Zemlje Starog Istoka skripta

Erwin Kamenanin

MEZOPOTAMIJA
Mezopotamija znai meurjeje, a nalazi se izmeu rijeka Eufrat I Tigrisa. Mezopotamija se prostirala od jermenskih planina na sjeveru do Perzijskog zaljeva na jugu. Na zapadu je graniila sa sirisko -mezopotamskom stepom, na istoku sa planinskim gudurama zapadnog Irana. ivot na jugu Mezopotamije bio je teak, ali odriv. Ljetne temperature dostizale su ogromne vrijednosti, a istovremeno je bilo vrlo malo padalina, ali zahvaljujui rijekama koje su stvarale movarne naplavine, vlage u tlu je bilo i za vrijeme najsuih sezona. Stanovnitvo se smjetalo na povieno zemljite uz movare, koje su im osiguravale bogatstvo rijenih riba i ptica za prehranu. Na otocima usred movara bili su panjaci za udomaenu stoku i obradivo zemljite za poljoprivrednike. Movarna trska se mogla koristiti za izradu pletenih koara, a movarnu zemlju nauili su pretvarati u keramiku i opeku. Mezopotamija je bila jedna od najvanijih podruja u historiji ovjeanstva. Mnoge stare civilizacije su se tu razvile, kao npr. sumerska, akadska, babilonska, asirska itd. Poetci pismenosti veu se upravo uz ovo podruje; kulturni, ekonomski i politiki dosezi stanovnika Mezopotamije utjecali su na razvoj mnogih drugih naroda poput Egipana, Grka, Feniana i Perzijanaca. Zbog svega ovoga, Mezopotamija je poznata kao "kolijevka civilizacije". Prvu mezopotamsku civilizaciju izgradili su Sumerani. Sumer, odnosno juni dio Mezopotamije, bio je ispresijecan s mnogo kanala pa su stanovnici mogli natapati polja te su razmjenjivali viak proizvoda. Sumerski gradovi bili su izgraeni na rijeci ili su pak bili s njom povezani preko kanala. Najvaniji je sumerski grad bio Uruk. U 3. milenija s.e. sumerski gradovi su se organizirali kao male drave, no nikad nisu uspostavili zajedniku, ve su se sukobljavali, to su iskoristili drugi narodi. U drugoj polovici 3. milenija s.e. doli su Semiti te je njihov vojni zapovjednik Saragon izgradio grad Akad koji je postao njegova prijestolnica. Tada se Mezopotamija prostirala od Perzijskog zaljeva do Sredozemnog mora. Izvori za historiju stare Mezopotamije sastoje se od tri glavne grupe : 1. Od spomenika staroistone pismenosti 2. Od spomenika materijalne kulture 3. Od svjedoanstva antikih pisaca.

Najstarije drave Mezopotamije su :

Sumer oko 2373 g. s.e. Akad oko 2369 g. s.e. Babilon oko 2100 g. s.e.

Na poetku III. milenija Mezopotamija nije bila ujedinjena. Na jugu I oko perzijskog zaljeva ivjeli su Sumerci, a na sjeveru Akaani. U Sumeru je zima bila blaga, dok je u Akadu bila otra sa dosta snijega. Prirodna bogatstva Sumera I Akada nisu bila velika. Zemlja je u poetku bila kolektivna svojina njenih lanova. Kasnije su stvoreni ne zavisni gradovi drave koje su esto ratovale meu sobom ili sa susjednim narodima, radi osvajanja boljeg zemljita ili robova. Najpoznatiji Sumerski gradovi su : Ur, Uruk, Ki, Nipur, Laga, Umma. Jedan od prvih kraljeva u sumerskoj civilizaciji bio je poznati Gilgame, kralj Uruka, a Sumer je dao i prvu zabiljeenu kraljicu u povijesti zapadne civilizacije, bila je to kraljica Kubaba.

