitva za oplemenjivae u EZ. Sustav administrira Community Plant Variety Office (CPVO), www.cpvo.europa.eu. U SAD-u postoji slian sustav zatite intelektualnog vlasnitva za oplemenjivae pod nazivom Plant Patent Act, www.ams.usda.gov/science/PVPO/apply.htm. Na temelju zahtijeva za novi kultivar te na temelju testiranja uniformnosti, stabilnosti i originalnosti predloenog kultivara CPVO dodjeljuje pravo na intelektualno vlasnitvo koje vrijedi na teritoriju svih 25 lanica Europske Zajednice, a za razdoblje od 10 ili 30 godina,
Slika 1. Lijevo: Pinus halepensis Lucia, biljka iz reznice, u dobi od 7 godina. Desno: P. nigra Lara, biljka iz sjemena u dobi od 10 godina. U kronjama primjeraka priloen je razmjernik s centimetrima i inima. (Foto: P. Vrgo, 2007)
74
ovisno o vrstama koje su oplemenjene. To znai da oplemenjiva, autor, ima zatieno pravo proizvodnje i prodaje neograniene koliine primjeraka svojih kultivara na podruju EZ-a ili pravo da proizvodnju ili prodaju za definirano trite prenese na drugog ugovorom o ustupanju licence. Novi kultivar alepskoga bora Pinus halepensis Lucia, odlukom No: 20472 od 16. srpnja 2007. i kultivar crnoga bora P. nigra Lara, odlukom No: 20561 od 6. kolovoza 2007. godine, zatieni su u Europskoj Zajednici kao intelektualno vlasnitvo dr. sc. Petra Slika 2. Vegetativno razmnoeni klonovi alepskoga (Pinus haleVrgo a, dipl. ing. um., do 31. prosinca 2037. godipensis) i crnoga bora (P. nigra) tijekom selekcije u rasadne. Autor kultivara radi u trgovakom drutvu Hrvatniku P&B HORTIKULTURA, na otoku Krku. ske ume d.o.o. Zagreb, Uprava uma podrunica Senj, , < . , 2007) (Foto: P. kao upravitelj umarije Krk. Pinus halepensis Lucia i P. nigra Lara (slika 1), ovisno o visini cijepljenja, izgledaju kao grm ili stabalce kompaktnog, kuglastog, malo spljotenog oblika. Pupovi, iglice i izbojci izgledaju slino kao kod borova od kojih su ovi kultivari razvijeni, ali su izbojci krai i gue obrasli iglicama, u prljenu je vie pupova, koji su sitniji, a iglice su krae i neto ue. Ovi novi kultivari razvijeni su na otoku Krku u rasadniku P&B Hortikultura (slika 2), vlasnice Blaenke Vrg o , dipl. ing. um., supruge autora kultivara. Izv. prof. dr. sc. Marilena Idojti
OBLJETNICE DVADESET GODINA ORGANIZIRANE ZATITE UMA

Na temelju Zakona o umama i Statuta Samoupravne interesne zajednice umarstva Hrvatske (SIZH) 14. studenog 1985., Skuptina SIZH donijela je odluku o osnivanju Komisije za uzgajanje i zatitu uma od pet lanova. Komisija ima dvije podkomisije sa po 16 lanova: Potkomisija za uzgajanje uma i Potkomisija za zatitu uma. Zadatak Potkomisije za zatitu uma je provoenje zajednike politike za unapreenje zatite uma, pokretanje inicijative i davanje prijedloga za proglaenje uma zatitnim umama i umama s posebnim namjenama, odluivanje o potrebi i intenzitetu zatite uma, izbor pesticida i odreivanje naina njihove primjene te suradnja sa znanstvenim organizacijama radi rjeavanja programa iz podruja zatite uma. Na podruju tadanje SR Hrvatske bilo je 12 umskih gospodarstava i svako je provodilo zatitu na svoj nain. Nain rada uvijek je ovisio o financijskim mogunostima, zatim o strunosti i sposobnosti osobe koja je vodila zatitu uma, a esto i zainteresiranosti te volji rukovodee osobe u umskom gospodarstvu. Konstituirajua sjednica u prvom sazivu odrana je 18. 2. 1986. godine, imala je 16 lanova i to svako um75 sko gospodarstvo po jednog predstavnika, te po jednog predstavnika iz SIZ-a za umarstvo Hrvatske, umarskog fakulteta Zagreb, umarskog instituta Jastrebarsko i Republikog komiteta za poljoprivredu i umarstvo. Podkomisija tada nije radila u punom sastavu, jer svi sudionici nisu odredili svoje predstavnike. Izabrano je rukovodstvo podkomisije: za predsjednika mr. sc. B. B r a di iz G Mojica Birta Bjelovar, za podpredsjednika D. V i d e c iz G Varadin i za tajnika mr. sc. K. D ok u iz SIZ-a. Izabrana je radna grupa na elu s dr. sc. M. H a r a pino m, koja je trebala izraditi program rada Potkomisije i plan rada za 1986. godinu.
Drugi sastanak Potkomisije bio je 26. 5. 1986. godine u Zagrebu. Na tom sastanku doneen je program rada i plan rada za 1986. godinu. Program rada Potkomisije za zatitu uma treba se zasnivati na: Zakonu o umama, Statutu SIZ-a umarstva Hrvatske, SAS-u o organizaaciji, radu i meusobnim odnosima u SIZ-u umarstva Hrvatske, Statutu RZ ZS SIZ-a umarstva Hrvatske. Zadatak Potkomisije: 1. Izrauje za Zajednicu umarstva prijedlog godinjeg, srednjoronog i dugoronog plana i programa rada iz podruja zatite uma. 2. Provodi zajedniku politiku na unapreenju zatite uma primjenom odgovarajuih mjera zatite, vodei posebno rauna o pojedinim tekuim problemima, kao to su suenje ekonomski vrlo vrijednih umskih vrsta drvea. 3. Pokree inicijativu i daje prijedloge za proglaenje uma za zatitne ume i ume s posebnom namjenom, te daje prijedloge o zauzimanju stajalita o odnosu na zahvaate u umama radi zatite njihovih opekorisnih funkcija u unapreenju ovjekove okoline. 4. Odluuje o potrebi i intenzitetu poduzimanja mjera na zatiti uma. 5. Vri izbor pesticida i odluuje o njihovoj primjeni. 6. Daje prijedlog za provoenje radova na preventivnoj zatiti uma od poara, i drugih mjera zatite, te obavlja nadzor nad realizacijom predloenih mjera. 7. Brine se o osiguranju financijskih sredstava solidarnosti za pokrie poveanih trokova u otklanjanju posljedica od elementarnih nepogoda veih razmjera, kod kojih sama radna organizacija nema dovoljno sredstava za tu svrhu. 8. Sudjeluje sa znanstvenim organizacijama i strunjacima na terenu na izradi planova i programa obnove veih umskih povrina unitenih poarom. 9. Sudjeluje u zakljuenju Drutvenog dogovora o osiguranju sredstava za bioloku reprodukciju i zatitu uma od poara na podruju kra. 10. Odrava seminare i instruktae iz podruja zatite uma. 11. Obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom, Statutom i drugim aktima Zajednice umarstva Plan rada potkomisije za 1986. godinu: 1. Utvrivanje intenziteta zaraze uma s glavnim umskim insektima. 2. Donoenja plana suzbijanja tetnika u 1986. godini. 3. Izbor insekticida i odreivanje doza za akciju aviosuzbijanja. 76
4. Odreivanje optimalnih rokova za provedbu aviosuzbijanja. 5. Organizacija provedbe akcije aviosuzbijanja. 6. Analiza rezultata provedenih suzbi suzbijanja. 7. Odravanje seminara i instruktaa iz podruja zatite u a. 8. Izrada prijedloga za provoenje radova na preventivnoj zatiti od poara primjenom odgovarajuih pesticida i drugih mjera zatite. 9. Sudjelovanje na rjeavanju ostalih problema iz podruja zatite uma. Osim lanova Potkomisije na sastancima su esto sudjelovali i ostali strunjaci iz zatite uma sa umarskog fakulteta i umarskog instituta te domaini iz umskih gospodarstava na ijem podruju su se sastanci odravali. Skuptina SIZ-a H u novom sazivu 29. 5. 1986. donosi Odluku o osnivanju Komisije za uzgoj i zatitu uma na elu s prof. S. M a t i e m , koja ima dvije potkomisije od 16 lanova: 1. Potkomisija za uzgajanje i 2. 2 Potkomisija za zatitu uma. U novom sazivu lanovi Potkomisije za zatitu uma odreeni su poimenino i to: 1. mr. sc. B. Bradi, dipl. ing. um., G M . Birta Bjelovar 2. Dragutin Crnkovi, dipl. ing. um., RO Sl. uma Vinkovci, RZZS Osijek 3. Mladen aleta, dipl. ing. um., G Istra, Buzet 4. mr. sc. Antun Doku, dipl. ing. um., RZ SIZ-a Zagreb 5. Zoran urevi, dipl. ing. um., G Dalmacija, Split 6. mr. sc. Milan Glava, dipl. ing. um., umarski fakultet Zagreb 7. dr. sc. Miroslav Harapin, dipl. ing. um., umarski institut Jastrebarsko 8. Ivan Jeli, dipl. ing. um., G J. Kozarac, Nova Gradika 9. Boro Jurea, dipl. ing .um., RO Sl. uma RZZS Vinkovci 10. Petar Komadina, dipl. ing. um., GPG Delnice 11. Pajo Kupreanin, dipl. ing. um., G Lika Gospi 12. mr. sc. Stjepan Opaliki, dipl. ing. um., RKP Zagreb 13. Zlatko Samoanec, dipl. ing. um., G Sisak 14. Vladimir Sijeri, dipl. ing. um., G Karlovac 15. mr. sc. Mladen Stojkovi, dipl. ing. um., G Zagreb poslije uro Miri, dipl. ing. um. 16. Draen Videc, dipl. ing. um., G Varadin
Konstituirajua, prva sjednica odrana je 13. 1. 1987. godine u Zagrebu, sada u punom sastavu. Ponovno je za predsjednika izabran B. Bradi, potpredsjednika D. Videc, tajnika K. Doku. Dnevni red bio je sljedei: 1. Realizacija plana suzbijanja tetnika u 1986. godini. 2. Prognoza suzbijanja umskih tetnika u 1987. godini. 3. Izbor pesticida. 4. Funkcioniranje dioagnozno-prognozne slube. 5. Razno. Zakljueno je da je stanje naih uma katastrofalno, sui se jela, lunjak, kitnjak, kesten, crni bor i drugi. Druga sjednica odrana je 16. 3. 1987. u Zagrebu, na kojoj je doneen plan rada za 1987. godinu. een pl
Jedanaesta sjednica odrana je 28. 2. 1990. u G Zagreb, umarija V. Gorica. Raspravljalo se o aviosuzbijanju ranih tetnika u proljee, kao i o izboru sredstava, zatim o suzbijanju tetnika na Jadranu. Raspravljalo se i o upotrebi motornog zmaja kojim bi se obavljalo suzbijanje tetnika i bolesti na manjim povrinama. Dvanaesta sjednica odrana je 28. i 29. 6. 1990. u G Lika, umarija Graac. Raspravljalo se o umskim poarima koji su ovdje esti, osobito na novoosvojenim povrinama podignutim iz proirene bioloke reprodukcije. Struno predavanje odrao je prof. dr. I. M i k l o : Treba li zabraniti uporabu pesticida u umarstvu kritiki osvrt na zakljuak Hrvatskog ekolokog drutva koje je apeliralo da se zabrani uporaba pesticida u umarstvu Hrvatske. Trinaesta sjednica je odrana 14. i 15. 11. 1990. godine u G M . Birta Bjelovar, umarija Virovitica. Trea sjednica ica je je odrana 7. 4. 1987., na kojoj se Raspravljalo se o izvrenju plana zatite uma 1990. odreivao program akcije proljetnog aviosuzbijanja Struno predavanje odrala je dr. sc. M. Halambek: umskih tetnika. Suenje lipe na podruju umarije Virovitica. Drugi etvrta sjednica odrana je 12. 10. 1987. u G Sisak, dan bio je posjet umskom gospodarstvu Kapovar, umarija Lekenik. Doneen je program rada za 1988. g. umarije Nagytad, u Maarskoj. Upoznali smo se s i razmotreno je izvrenje programa rada za 1987. g. njihovim problemima suenja uma i uestalosti raaPeta sjednica odrana je u G J. Kozarac, Nova nja ira hrasta lunjaka. Gradika 29. 3. 1988.godine, a raspravljalo se o suzbiZakljuak janju ranih tetnika. U etiri godine svoga rada Potkomisija je vodila raesta sjednica odrana je u GPG Delnice 16. i 17. 6. 1988. Raspravljalo se o suenju jele u Gorskom ko- una o zatiti uma na cijelom podruju Republike Hrtaru. Dogovoreno je da na svakoj iduoj sjednici jedan vatske i to organizirano, zajedniki i jedinstveno, volan Potkomisije odri kratko struno predavanje iz dei rauna o specifinostima pojedinih umskih gospodarstava. Svako umsko gospodarstvo imalo je podruja zatite uma. Sedma sjednica odrana je 18. 10. 1988. godine u svoga predstavnika koji se od tada bavio iskljuivo zaG M . Birta Bjelovar, umarija Vrbovec. Razmotre- titom uma. lanovi komisije su se upoznali sa stano je izvrenje programa rada za 1988. i upoznavanje njem zatite uma u gotovo svim umskim gospodarsa specijalnim zoolokim rezervatom u gospodarskoj stvima, dakle na podruju itave Hrvatske. Nakon osajedinici Varoki lug. Struno predavanje odrao je B. mostaljenja Hrvatske, osnovano je JP Hrvatske ume s Bradi: tetna entomofauna na podruju G M. Birta, p.o., a u veini sluajeva biva umska gospodarstva postala su uprave uma. lanovi komisije u veini sluBjelovar. ajeva postali su struni suradnici za zatitu uma i Osma sjednica odrana je 31. 3. 1989. u G Zageb, tako kontinuirano nastavili rad na zatiti uma. U Diumarija V. Gorica, lugarnica ardak. Doneen je plan rekciji Hrvatskih uma osnovana je Sluba za ekologirada za 1989. godinu i izneeni su rezultati ispitivanja ju, a u pojedinim upravama uma Ekoloki odjeli koji brojnosti defolijatora. vode brigu o zatiti naih uma. Kako su na taj nain Deveta sjednica odrana je 22. i 23. 6. 1989. u RO popunjena sva podruja Hrvatske, nije bilo potrebno Sl. ume RZZS Osijek. Raspravljalo se o stanju biljnih osnivanje posebnih komisija, ve se rad odvijao preko bolesti i umskih tetnika na podruju RO Vinkovci. Slube za ekologiju i Ekolokih odjela, uz pomo uStruno predavanje odrao je O. L o v a s , dipl. ing. marskog fakulteta Zagreb i umarskog instituta Jastreum.: Tehnologija i tehnika uzgoja topola i vrba u rasad- barsko. nicima i u kulturama, te najvanije biljne bolesti i tetTime se nastavlja uspjean rad na organiziranoj zanici koji oteuju vrbe i topole, kao i njihovo suzbijanje. titi uma, koji je poeo prije dvadeset godina, osnutDeseta sjednica odrana je 12. i 13. 10. 1989. u G kom Potkomisije za zatitu uma. Karlovac, umarija Vojni. Struno predavanje odrali su dr. sc. M. Halambek: Rak kestenove kore i njegove pojave na kestenicima Petrove gore, i dr. sc. M. Mr. sc. Branko Bradi, dipl. ing. um. G l a v a : Gljivina oboljenja bukve. UP Bjelovar 77
STOTINU GODINA U KRALJEVSTVU ZLATOROGA

Pod ovim sloganom u Ljubljani je 27. listopada 2007. odrana sredinja proslava 100. obljetnice organiziranog lovstva na tlu dananje Slovenije. Naslov je to i spomen-knjige Lovske zveze Slovenije (LZS), autora dr. sc. Marjana Toa, odnedavna glavnog urednika Loveca, slovenskog mjesenika za lovstvo, lovnu kinologiju i zatitu prirode. Proslavi, koja je odrana u velikoj dvorani Cankarjeva doma, nazoilo je preko 1200 lovaca iz svih krajeva Slovenije, a meu delegacijama iz vie europskih zemalja bili su i predstavnici Hrvatskog lovakog saveza (HLS). Uz nazonost predsjednika Meunarodnog savjeta za lovstvo i zatitu divljai Dietera Schramma, neposredno pred pozdravni govor domaina, dugogodinji je i potovani predsjednik LZS Bruno Skumavc otkrio novu zastavu Lovakog saveza Slovenije.
Obljetnica u sjeni izmjena i dopuna lovakog zakona

U Sloveniji je malo institucija i organizacija koje se mogu pohvaliti ovako znaajnim jubilejom poput naeg stogodinjeg postojanja. Stoga, sve nas sjedinjene u LZS obljetnica ustanovljenja Slovenskog lovskog kluba, davne 1907. godine, ispunjava tim veim ponosom, istovremeno dajui nam poticaj da nastavimo zacrtanim putem, rijei su Bogdana Mahneta, aktualnog predsjednika LZS-a, koji je tom prilikom istakao znaenje jubilarne monografije koja, poput svih knjiga kao nositeljelje znanja i vrijednosti nae je najuinkovitije oruje. Uz raznovrstan i bogat kulturno-umjetniki program, u kojemu su sudjelovali brojni pjevaki zborovi i rogisti, te priznati slovenski umjetnici, na sveanosti je vie organizacija i institucija iz zemlje i svijeta, kao i pojedinaca, iz ruku predsjednika LZS primilo posebna priznanja. Od kolega umarskih strunjaka koji su dali velik doprinos razvoju slovenskog lovstva, nagraeni su: Ciril t r u m b e l j , mr. sc. Janez erna, dr. sc. Miha A d a m i , Bla K r e , da nabrojim samo neke s kojima ve dulje vrijeme i mi u Hrvatskoj uspjeno suraujemo1. Zahvaljujui u svoje ime i u ime ostalih nagraenih, plodan lovaki pisac i dugogodinji suradnik Loveca Bla Kre je uz ostalo istakao: Mala Slovenija je u sjedinjenoj Europi istinski i divljenja vrijedan bioekoloki fenomen. Nedvojbeno, naom zaslugom. Fond krupne zvjeradi jedna je od naih najveih dragocjenosti. To nije drutveno srebro, ve europsko zlato, ako mogu upotrijebiti ovu usporedbu, i to u kultiviranom prostoru Europe, koja u biti gotovo da i nema nekih znaajnijih prostornih rezervata... Lovstvo, uz skromna ulaganja i dobrovoljne prinose lanova, daje znaajne prirodozatitne uinke. elja nam je stoga da razlabavljena slovenska lovaka organizacija, kojoj osnovu ine lovaka drutva, opet postane dom za divlja i lovce. Kreove rijei treba shvatiti kao odreeni bunt, protivljenje najavljenim dopunama i izmjenama Zakona o divljai i lovstvu iz 2004., koje oznaavaju kraj postojeih lovakih drutava, stoga i lovakog saveza koji je, dokazano i ovom sveanou, cijelo jedno stoljee uspjeno djelovao. O tihom ratu slovenske zelene bratovtine s resornim ministarstvom rjeito je kazivala i prazna stolica na sredinjoj proslavi namijenjena predstavniku Ministarstva poljoprivrede, umarstva i prehrane, te potpisivanje peticije protiv dopune zakona od lovaca na samom ulazu u Cankarjev dom (Rotar - L e s k o v i c 2007).
Obespravljeni lovci postadoe krivolovci