Drava Akad
Sumerski gradovi vodili su este meusobne ratove, ali niti jedan nije uspio postii dominantnu poziciju. Takvi esti ratovi ipak su imali neke posljedice, ponajvie u iscrpljivanju gradova, materijalno i fiziki, a takvo stanje otvorilo je put prvom velikom vladaru rata u historiji Zapadne civilizacije semianin Sargonu (poznat i kao Sargon Veliki) iz Akada, oko 2400 g. s.e. ujedinio je Sumerske gradove drave I osnovao Akadsu dravu ( 2340-2284) koja se prostirala od Elama do Sredozemnog mora. Ne zna se tano porijeklo Akadijaca, smatra se da su iz Sirije prodrli u podruje Dijale I u sjeverni dio Mezopotamije. Vladari : Sargon I. ( 2340- 2284) osvojio Sumerske gradove ( Uruk, Ur, Laga, Umu), osnovao Akadsku dravu. Sargonova drava je bila inovnika- centralistika. Uredio je pristanite u Tigrisu, organizovao je stajeu vojsku. Poduzeo pohod na zapad koji se do tada zvao Amuru. Prodire u Palestinu I Siriju, sve do granice Male Azije. Mo Sargona dobro je vidljiva i u njegovim titulama, gdje se spominje kao "gospodar ljudi svih zemalja", uzeo je naslov Kralj etiri strane svijeta Sargon je osvojio Mari, Jarmuti i Eblu sve do gorja Taurus. Na taj je nain osigurao trgovake putove, te su se zalihe drveta i dragog kamenja slobodno mogle prevoziti Eufratom do Akada. Za njega se vee legenda da ga je majka ostavila na obali Eufrata, gdje ga je naao vodonoa Aki koji ga je vaspitao, a da ga je boginja Itra zavoljela I prolasila carem Akada. Okrunio se u hramu boice Enlil (Uruku). Njegovi nasljednicu su : Rimu ( 2284-2275), Manitusa (2275-2260), Narmasin ( 2260-2223), arkaliari ( 2223-2198).
3

Rimu ( 2284-2275 ) bio je drugi kralj Akadskog Carstva. Bio je sin kralja Sargona Velikog i kraljice Talultum, brat sveenice Enheduane. U nekoliko su gradova pronaeni zavjetni darovi koje je on ostavio. Vladao je devet godina, kako je zapisano na Sumerskom popisu kraljeva. Naslijedio ga je brat Manituu, preko kojeg je bio stric Naram Sina. Guio je pobune koje su nastale u Sumeru I Elamu. Stigao do Perzijskog zaljeva. Manitusa ( 2275-2260 ) - poduzeo pohod na Elamu, Anan I irihum. Provalio u jugozapadnu oblast Irana, u unutarnjoj politici htio uvrstiti Akadsko Carstvo. Narma-sin (2260-2223) bio je akadski vladar i unuk Sargona Velikog. Zadnji veliki kralj Akadske drave. U njegovo vrijeme je dolo do velikih pobuna babilonskih gradova , Elama, Simuruma I Marsdanama na istoku, na jugu Magana a na zapadu Mari. Narma-sin znatno proiruje dravu I on se naziva Kraljem etiri strane svijeta. U posljednim godinama svoje vladavine morao je sklopit ugovor sa elamskim kraljem Hitom. arkalisari ( 2223-2198 ) vodio borbu protiv neprijatelja Akada. Uguio ustanke u Sumeru, pokorio Amoriane. Njegova vladavina je ispunjena ratovima sa Gutejcima iz gorja Zagors. Elam postaje ne zavisan od Akada.

Akadsku dravu unitili su dijelom plemena Gutejaca sa Zagros planina zbog provala, a ponajvie zahvaljujui sumerskoj renesansi i tzv. Treoj dinastiji iz Ura (2118-2007), koja je ponovno stekla kontrolu na jugu Mesopotamije. Glavni vladar tog perioda bio je Ur Nammu. Koji je sastavio jedan od prvih poznatih popisa zakona Zapadne civilizacije. Zakonik je sauvan samo u dijelovima, ali zna se da su se kazne najee plaale u materijalnim dobrima. Zakonik je puno posvetio standardiziranju mjera i utega u emu se vidi tadanja vanost trgovine.

Religije Mesopotamije : Religija Mezopotamaca javlja se kod Sumerana i razvijaju je drugi narodi Mezopotamije; kao takva odrala se i antikom dobu. Svaki Mezopotamski grad imao je svoga osobnog boga zatitnika kojemu je u gradu bio izgraen stepenasti hram u obliku kule sa svetitem na vrhu - zigurat.

Popis glavnih mezopotamskih boanstava:

Ea bog mudrosti, Tamuz bog vode I nazvan sinom dubine vode, Tipak bog ritualnog pranja, Ninazu bog koji poznaje vodu, Enlil vrhovni bog zemlje, nazvan Velikom planinom , Anu bog neba, Sin-bog mjeseca, Babar bog sunca, Itar boginja prirode, ivota, raanja koja je u ratu predstavljena u vidu zvijezde Venere.

U mitologijskoj umjetnosti glavni simboli su drvo ivota I drvo istine. uvari kue u Sumeru : Bog Anu otac bogova Boginja Ninmah boginja majka Tamuz istinski sin.

Vrhovono trojstvo bogova : Anu bog neba, Enlil bog zemlje, Ea bog vode I znanja. Drugo mjesto boanstva : Sin bog mjeseca, ama bog sunca, Adad bog oluje I Itar boginja snaga prirode. Toteizam : najstariji oblik ljudskog vjerovanja. Jo su praljudi vjerovali u vezu izmeu ivotinja I biljaka, kao to postoji veza meu ljudima. To je vjerovanje u biljeke I ivotinje iz koga se razvilo vjerovanje da je neka ivotinja ili biljka njihov rod ili rodbina. Smatrali su je svojim pretkom.

STARO BABILONSKO CARSTVO

Babilonija, kasnije i Babilonsko carstvo, bila je nekadanje kraljevstvo u Mezopotamiji u razdoblju izmeu 1900. g.s.e. ili 1800. g.s.e. pa do propasti 539. g.s.e. Nalazila se na donjem toku rijeka Eufrat i Tigris, otprilike izmeu dananjeg irakog grada Bagdada i Pe rzijskog zaljeva. Kulturni centar podruja bio je grad Babilon, a tijekom postojanja osvajali su ga i njime vladali vladari vie raznih plemena.. Osniva prve babilonske dinastije je Semit Samuabumom. Vrhunac starobabilonskog razdoblja predstavljala je bez sumnje vladavina kralja Hamurabija koji se uspio izdii iznad svojih takmaca, ve spomenutog Rim-Sina iz Larse, kraljeve Marija i ami-Adada I.

Hamurabi (1792-1750) Najznaajni vladar Babilona, ujedno i Starog Istoka. esti vladar po redu u prvoj Babilonskoj dravi. Hamurabi je politiki ujedinio Mezopotamiju, uredio je uzornu dravnu upravu. Poslije smrti amsi-adada od Asura zaposjeo je neke gradove na Eufratu i Tigrisu i time ojaao svoj poloaj. Od 1776 do 1768 g. s.e. pripremao se za napad na Asiriju, Elam, Enun, Malgium, zbog ega ove drave stvaraju koaliciju protiv Babilona. 1763 g.s.e. osvojio je Larsu, 1762 g.s.e. pobjeuje savez Gutejaca, 1761 g.s.e. osvojio Mari, 1756 g.s.e. razorio grad Enunu. No, Hamurabijeva vladavina ne smije biti gledana samo kroz vojna osvajanja. Njegov zakonik govori i o naporima oko ustrojstva uinkovite i dravne uprave. U zapisima naenim u Larsi, nalaze se i pisma u kojima vladar odgovara na upite svojih podanika i rjeava zahtjeve u vezi prava na zemlju i slinih problema. ini se da je Hamurabi bio vrlo dostupan svakom podaniku koji je imao neku albu. Koliko se iz sauvanih dokumenata moe vidjeti, kao to je bio uspjean diplomat i vojskovoa, bio je i uspjean upravitelj. Hamurabijev zakonik Hamurabijev zakonik je skupina pravnih popisa to ih je u jedinstvenom zakonodavnom djelu izdao 1792.-1750. g.s.e. babilonski car Hamurabi. Hamurabijev zakonik predstavlja najpoznatiji i najbolje sauvani zakonik drevne Mezopotamije. Pisan je klinastim pismom. Hamurabijev zakonik pronaen je 1901. godine u iranskom gradu Suzi (oblast starog Elama) od strane Jean-Jacques de Morgan, gdje ga je kao ratni plijen oteo elamianski kralj utruk Nahun. Hamurabijev zakonik je iznimno podrobna kodifikacija babilonskog prava i ujedno dragocjen izvor o gospodarskim i socijalnim prilikama drevnih civilizacija antikog Istoka. Iako istie da je nastao kao zatita slabih od jakih, podrava tradicionalnu klasnu podjelu jer su kazne pripadnicima niih klasa za isti zloin otrije. Najstariji pisani zakonik, sadri 284 lana koji se tiu javnog i privatnog prava. Zakonik se sastoji iz tri dijela : uvod,
6