Jo godine 1273. Habsburgovci postadoe zemaljski (deelni) knezovi gotovo svih slovenskih pokrajina. Kao i u Hrvatskoj, i u tadanjoj Kranjskoj na temelju zakonskih odredbi temeljilo se regalno pravo lova te zatita i ureenje lova, odnosei se na plemike posjede. U Austrijskoj Monarhiji feudalno pravo lova ukinuto je odmah iza revolucionarne 1848. g., kad je pravo lova dospjelo vlasnicina zemljita. Osim plemikih lovita i lovita manjih posjednika, postojala su opinska lovita koja su davana u zakup putem javnog nadmetanja. Ovime je donekle bio zatien fond divljai, ali je pravo lova i dalje ostalo u rukama zemaljske gospode, dakle plemia i gospode, mahom stranaca. Za vei dio domaPoevi od 2007.g. u tijeku je izrada prijedloga zajednike hrvatsko-slovenske strategije upravljanja dinarskom populacijom risa u sklopu projekta DinaRis, kojega sufinancira Europska unija u okviru Interreg III Programa susjedstva Slovenija-Maarska-Hrvatska
eg ivlja nije se nita bitno izmijenilo; seljaci i kolibai ostadoe i dalje bez ikakvih lovnih pravica. Priroena lovaka strast i uvjerenje o neopozivu pravu na lov, prouzroie da se krivolovstvo silno razmae (Be rg e r 1962). Tisue jelena izuzetnih rogova... padoe od metaka do tada brino sakrivenih puaka. Ni ostala divlja nije prola bolje. Srne, kojih zbog vukova, risova i medvjeda, nije nikad bilo puno, odrale su se samo u najdubljim umama... Oko godine 1860. u slovenskim umama je ubijen posljednji ris, dok su vukovi sasvim nestali, a medvjedi se odrae jedino u umama oko Koevja i na Sneniku. Fiktivna lovaka prava imala su za posljedicu da u pojedinim komunama dolazi do otvorene pobune seljaka protiv lovaca. Berger (1962) tako biljei sravljenje sa zemljom lovake kue na Maunu (podignuta 1874), a slinu su sudbu doivjeli i mnogi drugi lovni objekti, lovake kolibe, eke, hranilita. Ozakonjenje zakupnog siste-
78
Usporedo s donoenjem Zakona o drutvima (1867), prema kojemu je pravila drutva morala potvrditi nadlena politika oblast, u Sloveniji su stala nicati brojna drutva, od pjevakih i vatrogasnih do planinarskih i portskih. U elji da se mogu natjecati za dobivanje lovita u zakup, jedno od prvih lovakih drutava na tlu dananje Slovenije bilo je Lovsko drutvo Vrhnika, ija je pravila Kranjska dravna vlada potvrdila 1878. g. Deset godina kasnije takvo drutvo osniva Novo Mesto, a posebno utjecajno i brojano najmasovnije Kranjsko drutvo za varstvo lova (Krainischer Jagdchutzverein) sa sjeditem u Ljubljani osnovano je 1891. g. lanovi toga drutva bili su preteito bogati Slika 1. Prisna suradnja lovaca s obje strane Kupe ima dugu tradi- veleposjednici, industrijalci i visoki dravni inovnici. ciju; s boravka lovnih i umarskih strunjaka iz Gorskog Iako je u njegovim redovima bilo i neto Slovenaca, ikotara u Koevskoj Reki; slijeva dr.sc. Boris Krytufek, njenica je da je ono, kao i ostala drutva osnovano na Ciril trumbelj, dipl. ing. um. i mr. sc. Janez erna (etlu Kranjske, tajerske, Primorske, bilo pronjemaki tvrti i peti slijeva), s osobljem rezervata. orijentirano, bez namjere da objedini sve potencijalne (Foto: Alojzije Frkovi) domae lovce. Na ovjek bio im je za gonia i nosama lova krajem 19. st. i bolji nadzor nad lovitima, po- a, smatrajui ga nie vrijednim, a slovenska rije jedvoljno su utjecali na divlja. Njeno brojno stanje po- va dostojna sluge ( e t i n c 1987). stupno se oporavlja, a krivolovstvo jenjava.
Osnivanje Slovenskog lovskog kluba 1907. godine

Postupno s jaanjem slovenske narodne svijesti sve je prisutnija enja za ustanovljenjem takve lovake organizacije (kluba, drutva) koja bi objedinjavala rad i djelovanje svih slovenskih lovaca, bez obzira u kojemu kraju ivjeli i djelovali. Odreeni uzor nali su u malom ali vrijednom lovakom kolektivu Lovskom klubu Sava, kojemu je na elu bio opinski vijenik iz Vrhnike Karel Mayer. Kako je interes za ulanjenje u taj klub u Ljubljani bio velik, a drutvo upravljalo malim lovitem, nije preostalo nita drugo nego da se potencijalno domae lanstvo, posebno Ljubljanane, usmjeri na ve spomenuto Kranjsko drutvo i tako postupno nadvlada tuince. Kako ta nastojanja nisu urodila plodom, agilni Mayer, zapisat e To (2007), saziva tajni sastanak svojih istomiljenika 30. sijenja 1907. u Ljubljani na kojemu pada odluka da se prie ustanovljenju samostalne slovenske lovake organizacije. Mayerove zamisli pale su na plodno tlo i na pomolu je osnivanje Slovenskog lovskog kluba, otvorenog za lovce iz svih slovenskih pokrajina. Na scenu stupa jedno od najmarkantnijih imena slovenskog lovstva, mladi pravnik dr. Ivan L o v re n i , koji klubu stavlja u zadatak dva temelja cilja: brigu o strunom uzdizanju domaih lovaca, posebno zaprisegnutog uvarskog lovnog osoblja te zatitu lovnih interesa. Nakon to bi sredinja lovaka organizacija sa sjeditem u Ljubljani postala dovoljno jaka, prii e se ustanovljenju podrunih lovakih drutava/klubova koja bi uzimala lovita u zakup i odgajala pravine lovce. Iako su pravila Kluba bila potvrena jo u travnju iste godine, do osnivake skuptine Slovenskog lovskog kluba dolazi tek 16. listopada 1907., koji se datum smatra poetkom rada i djelovanja slovenske lovake organizacije2. Uz nazonost ezdesetak lovaca na skuptini je za predsjednika Kluba izabran ljubljanski upan Ivan H r i b ar, a za potpredsjednika dr. Ivan Lovreni, koji e od tada pa gotovo do svoje smrti (1952) biti u prvim
O odreenoj brizi za divlja i nastojanjima da pobolja lov u Hrvatskoj i Slavoniji moe oe se govoriti od 1881. g. kada je u Zagrebu osnovano Drutvo za obranu lova.
Slika 2. Dr. Ivan Lovreni (1878-1952), nestor slovenskih lovaca, meunarodno priznati kinolog i jedan od osnivaa Slovenskog lovskog drutva
79
redovima slovenskog lovstva i kinologije3. Upravni odbor Kluba brojio je 12 lanova, od kojih je nekolicina njih zastupala pojedina podruja Slovenije (Notranjska, Gorenjska, Litija, Ribnica). Da bi omasovio svoje redove, oujka 1909. Klub organizira prvu izlobu lovakih trofeja, da bi iste godine na svojoj drugoj skuptini promijenio ime u Slovensko lovsko drutvo. Prisno suraujui s Prvim hrvatskim drutvom za gojenje lova i ribarstva u Zagrebu, a prije nego je pokrenulo vlastito glasilo, bilo je ideja za suradnju s Lovako-ribarskim vjesnikom, ali se od toga, ponajvie zbog razliitosti
jezika, odustalo. Prvi broj svog mjesenika Slovensko lovsko drutvo izdaje sijenja 1910. pod imenom Lovec i podnaslovom list za lov i ribolov, to e rei da je pisao i o ribarstvu. U Ljubljani je naime, poevi od 1924. g., djelovalo Ribarsko drutvo, pa je Lovec postao i list slovenskih ribolovaca. To je trajalo sve do 1931. kad je osnovana Ribika zveza Slovenije, koja od tada izdaje svoje glasilo Ribi (C v e n k el 1968). Prvi broj Loveca je uredio dr. Janko Ponebeg, a sve ostale brojeve, do njegova ukidanja pred Prvi svjetski rat 1914., Ivan Lovreni.
Prisilna stanka tijekom dvaju svjetskih ratova

Neposredno pred Prvi svjetski rat 1914. g. Drutvo je tako omasovilo, da je na 7. redovnoj skuptini donijet zakljuak o osnivanju podrunica SLD-a diljem Slovenije. Posebno se nastojalo ublaiti prisutan antagonizam izmeu seljaka (iz ijih redova je bilo najvie zvjerokradica) i lovaca. Naime, poueni iskustvom iz prolosti, seljaci su lovce i divlja smatrali svojim neprijateljima. Razdoblje trajanja rata (19411945) oznailo je gotovo posvemani prekid lovne aktivnosti. Mnogi su lovci bili mobilizirani i upueni na bojinice, a divlja je bila preputena samovolji itelja i vojske. Utihnulo je i izlaenje Lovec-a, jer nije bilo dovoljno suradnika ni pravog kontakta s terenom. Zbog nestaice hrane divlja se netedimice ubijala. Okonanjem rata i stvaranjem nove dravne tvorevine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) stale su se obnavljati stare i osnivati nove udruge lovaca, sve sa ciljem zatite, uzgoja i racionalnog koritenja divljai. A da bi se to moglo provesti, nuno je bilo donijeti novi Zakon o lovu, to je i uinjeno 1931. g., za podruje tadanje Dravske banovine 1935. g. Donoenju zakona prethodio je najprije kongres lovaca Kr. SHS-a u Zagrebu 1925.4, a u jesen iste godine osniva-
Slika 3. Naslovna stranica prvog broja ja Loveca, L glasnika Slovenskog lovskog drutva iz 1910. . g. Ono to je za osnivanje i afirmaciju slovenske lovake organizacije i njegova glasila bio dr. Ivan Lovreni, to je za Prvo hrvatsko drutvo za obranu lova i ribarstva, posebno njegova pravnog slijednika Lovakog saveza Hrvatske bio dr. Milovan Zorii, takoer pravnik po struci, ovjek znanja i zakona, ovjek znanja lova i lovstva.
4
4. Dok su 1933. g. u tadanjoj Dravskoj banovini odstrijeljena svega etiri medvjeda, tijekom prvih godina novog tisuljea u Sloveniji se godinje u prosjeku odstrijeli preko 100 medvjeda; medvjedica s mladima. (Foto: Vladimir Pfeifer) Kongres lovaca SHS-a odran je u Zagrebu 9. i 10. rujna 1925. Prvog dana dr. Ivan Lovreni odrao je dva referata, o organizaciji lova i o lovnoj kinologiji. Domainu dr. Milovanu Zoriiu i dr. Lovreniu na kongresu je izraeno javno priznanje za njihov dosadanji rad na polju udruivanja lovaca, kao i za lov ope koristan rad (eo v i 1925).
80
nje Sredinje uprave Saveza lovakih udruenja sa sje ditem u Beogradu. Novi se zakon temeljio na dominalno-zakupnom sustavu, prilagoenom prilikama u pojedinim sredinama. Modifikacija u odnosu na raniji tzv. Franc Jozefov zakona iz 1893. g. sastojala se u tom da je pravo lova ogranieno i za vlasnika zemljita na posjedovanje od barem 200 ha neprekinutog zemljita, to je bilo unekoliko ustupak ostacima plemstva, ali s druge strane i prilog zatiti divljai koja bi doista bila ugroena pravom lova svakom vlasniku na njegovoj parceli. Takve male parcele zaokruivane su u opinska lovita i davana u zakup putem natjeaja najboljem ponuivau. Vrijeme zakupa bilo je protegnuto na 12 godina. Divlja se dijelila na lovostajom zatienu i nezatienu te zvjerad, koja se morala tamaniti. Uz 531 vlastito lovite tih je godina (1931.), prema katastar-
skim podacima, bilo na podruju Dravske banovine preko tisuu opinskih lovita ukupne povrine oko 1,3 milijuna hektara ili 85 % cjelokupne lovne povrine. Najvie se lovio zec od sitne i srna od krupne divljai. Prema statistikim podacima ukupni godinji ulov divljai u 1933.g. iznosio je: jelena 108, srna 3875, divokoza 370, divljih svinja 148, tetrijeba gluhana 360, medvjeda 4, zeeva 34.920, ljetarki 2015, snjenica 10, fazana 7640, trki 14.260, divljih pataka 2454, lisica 2027 (To 2007). Usporedbe radi, prema podacima iz spomen-knjige LZS-e, u lovitima dananje Slovenije godine 2006. odstrel (+ gubitci od prometa, nezakonitog lova, bolesti) je iznosio: jelena 5066, srna 42.675, divokoza 2679, muflona 670, alpskih kozoroga 15, divljih svinja 5359, medvjeda 126, lisica 7904, jazavaca 786 i vukova 11.
Prvi Zakon o divljai i lovstvu samostalne Republike Slovenije

Drugi svjetski rat (19411945) gotovo je potpuno onemoguio bilo kakvu lovnu djelatnost. Neposredno prije Titove naredbe o zabrani lova sve krupne divljai na prostoru (nove) Jugoslavije, Upravni odjel pri SNOS-u oujka 1944. donosi uredbu po kojoj je lov u Sloveniji dozvoljen samo u obimu koliko je to potrebno za prehranu vojske i zatite poljoprivrednih povrina. Kroz svih pet godina ratnih djelovanja ne izlazi Lovec, no ovoga puta iz razloga podrke sveopem kulturnom muku Slovenaca protiv okupatora. Daljnji tijek povijesti lovstva naeg sjeverozapadnog susjeda u mnogome je nalik onom u Hrvatskoj. Rujna 1945. donijeta je privremena Odluka o izvravanju lova, a godinu dana kasnije privremeni Zakon o lovstvu. Lov na divokoze, srneu i jelensku divlja je bio zabranjen. Odstrijeljena divlja pripadala je lovakom drutvu na ijem je podruju odstrel izvren. Novo osnovana lovaka drutva i lovake zadruge bile su lanice Saveza lovakih drutava Slovenije, koji od 1952. mijenja ime u Republiki lovaki savez, odnosno od 1958. u dananju Lovsku zvezu Slovenije (LZS). Na temelju Opeg Zakona o lovu iz 1947. i republikog (slovenskog) zakona iz 1949. lovita su bila podijeljena na dravna, republika i lokalna. U skladu sa socijalistikim tretmanom lovstva kao grane narodne privrede, pruena je mogunost svakom graaninu da se kao lan lovakog drutva bavi lovom. Nakon jo jednog opeg (jugoslavenskog) i republikog (slovenskog) zakona godine 1976. u Sloveniji je doneen Zakon o zatiti, uzgoju i lovu divljai te upravljanju lovitima, koji se temeljio na ekolokim naelima, unijevi iri pojam gospodarenja s divljai naspram ranijeg uskog uzgajanja. Konano, nakon izvojevane samostalnosti (1990) i prekida s Lovakim savezom Jugoslavije, pristupa se izradi srednjoronih planova gospodarenja lovitima (19901995), potom Strategiji razvoja slovenskog lovstva (1996) i Etikom kodeksu (1998), da bi 2004. stupio na snagu toliko osporavani prvi slovenski Zakon o divljai i lovstvu. U LZS danas je ulanjeno oko 24.000 lovaca organiziranih u oko 400 lovakih drutava, koja upravljaju s daleko najveom povrinom lovita.
Meunarodna aktivnost i izdavaka djelatnost