zakonik u uem smislu, zavretak. U hamurabijevom zakoniku moe se nai poznato naelo Oko za oko, zub za zub . Neki od zakona : o Ako graanin skriva slugu palae i ne preda ih na glasnikov poziv, vlasnik kue bie ubijem o Ako ovjek izvadi oko drugom ovjeku, ima da se oko i njemu izvadi. (oko za oko) o Ako on slomi kost drugom ovjeku i njegova e kost biti slomljena o Ako ovjek slomi zube sebi ravnom po statusu i njemu treba da slome. (zub za zub) o Ako neko napadne ovjeka vieg po statusu od svog, treba da javno primi 60 udaraca biem za volove o Ako ljekar izlijei slomljenu kost, pacijent treba da mu plati 5 ekela u novcu. o Ako rob napadne gospodara, treba da mu se odsjee uho. o Ako ovek iskopa oko neijem robu, ili mu slomi kost, treba da plati pola od vrijednosti njegove. o Ako graditelj izgradi kuu za nekoga, i ne izgradi je valjano, i kua se srui i ubije vlasnika, onda graditelja treba dati da se ubije. o Ako graditelj gradi nekome kuu i zavri je, onda treba da mu se plati dva ekela u novcu po svakom sar-u povrine. Veliki broj lanaka zakonika posveen je branom porodinom i nasljednom pravu. Car se u praksi obraunavo sa tradicijama patrijarhalne porodice. Mu je imao pravo da na mjestu ubije enu-nevjernicu i njenog zavodnika. Za sauesnitvo u ubistvu svog supruga ena-prevarnica je nabijana na kolac, a za hravo ponaanje i rasipnitvo ena je istjerivana iz kue ili pretvarana u robinju. Sin koji udari, odnosno, oamari oca kanjavan je odsjecanjem ake, dok se batinanje sina uopte nije smatralo prijestupom. Iako je brak u sutini bio monogam, bilo je izuzetaka kada je mu mogao dovesti drugu enu (ako mu prva ne podari potomstvo ili je bolesna), ali je duan da zadri prvu enu, u odnosu na koju je druga ena u podreenom planu. Neka od pravila zakonika su : o Ako ovjek uzme enu i ona mu ne rodi djecu, i on odlui da uzme drugu enu i dovede je u kuu, toj drugoj eni ne treba da se prizna jednakost sa prvom. o Ako neko donese imovinu u punevu kuu, i plati tirhatu (tirhatu je neobavezan poklon nevelike vrijednosti koji mladoenja daje nevjestinom ocu), gleda za drugom enom i kae svom puncu: Ja ne elim tvoju kerku, mladin otac moe da zadri sve to je dobio. o Ako je ovjek donio imovinu u tastovu kuu i platio tirhatu(tirhatu je neobavezan poklon nevelike vrijednosti koji mladoenja daje nevjestinom ocu), ako onda otac devojke kae: Ja ti neu dati svoju kerku, onda treba da vrati duplo sve to je dobio.
7

o Ako ovjek poeli da se odvoji od ene koja mu nije rodila djecu, on treba da joj da iznos njene tirhatu i miraza kog je donijela sa sobom iz oeve kue, i nek je pusti da ide. o Ako se ena posvaa sa muem i kae: Ti nisi dobar (poniava me) prema meni, razlog za eninu presudu mora biti opravdan. Ako je nevina i nema greke na njenoj strani, onda krivica ne smije napasti ovu enu i smije uzeti miraz i vratiti se u kuu roditelja. Ako nije nevina, ali ostavi mua i upropasti kuu, poniavajui mua, treba da se baci u rijeku. o Ako ovjek eli da istjera sina iz kue, i odlui to prije sudije: Ja elim da izbacim sina, tada sudija treba da ispita njegov razlog. Ako je sin kriv zbog razloga radi kojeg pravno ne treba da ide iz kue, otac ga ne moe izbaciti. o Ako sin tue oca, sinu se treba osjei ruka. Zemljino pravo Jo od Akadskog doba primjeeno je davanje zemlje, hramova u privatne ruke. To je pojaano u babilonskoj dravi. Zemlja na sjeveru data je na obraivanje privatnicima, najprije slobodnim seljacima. Radi redovitog branja poreza sav je zemljini posjed ubiljeen u propisima na glinene poloe.

Privreda i trgovina Pogodan geografski poloaj Babilona doprinio je razvoju trgovine. Novani su poslovi najveim dijelom u rukama sveenika. Za plaanje sluilo srebro, rijetko zlato u obliku ipke, prsten, zlatna ploica. Trgovina vie nije samo u rukama drave njome se poinju baviti i trgovci. Trgovina je bila unutranja ( uvoze se robovi, stoka, zaini, kamenje, drvo i kovina) i vanjska ( izvoze se vuna, ulje, ito, obrtniki proizvodi). Zlato su nabavljali u Nubiji, srebro u Elamu, bakar u Kipru i junoj Arabiji, drvo ovisno prema vrsti u Armeniji i u gorju Amanus. Babilon je tranzitna zemlja za trgovinu iz Indije prema cijelom sredozemnom prostoru. Trgovaki su se poslovi obavljali pred svjedocima uz priznanje kralja.

Drutveni poredak Kralj i njegova porodica, dvor Namjesnici ( vrhovni sud, inovnici, veletrgovci, visoko svetenstvo) - mukenum Slobodnjaci ( slobodni obrtnici i seljaci) avilum Poluslobodnjaci ( pekari, pivari, kovai, i pastiri) Robovi imaju najmanja prava, slue u kui ili polju vardum
8

Pad Babilona Kasiti Hamurabijev sin i nasljednik Samsu-iluna (oko 1749.-1712.g.s.e.) uspio je odrati vlast nad veinom teritorija to ga je naslijedio, no ve su se tada pojavili ozbiljni problemi i borbe za prevlast. U tome su prednjaili Kasiti, primorski narod, te Rim-Sin II. iz Larse. Upravo je to postupno dovelo do slabljenja babilonske moi. Kasiti se prvi put spominju u dokumentima iz razdoblja Samsu-ilune, a ini se da su bili opasnost za Babiloniju kroz itava ova dva vijeka. Istovremeno, u primorskom dijelu, uz obalu Perzijskog zaljeva, jaala je snaga vladara Iliamaile, koji je polako osvajao juna babilonska podruja. Iliamaila nije imao snanih nasljednici, a vladari primorja sve su vie slabili, dok i oni, poput Babilona, nisu pali pod vlast Kasita. U Larsi je Rim-Sin II., neak Rim-Sina I., uspio pridobiti neovisnost, no nakon pet godina je pobijeen i ubijen, te su kao jedine tri sile na tom podruju ostali Babilonija, Kasiti i primorske zemlje. Iz itavog ovog razdoblja vrlo je malo podataka, a jedina poznata injenica jest da su Babilon 1595. g. s.e. zauzeli Hetiti, predvoeni kraljem Murilijem I. Zna se da je poetkom 16 vijeka s.e. u Babilonu vladala jedna kasitska dinastija s kraljem Agumoa III. U XIII. vijeku s.e. pojavila su se dva neprijatelja Babilona, Asirija pod Tukulti-Ninurtom na sjeveru , Elam pod Unta-Nipiri na jugu.

ASIRIJA
Zauzima je malu teritoriju du gornjeg toka rijeke Tigrisa, teritoriju koja se protezala od donjeg toka Zaba na jugu do planine Masios na sjeverozapadu. Odatle i naziv Asirski trokut. Unutar ovog trokuta, ili vrlo blizu njemu, smjestili su se svi vani gradovi toga kraja: Aur, Niniva, Arbela i Kalah. Zemlja Asur kasnije Asirska drava ime dobila po gradu Asuru koji lei na obali Tigrisa. Drava Asur prvi put se spominje u XX. vijeku s.e. . Jezik je dijalekt akadskog jezika. Od petog do etvrtog milenija s.e. na teritoriju Asirije ivjela su subarejska plemena. 1960-1400 g.s.e. Stara Asirsko Carstvo 1400-1000 g.s.e. Srednje Asirsko razdoblje 9-7. vijek s.e. Novo Asirsko Carstvo

Privreda Asirci su se bavili stoarstvom, zemljoradnjom, itarstvom, voarstvom, trgovinom. Razvili su metalurgiju (bakar, bronza). Pored ovoga i rijeke su bile bogate ribom, dok su na breuljcima uspijevali vinogradi. Od materijala, koristila se glina za izradu opeka, te mosulski mramor. U polupustnjskom dijelu postoje zalihe soli. Uzgajali su pamukovo drvo, razvili su zanat ( izraivali su staklo, pravili vrata sa ukrasima, razvio se kameno -rezaki i tesaki zanat). Trgovina Asirije Imali su trgovake kolonije sa Hetitima. Trgovali su sa Malom Azijom ( zbog metala), spominje se trgovina u Kil-Tepe zbog zlata, srebra. Asirski zakonik To je jedan dio sudskog zbornika u kome se od 79 lanova 51 lan tie porodinog prava. Ovaj zbornik sastavljen je otprilike sredinom drugog milenija s.e. . Njegov tekst naen je u ruevinama stare prijestolnice Asirije gradu Auru. Poloaj ena u Asiriji : po porodinom pravu ena je bila u poloaju robinje. ena nije imala pravo da raspolae imovinom, niti da prodaje. U sluaju preljuba mu je mogao ubiti enu, tui, unakaziti, oiati.