Prvi slubeni nastup na meunarodnoj pozornici slovenski su lovci imali na 2. meunarodnom lovakom kongresu u Beu 1910. g., a te je godine u austrijskoj prijestolnici odrana i velika Svjetska lovaka izloba ba. Na toj se izlobi Slovensko lovsko drutvo preds ilo s divljai triglavskog pogorja i Ljubljanskog barja
5
Iako je zagrebako Prvo hrvatsko drutvo za gajenje lova i ribarstva imalo iza sebe ve etiri drutvene lovake izlobe (prva odrana1899.), ono je odbilo sudjelovati na bekoj lovakoj izlobi, jer Drutvu nije bilo dozvoljeno da izlae lovstvo Kraljevine Hrvatske i Slavonije samostalno, odvojeno od Maarske. Na 2. meunarodnom kongresu u Beu Prvo hrvatsko drutvo zastupao je grof Miroslav K ulm er, koji je tom prilikom izabran za potpredsjednika.
Meu 148 najjaih trofeja svijeta nalo se i 13 eksponata iz Slovenije (Va r i a k 1979). Uslijedili su nastupi gotovo na svim do sada odranim lovakim izlobama, jasno mahom u sklopu izlobenog prostora bive dravne zajednice, od triju njemakih uzastopnih manifestacija odranih u Leipzigu, Berlinu i Dsseldorfu, preko talijanskih u Firenci i Torinu, do velikih svjetskih lovakih izlobi u Budimpeti, Plovdivu i Zagrebu. Na veini njih Veljko Variak, kao titularni lan CIC-a i ekspert za lovnu trofejistiku, bio je lan, potpredsjednik i/ili predsjednik prosudbenog CIC-ovog povjerenstva za ocjenjivanje trofeja. Do posljednje budimpetanske izlobe 1996. g. Slovenija je za svoje trofeje osvojila 1567 zlatnih, 2105 srebrnih i 4420 bronanih odlija.
81
Slika 5. Do sada niti jedno Ad hoc CIC-ovo povjerenstvo za ocjenjivanje lovakih trofeja u Hrvatskoj nije prolo bez sudjelovanja slovenskih ocjenjivaa, (slijeva) Veljko Variak i Gregor Bolina iz LZS u drutvu hrvatskih strunjaka pri ocjenjivanju trofeja u lovitu Garjevica 2003. g. (Foto: Alojzije Frkovi)
Kad ve spominjemo Meunarodni savjet za lovstvo i zatitu divljai (Conseil International de la Chasse et de la Conservation du Gibier CIC) onda, pored Variaka, treba spomenuti ing. Marka B u l c a , koji je osamdesetih godina kao predsjednik CIC-a uspio izboriti da se generalna skuptina CIC-a odri u Dubrovniku 1980.g. Ubrzo po istupu iz lanstva Lovakog saveza Jugoslavije (1990.) Lovska zveza Slovenije ve sljedee godine biva primljena u punopravno lanstvo CIC-a na skuptini u Quebecku (Kanada). to se tie znaajnijih meunarodnih skupova odranih na tlu Slovenije, valja istai domainstvo 7. kongresa biologa divljai (IUGB) 1965. u Ljubljani, konferenciju Meunarodne organizacije za istraivanje divljai vodenih stanita u Portorou (1974), meunarodne izlobe pasa svih pasmina 1973. i 1981. u Ljubljani, lovaku izlobu Priroda divlja lovstvo s meunarodnim ueem 1980. u Ljubljani, savjetovanje predsjednika lovakih saveza drava zapadne Europe na Brdu kod Kranja 2000. te 48. generalnu skuptinu CIC-a u Portorou 2001. kao veliku promociju male slovenske drave i njenog lovstva (To 2007).
Slika 6. Ponovno naseljavanje risa 1973. g. na prostor Dinarida bio je pionirski zahvat i jedna od najvanijih lovakih akcija zatite prirode u ovom dijelu Europe; naslovnica projekta DinaRis.
Slika 7. Na lov, prvi slovenski lovaki udbenik za lovopazitelje i ljubitelje lova prema zakljuku Slovenskog lovskog drutva priredio je i izdao u Ljubljani 1934. g. umarnik ing. Mirko u t eri , dugogodinji urednik Loveca.
82
Kao to je ve istaknuto, prvi broj glasila Lovec Slovenskog lovskog kluba iziao je krajem sijenja 1910. g. Svjesni slovenski lovci radili su tada pod tekim uvjetima, jer je graanska Ljubljana tada bila njemaka i nemkutarska, a slubeni jezik njemaki ili dvojezini, pa je svaki napredni Slovenac bio sumnjiv (Cvenkel 1968). Nakon prve etiri godine izlaenja uslijedila je prva (19141918), pa druga etverogodinja pauza (19411945), od kada list izlaziti bez prekida sve do danas. Dok je prve godina po izlasku imao 600 pretplatnika, a SLD upola manje lanova, danas se Lovec tiska u nakladi od 24.000 primjeraka i dobiva ga svaki lovac na kunu adresu. Da je list prebrodio poroajne muke i uspio se odrati ima se zahvaliti njegovu pokretau i promotoru dr. Ivanu Lovreniu, utemeljitelju Prometeju slovenskog lovstva i mentoru glasila (uteri 1967). Tijekom minulog gotovo stoljee dugog razdoblja, izmijenilo se tridesetak glavnih urednika, od kojih se najdue odrao umarnik Mirko u t e r i , dipl. ing. umarstva, ugledni lovni djelatnik i publicist, punih 20 godina! Uz sadanjeg glavnog urednika Marjana Toa, za dobro ureivanje lista kroz
dulji niz godina zacijelo je najzasluniji odgovorni urednik Boris L e s k o v i c . Uz Strunu knjinicu LZS-a, u okviru koje je do sada izilo vie zapaenih lovakih prirunika, zbirki zakonskih propisa, uputa za sprjeavanje i ocjenjivanje teta od divljai i dr., godine 1971. ustanovljena je Zlatorogova knjinica, kao posebno tijelo unutar LZS-a, u okviru kojega je do sada izilo preko trideset strunih i literarnih djela, svako u nakladi od 10 do 24 tisue primjeraka. Kao autori veine monografskih djela o pojedinim vrstama divljai, poput srnee, divlje svinje, sitne divljai, zvjeradi i dr. pojavljuju se priznati domai strunjaci, dok su neka zapaena djela stranih autora prevedena na slovenski jezik. Posljednja 33. knjiga u okviru Zlatorogove knjinice je spomen-knjiga dr. Marjana Toa Sto let u kraljevstvu zlatoroga, koja mi je bila okosnica za izradu ovog pregleda. Spomenimo da je Meunarodni savjet za lovstvo i zatitu divljai (CIC) na svom zasjedanju u Rimu 1980.g. Zlatorogovoj knjinici i LZS u okviru kulturne nagrade dodijelio plaketu Prix technique za 1980. godinu. Alojzije Frkovi
LITERATURA:
A n o n . (1897., 1908.)). Kranjsko drutvo za varstvo lova v Ljubljani. Lovako-ribarski vjesnik VI (9): 107; XVII (7): 82. A n o n . (1908). Osnivanje Slovenskog lovskog kluba. Lovako-ribarski vjesnik XVII(3):36. A n o n . (1953). Umro je dr. Ivan Lovreni. Lovakoribarski vjesnik LXII(2):46. B e rg e r, M. (1962). Prilike u lovstvu Slovenije u prolosti. Lovako-ribarski vjesnik LXXI (5/6): 116123: (7): 152154. C v e n k e l , F. (1967). Iz prve tevilke prvega letnika Lovca. Lovec L (1):35. C v e n k e l , F. (1968). Zlatni jubilej slovenskog Lovca. Lovaki L vjesnik LXXVI (12): 338339. , I. (1925). Osnutak Saveza lovakih drutava eo v i , I. za Hrvatsku i Slavoniju. Lovaki vjesnik LXXIX (10/12): 254255. F r k o v i , A. (1982). Trofeji se ne mjere samo centimetrom (razgovor s expertom CIC-a Veljkom Variakom). Lovaki vjesnik XCI (6): 140141. F r k o v i , A. S. Sran, (2005). Osamdeset godina pod Hubertusom. Hrvatski lovaki savez Zagreb 2005., str 174. Gostia, A. (1952). Na lov (prikaz knjige M. uteria). Lovaki vjesnik LXI (5): 109. Kesteranek, F. (1893). Kranjsko drutvo za varstvo lova u Ljubljani. Lovako-ribarski vjesnik I I (7): 9799. K o v a , S. (1991). Kamo ide slovensko lovstvo Lovaki vjesnik LVC (1/2): 17. R. (1910). Lovec, list za lov i ribarstvo u Ljubljani. Lovako-ribarski vjesnik XIX (8): 95. R a i , L. (1972). Slovenski lovski prironik. Lovaki vjesnik LXXXI (1/2) 5-6; LXXXIII (10): 276. R o t ar, F. - B. L e sk o v i c, (2007). Naih 100 let ali 100 let v kraljevstvu Zlatoroga. Lovec LXL (1): 598601. S. (1977). Slovenski lovci slave. Lovaki vjesnik LXXXVI (11): 273274. e t i n c , F. (1987). Vratimo proljee naim umama (80 godina slovenskog lovstva). Lovaki vjesnik XCVI (12): 437438. uteri, M. (1967). Nae glasilo 50 let. Lovec L (1): 23. To, M. (2007). Sto let v kraljevstvu Zlatoroga. Lovska zveza Slovenije. Ljubljana, str. 150. V a r i a k , V. (1998). Ocenjevanje lovskih trofej. Magnolia Ljubljana, str. 192. Zakon o divjadi in lovstvu. Ur. list RS, br.16-630/2004.
83
KNJIGE I ASOPISI
UMSKE PROMETNICE Dragutin Piman

Novi sveuilini udbenik umske prometnice autora doc. dr. sc. Dragutina Pi m a na, sveuilino obrauje cjelokupno potrebno gradivo iz predmeta umske prometnice, odnosno umske komunikacije. Knjiga sadri neophodnu grau za valjano odravanje nastave na studijskim programima preddiplomskog studija umarstvo i diplomskog studija Tehnika, tehnologija i menadment u umarstvu i Urbano umarstvo, zatita prirode i okolia. Obraena graa u potpunosti ili djelomino pokriva nastavno gradivo iz sljedeih predmeta: umske prometnice, Projektiranje umskih prometnica, Otvaranje uma, Tehnologije gradnje umskih prometnica, Strojevi u gradnji umskih prometnica i Okolino prihvatljive tehnike i tehnologije. Udbenik je napisan tako da studentima omogui lake praenje predavanja, vjebi i pripremanje ispita iz odgovarajueg nastavnog predmeta. Tematske cjeline omoguuju upoznavanje korisnika s osnovnim naelima planiranja, projektiranja, izgradnje i odravanja cjelokupne mree umskih prometnica. Osim studentima, udbenik e biti od koristi svima koji se pri svakodnevnom radu u umarskoj praksi susreu sa umarskom cestovnom infrastrukturom. Sveuilini udbenik sadri 460 stranica B-5 formata, 325 slika (crtei/grafike) i 38 tablica. Udbenik knjiga sadri iznimno velik broj vrlo kvalitetno izraenih slikovnih prikaza, to znatno olakava praenje opisane tematske cjeline. Isto tako sadri pojmovnik s objanjenjem najee koritenih strunih izraza. U l i teraturi je navedena sva relevantna literatura koja se odnosi na problematiku ovog udbenika. Sveuilini udbenik umske prometnice obuhvaa: Uvod, Projektiranje umskih prometnica, Donji ustroj umskih cesta, Gornji ustroj umskih cesta, Strojevi za izgradnju i odravanje umskih prometnica, Traktorske prometnice, Literatura, Kazalo pojmova, Kazalo slika, Kazalo tablica, Pojmovnik. U prvom dijelu Projektiranje umskih cesta u sedam je poglavlja obraena cjelokupna problematika projektiranja umskih cesta. Obraene su osnove odreivanja vune sile, kretanja i kotrljanja, a s time u vezi prikazani su otpori vozila koji su povezani s vonjom u krivinama i stabilnou vozila u krivinama. Nadalje je prikazana podjela umskih cesta, navedeni su razliiti terenski i ekoloki imbenici koji su od osobite vanosti za prostorni raspored umskih prometnica. Za umarsku struku obraeno je vrlo aktualno pitanje otvorenosti uma, odnosno dostupnost uma s posebnim naglaskom na optimalnu otvorenost. Dalje slijedi itav niz naputaka o glavnim postupcima projektiranja umskih cesta, s detaljnim opisom glavnih konstrukcijskih elemenata umskih cesta, te glavna naela polaganja nul-linije u umskom ekosustavu. itatelj dobiva irok pogled s jedne strane na detalje (vrlo upotrebljivo za umarske praktiare projektante), a s druge strane dobije pregled obraene problematike, to je vrlo korisno za studente. Cijelo poglavlje obiluje velikim brojem crtea. U drugom dijelu Donji ustroj umskih cesta u osam poglavlja detaljno je obraen donji ustroj umskih cesta. Ovaj dio zapoinje analizom pojmova i klasifikacijom tala, to je osnova za poznavanje i razumijevanje dimenzioniranja gornjeg ustroja i osiguranja, odnosno oblikovanja stabilnih pokosa. Uz opise potrebnih pripremnih radova, oblikovanja planuma i pokosa, opirno je obraeno ureenju odvodnje povrinskih i podzemnih voda. Itekako vano za praksu je dio
84
koji obrauje projektiranje i dimenzioniranje potpornih i oblonih zidova. Od osobite je vanosti poglavlje koje obrauje bioloko-tehnike radove na sanaciji i stabilizaciji pokosa. Poseban dio predstavlja uporaba i opis miniranja, kao jednog od naina rada u stijeni. Na kraju su obraena mogua oteenja i potrebni radovi na odravanju donjeg ustroja umskih cesta. Pri tome je posebna teina dana klimatskim imbenicima, poglavito temperaturi i vodi. Trei dio Gornji ustroj umskih cesta predstavlja logian nastavak dosadanjih poglavlja. itatelj se upoznaje s kratkom povijeu razvoja gradnje gornjeg ustroja od rimskog doba do dananjih dana. Poseban naglasak pridan je utjecajnim imbenicima za izbor kolnike konstrukcije, za koje su u prethodnim poglavljima prikazane teoretske postavke. umarski strunjaci praktiari dobit e uvid u itav niz razliitih metoda dimenzioniranja kolnikih konstrukcija, koje u potpunosti imaju praktinu vrijednost primjene. Opirno su opisane razliite vrste kolnikih konstrukcija; od zemljanih preko kamenih do najmodernijih, koje se ponajprije zbog ekonomskih razloga ne upotrebljavaju u umarstvu. S ovim informacijama itatelj stjee irok uvid u tehniku izvedbu kolnika, s naglaskom na moguu uporabu u umarstvu. Na umskim cestama zbog djelovanja prometa i vode dolazi do raznih oteenja gornjeg ustroja, koje je kasnije potrebno na odgovarajui nain sanirati. Takoer su prik prikazane mjere redovnog odravanja umskih cestau uzi zimskim uvjetima. etvrti dio Strojevi za izgradnju i odravanje umskih prometnica predstavlja metodoloki vrlo dobro obraen dio knjige. U ovom su dijelu obraene
osnovne vrste strojeva koji se najee koriste pri gradnji i odravanju umskih prometnica. Neke vanije grupe strojeva detaljno su obraene, pri emu se velika pozornost pridala osnovnim tehnikim znaajkama, uincima i nainima uporabe izvoenja radova. U zadnjem petom dijelu Traktorske prometnice, koje je po opsegu najkrae, meutim s gledita umarskog graditeljstva predstavlja vrlo znaajno podruje sekundarnu otvorenost uma s traktorskim prometnicama. U umarstvu se postavlja pitanje ekonomske opravdanosti otvaranja uma s primarnom i sekundarnom mreom umskih prometnica. Obraena su osnovna naela planiranja (polaganja) i projektiranja traktorskih vlaka i traktorskih putova, kao i njihova izgradnja. Miljenja sam, da je za umarsku struku iznimno vana spoznaja da ima vlastiti izvor informacija iz podruja umskog graditeljstva, s posebnim naglaskom na umske prometnice. Napominjem da izravan prijenos znanja i prakse iz inozemstva nije uvijek mogu zbog razliitih koncepcija umama, razpcija gospodarenja g liitih umarskih tradicija icija ii razliitih poimanja uma kao ekosustava, i s druge strane ekonomske vanosti uma. Bez odgovarajue mree umskih prometnica u pitanje se dovode svi uzgojni, zatitni i umskogospodarski procesi planiranja. Izdava: umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, studeni 2007. ISBN 978-953-6307-97-5. Naklada: 1000 primjeraka. Izv. prof. dr. sc. Igor Potonik Univerza v Ljubljani Biotehnika fakulteta L Odd. . za gozdarstvo in obnovljive vire
Monografija Mladan V i d o v i i sur. LOV U HRVATSKOJ DALMACIJI OD PRAPOVIJESTI DO 21. STOLJEA

Povodom proslave dana Svetog Eustahija muenika uzvanicima obratio dravni tajnik u Ministarstvu poljo zatitinika lovaca, lovouvara i umara, u nadbiskup- privrede, umarstva i vodnoga gospodarstva prof. dr. sc. skom sjemenitu u Splitu je 19. rujna 2007. godine pro- Dragan K o v a e v i , dok je u Zagrebu od visokih movirana monografija: LOV U HRVATSKOJ DALMA- uzvanika bio vojni ordinarij biskup mons. Juraj J ez e CIJI OD PRAPOVIJESTI DO 21. STOLJEA. Promo- r ina c . Promocije je iznimno nadahnuto u sve tri prigocija ove monografije upriliena je i u akovu 11. listo- de vodio solinski upnik i upravitelj Svetita Gospe od pada te u Zagrebu 8. studenog 2007. godine. Osim mno- otoka don Vinko S anade r, a promotori su bili prof. dr. gobrojnih poklonika kulta ovog sveca, kao i autorovih sc. Stipe B o t i ca s Filozofskog fakulteta Sveuilita u prijatelja i suradnika, sveanost su u Splitu svojom Zagrebu (Split, Zagreb), prof. dr. sc. Ante k rob o n ja nazonou uveliali ministar poljoprivrede, umarstva s Medicinskog fakulteta Sveuilita u Rijeci (Split), i vodnoga gospodarstva g. Petar obankovi sa su- doc. dr. sc. Tihomir Fl o r i j a n i s Poljoprivrednog radnicima, biskup kotorski msgn. Ilija Ja n j i , pomo- fakulteta Sveuilita Josipa Jurja Stossmayera u Osijeku nik ministra za lovstvo g. Robert L agin j a te upan (Split, akovo i Zagreb) te mons. dr. Andrija u l ja k s splitsko-dalmatinski g. Ante S a n a d er. Poseban gost Katolikog bogoslovnog fakulteta u akovu (akovo). bio je predsjednik lovakog saveza Slobodne zemlje Svojim kulturno umjetnikim nastupom i dalmatinskom Bavarske i zastupnik njemakog parlamenta prof. dr. pjesmom sveanostima poseban su ton davali klapa SoJrgen Vocke sa suradnicima. U akovu se brojnim lin i Papa band. 85
Prvi autor i urednik je Mladan V i d o v i , a uz njega na stvaranju ovog obimnog, zahtjevnog i po tematici iznimno sloenog djela sudjelovalo je jo dvanaest koautora: Ivica B u l j u b a i , Radoslav B u a n i , Julka uk, Anelko K a u n k o , Danka Radi, Vinko Sanader, Brankica oi, Ivan T o l i , Luka Tomaevi, Perica Tucak, Ante U d o v i i i Domagoj V i d o v i , koji su svaki u svojoj domeni dali odreenu notu. Mladan Vidovi se i ranije svojom trilogijom o ivotu i muenikoj smrti Svetog Eustahija zatitnika lovaca, lovouvara i umara, ijeg je kulta uporan i snaan zagovornik, profilirao kao teoloki pisac laik, inspiriran s jedne strane ljubavlju prema prirodi, njenom biljnom i ivotinjskom svijetu, odnosno prema lovstvu kao zajednikom nazivniku za sve navedeno, te s druge strane svojom odanou kranskoj tradiciji i domovini. Ve prvi redci itatelju jasno sugeriraju da je djelo protkano ljubavlju prema Bogom danom ivotinjskom svijetu, koje stoljeima obitava na podruju Dalmacije. Snaan dojam na itatelja zasigurno e ostaviti temeljiti filozofsko-analitiki pristup o moralnim i etikim dvojbama o lovu odnosno lovstvu, koje su posebno aktualne u dananje vrijeme i mogle bi posluiti kao iznimno pouno tivo kvazizatitnicima i samoproglaenim borcima za prava ivotinja, esto jakim na rijeima, a vrlo slabim na djelima. 86
Teko je u kratkim crtama, iz obilja vrlo vrijednih podataka kojima djelo obiluje, izdvojiti sve one koji se moda ine vanijima, no spomenimo taksativno samo neke: znaenje ivotinja u heraldici, posebice na povijesnim dalmatinskim grbovima; kronoloki pregled ovjekova obitavanja na dalmatinskom primo primorju uz ilustracije o bogatim arheolokim nalazima; posebna pozornost usmjerena je na strukturu flore i faune, pri emu se istie Biokovo kao dominantno stanite u dinarskom planinskom lancu i kao nijemi svjedok povijesti povijesnim redoslijedom prati se boravak razliitih etnikih skupina (Traana, Ilira, Grka, Rimljana) s posebnim osvrtom na njihovo poimanje lova; prvi puta u cijelosti se na hrvatskom narodnom jeziku iznosi djelo grkog povjesniara Ksenofona, pod nazivom O lovu, za koje se smatra da je prvi pisani prirunik o lovu uope; autor je posebno inspiriran pisao o bogatoj povijesti lovstva u vrijeme hrvatskih vladara, to potkrjepljuje ilustracijama s detaljima lova, koji su uklesani kako na brojnim spomenicima stecima irom Dalmacije, tako i na dominantnim graevinama npr. splitskoj katedrali ili nadaleko poznatom djelu svjetske kulturne batine portalu trogirske katedrale majstora Radovana;
ne moe se a ne uoiti, da nam autor/urednik, po vokaciji i sam pravnik, sugerira vrlo vanu injenicu, da lovstvo, kao dio gospodarske djelatnosti, ima zapaeno mjesto u Poljikom statutu, koji je rezultat hrvatske juristike mudrosti u vrijeme Poljike Kneije, posebno poglavlje posveeno je veterinarstvu u lovstvu Dalmacije; zatim posebno poglavlje posveeno je jednom primarno lovakom psu dalmatineru, koji je glas Dalmacije pronio po cijelom svijetu; naglaava se nadalje da je upravo Dalmacija luonoa hrvatskog novinarstva novinama Zora dalmatinska, koje su prve struno na hrvatskom narodnom jeziku obraivale problematiku lovstva obraene su osnovne bioloke i ekoloke ristike divljai prema dananjoj legislativi; oj le
::L-
govori se o lovu u umjetnosti, o kulinarskim svoji, o stvima divljaine itd. Velik broj povijesnih injenica, ve dovoljno govori o bogatoj, a (pre)esto i burnoj prolosti naeg naroda, to se izmeu redova provlai kao misao vodilja kroz cijeli uradak. itajui ovu vrijednu knjigu svakome e iznova biti jasna izreka starih Latina da uistinu Historia est magistra vitae.
Svojom koncepcijom ovaj pisani uradak predstavlja vrlo temeljitu retrospektivnu monografiju interdisciplinarnog karaktera, ija je zajednika nit poveznica lov odnosno lovstvo. Zbog razliitog stila autora pojedinih priloga uradak predstavlja svojevrsnu zbirku djela o lovstvu Dalmacije, djelomino pisanu struno-popularno, a dobrim djelom s obiljejima izvornog znanstvenog rada. Iz toga proizlazi i oiti cilj autora da lovstvo priblii sa svih gledita irokoj italakoj publici,
s osnovnom eljom da u njima potakne osjeaj ouvanja prirodnih bogatstava nae domovine, kao zahvalu precima i zalog buduim batinicima. Siguran sam da e ispunjenje ovih elja biti minimalna nagrada za istinski istraivaki entuzijazam i ogroman trud uloen u pripremu ovog kapitalnog djela. Doc. dr. sc. Tihomir Florijani Poljoprivredni fakultet u Osijeku
BOLESTI I TETNICI OBINE JELE (Abies alba Mill.) U BOSNI I HERCEGOVINI

Na IV simpoziju zatite bilja u Bosni i Hercegovini, u Tesliu 12. 12. 2007. godine, pod gornjim naslovom promovirana je MONOGRAFIJA o zatitarskoj problematici jele. Napisalo ju je 7 autora: Midhat U s u p l i , Mirza Dautbai, Tarik Treti, Emsud Selman, Osman M u j e z i n o v i , Tanja Nii i Boica Jokanovi. Izdava je Drutvo za zatitu bilja u Bosni i Hercegovini, sa sjeditem u Mostaru i Banja Luci. Monografiju su recenzirali prof. dr. sc. Milan G la v a i izv. prof. dr. sc. Boris Hr a o v e c (umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu). Djelo obuhvaa 114 stranica, gdje je uz tekst ukljueno 35 izuzetno kvalitetnih slika u boji, 37 histograma i 26 tablica. itava materija podijeljena je u 8 poglavlja: 1. Opoenito o jeli 2. Pratee bolesti i tetnici jele 3. O suenju jele openito 4. Faktori okoline znaajni za suenje jele u B i H 5. Zdravstveno stanje jele u B i H u prolosti 6. Nova istraivanja suenja jele u B i H 7. Ope mjere zatite pri gospodarenju umama sa jelom 8. Zakljuci Nakon poglavlja slijedi saetak na engleskom jeziku (7 stranica), zahvala i popis 42 citata literature. 1. Pregled po poglavljima U prvom poglavlju dati su podaci o broju vrsta iz roda Abies i areal obine jele, te bitne genetske, sastojinske i pedoloke znaajke. Istaknuto je znaenje jele u B i H kao najrasprostranjenije etinjae. Na kraju se navode umske zajednice s jelom u BiH, znanstveni i narodni nazivi. U drugom poglavlju autori upuuju na abiotike i biotike imbenike jele o kojima su pisali oni i drugi istraivai. U treem poglavlju upuuje se na glavne smjerove istraivanja uzronika suenja jele (klima, reljef, zemljite, gospodarenje, imela, gljive, kukci i dr.) iz ijeg poznavanja proizlaze budue smjernice zatite. imbenici okoline izravno utjeu na konano suenje jelovih stabala. Autori analiziraju klimu, reljef, geoloku podlogu i tlo, ali upozoravaju i na vanost gospodarenja, te ratne posljedice. Kod analize klime istiu znaenje kritine vrijednosti indeksa sue (manje od 30) za analizirani period 2000 2007. godine na tri meteoroloke stanice. Za sve tri stanice znaajan je godinji porast temperatura i izuzetan pad oborina. To se pogotovo odnosi na vegetacijske mjesece, u emu je apsolutni izuze87
2.
3.
4.
tak bio 2004. godine kada je indeks sue bio za Biha 6, za Sarajevo 3 i za Sokolac 2. Po tome su zakljuili da su klimatske prilike 2003. godine uzrokovale stres, ija je posljedica bila masovna pojava potkornjaka i suenje stabala. Vrlo je vano istai da autori upozoravaju da bi tetni agensi mogli izmai kontroli, to bi dovelo do teta na irem podruju. 5. U ovom poglavlju autori se osvru na ranija istraivanja uzronika suenja jele. Bioloke uzronike grupirali su na imelu, gljive i potkornjake. Tako navode da je imela najvaniji parazit jele, na ije irenje bitno utie nain gospodarenja, bonitet i nadmorska visina. Posljedice napada su neraanje stabala, oslabljeli prirast i fizioloka slabost stabala, to ih predisponira za napad potkornjaka i gljiva iz roda Armillaria. Gljive iz ovoga roda u vrlo su sloenim odnosima, a javljaju se na lokalitetima naruenih staninih uvjeta. Na kraju poglavlja opisano je 6 vrsta potkornjaka kao najeih i najvanijih sekundarnih (u odreenim prilikama i primarnih) tetnika, te moljac jelinih iglica. 6. Radi se o najopirnijem poglavlju u kome se prikazuju rezultati novih istraivanja. Uz rezultate, iznijeta su miljenja o problematici i sugestije za budua rjeenja. Poticaj novih istraivanaja proistekao je zbog masovnog suenja jelovih stabala 2004. godine. U istraivanjima su obuhvaeni imbenici okoline, stanita, gospodarenje umama, imela, kukci i gljive uz rasvjetljavanje njihove povezanosti i tetnih zajednikih djelovanja. Istraivanja su obavljena na 10 lokaliteta, odnosno podruja. Vrlo su znaajne brojne opaske povezane s dobivenim rezultatima istraivanja. Npr. autori istiu znaenja usporenih sanitarnih sjea i izvoz zaraenog materijaala (to pogoduje razvoju potkornjaka), izostanak solidarnosti drugih poduzea u vrijeme sanacije na velikim povrinama, razumijevanje svih struktura ljudskih djelatnosti i sl. Niz upozorenja protee se kroz naglasak ispravnog gospodarenja jelovim umama i pitanje umske higijene i odluu-
jue ulanavanje svih tetnih imbenika na stabla i jelove ume. 7. Ovdje se radi o vrlo kratkom poglavlju, gdje se na jednom mjestu navode imbenici koji su utjecali na kvalitetu jelovih uma, a to je u prethodnom tekstu isticano na odgovarajuim mjestima. Na isti nain navode se mjere koje se preporuuju za zatitu jele. 8. Ovo je zadnje poglavlje cijele problematike, gdje autori zakljuuju sve ranije reeno. Najprije navode ope zakljuke, a zatim posebno izdvajaju svoje stavove o imeli, kukcima, klimi i drugim agensima, kako bi zavrili s objanjenjem tijeka sukcesije tetnih imbenika. Djelo vie autora BOLESTI I TETNICI OBINE JELE (Abies alba Mili.) U BOSNI I HERCEGOVINI po pristupu i sadraju predstavlja novost u umarskoj struci BiH i openito u zatiti uma. Kolege umari u BiH su godinama uoavali propadanje jelovih stabala i istraivali uzroke. Zadnjih godina suenja su poprimila katastrofalne razmjere i nametnula se potreba sveobuhvatnog pristupa spoznajama i rjeavanju nastale situacije. Zato je tim od 7 znanstvenika - strunjaka uz sudjelovanje brojnih kolega na terenu obavio istraivanja, a rezultate prikazao u ovom djelu. Djelo ima karakter monografije, napisano je jasno, ispravnim redoslijedom. Podaci su utemeljeni istraivanjima i iskustvom, jasno obrazloeni tekstom, slikama, tablicama, grafikonima i histogramima. Nadasve su vrijedne brojne sugestije za budui pristup rjeavanju zatitarske problematike jelovih uma. Uvjeren sam da e ova monografija biti itekako korisna umarima u BiH i susjednim zemljama, a po saetku na engleskom jeziku i ire, studentima umarstva i strunjacima srodnih struka. Pretpostavljam da e izmeu ostaloga sluiti kao primjer za sline monografije 0 drugim vrstama drvea. Svim autorima iskreno estitam na uspjenom radu na te objavi ovoga kvalitetnog umarskog djela. Prof. dr. sc. Milan Glava
L ITALIA FORESTALE E MONTANA (Casop o ekonomskim i tehnikim odnosima izdanje Akademije umarskih znanosti Firenze)
Iz dvobroja 5/6, rujan-prosinac 20007. izdvajamo: Projekt Ministarstva obrazovanja i istraivanja: Modeli obnovljivog gospodarenja umama za proizvodnju energetske biomase Uloga umske biomase u svrhu podmirenja rastue potranje za energijom, je tema koja se ve vie od dva desetljea nalazi na znanstvenim raspravama, sa teh88
nikim, ambijentalnim, socijalnim i ekonomskim pitanjima. Ministarstvo obrazovanja i istraivanja je sufinanciralo ovaj postupak (MIUR PRIN 2005). Istraivanje se odnosi na tri linije aktivnosti: 1. Ureenje modela procjene potencijalnog koritenja drvne biomase preko uzgojnih zahvata u raznim tipovima uma, u odnosu na teritorijalne razlike i
kompatibilnosti s ekolokim potencijalom umskih ekosustava i tehniko-ekonomskom uinkovitosti. 2. Ureenje modela gospodarenja s ciljem poveanja raspoloive drvne mase za energiju, podizanju nasada (sa kratkim turnusom ophodnje) na naputenim poljoprivrednim zemljitima i obrada modela procjene poljoprivrednih zemljita, koja su potencijalno namijenjena proizvodnji drvne mase za energetsku namjenu. 3. Ureenje tehnika planiranja i mehanizacije radnji na iskoritavanju drvne biomase s posebnim osvrtom na koritenje umskih ostataka, drvnog materijala od ienja rjenih korita i materijala od sanitarnih sjea. U ovom projektu sudjelovalo je 5 odjela talijanskih sveuilita s posebno zaduenim voditeljima: odjel umarskih znanosti Sveuilite u Firenzi odgovorni znanstvenik i koordinator nacionalnoga projekta: prof. Orazio C i a n c i o , odjel umarstva, poljoprivrede i ureenja okolia Sveuilita u Torinu odgovorni znanstvenik: Giovanni B o v i o , odjel umarskih znanosti Sveuilite Tuscia (VITERBO) odgovorni znanstvenik: Piermarija Corona, odjel ureenja ambijenta i okolia Sveuilite Molise (Isernia) odgovorni znanstvenik: Marko Marchetti, odjel zatite tla Sveuilite Calabria (Cosenzal) odgovorni znanstvenik: Francesko I o v i n o . U ovom dvobroju asopisa objavljeni su lanci koji su prezentirani 8. oujka 2007. g. u Firenzi u sjeditu Talijanske Akademije umarskih znanosti. Sadraje dijela lanaka prikazat emo u ovom i iduem broju umarskog lista. Rudi D r i g o , Gherardo C h i r i c i , Bruno Lasser r e , Marco M a r c h e t t i : Analiza potranje i ponude energetike drvne mase u Italiji Aktualna uloga biomase i posebno drvne mase za energetsku proizvodnju u podmirenju kompleksne potranje za energijom, tema je politikih i ekonomskih rasprava na internacionalnoj razini. Energetska politika nastoji poticati uporabu obnovljivih resursa bez negativnih utjecaja na socijalne i ambijentalne sadraje. Lokaliziranje bioenergetskih resursa u ruralnim zonama usko je vezano uz politiku razvoja marginalnih zona. Polovicom 70-tih godina usporedo s prvom energetskom krizom, mnoge su razvijene zemlje zapoele aktivnosti oko procjene biomase kao alternative fosilnim gorivima, financirajui investicije u istraivanje i razvoj. Italija ja je j takoer ukljuena u meunarodne procese vezane za ublaavanje negativnog utjecaja industrije
na okoli, zauzima se za odrivi razvoj i bioloku raznolikost, te podrava konvencija o klimatskim promjenama. Pri tome ne treba zaboraviti da Italija spada u razvijene industrijske zemlje s minimalnom vlastitom energetskom bazom. Ipak u posljednjih 25. g. od poetka energetske krize, bioenergija (poljoprivrednog i umarskog porijekla) poprima sve veu ulogu u industrijskim procesima. Ogrjevno drvo kao izvor energije nije bilo nikad u potpunosti odbaeno. Njegovo koritenje pomoglo je konverziji mnogih panjaa u visoke ume. U tom kontekstu na bazi raspoloivih podataka, uz primjenu metode Wisdom, vrene su analize odreenih geografskih podruja s ciljem ustanovljenja potranje i proizvodnje drvnih energenata. Metoda Wisdom (Woodfuel Integradet Supply-Demand Overview Mapping) je proizvod suradnje komisije FAO-a i Ekolokog instituta Nacionalnog sveuilita Mexika. Sustav potronje i proizvodnje energetskog drva i njegovi uinci imaju veliku geografsku specifinost. Generalizirati ati na n osnovu statistike dovodi do krivih zakljuaka, te je potrebno dobro poznavanje geografske slike koja e pokazati lokalnu heterogenost u odnosu na regionalno i nacionalno stanje. Komisija FAO-a naila je na oskudne podatke o stanju ponude i potranje u zemljama u razvoju, kao i u razvijenim zemljama. Slino je stanje i u Italiji: na nacionalnoj razini postoje aproksimativne informacije, dok su lokalni podaci pojedinani i oskudni. U cilju poboljanja poznavanja drvnoenergetskog sektora potrebni su instrumenti planiranja, koji harmoniziraju i integriraju podatke potronje i proizvodnje biomase za energetsku uporabu. Za administrativnu jedinicu odabrana je opina (Comune), kojih u Italiji ima 8095. Za neke od njih bit e potrebno koristiti priblini raster, tako da se rauna da e povrina Italije biti pokrivena sa 3, 356.451 pixela (na bazi mree od 300 x 300 m). Procjena potranje drvnih energenata, koja proizlazi iz potronje na nacionalnoj razini iz 2003. g., kree se od minimuma od 15,5 mil. tona, do maksimuma od 23,3 mil. tona, sa srednjom vrijednou od 19,3 mil. tona. Na regionalnoj razini postoji ekstremne raznolikosti, od 0,06 mil. t. do 3,25 mil. t., to ovisi o razliitim imbenicima: veliini regije, gustoi naseljenosti, raspoloivosti ostalih energenata, te lokalnim navikama i tradiciji. Najvea potronja drvnih energenata je koncentrirana u alpskim i predalpskim zonama, du Apenina, na planinama Calabrije, te u planinskim predjelima Sardinije. Ta potronja iznosi vie od 3,5 tona po kuanstvu godinje. Procjena potencijalne ponude drvne biomase za energetske svrhe, fiziki dostupne, oscilira od 30,2 mil. t., sa prosjenom vrijednou od minimalnog alnog iznoi od il. t., sa prosa od 19,5 mil. tona i maximuma od 30,2 mil 89
sjenom vrijednou od 24,9 mil. t. Od toga 82 % otpada na umsku proizvodnju. Na regionalnoj razini te vrijednosti variraju od 0,11 mil. t. do 2,9 mil. t., to ovisi o veliini regije i postotku povrine pokrivene biomasom za energetske svrhe, kao i o imbenicima koji limitiraju koritenje. Na temelju ovih podataka, kombinirajui vrijednosti poten-
cijalne produktivnosti i potronje na razini opina, uinjene su prve mape bilance ponuda/potranja. U prosjeku rezultira da sve Regije potencionalno pokrivaju svoje potrebe, osim Veneta, Lombardie i Campanie. Ova studija predstavlja prvi korak u spoznaji ove problematike i podlona je korekcijama u budunosti. Frane Grospi
ZNANSTVENI I STRUNI SKUPOVI
5. MINISTARSKA KONFERENCIJA O ZATITI UMA U EUROPI (Varava, Poljska 5 7. studenog 2007.)