10

Prvo uzdizanje Asirije U XV. vijeku s.e. Asirija se nalazila pod vlau mitanskih careva. Mitanski car auatar potukao je Asiriju i osvojio grad Aur, ali Mitansko Carstvo poelo je da slabi to je iskoristio Asurubalita ( 1365-1330) te je oslobodio Asiriju od mitanske vlasti i na taj nain zemlji obezbjedio priznanje. On je pod svoju vlast podvrgnuo podruje u sjevernim gorama, doao je do Eufrata ime je otvorio put za trgovinu sa Sirijom. U Babilonu vlast je utvrdio rodbinskim vezama. Nasljednici Asurubalita : Adad Nirari I. prodire na zapad sve do Sirije i osvaja prostran teritorij od Harana do Karhemia. Salmanasar I. (1274-1245) vodio je pohode prema istoku i sjeveru ime je zakljuio osvajanje istonog dijela kraljevstva Mitani. Tukulti Ninurta I. (1244-1208) razorio Babilon. raljevstvu. Vani su bili i pohodi ovog kralja prema sjeveru, sjeveroistoku i zapadu, gdje je pobijedio Hetite, Tiglatpalasar I.uspostavio nekadanju mo Asirije. Na fenikoj obali osvojio vane gradove : Biblos, Sidon, Arvad i nametnuo danak. Priznao ga i Egipat. Vodio je pohode i na Babilon. Nova opasnost za Asiriju bili su Armejci koji su vrili upade u Asiriju. Tiglatpalasar I. ih je pobjedio i potisnuo na zapadnu obalu Eufrata. Poslije njegove smrti Asirija slabi i gubi svoje teritorije.

Drugo uzdizanje Asirije Asurnazinpal II. (884-859) udario temelje vojnoj moi Asirije. Historiarima je dosad poznato 14 velikih pohoda u 24 godine njegove vlasti. Poveo je tri pohoda prema istoku, odakle je doveo stanovnitvo kao roblje u Kalah. Poveo je takoer vie pohoda prema sjeveru i sjeveroistoku, gdje je osvojio zemlje Urartu i Nairu, gdje je proveo opse ne administrativne mjere koje su mu osigurale stalne prihode kroz cijelo kraljevanje. Kroz itavo vrijeme svoje vlasti ratovao je i na zapadu, gdje su Asirci stigli i do Sredozemnog mora. U ovom je razdoblju zapoela podjela carstva na provincije s upraviteljem na elu, iz kojih je redovito morao stizati porez. Pokorio je Karhemi. Salmanasar II. (858-824) vladao u drugoj polovici V. vijeka s.e.. U toku svoje 35godinje vladavine izvrio je 32 pohoda. Vodio je borbe na svim granicama svoje drave. Na zapadu je pokorio Bit-Adin. Veliki otpor mu je pruala Damaska. U bici kod Karkara 854 g.s.e. odnio je veliku pobjedu nad siriskim trupama, ali nije pobjedio jer je i Asirija imala velike gubitke. Izrael, Tir i Sidon su slali caru danak, pokorio je i dio Babilona. Tiglatpalasar III. (745-727) obnavlja osvajaku politiku iz vremena prvog i drugog uzdizanja Asirije. Smatra se pravim osnivaem Asirije. Znatno je oslabio Urartu zemlju
11

koja je uvijek bila prijetnja Asiriji. Pokorio Aramejska plemena i obnovio vlast u Asiriji, Siriji, Fenikiji, Palestini. Osvojio je Karhemi, Samal, oblasti Livana i dolazi do Sredozemnog mora. Zauzeo je Damsku 732 g.s.e. i time otvorio trgovake i vojne puteve u Siriju i Palestinu. Zauzeo junu Mesopotmiju sve do Persijskog zaljeva 729g. s.e. zauzeo je Babilon. Salmanasar IV. (727-722) opsjeo Tir i Izrael. Proveo je vanu reformu: ukinuo financijsko-ekonomske povlastice i poreske privilegije starih gradova: Asirije, Babilona, Aura i Nijoura. Zbog te reforme protiv njega je dignut ustanak i svrgnut je. Na prijestolje dolazi njegov brat Sargon II.

Sargon II. (722-705) poduzeo pohod na Siriju, tako je potukao Izrael i odveo u robstvo preko 25 000 Izraelaca. Potinio je Tir. U bici kod Rafije Sargon II. zadao je potpun poraz Hanonu knezu Gaze i egipatskim trupama koje je faraon bio poslao u pomo Gazi. Pokorivi Karhemi ovladao je cijelom Sirijom, granice su bile od Male Azije do Arabije i Egipta. Veliku pobjedu odnio je i nad Urartinu i Babilonu. Asirskog cara je priznao Kipar. Sagradio je sebi prijestolnicu u Dur arlu. Sargon II. poginuo je u bitci 705. g.s.e. a naslijedio ga je sin Sanherib.