U Varavi je, u organizaciji predsjedavajuih zemalja Poljske i Norveke, od 5. do 7. studenog 2007. odrana 5. ministarska konferencija o zatiti uma u Europi, pod motom ume za kvalitetu ivota. Na konferenciji je sudjelovalo 16 ministara odgovornih za ume, delegacije iz 44 europske drave i predstavnici Europske Unije, te promatrai iz 14 zemalja i 31 organizacije. U izaslanstvu Republike Hrvatske bili su predstavnici Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva na elu sa g. Hermanom Sunikom, dravnim tajnikom, te g. Miroljubom Stojan o v i e m , pomonikom ministra za umarstvo i dr. sc. Tonom K r u i e m , naelnikom odjela za zatitu uma i provoenje meunarodnih obveza u umarstvu. Ministarska konferencija o zatiti uma u Europi politiki je sastanak na vrhu, s ciljem zatite i potrajnog gospodarenja umama u regiji. Ona predstavlja kontinuitet u obvezivanju europskih vlada na provoenje i unapreenje potrajnog gospodarenja umama.
Slika 1. Grafiki prikaz donesenih Deklaracija i Rezolucija na Ministarskim konferencijama o zatiti uma u Europi i njihov raspored u okviru tri temelja odrivog gospodarenja umama
90
U ovu inicijativu ukljueno je 46 europskih zemalja i Europska komisija, suraujui s nizom meunarodnih organizacija. Do sada su odrane ukupno etiri ministarske konferencije o zatiti uma u Europi (Strasbourg 1990. godine, Helsinki 1993. godine, Lisabon 1998. godine i Be 2003. godine) te je usvojeno ukupno 17 rezolucija. Preuzete obveze mogu se rasporediti unutar tri temelja odrivog gospodarenja umama i njima se nedvosmisleno odraava elja za uspostavljanjem i odravanjem ravnotee izmeu gospodarske, ekoloke i drutvenokulturalne dimenzije odrivog gospodarenja umama. Razlog za ovakvu politiku raspravu o ulozi uma u modernom drutvu su prijetnje okoliu zbog tehnolokog razvoja, pritisci na prirodne resurse i posljedice klimatskih promjena. Glavni cilj konferencije je osigurati da se europskim umama i dalje potrajno gospodari, tako da svatko ima koristi od njihovog potencijala. 38 zemalja je potpisalo Varavsku deklaraciju i dvije Varavske rezolucije i time se na nacionalnoj razini zalo na promociju pr obvezalo drveta kao nositelja obnovljive ije, te energije, te na ulogu uma u zatiti kvalitete i kvantitete voda, te u ublaavanju klimatskih promjena. U glavnom dokumentu, Varavskoj deklaraciji, zemlje se obvezuju na zajednike aktivnosti prema daljnjoj implementaciji potrajnog gospodarenja umama, kao obveznog elementa odrivog razvoja. Deklaracija prikazuje ulogu uma u poboljanju uvjeta ivota na naem planetu i dugoronu viziju budunosti uma u Europi. Glede neizbjenih posljedica klimatskih promjena, ministri su prihvatili i dvije rezolucije: Varavska rezolucija 1 ume, drvo i energija obvezuje zemlje na poveanje uloge umarskog sektora u proizvodnji energije, na koritenje biomase kao obnovljive energije, te na smanjenje koliine staklenikih plinova. Takoer, zemlje se obvezuju na pokretanje umskih resursa meu sektorima. Varavska rezolucija 2 ume i voda skree panju na vodene resurse i naglaava ulogu uma u zatiti kvalitete i kvantitete vode, sprjeavanju poplava, ublaavanju uinka sue i borbi protiv erozije tla. Osim navedenih rezolucija i deklaracije, ministri su takoer potpisali i dvije Ministarke izjave. U Ministarskoj izjavi o Pan-europskom tjednu uma, proglaen je tjedan od 20. do 24. listopada 2008. godine Pan-europskim tjednom uma. Ovaj tjedan trebao bi poveati pozornost na ume i umarski sektor i podii svijest o njihovom vanom doprinosu zatiti okolia i ekonomskom i drutvenom razvoju u Europi. U drugoj Ministarskoj izjavi ministri su odali suut i izrazili solidarnost s narodima i Vladama zemalja june Europe, koji su tijekom prolih godina nastradali od
posljedica velikih umskih poara, s posebnim osvrtom na nepogode u Grkoj u ljetu 2007. Varavsku konferenciju otvorio je predsjednik Poljske, prof. Lech K a c z y n s k i , upuujui na poveznice izmeu uma i klimatskih promjena, te istiui poljska postignua u poveanju umskih povrina u posljednjih 15 godina. Na otvorenju je takoer naglaeno i usklaivanje dva vana pitanja: ekonomskog razvoja i zatite okolia. Posebno sam zadovoljan to se glavne teze Varavskih dokumenata bave problematikom klimatskih promjena i potrebom da im se usprotivimo, inter alia kroz promociju koritenja drveta kao ekolokog i prirodnog nosaa energije te kao sirovine u drugim industrijskim granama. rekao je prof. Jan S Szysko, ministar okolia Poljske dopredsjednik 5 MCPFE. Naske i dopredsj glasio je ulogu ispravnog umama u borravnog gospodarenja gospod bi protiv klimatskih izumiranja vrsta i dezerh promjena, iz tifikacije. Takoer je istakao da uloga uma u razvoju europskog drutva ini bazu dokumenata koji e se potpisivati tijekom konferencije. ume mogu poboljati kvalitetu ivota kroz njihov doprinos ublaavanju klimatskih promjena, zatiti voda i kao izvor biomase za energiju, rekao je ministar. Ga. Mariann Fischer B o e l , europska povjerenica za poljoprivredu i ruralni razvoj, istie potrebu za uravnoteenje dva cilja u umarskom sektoru: poticanje konkurentnosti i podravanje uloge uma u bioraznolikosti, vodama, klimi i kvaliteti ivota. Prema Izvjeu o stanju europskih uma 2007., prezentiranom na konferenciji, povrina uma i njihov produktivni potencijal rastu. U zadnjih 15 godina, Europa je dobila 13 milijuna hektara novih umskih povrina, to je jednako npr. povrini Grke. Koliina drvnih resursa takoer stalno raste. Osim na prvoj, Republika Hrvatska je neposredno sudjelovala na svim Ministarskim konferencijama o zatiti uma u Europi, te prihvatila sve deklaracije, rezolucije, inicijative i oblike regionalne suradnje. e. Sljedea ministarska konferencija o zatiti uma u Europi odrat e se u Norvekoj. Dr. sc. Tono Krui i Ivana Peut Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva
91
52. SEMINAR BILJNE ZATITE Opatija 5. 8. veljae 2008. godine

Uvod 52. Seminar biljne zatite odran je u Opatiji, kojega su organizirali Hrvatsko drutvo biljne zatite, Agronomski fakultet u Zagrebu pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Seminar je otvorila predsjednica prof. Jasminka Igrc B a r i . Minutom utnje odana je poast preminulim lanovima. Zatim je prikazan kratak film o preminulom akademiku Milanu M a c e l j s k o m , a o njegovom ivotu i radu govorio je prof. Damir I v a n k o v i . Nakon himne i pozdrava uzvanika, podijeljene su nagrade i priznanja zaslunim lanovima drutva. Dodijeljena su dva priznanja, a jedno od njih je primio mr. sc. Petar J u r j e v i , i to Zlatnu plaketu s poveljom za organizaciju i brigu o zatiti uma u Hrvatskoj. Promovirani su i novi magistri i doktori znanosti koji su magistrirali i doktorirali u razdoblju od prologodinjeg do ovog seminara. Promovirana je i dr. sc. Dinka Matoevi iz umarskog instituta u Jastrebarskom s temom: Lisni mineri drvenastog bilja u Hrvatskoj i njihovi parazitoidi, a mentor je bio prof. Boris Hraovec. Radni dio seminara imao je 6 sekcija, 5 agronomskih i 1 umarsku. Prezentirana su 64 referata. Na umarskoj sekciji bilo je 18 tema. Odrana su 2 okrugla stola: 1. Treba li Hrvatskoj mala namjena (minor uses) sredstava za zatitu bilja i 2. Poljoljekarne kakve jesu, a kakve bi trebale biti. Na kraju seminara odrana je godinja skuptina drutva. Seminaru je bilo nazono oko 750 strunjaka iz Hrvatske i susjednih zemalja, a umara je bilo oko 60. te nagraeni student umarstva kao gost drutva, Filip Samar i j a .
Slijeva: Prof. dr. sc. M. Glava otvara Sekciju i Radno predsjednitvo: Dr. sc. M. Harapin, Mr. sc. M. Dasovi i Izv. prof. dr. sc. J. Margaleti
umarska sekcija U umarskoj sekciji sudjelovali su znanstvenici i istraivai sa umarskog fakulteta, iz umarskog instituta te strunjaci iz umarske operative. Prisutni su bili sudionici iz Uprava uma Podrunica: Bjelovar, Delnice, Gospi, Karlovac, Koprivnica, Naice, Nova Gradika, Osijek, Senj, Vinkovci i Zagreb i iz Direkcije Hrvatskih uma. U radu su sudjelovali i znanstvenici iz inozemstva: Austrije, Bosne i Hercegovine, Maarske i Slovenije. Moto umarske sekcije bila je problematika potkornjaka glede njihove uloge i znaaja u procesu propadanja smrekovih i jelovih uma. Slijede izlaganja:
B. Hraovec: Neke nove spoznaje o uinkovitosti metoda za suzbijanje potkornjaka umarska operativa usvajala je paralelno s razvojem novih metoda monitoringa i suzbijanja populacija potkornjaka s posebnim naglaskom na biotehnike metode. Dolo je do zamjene cjevastih Bakkeovih klopki novim ploastim naletnim klopkama pod nazivom Theysohn. Praksa je pokazala da ploaste klopke u obliku trokrake zvijezde daju bolje rezultate. Klopke mogu biti sa i bez tekuine. Produljen je vijek aplikatora (dispenzera), tako da npr. kod smrekinih potkornjaka na veim nadmorskim visinama gdje imaju jednu generaciju, dovoljan je samo jedan dispenzer bez mijenjanja drugim novim. Pokazalo se da se feromonski dispenzeri mogu koristiti na lovnim stablima tretiranim kontaktnim insekticidima. FSC smjernice to nee doputati. Uz primjenu novih metoda ne smiju se zaboraviti stare mehanike metode prevencije koje ukljuuju otkoravanje kod redovnih sjea.
M. H a r a p i n : Suzbijanje potkornjaka u Hrvatskoj povijesni pregled Potkornjake kao ostalu tetnu entomofaunu moemo suzbijati mehanikim, kemijskim, biotehnikim i integriranim metodama. Klasian primjer najstarije mehanike metode su lovna stabla. Kemijske metode znae primjenu insekticida na lovnim stablima, pa ne treba otkoravati i spaljivati koru s potkornjacima. U biotehnike metode spada primjena feromona. Tu spada predatorski i parazitoidski kompleks. Intergrirano suzbijanje je racionalno kombiniranje opisanih meto92
da. Potkornjaci se mogu suzbijati preventivno i represivno. Vana preventivna mjera je umsko-uzgojna: prava vrsta na pravo mjesto i mjeovite sastojine. Zatim slijedi provoenje umske higijene, a to je pravovremena sjea fizioloki oslabljenih i polusuhih stabala. Iza toga slijedi umski red. Nakon sjee crnogorice treba okresati grane i sloiti u hrpe te oguliti koru na trupcima i panjevima. Mogu se primijeniti i insekticidi.
M. Pernek: Potencijal patogene gljive Beauveria bassiana u suzbijanju potkornjaka Beauveria bassiana je entomopatogena polifagna gljiva korisna kao bioloka metoda zatite protiv razliitih vrsta tetnika. Na jelovim potkornjacima nisu raena istraivanja za redukciju potkornjaka iz roda Pityokteines. U Hrvatskoj je istraivanje provedeno na dva lokaliteta. Na lokalitetu Trakoan mortalitet je bio 11,6 do 25,2 %, a na lokalitetu Litori 1,7 do 13,2 % populacije potkornjaka.
B. L i o v i : Utjecaj sisteminih fungicida na razvoj pepelnice na hrastovom pomladku Pepelnica je velika prijetnja poniku i pomladku hrasta lunjaka, jer je na mnogim lokalitetima bitni imbenik za preivljavanje hrastova pomladka, a time i obnove hrastovih uma. U 2004. godini primjenjivani su fungicidi protiv pepelnice na 9.739 ha. Ut Utjecaj sisteminih fungicida na pepelnicu ispitivan je na Upravama uma Podrunicama: Zagreb, Sisak i Bjelovar. Primijenjeni su: Cabrio Top, Amistar extra, Artea plus i Rotondo poetkom svibnja kod prve pojave pepelnice. Sljedea primjena je bila nakon 23 tjedna. Uinkovitost je bila odlina.
P i l a , M. Pernek: Utjecaj temperature i oborina na populaciju gubara mogunost za prognozu gradacije Redovito praenje gubara provodi se od 1971. godi- sa napada. Rezultati pokazuju da se gradacije dogaaju ne. Obraena je metoda prognoze populacije gubara svake 56 godine, a da do jakih napada dolazi svakih primjenom softverskog paketa Statsoft 5.5, a koriteni 1112 godina. Postoji jaka veza izmeu klimatskih su alati Fast Furier analize za izraun periodizma i kliz- imbenika (temperature i oborine) i napada gubara. ne sredine (Moving Average) za trend pojedinih klaG. Csoka: Gubar ampion meu umskim tetnicima u Maarskoj Prvi registirirani napad gubara u Maarskoj bio je U zadnjoj gradaciji (20032007) najjaoj ikad zabi1840. godine. Periodine gradacije dogaaju se svake ljeenoj, u kulminaciji 2005. godine bilo je napadnuto 412 godine, jake gradacije se svake 810 212.000 ha, od ega je 40.000 ha tretirano regulatorima je javljaju j godine. Kvantitativni podaci o napadu gubara vode se sinteze hitina (biotehniko suzbijanje). Nakon golobrsta io od 1961. godine. U razdoblju od 19612007. godine, pojavila se hrastova pepelnica i hrastov krasnik. prosjeno je godinje napadnuto oko 13.000 ha. A . V u k a d i n : Opasnost od unosa azijske strizibube Anoplophora chinensis u Republici Hrvatskoj Azijska cvilidreta uvrtena je na karantensku listu za sprjeavanje unoenja i irenja organizama tetnih EPPO A1 broj 187. Rasprostranjenaje je uuvelikom velikomdijelu dijelu za zabilje biljei ibiljne biljneproizvode proizvode(tu (tusu sui isve svevr vrste umskog Azije. Spada u polifagne tetnike jer napada skoro sve drvea i grmlja). Najvanija mjera je za sprjeavanje vrste umskog drvea. prvi put naena unoenja ovog opasnog tetnika strogo provoenje f i a. U Europi uropi je je p 2000. godine u Italiji u Lombardiji, a ji u Lombardiji, a 2003. godine u tosanitarnih mjera kontrole uvoza sadnica iz rizinih lja, a Francuskoj u Soyons-u. U Hrvatskoj, sukladno EU di- zemalja, au u sluaju nalaza treba provesti stroge mjere rektivi 2000/29/EC, prihvaen je Pravilnik o mjerama eradikcije. M. D a s o v i , A. K r b a v a c : Protupoarna zatita na podruju Uprave uma Podrunice Gospi Izvrena je analiza poara koji su se dogodili u po- travnju 46 (40 %) poara. Poari se najee javljaju sljednjih 8 godina. Od ukupne povrine Uprave od izmeu 12 i 16 sati. Za osam godina opoareno je 310.356 ha povrine drugog stupnja opasnosti iznose 20.004 ha ili 176 ha po poaru. Godinji prosjek je 7,4 %, treeg 44,2 % i etvrtog 48,4 % povrine. U raz- 2.500 ha. Za 48 % poara uzrok je nepoznat, 28 % je doblju od 20002007. bilo je 114 poara. Najvie po- nekontrolirano paljenje korova. Godinji troak gaeara je bilo u umarijama Donji Lapac, Graac i Peru- nja iznosi 226.000 kn, a gubitak na drvnoj masi i i. U srpnju i kolovozu bilo je 55 (48 %), a u oujku i OKF-u je 8,5 mil. kn. A. K r b a v a c , M. D a s o v i : Potkornjaci dugogodinji problem na podruju Uprave uma Podrunica Gospi U cilju praenja pojave i gradacije potkornjaka po- nog potkornjaka (Ips typographus) i 6-zubog smrekiup stavljene su su 24 feromonske klopke za 8-zubog smreki- nog potkornjaka (Pityogenes calcographus). I. typo93
grap/zM prve generacije ima maksimum sredinom svibnja, a druga generacija u prvim danima srpnja. P calcographus ima prvu generaciju u drugom dijelu svibnja, dok je druga generacija najbrojnija u drugoj polovici srpnja. Na jeli su praeni jelini potkomjaci (Ips spiniJ. J 0 t: tete od nevremena u slovenskim umama
dens, P. vorontzowi, P. curvidens). Zbog napada borovog potkomjaka (Tomicus piniperda) u Vrhovinama je bilo 3.300 m suaca. Na podruju Korenice i Vrhovina u zadnje 4 godine posjeeno je 93.200 m osuenih stabala jele, smreke i obinog bora.
tete nastale vremenskim nepogodama (vjetar, sni- Mesto 31.417 m i Bled 28.831 m l Najvee tete je jeg, led, lavine) mjere se izravno na umskim povri- uzrokovao led (Kranj, Ljubljana, Koevje, Celje): nama i po veliini tete. Godinji prosjek sanitarnih 1.229.302 m tete od vjetra (Bled, N. Mesto, Tolsjea za razdoblje od 1995 - 2006. god. je sljedei: min): 1.096.720 m i snijeg (Slovenj Gradec, Maribor, Seana 2.242 m Murska Sobota 3.551 m Brezice Brezice, Nazarje, Murska Sobota): 1.069.407 m Tre9.323 m Kranj 52.717 m Ljubljana 46.410 m Novo ba prilagoditi plan gospodarenja tim nepogodama. N. O g r i s , A. P i l t a n e r , D. J u r c : Boletus informaticus - zbirka podataka o gljivama Slovenije Ta zbirka podataka je dio sustava za kartiranje i evidenciju gljiva u Sloveniji osnovane 2004. godine. Zbirka podataka je tipa Microsoft Access. Do 23. 11. 2007. zbirka podataka ukljuivala je 156.656 zapisa o gljivama. Godine 2005. izdana je knjiga Gljive Slovenije: vrste i rairenost, gdje je obraeno 2.452 vrste gljiva Slovenije (http://www.gozdis.si Zbirka je kompatibilna s Index fiingorum - svjetska zbirka imena gljiva.
M. D a u t b a i , T. T r e t i , B. P e k o v i : umski poari u Bosni i Hercegovini u razdoblju od 2005 - 2007. godine umski poari su tijekom prolog desetljea u BiH u 960.833,1 . U 2007. god: 1403 poara, povrina stalnom porastu po broju poara, po opoarenoj povrini 31.098,91 ha i teta 9.253.946,33 eura. Organizacija na i po veliini teta. Tijekom 2005. god. bilo je 300 poara razini drave ne postoji, a organizacija na razini entiteta na povrini od 1.286,93 ha i sa tetom od 835.687,5 . je loa. U 2006. god: 304 poara, povrina 3.957,22 ha, teta B r a d i : Pojava i suzbijanje male smrekine ose listarice Mala smrekina osa listarica (Pristiphora abietina) javlja se na mlaim smrekama koje se uzgajaju izvan prirodnog areala na visinama ispod 400 m. Na podruju UP Bjelovar ima oko 1.500 ha smrekovih kultura T L. C h e c h: Gljivine bolesti listaa u Austriji U Austriji na listopadnim vrstama zadnjih godina prisutne su sljedee tetne invazivne vrste: rak kore pitomog kestena (Cryphonectria parasitica), glavna bolest pitomog kestena; holanska bolest brijesta (Ophiostoma novoulmi); trule baze debla johe (Phytophthora alni) na johi; Ph. Cambivora rastui problem na bukvi; Ph. Cactorum na divljem kestenu; Ph. Citricola- rak nahikvi; Chalaria fraxinea izaziva suenje jasena; Eutypela parasitica - uzronik raka kore javora; rak platane (Spanchnonema platani); hoest kore javora (Cryptostroma corticale). starosti do 50 godina. Suzbijanje je provedeno nekoliko godina na vie lokaliteta. U azmi je suzbijana Rogorom traktorskom prikolicom. Uspjeh suzbijanja je bio dobar
J. M a r g a l e t i , M. V u c e l i j a, M. G l a v a : Zatita uma na podruju umarije Velika Gorica od 1998. do 2006. godine umarija Velika Gorica ima povrinu od 11.582 ha s sul, Chromovil, Direkt i Rubigan. Defolijatori su suzbidrvnom zalihom 2.631.328 m. U navedenom razdoblju jani na 2.000 ha primjenom Decisa. Korovi su suzbijani zatita je provedena protiv sljedeih tetnika na sijede- sa Mentorom, Ouraganom, Cidokorom i Herculesom. im povrinama: hrastova pepelnica (6.111,75 ha); hras- Protiv glodavaca je preteno apliciran Faciron forte. Zatov savija, veliki i mali mrazovac (2.088,00 ha); korovi tita od divljai je uinjena podizanjem ograda. Godine su suzbijani na 879,92 ha i sitni glodavci na 628,30 ha. 2003. tretirano je 94,51 ira hrasta lunjaka. Protiv pepelnice primijenjeni su: Anvil, Artea, Chroma94
T. B o n j a k , P. J u r j e v i , G. S e l e t k o v i : Koritenje pesticida u skladu FSC uma Od 17. listopada 2002. godine certificirana je ukupna povrina Hrvatskim uma d.o.o. (2 mil. ha). FSC akreditirana certifikacija znai da se umom gospodari prema strogim ekolokim, socijalnim i ekonomskim standardima. U skladu s FSC standardima od 2006. 06. g goji su se . istiti uz u suglasnost Ministarstva. U do tada mogli koristiti 2007. godini dopunjen je popis zabranjenih tvari. Dopuoki i bio teni su neki bioloki biotehniki pripravci. Postavlja se pitanje kako zatititi oblovinu listaa i etinjaa. Namee se pitanje umskog reda i higijene uma.
dine znatno je ograniena uporaba pesticida koj S. G l a v a , M. G l a v a : tetoinje i zatita biljaka u rasadniku Podbadanj povodom 100 godina rada U Crikvenici je prije 100 godina osnovan prvi um- Aztec (11x), Pirox Fluid, Fastac i Decis. Tlo i sjeme ski rasadnik Podbadanj. Daje se pregled aktivnosti u protiv polijeganja ponika, mieva i pueva tretirano je zatiti od tetoinja za razdoblje 1993. do 2007. godi- sredstvima: Captan (12x), Mesurol (35x), Puomori i ne. Determinirano je devet uzronika biljnih bolesti. Valaton. Korovi su unitavani glifosfatima: Cidokor Za njihovo suzbijanje koriteni su sljedei fungicidi: (16x), Mentor (10x), Hercules (16x), Herbokor i Benlate, Cuprablau (9x), Merpan (13x), Kidan, Antra- Roundap. Godine 1997. bilo je proizvedeno nekoliko col, Bavistin (27x), Mythos i Tilt (16x), Rubigan (17x). stotina tisua sadnica borova i hrasta medunca i oko Za tetnu entomofaunu primijenjeni su: Folimat (11x), 20.000 hortikulturnih sadnica. M. F r a n j e v i : Pojava borovog srikara Tomicus destruens (Wollastom, 1865) na Punti Velebit kraj Zadra U borovoj kulturi u Punti Velebit utvrena je prisut- ljem poduzimanja mjera za smanjenje njegove popunost borova srikara. On je praen od svibnja 2006. do lacije metodom lovnih stabala. srpnja 2007. godine. Nakon stresa stabala (poar, sua) Na kraju elimo istai da je to bila jedna od ini velike tete. Tako je bilo tijekom zime 2002./2003. najboljih umarskih sekcija, jer je aktivnost sudionika god., kada je bio jak napad u predjelu Valbonaa kraj bila na visokoj razini po broju tema, po aktualnoj proPule nakon sanacije poarita na alepskom boru. Ta blematici i sudjelovanju u raspravi. teta je to nije vrsta je opisivana kao T. piniperda koja dolazi na obi- dolo vie sudionika iz umarske operative, pa bi taj nom boru i crnom boru u unutranjosti Hrvatske. T. propust u Hrvatskim umama d.o.o. trebalo popraviti destruens, osim na alepskom boru i na piniji i primor- na sljedeem Seminaru 2009. godine. skom boru. Praena je bioekologija tog tetnika s ciDr. sc. Miroslav Harapin
PRIZNANJA ZLATNA MEDALJA ZA mr. sc. PETRA JURJEVIA

Hrvatsko drutvo biljne zatite na 52. seminaru biljne zatite odranom u Opatiji od 5. do 8. veljae 2008. godine, dodijelilo je Povelju uz zlatnu plaketu mr. sc. Petru J u r j e v i u , dipl. ing. umarstva, za organizaciju i brigu zatite uma u Republici Hrvatskoj. Mr. sc. Petar Jurjevi roen je 18. svibnja 1947. godine u Likom Ribniku kraj Gospia. Gimnaziju pedagokog smjera Nikola Tesla u Gospiu zavrio je 1966. godine. Diplomirao je na umarskom fakultetu u Zagrebu, umsko-gospodarski smjer, 1971. godine. Zaposlio se 1972. u umskom gospodarstvu Gospi na radnom mjestu pripravnika u umariji Perui. Iste godine prelazi u Slubu ureivanja uma u umskom gospodarstvu. Na tom radnom mjestu ostaje do kraja 1974. godine, nakon ega je obavljao dunost upravitelja umarije Gospi u razdoblju 1. 1. 1975 31. 3. 1979. godine. Osnivanjem RO umarstva na kru Gospi 1979. godine, imenovan je tehnikim direktorom te organizacije, a zaduen je bio za problematiku zatite uma. 95
Velik je doprinos dao zatiti uma od poara. Poetkom 1985. godine imenovan je direktorom umskog gospodarstva Lika Gospi, a ve sljedee 1986. godine dolazi u Republiki komitet za poljoprivredu i umarstvo, gdje obnaa dunost glavnog republikog inspektora za umarstvo i lovstvo. U slobodnoj Hrvatskoj osnivanjem javnog poduzea Hrvatske ume p.o. Zagreb 1. studenog 1991. godine preuzima dunost strunog suradnika za zatitu uma. U travnju 1992. postie stupanj magistra znanosti na umarskom fakultetu s magistarskim radom pod naslovom tetna entomofauna u kulturama etinjaa Medak. Poslije magisterija iste godine imenovan je rukovoditeljem Slube za ekologiju i zatitu uma u Direkciji Hrvatskih uma, gdje i danas radi. U istom razdoblju radio je i poslove interne kontrole u oblasti zatite uma, a rukovodio je i Slubom za lovstvo. Sluba koju vodi 17 godina, od osnivanja Hrvatskih uma uspostavila je njegovim zalaganjem jedinstven sustav praenja zdravstvenog stanja i zatite uma u Hrvatskoj. Ta Sluba za ekologiju i zatitu zajedno sa Centrom za dijagnozno i prognozne poslove u umarstvu u umarskom institutu u Jastrebarskom, Zavodom za zatitu uma i lovstvo umarskog fakulteta u Zagrebu i Odjelima za ekologiju i zatitu uma u Upravama uma u Hrvatskoj, preko rukovoditelja odjela i strunih suradnika za ekologiju i zatitu, ini jedinstven sustav razvoja ekologije i zatite uma na podruju Republike Hrvatske. Sluba za ekologiju dala je dragocjen doprinos u segmentu zatite uma od poara u dobroj suradnji s 96
dravnim organima kao to su Ministarstvo unutarnjih poslova, Uprava za zatitu i spaavanje, Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva u vrlo dobroj suradnji sa umarskom operativom. Mr. sc. Jurjevi je izuzetan rukovoditelj, organizator, koordinator i transmiter znanstvenih i strunih dostignua u umarskoj praksi iz podruja ekologije, zatite uma, umskih poara i primjene pesticida, ponajprije biolokih i biotehnikih pripravaka u integriranoj metodi sprjeavanja i suzbijanja biljnih bolesti i tetnika u umama. Magistar Petar Jurjevi autor je i koautor znatnog broja strunih i znanstvenih lanaka objavljenih u raznim strunim publikacijama. Koautor je sljedeih monografija: Jela u Hrvatskoj, Obina bukva u Hrvatskoj, Poplavne ume u Hrvatskoj. Odrao je zapaena predavanja iz tematike ekologije s posebnim naglaskom na ouvanje umskih ekosustava i zatite uma od poara. Predsjeda i rukovodi sastancima ekologije i zatite kada se razmatraju problemi napada biljnih bolesti i tetnika te donose odluke o preventivnim i represivnim mjerama suzbijanja. Angairani je lan Komisije za ocjenu utjecaja kanala Dunav-Sava, Hrvatskog ekolokog drutva, Hrvatskog entomolokog drutva i predsjednik Hrvatskoga umarskoga drutva. I na kraju, dragi na Peco hvala Ti za sve, hvala to si dio nas umara. Radosni smo to te imamo ba tu gdje jesi i ba takvog kakav jesi, pa ti u ime umara Hrvatske, na ijem si elu, od srca estitamo na ovom zlatnom odliju. Dr. sc. Miroslav Harapin
MEUNARODNA SURADNJA
2. SREDNJOEUROPSKA KONFERENCIJA O BIOMASI, GRAZ, SIJEANJ 2008.

U Austriji, Grazu, sudjelovao sam sa jo 15-tak sudionika iz Hrvatske, u razdoblju 16. do 19. sijenja 2008. godine na 2. Srednjoeuropskoj konferenciji o biomasi 2008. Meunarodna konferencija odrana je pod naslovom Bioenergija za Srednju Europu. Europsko vijee donijelo je u oujku 2007. godine zakljuak kao europski odgovor na pitanje energije i klime do 2020. godine. lanice EU obvezuju se da e: 1. smanjiti za 20 % emisiju CO2, 2. poveati za 20 % energetsku uinkovitost i 3. poveati udio obnovljivih izvora energije za 20 % u odnosu na ukupnu potronju energije. Pritom je vano napomenuti, da danas biomasa ini dvije treine obnovljivih izvora energije, te da e i ubudue igrati sredinju ulogu s klimom kompatibilnim europskim energetskim sustavom. Srednjoeuropska konferencija o biomasi 2008. dala je aktualan pregled o najnovijim politikim, gospodarskim i tehnolokim razvojima na podruju energetske uporabe biomase (toplina, struja i biogoriva). Tom prigodom je pred oko 1000 sudionika iz gotovo 50 zemalja Europe i svijeta usvojena sljedea Gradeka deklaracija 2008., koju sudionici meunarodne konferencije trebaju poslati svojim Vladama, radi provedbe iste. Vie o odranoj konferenciji u sljedeem broju umarskog lista. GRADEKADEKLARACIJA Grazer Erklrung Energija je u Europi znaajniji dio naeg svakodnevnog ivota, te je za nas je postala, razumljivo neograniena mogunost raspoloivosti. Ipak su dani sigurne i jeftine energije iza nas. Vidi se da se Europa sve vie sukobljava s posljedicama promjene klime, s rastuom ovisnosti o uvozu fosilnih goriva i sve viim cijenama energije. Da bi mogli jamiti potrajnu, sigurnu i konkurentnu opskrbu energijom, potrebno je europsku energetsku politiku planirati uinkovito i dugorono, te istu usmjeriti na obnovljive resurse.
tici, Europsko vijee sredinom oujka 2007. donijelo je Europski energetski akcijski plan, koji ima tri cilja: sigurnost opskrbe, ekonominost i podnoljivost za okoli. Nova europska energetska politika moe se usporediti s novom industrijskom revolucijom. Europska unija sada mora u temeljnoj preorijentaciji energetske politike preuzeti u cijelom svijetu ulogu predvodnika. To moe uspjeti samo ako 27 lanica, koordinirane kroz EU-komisiju, izgrade energetski uinkovitu energetiku, te energetiku koja se orijentira na niskoj razini CO2. EU Energetski akcijski plan zaloiti se za forsiranje obnovljivih izvora energije Sredinja toka ovog akcijskog plana je obveza, da se udio obnovljivih izvora energije u konanoj potronji energije u EU do 2020. godine povisi na 20 %. Paralelno s tim, treba do 2020. godine uinkovitim mjerama sniziti za 20 % prognoziranu potronju energije. Povezivanje utede energije s jasnim oitovanjem na podupiranje obnovljivih izvora energije, predstavlja za trite energentima znaajan signal da ulae u potrajnu i inovativnu energiju. Za vii rast i radna mjesta Sve vea ovisnost Europe o uvoznim fosilnim nositeljima energije nafti i plinu ne ugroava samo sigurnost opskrbe, nego donosi takoer i rast cijena energije. Na drugu stranu stimuliranje investicija u energetsku uinkovitost i obnovljive izvore energije kao biomasa, vjetar, vodena snaga, suneva toplina ili fotovoltaa spojeno s dalekosenim prednostima, jami vaan doprinos strategiji EU za vii rast i poveanje radnih mjesta. Takva inicijativa reducira trokove za uvoz i daje europskom gospodarstvu ukupan zamah za jaanje svoje konkurentnosti.
Nova industrijska revolucija Suprotstaviti se promjeni klime U svijetlu sredinjeg doprinosa potrajne energetske Uporaba fosilnih goriva je oko 80 % odgovorna za politike za dostignue klimatskih ciljeva i kao vaan pu- emisije stakleninih plinova Europe te je to glavni tokaz na putu prema jednoj europskoj energetskoj poli- uzrok promjene klime. Bez osjetnog reduciranja ovih 97
emisija, doi e do brzog globalnog rasta temperature Osobito, teite se treba staviti na dodatnu mobilizas drastinim posljedicama za na planet i na uobiaciju biomase iz poljoprivrede i umarstva, i to kroz jeni nain ivljenja. Europsko vijee zakljuilo je stoga aktivnosti na informacijama i kolovanju, mjerama samoobvezu na redukciju emisije stakleninih plinova poticaja i kroz forsiranje podizanja novih viegodiza 30 %, ako se i druge industrijske drave ujedine na njih energetskih kultura. U uporabi biomase daje se usporedne ciljeve. Neovisno o meunarodnim dogovoprioritet opskrbi toplinom, kao i kombiniranoj proizrima, Europsko vijee definiralo je autonomni redukvodnji struje i topline (kogeneracija). cijski cilj da EU smanji emisiju stakleninih plinova za 4. Pozivaju se Vlade na donoenje daljnjih ambicioznih 20 % do 2020. godine. mjera na podruju energetske uinkovitosti i na izgradnji proizvodnje topline, struje i pogonskih goriPoziv Vladama: va na bazi obnovljivih izvora energenata, koristei Organizatori Srednjoevropske konferencije o pritom iskustva uspjenih primjera pojedinih europbiomasi 2008. upuuju stoga sljedei poziv Vladaskih zemalja. Ove mjere osobito obuhvaaju poreznu ma zemalja, koje su sudjelovale na konferenciji: politiku, poticajnu politiku, ostale druge zakonske 1. Reduciranje potronje energije, uinkovita uporaba regulative za forsiranje obnovljive energije, intenzienergije, kao i kontinuirana i sustavna izgradnja viranje istraivanja i razvoja zajedno s pojaanom obnovljive energije do 2020. godine, od Vlade usimeunarodnom kooperacijom, kao i aktivnosti na drene u nacionalnoj energetskoj politici kroz jasno podruju informacija i savjetovanja. propisane ciljeve. Organizatori Srednjoevropske konferencije o bioma2. Pritom je potrebno izraditi detaljne nacionalne aksi 2008. uvjereni su, da osim rasta energetske uinkovicijske planove u skladu s novom EU smjernicom za tosti, jedna jasna i konsekventna politika forsiranja obnovljive izvore energije, te korak po korak ove obnovljive energije u srednjoj Europi za njezino stanovciljeve implementirati, kako bi se ostvario vremennitvo i njezine drave, donosi niz prednosti na podruju ski plan poveanja udjela obnovljivih izvora enerzaposlenosti, sigurnosti opskrbom i zatiti klime. gije u potronji energije i poboljanju energetske uinkovitosti. Mr. sc. Josip Dundovi 3. Kod pripreme biomase i njezinog stavljanja na raspredsjednik Hrvatske udruge polaganje te pri njenoj pretvorbi u toplinu, struju ili za biomasu, sekcije HD pogonsko gorivo, treba pokloniti veliku pozornost kriterijima potrajnosti, pridravati se minimalnih socijalnih standarda i najvee mogue uinkovitosti.
IZ HRVATSKOGA UMARSKOGA DRUTVA
ALPE-ADRIA 2008. 13. zimsko-porski susret umara

Domain 13. zimsko-portskog susreta umara, Alpe-Adria 2008. god. bila je Slovenija. Ekipe domaina, Austrije, Italije i Hrvatske (oko 150 sudionika) druile su se i natjecale 8. i 9. veljae 2008. na Bledu, odnosno Pokljuki, nordijsko-skijakom i posebno biatlonskom portskom centru Slovenije. Pokrovitelji ovoga susreta umara bilu su: Ministarstvo za kmetijstvo, gozdarsvo in prehrano Slovenije, Zavod za gozdove Slovenije, Zveza gozdarskih drutev Slovenije i Gozdarsko drutvo Bled. Hrvatska ekipa sudjelovala je sa 34 natjecateljki i natjecatelja u kategorijama skijakog tranja-biatlona (mukarci 10 km s pucanjem na polovici staze, ene 5 km 98 bez pucanja) i veleslaloma te alpskoj tafeti. U skijakom tranju klasinim stilom i kod ena i kod mukaraca nije bilo podjele na starosne kategorije, dok su kod skijakog tranja slobodnim stilon i veleslaloma natjecateljke i natjecatelji svrstani u tri starosne kategorije: roene/i 1961. god. i kasnije, roene/i 19461960. god. i roene/i 1945. god. i prije. Za ukupni poredak ekipa bodovali su se rezultati: skijakog tranja-biatlona, veleslaloma, alpskih tafeta i kombinacija nordijsko tranje-veleslaom. Uvjeti za natjecanje bili su odlini, uz sunane dane i oko 60 cm snijega na Pokljuki, udaljenoj svega 16 km od Bleda, na kojemu za razliku od Pokljuke snijegu ni traga. Uz razliiti
:.,.c..e,.....p..o startu tafeta bodovni doprinos svih naih natjecatelja ukupnom rezultatu s kojim se ekipa Hrvatske nala na 3. mjestu na pobjednikom postolju (1. Slovenija, 2. Italija (Juni Tirol), 3. Hrvatska, 4. Italija (Fruli Venezia Giulia), 5. Austrija (Koruka), izdvajamo zapaenije razultate ovoga, sada ve 13. zimsko-portskog susreta umara Alpe-Adria. U alpskoj tafeti, specifinoj vrlo atraktivnoj skijakoj disciplini, koja se prema naem saznanju odrava jedino na susretima Alpe-Adria, sudjeluju po 3 natjecatelja, od kojih u skupnom startu svih tafeta, jedan trka na stazi od 5 km (do podnoja staze za veleslalom), jedan trka iz podnoja do vrha-starta staze za veleslalom (oko 1,5 km) i naposljetku veleslaloma iji prolaz kroz ciljnu ravninu odreuje poredak tafete. Bilo je prijavljeno 25 tafeta, a meu
Na pobjednikom postolju: Ana Crnkovi (3.), Ivana Miheli (2.), Hrvatska i Milka Dolenec (1.), Slovenija
Dio lanova Hrvatske ekipe
njima 8 hrvatskih (6 mukih, 1 enska i 1 mjeovita). Prvo i drugo mjesto osvojile su tafete Italije (Juni Tirol), a naa tafeta Hrvatska 2 u sastavu Mladen p o r e r, Franjo J a kova c, Dario Ce n i , osvojila je izvrsno tree mjesto. tafeta Hrvatska 1 u sastavu Alen A b r a m o v i , Denis K a u z l a r i , Draen A b ra movi osvojila je esto mjesto, dok je ostalih est plasirano od etrnestog mjesta dalje. Od pojedinanih rezultata ena u skijakom tranju klasinim stilom, svakako najbolje rezultate postigle su Ivana M i h e l i zauzevi 2. mjesto i Ana C r n k o v i 3. mjesto, Vinja Osmak 6. i Tijana G r g u r i 7. mjesto u veleslalomu te Tijana G r g u r i 3. mjesto u kombinaciji skijako tranje-veleslalom. Kod mukaraca je svakako najzapaeniji rezultat u skijakom tranju klasinim stilom postigao Franjo Jakov a c zauzevi 2. mjesto u vrlo jakoj konkurenciji, no vrijedni su i rezultati Alena A b r a m o v i a (5.), Denisa K au z l ar i a (8.), zatim slobodnim stilom Sinie V u k o ni a (6.) i Klaudija L i sca (11.), Nevena Vukonia (7 u kombinaciji skijako tranje-veleslalom), u veleslalomu Sreka Pe t ra n o vi a (18. u starosnoj kategoriji roenih 19461960.), Draena A b r a m o v i a i Branka Stare v i a (11., odnosno 15. u starosnoj kategoriji roenih 1961. i mlaih), koji su donesli dosta bodova, ali i svih ostalih, jer svaki bod bio je vaan za postizanje dobrog ekipnog plasmana, to je rezultiralo ve spomenutim 3. mjestom u ekipnom poretku. Tako su izmeu ostalih dragocjenim bodovima u veleslomu 99
ovom uspjehu doprinijeli i tajnik HD-a Damir Dela te po prvi puta natjecajui se predsjednik AZ akademik Slavko M a t i . Kao i svako umarsko druenje, pa i ovo kojemu je glavni cilj sportsko natjecanje, nije prolo bez strunih sadraja. Tako smo u petak u popodnevnom druenju poslije natjecanja tafeta, od direktora Zavoda za gozdove Slovenije, koji je i sveano otvorio natjecanje, kroz kratko predavanje mogli dobiti sliku o slovenskom umarstvu organizaciji i stanju. Isto tako neposredni domain, direktor umarske Uprave Bled upoznao nas
je sa stanjem i problemima lokalnog umarstva. Zajednika veera svih sudionika u restoranu u Radovljici uz glazbu, pruila je priliku svima za bolje upoznavanje i raspravu o umarskim i sportskim pitanjima. Ako treba donijeti neki zakljuak, onda moemo s ponosom rei, da je naa ekipa i ovoga puta uspjeno i dostojno zastupala hrvatsku umarsku struku. Sljedee godine, domain 14. zimsko-portskog susreta umara Alpe-Adria bit e Koruka (Hermagor). H. Jakovac
ERRATA CORRIGE
U umarskom listu br. 1112/2007. na str. 632, tehnikom grekom u potpisu In memoriam edomira Dunato (19482004) stoji Branimir Udovii (poslao tekst E-mailom), a zapravo je autor teksta dr. sc. Vice I v a n e v i , kojemu se ispriavamo na pogreci. Urednitvo
PRETPLATAZAUMARSKI LIST U 2008. GODINI: za zaposlene lanove 120 kn za studente, ake i umirovljenike 30 kn za poduzea 500 kn ADRESA: HRVATSKO UMARSKO DRUTVO Zagreb, Trg Maurania 11 iro raun br: 2360000-1101232768 PRETPLATAZAINOZEMSTVO 95 $ DEVIZNI IRO RAUN br: 70313-280-3206475 HRVATSKO UMARSKO DRUTVO, Zagreb ZAGREBAKABANKAZagreb (Telex ZABA21-211 Swift ZABAHR XX) Urednitvo
Napomena: Molimo pretplatnike da kod uplate ponajprije koriste poslanu im uplatnicu, jer je na njoj naznaen poziv na broj, na temelju kojega iz izvoda banke moemo zakljuiti tko je podmirio pretplatu.
100
MEMORIAM
Dr. sc. RADOVAN KRIANEC, izvanredni sveuilini profesor umarskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu (1930 2007)
Dana 28. listopada 2007. godine iznenada nas je i zauvijek napustio dr. sc. Radovan K r i a n e c , izvanredni profesor umarskoga fakulteta u miru. Podsjetimo se u ovom trenutku, ivotnog puta naega vrijednog i revnog, zaslunog, cijenjenog i voljenog mua i oca obitelji, prijatelja i lana umarskoga fakulteta u Zagrebu. Veliku aktivnost Radovan Krianec imao je u organizaciji rada nastavno-pokusno umskih objekata, te gospodarenje umama na nastavno pokusnom umskom objektu Zalesina, gdje je u upravi toga objekta, kao zamjenik upravitelja i kao upravitelj, djelovao 22 godine i u tom vremenu kroz dvije ophodnjice primjenom normala izgospodario optimalne veliine drvnih zaRoen je 3. travnja 1930. godiliha i temeljnica. ne u Varadinu u obrtniko slubenikoj obitelji. Osnovno i srednje Osnovao je i uveo kontinuitet obrazovanje zavrio je u rodnom voenja evidencije sjea, primjereVaradinu, a onda je 1951/52. kol. no edukativnoj ulozi objekta i realigodine upisao umsko gospodarski zirao potrajno gospodarenje uz isodjel Poljoprivredno umarskog fa- velik obol u korekturi knjige Dua- koriavanje ukupnog godinjeg kulteta u Zagrebu. na Klepca: Rast i prirast umskih prirasta. Sudjelovao je u izradi osNa Fakultetu je ne raunajui vrsta drvea i sastojina, pa autor u nova gospodarenja za sve fakultetstudentske dane proveo aktivno ra- predgovoru pie: U toku rada po- ske objekte. Osnove su sadrajno dei punih 37 godina. Jo za vrije- mogli su mi ... i Radovan Krianec prilagoene gospodarenju i znanme studija uoio ga je od akademik koji je izvrio mnogobrojne analize stveno-nastavnom djelovanju naDuan K l e p a c , kao vrlo pedant- i nacrtao veinu slika. Isto je bilo i stavnika i znanstvenika umarskog nog i serioznog studenta, pa ga je kod rada na knjizi: Ureivanje u- fakulteta, a ume izgospodarene prema tim umsko gospodarskim angairao u svojim istraivakim ma (1965. god) istoga autora. zadacima. Uvidjevi da se bezreKao asistent, znanstveni asistent osnovama primjerom su hrvatske zervno moe osloniti na suradnika, i docent, aktivno sudjeluje u izvo- kole gospodarenja umama, koje kako pri prikupljanju terenskih po- enju nastave iz ureivanja uma, posjeuju mnogi znanstvenici iz Eudataka, tako i u njihovoj besprije- redovne dodiplomske, i poslijedi- rope kao ogledne primjere. kornoj obradi, Duan K l e p a c , u plomske. Posebno je svoj veliki Kao rezultat dugogodinjeg naponu svojih istraivakih djelo- obol dao u organizaciji i realizaciji znanstvenog rada Radovana Krivanja sve je vie angairao Radova- terenskih nastava iz vie podruja: anca je i njegov magistarski rad na Krianca, kojemu je to odgova- ureivanja uma, dendrometrije, pod naslovom Razliite mogunoralo s obzirom na tada teke ivotne geodezije i umskih komunikacija. sti izravnavanja debljinskog prirauvjete. Tako je u Zavodu za urei- Od svojih kolega bio je cijenjen i sta jele u acidofilnoj biljnoj zajedvanje uma nastao jedan tandem tovan, no posebno je bio oblju- nici, koji je obranio 16. veljae koji je djelovao punih 30 godina na bljen meu studentima kojima je 1977., te disertacija pod naslovom obostrano zadovoljstvo, a i na sreu svesrdno pomagao ne alei truda Distribucija i projekcija kroanja Fakulteta i umarske struke. Poslije ni vremena. Kada je kao docent, a u korelaciji s prsnim promjerom vie godina honorarnog rada, Ra- kasnije izvanredni profesor vodio stabala u jelovim umama, koju je dovan Krianec je od 1. 11. 1958. diplomske radove studenata kao obranio 22. 6. 1989. godine. U nagodine stalno zaposlen u Katedri za vrlo susretljiv, bio je obljubljen stavno-znanstveno zvanje docenta ureivanje uma kao laborant, a za- meu kandidatima buduim dipl. za predmet Ureivanje uma, izatim tehniki suradnik i od 1. 11. ininjerima, meu kojima je vailo bran je 22. 5. 1990. godine, a u zva1963. godine kao asistent za urei- pravilo Ajde kod Rina, on e ti nje vieg znanstvenog suradnika 1. vanje uma. U tom je vremenu dao pomoi. 4. 1993. godine, te u izvanrednog
101
profesora za predmet Ureivanje uma 10. lipnja 1993. godine. Kao docent i izvanredni profesor, aktivno sudjeluje u izvoenju nastave iz predmeta Ureivanje uma u dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi, te kao lan povjerenstva za ocjenu i obranu magistarskih radova i doktorata. Radovan Krianec se u znanstvenom i nastavnom radu iz ureivanja uma usavravao u Zvolenu, Tharanthu, Eberswaldu i Pragu. Aktivan je sudionik XVI. kongresa IUFRO-a u Oslu 1976. godine, IUFRO-ove sekcije za ureivanje i gospodarenje umama, te sekcije za rast i prirast u Luxemburgu, Eberswaldu, na Plitvikim jezerima, te znanstvenih savjetovanja u Velikoj, Vinkovcima, Zagrebu i Brijunima, uvijek sa samostalnim referatima.
Od 1. 4. 1992. godine do 27. 3. 1995. godine predstojnik je Katedre za ureivanje uma umarskog fakulteta u Zagrebu, a 1. 5. 1995. godine odlazi u redovnu mirovinu. Tijekom svog aktivnog znanstvenog djelovanja, objavio je 35 znanstvenih i strunih radova, te vie elaborata samostalno ili u koautorstvu. Njegov je znanstveni rad bio usmjeren na podruje ureivanja uma, a posebno problem rasta i prirasta, te etatne mogunosti i to regularnih, i prebornih uma (izveo je analitiki izraz za novu jedinstvenu opu formulu za raunanje etata glavnoga prihoda, te normale i vremena prijelaza u prebornim umama). Na kraju, ne manje znaajno za uspomenu na pokojnog nam prijatelja i suradnika Radovana Krianca, naglaavamo njegovu uinkovitost i
zapaen drutveni rad i doprinos napretku kolektiva u kojemu je samozatajno ivio i radio. Poseban je njegov doprinos drutvu u irem smislu, njegova obitelj, dvoje djece i troje unuadi, koje je zajedno sa suprugom Josipom podigao i usmjerio za samostalan ivot i rad na dobrobit lijepe nam hrvatske zemlje. Tebi dragi Radovane ili Rin, kako su te od milja zvali svi poznati, neka bude vjena hvala na svemu to si za dobrobit svoje obitelji, naega kolektiva i openito nae domovine napravio. Slava Ti i hvala Prof. dr. sc. ime Metrovi
Znaajniji radovi
ezdesetgodinjica ureivanja prebornih uma u svijetlu rjeenja jednog problema. um. list 87 (910): 390393, 1963. umsko-gospodarska osnova za fakultetsku umu Opeke (1965-1985) (suatori D. Klepac i . Metrovi). umarski fakultet Zagreb, pp. 118, 1965. umsko-privredna osnova za nastavni i pokusni umski objekt Sungerski lug (19671976) (suatori J. Radoevi i . Metrovi). umarski fakultet Zagreb, pp.140. Revizija umsko-gospodarske osnove za fakultetsku umu Opeke (19751984). umarski fakultet Zagreb, pp. 132, 1975. umsko gospodarska osnova za gospodarsku jedinicu Kupjaki vrh (19751984) Saetak (suautori D. Klepac i . Metrovi). umarski fakultet Zagreb, pp. 110, 1975. umsko-gospodarska osnova za gospodarsku jedinicu Belevine (1970-1979) Saetak (suatori D. Klepac i . Metrovi). umarski fakultet Zagreb, pp. 122, 1975. Der Gang des Durchmesserzuwaches und die Form seiner Ausgleichslinie bei der Tanne in Bestnden, die sich im Stadium der berfhrung aus der schlagweissen Hochwaldform in die Plenterwaldform befinden. XVI IUFRO Kongres Division IV, Project Group 1, Zbor. rad. 6: 326-335, Oslo, Norwegen. 1976.
102
Razliite mogunosti izravnavanja debljinskog prirasta jele u acidofilnoj biljnoj zajednici. Magistarski rad, umarski fakultet Zagreb, 229 pp., 1976. Osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu Sungerski lug (19771986). umarski fakultet Zagreb, I dio 213 pp., II dio 212 pp., 1978. Osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu Belevine (19801989). umarski fakultet Zagreb, 362 pp., 1980. Debljinski prirast obine bukve (Fagus silvatica L.) zaraene patogenim gljivama. umarski fakultet Zagreb, 98 pp., 1981. Bestndigkeit des Frequenzpolygons der Einwachtzeit fr die Wirtschaftseinheit als Ganzes. Internationaler Verband Forstlicher Forschungsanstalte IUFRO, S 4.04.00, pp. 116, Luxemburg, 1982. Postojanost vremena prijelaza jele u viim jedinicama prostorne podjele. um. list 108 (56): 213224, 1984. Istraivanje odnosa normalnih vremena prijelaza i analitikih izraza tarifa. Glas. um. pokuse 22: 369377, 1984. Nekoliko novih formula za raunanje etata glavnog prihoda u visokim regularnim umama. um. list 108 (910): 399412, 1984. Istraivanje utjecaja patogenih gljiva na debljinski prirast obine bukve (Fagus silvatica L.) primjenom vremenskih nizova. Kolokvij o bukvi odr-
an u Velikoj od 2224. 11. umarski fakultet Zagreb, pp. 116, 1984. Osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu NPO Kupjaki vrh (19851994). umarski fakultet Zagreb, 141 pp., 1984. Jedinstvena opa formula za raunanje etata glavnog prihoda u visokim regularnim umama. Glas. um. pokuse 23: 141175, 1985. Osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu Sungerski lug (19871996). umarski fakultet Zagreb, 280 pp., 1986. Osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu NPO Opeke. umarski fakultet Zagreb, 193 pp., 1986. Nastavno-pokusni umskih objekti (NPO) Zalesina. Glas. um. pokuse, pos. izd. 2: 291296, 1986. Ureivanje privatnih uma u SR Hrvatskoj. Glas. um. pokuse, pos. izd., 3: 95120, 1987. Distribucija i projekcija kroanja u korelaciji s prsnim promjerom stabala u jelovim umama, Disertacija. umarski fakultet Zagreb, 667 pp., 1989. Osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu Belevine (19901999). umarski fakultet Zagreb, 313 pp., 1990. Variationen des Zuwaches in den Wldern von Gorski kotar in den letzten 40 Jahren (suautori D. Klepac, . Metrovi i R. Laginja). VI IUFRO sim-
pozij o jeli, Zagreb, 24-27. 4. 1990. umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu. 200-godinjica prve metode za raunanje etata. um. list 116 (68): 313326, 1992. Postotak prirasta kao pokazatelj za sjene zahvate. Zbornik Centra HAZU, pp. 125138, Vinkovci, 1992. Ureivanje uma razvoj metoda. In: Rau, . (ed.), ume u Hrvatskoj, pp. 140143, Zagreb, 1992. Uloga evidencije sjea u praenju kretanja drvne zalihe preborne ume. Glas. um. pokuse, pos. izd., 4: 111120.1993. Kako evidenciji sjea po broju stabala proiriti stupanj informiranosti (Evidencija po godinama sjee). um. list 117 (12): 3352, 1993. Distribucija drvnih masa u prebornoj doznaci (Evidencija po godinama sjee). um. list 117 (68): 259-281, 1993. Evidencija sjea po uzrocima doznake (Evidencija po godinama sjee). um. list 117 (910): 383403. K r i a n e c , R.: Analiza ustroja i primjene normala za gospodarenje umama prebornog uzgojnog oblika, um. list (12): 2140, 2004. K r i a nec, R.: Vrijeme prijelaza kao pokazatelj promjena u razvoju umskih sastojina prebornog uzgojnog oblika, um. list (56): 251262, 2005.
MLADEN VINSKI (19472007)

S nevjericom smo razgovarali o tunoj vijesti koja se u ranim jutarnjim satima 26. 11. 2007. gradom Vrbovskom proirila kao munja. Iznenada, u snu, umro je Mladen V i nsk i , na kolega i prijatelj. Mladen Vinski, dipl. ing. umarstva roen je 12. travnja 1947. u Presiki kraj Vrbovskog. Osnovnu kolu zavrio je u Vrbovskom 1962. godine, a Srednju umarsku kolu u Delnicama 1966. godine. Njegov otac, umarski slubenik zacijelo je ve u mladosti Mladenu usadio ljubav prema prirodi, umi i umarstvu. Odrastanje u njemu najljepem dijelu Hrvatske, umovitom Gorskom kotaru, usmjerilo je Mladena na studij umarstva na umarski fakultet u Zagrebu, gdje je i diplomirao 1976. god. Po okonanju Fakulteta zapoljava se u umskom radio je na poslovima umskog graevinarstva i investicija, od 1979. do 1985. godine rukovoditelj je iskoriivanja uma, od 1985. do 1992. obnaao je dunost direktora OOUR-a za uzgoj i zatitu uma Gomirje. Od 1992. do 2007. godine upravitelj je umarije Vrbovsko. U oujku 2007. godine preuzima dunost savjetnika u uredu voditelja Uprave uma podrunice Delnice. Na svakoj dunosti koju je obnaao Mladen je utisnuo peat struke, poslovnosti i odgovornosti, ali i peat ovjenosti i pravednosti te brige za svoje radnike. Znao je uvijek prstom uprijeti u probleme i na sebi svojstven nain izrei o njima miljenje koje se nije moglo lako zaobii.
gospodarstvu Vrbovsko. Tijekom svog radnog vijeka obnaao je u uOd poetka svog radnog vijeka marstvu Vrbovskog niz odgovornih Mladen je bio lan tada Drutva indunosti. Od 1976. do 1979. godine enjera i tehniara, odnosno sada
103
Hrvatskoga umarskoga drutva, ogranak Delnice. U vie mandata bio je lan Izvrnog odbora, uvijek aktivan u organizaciji radnih akcija, strunih ekskurzija i predavanja. Izuzetno je opsean i upeatljiv njegov rad u opinskim i gradskim strukturama te raznim udrugama na podruju Grada Vrbovskog. Aktivno ukljuen u sva dogaanja u svom mjestu, obnaao je razne dunosti u opinskim i gradskim strukturama Vrbovskog, Dragovoljnom vatrogasnom drutvu Vrbovsko, lovakom drutvu Jelenski jarak i tadanjem Savezu lovakih drutava Opine Vrbovsko. Aktivno je bio ukljuen u sva dogaanja poetkom i tijekom Domovinskog rata. Svakoj od dunosti Mladen je pristupao s odgovornou, idejama, arom u realizaciji, najee ne tedei samog sebe.
Ipak, najvie emo ga pamtiti kao upravitelja umarije Vrbovsko. Meu kolegama umarima bio je omiljen, s izuzetno mnogo poznanstava i prijateljstava koja su ga vezala uz obitelj umara cijele Hrvatske. Mladen, jednostavan i neposredan, lako je uspostavljao kontakt s ljudima. Bio je vrijedan i skroman ovjek, koji se svojim radom dokazao kao sposoban strunjak u okruenju u kojemu je radio i ivio. Kada se prisjeamo Mladena, onakvog kakvog emo ga i dalje pamtiti, mislim da mogu rei da e malo koje umarsko druenje biti tako lijepo kao kada je on bio s nama i esto svojim duhovitim dosjetkama znao atmosferu uiniti ugodnijom. Kao obiteljski ovjek najvie e nedostajati svojoj obitelji, supruzi Davorki i kerkama Maji i Nini. Neizmjerno je bio ponosan to su
obje, nedugo, uspjeno stekle akademsko obrazovanje i na putu su da postanu strunjaci u svojim zanimanjima. I mi, njegovi kolege dijelimo s obitelji bol i tugu zbog Mladenovog odlaska. Kada izgubimo nekoga koga smo poznavali, s njime odlazi sve ono to smo zajedno proivjeli, ostaju samo uspomene. Vrijeme je to da se prisjetimo svega onog to nas je s Mladenom vezalo, da malo zastanemo i razmislimo. Iz toga uzmimo samo ono najljepe i zadrimo to u trajnom sjeanju. Poivao u miru Bojem! Valter Crnkovi, dipl. ing. um. umarija Vrbovsko UP Delnice, Strune slube, HD ogranak Delnice
104
UPUTE AUTORIMA
umarski list objavljuje znanstvene lanke iz podruja umarstva, primarne prerade drva, zatite prirode, lovstva, ekologije, prikaze strunih predavanja, savjetovanja, kongresa, proslava i sl., prikaze iz domae i strane strune literature, te vanije spoznaje iz drugih podruja koje su vane za razvoj i unapreenje umarstva. Objavljuje nadalje i ono to se odnosi na struna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i crtice iz prolosti umarstva, prerade i uporabe drva, te radove Hrvatskoga umarskoga drutva. lanci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavljaju zbog objavljivanja, moraju biti napisani jasno i saeto na hrvatskom jeziku. Znanstveni i struni lanci u prilogu trebaju imati sadraj (saetak) na engleskom ili njemakom jeziku (iz posebnih razloga na nekom drugom jeziku), podatke i zakljuke razmatranja. Saetak na stranom jeziku treba biti napisan najmanje na 2 stranice s proredom na papiru formata A4. Molimo autore da se pridravaju sljedeeg: Prije uvoda treba napisati kratki saetak o temi lanka, svrsi i vanijim rezultatima, najvie do 1/2 stranice napisane s proredom na papiru formata A4. U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisati ono to se opisuje (istrauje), a u zakljuku ono to omoguuju dobiveni rezultati uz ope prihvaene spoznaje iz odreenog podruja umarske struke i prakse. Opseg teksta moe iznositi najvie 10 tiskanih stranica umarskoga lista, zajedno s prilozima (tablice, crtei, slike...), to znai do 16 stranica s proredom na papiru A4. Samo u iznimnim sluajevima Ureivaki odbor asopisa moe prihvatiti radove neto veeg opsega, ako sadraj i kvaliteta tu opsenost opravdavaju. Naslov lanka (djela) treba biti kratak i jasno izraavati sadraj rada. Ako je lanak ve tiskan ili se radi o prijevodu, treba u biljeci na dnu stranice (fusnote) navesti kada je, gdje i na kojem jeziku tiskan. Naslove, podnaslove u lanku, saetak (s uvodom, metodolokim napomenama, raspravom, rezultatima istraivanja i zakljucima), opise slika i tablica, treba napisati i na engleskom ili njemakom jeziku. Fusnote glavnog naslova oznaavaju se zvjezdicom, dok se fusnote u tekstu oznaavaju redosljedom arapskim brojevima, a navode se na dnu stranice gdje se spominju. Fusnote u tablicama oznauju se malim slovima i navode se odmah iza tablica. Za upotrebljene oznake treba navesti nazive fizikalnih veliina, dok manje poznate fizikalne veliine treba posebno objasniti u jednadbama i sl. Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da budu razumljivi bez itanja teksta i obiljeiti ih brojevima kako slijede. Sve slike (crtee i fotografije) treba priloiti odvojeno od teksta i napisati broj slike, ime autora i skraeni naslov lanka. Slike trebaju u pravilu biti u omjeru 2:1, odnosno u JPG formatu, rezolucije 72 dpi. Crtee i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst i brojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznake fizikalnih veliina kosim. Fotokopije trebaju biti jasne i kontrastne. Poeljno je navesti u emu se sastoji originalnost lanka i zbog kategorizacije po meunarodnim kriterijima. Obvezno treba abecednim redom navesti literaturu na koju se autor u tekstu poziva. Kao primjer navodimo: 1. K l e p a c , D. 1965: Ureivanje uma, umarski fakultet, Sveuilita u Zagrebu, Zagreb. 2. P r p i , B., N. K o m l e n o v i , Z. Seletkov i 1988: Propadanje uma u Hrvatskoj, umarski list 112, (56): 195215, Zagreb. Pored punog imena i prezimena autora treba navesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr., mr., dipl. ing. ...). Tekst lanka treba (osim izuzetno), kompjutorski pripremiti. Potpuno zavrene i kompletne lanke slati na adresu Urednitva. Autori su odgovorni za tonost prijevoda na strani jezik. Primljeni rad Urednitvo dostavlja recenzentu odgovarajueg podruja na miljenje u zemlji, a za znanstvene lanke i recenzentima u inozemstvu. Autori koji ele separate posebne pretiske svojih lanaka mogu naruiti istodobno sa slanjem rukopisa. Separati se posebno naplauju, a troak se ne moe odbiti od autorskog honorara. Najmanje se moe naruiti 20 separata. Objavljeni radovi se plaaju, stoga autor uz rukopis treba dostaviti svoj broj iro-rauna, adresu i opinu stanovanja. Urednitvo UMARSKOGA LISTA Zagreb, Trg Maurania 11 Telefon: 48 28 477, 48 28 359 Telefax: 48 28 477
E-mail: urednistvo - ail: urednistvo sumari.hr su ari.hr WEB stranica: www.sumari.hr
Kao to je u prolom broju najavljeno, predstavit emo jo jednog, najnovijeg karantenskog tetoinju koji je zabiljeen na podruju nae zemlje. Rije je o prvom potvrenom nalazu azijske cvilidrete Anoplophora chinensis (Forster) koncem ljeta prole godine na podruju Hrvatske. Mjesto nalaza je unutranjost jednog distribucijskog centra umskog i hortikulturnog bilja u mjestu Turanj pokraj ibenika. Do sada je izuzet samo jedan uginuli imago na temelju kojeg je obavljena morfoloka identifikacija, dok je uz pomo molekularno-bioloke analize dviju liinki nedvosmisleno potvrena identifikacija vrste. Sve napadnute biljke na kojima su uoeni znakovi napada (piljevina) izolirane su i bit e unitene, dok se na ostalom materijalu provodi intenzivan nadzor. Za ovu priliku potrebno je naglasiti: rije je o vrlo opasnom primarnom polifagu koji napada velik broj potpuno vitalnih i zdravih listopadnih vrsta, i vrlo je vano da umarska i ira javnost budu upoznate s rizikom s kojim su suoene nae ume, parkovi i gradsko drvee. Svaka dojava o uoenom krasnom sjajno-crnom kukcu posutom bijelim pjegama, bit e od velike vanosti kod poduzimanja mjera za spreavanje njegova eventualnog irenja naim podrujem. As announced in the last issue, we will present the newest quarantine pest recorded in our country. We have the first confirmed finding of the Asian citrus longhorned beetle CLB, or scientifically, Anoplohora chinensis (Forster). By the end of summer 2007, one single dead adult specimen has been found inside the horticulture distributional centre in Turanj, near the town of ibenik. Taxonomic identification has been double checked and confirmed by additional molecular analysis of the two larvae excavated from the attacked plants. A l l plants with visible symptoms of the beetles presence are being destroyed while the rest of the batch in the centre is under intensive surveillance. I t is important to stress the following: this is an extremely dangerous primary pest attacking wide array of vital and healthy broadlives and it is of utmost importance that foresters and wider public are informed on the threats it presents to our woods, parks and amenity trees. Any report of a beautiful shiny black beetle covered with white dots will be of a great importance and help in the efforts to block its possible spread from the initial finding point. IZDAVA: HRVATSKO UMARSKO DRUTVO uz financijsku pomo Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske i Hrvatskih uma, d.o.o. Publisher: Croatian Forestry Society Editeur: Socit forestire croate Herausgeber: Kroatischer Forstverein Grafika priprema: UPANI H R d.o.o. Zagreb Tisak: EDOK Zagreb

Šumarski List 2008 BR 01

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Šumarski List 2008 BR 01

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

RIJE GLAVNOGA UREDNIKA

UDK 630* (05):54-02/061.2

ISSN 0373-1332 CODEN SULIAB

Znanstveno-struno i staleko glasilo Hrvatskoga umarskog drutva

IZVORNI ZNANSTVENI LANCI UDK 630* 232.3 + 181.4 (001)

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS

umarski list br. 12, CXXXII (2008), 3-9

UVOD I CILJ ISTRAIVANJA Introduction and aim of the research

M. Orani, D. Horvat, N. Pernar, M. unjar, D. Baki, D. Drvodeli: UTJECAJ MINERALNOG I

umarski list br. 1 2, CXXXII (2008), 3-9

PODRUJE ISTRAIVANJA - Investigation area

M. Orani, D. Horvat, N. Pernar, M. unjar, D. Baki, D. Drvodeli: UTJECAJ MINERALNOG I .

umarski list br. 12, CXXXII (2008), 3-9

MATERIJAL I METODE Material and methods

REZULTATI ISTRAIVANJA Research results

M. Orani, D. Horvat, N. Pernar, M. unjar, D. Baki, D. Drvodeli: UTJECAJ MINERALNOG I

umarski list br. 1 2, CXXXII (2008), 3-9

Tablica 1. Fiziografske znaajke tla Table 1 Physiographic soil properties

7,54 7,73 7,57 7,16 7,27 6,82

7,04 7,19 7,09 6,85 6,82 6,52

M. Orani, D. Horvat, N. Pernar, M. unjar, D. Baki, D. Drvodeli: UTJECAJ MINERALNOG I

umarski list br. 12, CXXXII (2008), 3-9

M. Orani, D. Horvat, N. Pernar, M. unjar, D. Baki, D. Drvodeli: UTJECAJ MINERALNOG I

umarski list br. 1 2, CXXXII (2008), 3-9

Discussion and conclusions

M. Orani, D. Horvat, N. Pernar, M. unjar, D. Baki, D. Drvodeli: UTJECAJ MINERALNOG I

umarski list br. 12, CXXXII (2008), 3-9

umarski list br. 12, CXXXII (2008), 11-23

umarski list br. 12, CXXXII (2008), 11-23

umarski list br. 12, CXXXII (2008), 11-23

umarski list br. 12, CXXXII (2008), 11-23

3. CILJ ISTRAIVANJA Aim of researching

4. PODRUJE ISTRAIVANJA - Research area

umarski list br. 12, CXXXII (2008), 11-23

5. OPEKORISNE FUNKCIJE UMA MUNIKE Beneficial functions of whitebark pine forests

umarski list br. 12, CXXXII (2008), 11-23

umarski list br. 12, CXXXII (2008), 11-23

umarski list br. 12, CXXXII (2008), 11-23

3/22 4/23a Ukupno prosjek 4 Average total

umarski list br. 12, CXXXII (2008), 11-23

umarski list br. 12, CXXXII (2008), 11-23

l.vrsnica (Dio) 2. vrsnica

umarski list br. 12, CXXXII (2008), 11-23

umarski list br. 12, CXXXII (2008), 11-23

umarski list br. 12, CXXXII (2008), 11-23

IZVORNI ZNANSTVENI LANCI UDK 630* 188 (001)

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS

umarski list br. 12, CXXXII (2008), 25-32

* Prof. dr. sc. Ivo Trinajsti, Dunjevac 2, HR-10000 Zagreb, Hrvatska/Croatia

I. Trinajsti: PRILOG POZNAVANJU RASPROSTRANJENOSTI UME TISE I LIPE As. Tilio-Taxetum .

umarski list br. 12, CXXXII (2008), 25-32

MATERIJAL I METODE Material and Methods

I. Trinajsti: PRILOG POZNAVANJU RASPROSTRANJENOSTI UME TISE I LIPE As. Tilio-Taxetum .

umarski list br. 12, CXXXII (2008), 25-32

+ 2.2 . . 1.2 + . 1.1 . . . + . + . . . .

+ . . . . 1.3 . . . 2.3 . 1.3 + + . . . +.2 . + 1.1 +.2 3.3 . . + + . . . . . .

I. Trinajsti: PRILOG POZNAVANJU RASPROSTRANJENOSTI UME TISE I LIPE As. Tilio-Taxetum .

umarski list br. 12, CXXXII (2008), 25-32

. . . 1.2 . . . . + . + . . . . . . . . +.3 + . . . . . . . . . . . . . . +.3

I. Trinajsti: PRILOG POZNAVANJU RASPROSTRANJENOSTI UME TISE I LIPE As. Tilio-Taxetum .

umarski list br. 12, CXXXII (2008), 25-32

I. Trinajsti: PRILOG POZNAVANJU RASPROSTRANJENOSTI UME TISE I LIPE As. Tilio-Taxetum .

umarski list br. 12, CXXXII (2008), 25-32