Upravljanje dravom Po svome dravnom ureenju Asirija je sva vlast bila koncentrirana u rukama cara kao predstavnika boga Aura na zemlji. Postojala su samo tri ogranienja njegove vlasti o kojima je morao voditi naroitu brigu: religija, steena prava i plemstvo. Kralj je bio i vrhovni sveenik boga Aura, i vrhovni zapovjednik vojske, i jedini zakonoda vac, i vrhovni sudac. Bio je vlasnik sve asirske zemlje, te je kontrolirao svu trgovinu. Dvorski je ivot bio pod snanim utjecajem harema u kojem su odrastali i kraljevi nasljednici, koji su, dostigavi odreenu dob, smjetani u posebnu kuu nasljedstva gdje su stjecali potrebna znanja za voenje zemlje, a potom su preuzimali i svoju ulogu u voenju zemlje, esto kao kraljevi namjesnici. Posebnu, vrlo utjecajnu ulogu, imali su i pisari. itav sistem dravne uprave bio je sastavljen u slubi vojske i osvajake politike asirskih careva. Prema sauvanom spisku inovnici su imali 150 dunosti. Gradovi i oblasti sa stalnim naseljenim stanovnicima plaali su porez u zlatu i srebru. Porez od seljaka ubiran je u naturi. Carina je ubirana i od brodova koji su pristizali u Asiriju. Porezi i carina ubirali su se od statistiki spisak, koji je sastavljen za vrijeme popisa stanovnitva i imovine. Sud je bio pravedan. Krivicma su znali odrezati usne, nos, ui, prste. Postojale su i tamnice. Najveom se kaznom smatrala okrutna smrt. Car se smatrao vrhovnim svetenikom i sam je vrio vjerske obrede.
12

Kultura Asirije Asirci su kulturu preuzeli od drugih naroda: od Mesopotamije su preuzeli sistem klinastog pisma, religiju, knjievna djela, neke crte umjetnosti i nauna znanja . Od starih Sumeraca uzeli su neka imena i kultove bogova, arhitekturu i graanski materijal. Od Babilonaca su preuzeli sistem mjerenja i novac. Pravili su statuete i ispisivali reljefe naroito scene lova. Pad Asirije Egipat za vrijeme Psametiha I. odbacio je asirsku vlast. Poeli su ustanci u Siriji, potencijalna opasnost od Elama i Urartu. Opasnost od nomadskih plemena sjeverno i istono od Asirije, Kimerci, Skiti, Meani i Persijanci. Godine 612 s.e. pala je Niniva od strane Medije i Babilona. Godine 605 s.e. nestala je cijela Asirska drava u bici kod Karhemia gdje su babilonske trupe potukle posljednje asirske odrede.

13

PERZIJSKO CARSTVO
ivot u Starom Iranu Iran je gotovo sa svih strana izolovan i zatien planinama. Na jugu i jugozapadu Iran okruuje juno iranski planinski obru, na sjeverozapadu Iran je od Mesopotamije odvojen planino Zagra, a na istoku planine Braguj i Solomonove. Planine dijele Iran od zapadnog dijela sliva Inda. U staro vrijeme Iran je nosio naziv Elam. Najstarija plemena Irana su : Persau (Persijanci) i Madai (Meani) koji se pojavljuju u IX. vijeku s.e. na asirskim natpisima. Nastanjili su se na oblasti zapadnog i junog Irana. ivjeli su nomadskim stoarskim ivotom. U svetim knjigama starih Persijanaca koje nose naziv Zend Avesta sauvani su odlomci tog starog stoarstva. Pas i maka su bile svete ivotinje.

Medijsko Carstvo Medijsko Carstvo je stvorena u Aziji u VIII. vijeku s.e. na prostranoj Iranskoj visoravni. Medijsko Carstvo bilo je prvo iransko carstvo. Osnivaem Medijskog Carstva smatra se Dejok, plemenski voa kojeg su medijski plemii izabrali da rjeava sporove, a potom i medijskim kraljem. Danas gotovo i ne postoje povijesni dokumenti pisani medijskim jezikom, a nije poznato ni kakvim su pismom pisani. Iz doba Medijskog Carstva pronaena je samo jedna bronana plaketa koja datira ranije od ahemenidskog razdoblja, a radi se o zapisu na klinastom pismu pisanom na akadskom jeziku koji datira iz VIII. vijeka s.e. ali ne spominje medijske nazive. Vladari : Dejoks (728-675), Fraort (675-653) Kijaksar ( 653-585) Askijag (585-550).

Za vrijeme vladavine kralja Kijaksara Medijska drava dostigla je vrhunac svoje moi i teritorijalnog prostora. Na razvalinama Asirske drave Kijaksar je stvorio novo snano Medijsko Carstvo kome je prijedinio plemenske oblasti Persije, Kapadokiju i Jermeniju. Ratovao je 5 godina sa Libijom, ali je nije uspio osvojit. Sredinom VI. vijeka s.e. prestalo

14

je da postoji Medijsko Carstvo sa posljednjim carem Askijagom. Medija je pokorena od strane Kira i od nje je stvorena pokrajana Perzijskog Carstva. Porodino stablo Shematski prikaz obiteljskog stabla Medijaca i njihovih rodbinskih veza s Babiloncima, Lidijcima i Perzijancima:

15

Perzijsko Carstvo Kir II. sredinom VI. vijeka s.e. stvara se jaka Perzijska drava, osniva te drave je bio Kir II. Osvojio je Ekbatanu prijestolnicu Medije i tako Mediju prijedinio Persijskoj dravi (550g.s.e.) vrlo brzo osvojio je i Jermeniju, Kapadokiju, Lidiju i Babilon. Zauzimanjem Babilona Kir je krenuo dalje na zapad gdje je vodio miroljubljivu politiku: obnovio je Jeruzalem, dozvolio Judejcima da se vrate iz babilonskog robstva u domovinu. Pristupio je obnovio Fenianskih gradova. Za Egipat su mu bili potrebni feniki brodovi jer nije imao dovoljno jaku flotu. U Fenikiji i Palestini pripremao je ishodita za razvijanje vojnih snaga s ciljem da ih prebaci u Egipat. Ovaj potajni plan Kir II. nije ostvario jer je umro 529 g.s.e. u bici sa Skitima. Kambiz (529-523) Kira II. je naslijedio njegov sin Kambiz. Kambiz se suoio sa pobunama u zemljama koje je njegov otac osvojio, ali ne i vrsto povezao sa Perzijom. Kambiz se usmjerio na Egipat u kojem je tada vladala 26. saiska dinastija. U vrijeme nje Egipat jaa. Oslonjajui se na svoju veliku vojsku i na jaku flotu saveznika Feniana, Kipara, Samljana Kambiz je 526 g.s.e. krenuo u pohod na Egipat. Egipanu su pruili dobar otpor u bici kod Peluzija i prilikom odbrane Memfisa. Persijanci su pokorili Egipat 525g.s.e. Kambiz je imao ne uspijean pohod na Etiopiju. Njegovo odsustvo iskoristio je svetenik Gaumata i podigao ustanak preko Kira. Veliko Persijsko Carstvo nakon Kambizove smrti se poelo raspadati. Brzo je dolo do brojnih ustanaka u Carstvu: u Suzijani, Babilonu, Mediji protiv Persije. U ustancima su uestovali robovi i sirotinja. Darije I. (521-486) naslijedio Kambiza. Pod Persijskom vlau opet su se nale: Persija, Suzanija, Medija, Asirija, Egipat, Skitija, Margijana, Satagidija. Reforme Darija I. : sproveo je niz reformi da ojaa unutranjost Perzijske drave. itavu dravu podjelio na niz oblasti (satrapije), razrezao svakoj oblasti odreen danak koji se morao redovno plaati carskoj blagajni. Sproveo je novanu reformu utvrdivi za cijelu dravu jedinstvemu zlatnu monetu (darik-8.4 gr. zlata). Izgradio iroku mreu puteva i reorganizirao vojsku. Spoljna politika Darija I. : kako bi doao do indijskog zlata, teei da prodre dalje u Indiju Darije I. je naredio da se ispita tok Inde i pomorski put od ua Inda do Crvenog mora. Da bi to vre povezao Egipat sa Mesopotamijom i Iranom pomou pomorskog puta zavrio je velike radove koje je faraon Nekao II. bio poeo na prokapanju kanala od Nila do Crvenog Mora. Posebnu Darijevu panju privlaile su zemlje koje su leale sjeverno od Irana: Baktarija i Saka. Proirio je Persijsku teritoriju od Kavkaza na sjeveru do Inde na istoku. Spremao se da osvoji oblasti u Europi i prenese vlasti persijske drave na 3 kontinenta. Pribliavi se podrujima Egejskog mora nastanjenim grkim plemenima Darije je otpoeo sistematsku pripremu za dalje prodiranje na zapad, imajui za cilj da osvoji sve Grke oblasti. Otpoevi borbu sa

16

Grcima, osvojio je Trakiju, dijelove Makedonije i Samos, te druga Grka ostrva, stigavi do obale Egejskog mora. Time je poeo period dugotrajnih grko-persijskih ratova.

Organizacija Persijske drave Uprava je bila centralizirana. Car inovnici koji su u carevo ime upravljali pojedinim granama centralne uprave financije, sudstvo, vojska. Lini carev sekretar sastavljao je carske ukaze Sudstvo sudija se bira na doivotnu funkciju Dravni inspektori inovnici koji su bili knjigovoe

Privreda i trgovina Persijske drave Trgovaki putevi, trgovina i privreda Medijskog Carstva Najvaniji trgovaki putevi bili su : Karavanski koji se spaja sa obalom Perzijsko zaljeva. Iz doline Tigrisa na istoku, iz istonih oblasti Irana u Indiju Iz Mesopotamije vaan trgovai put vodio je u u dolini Dijale u oblasti Medije iz prijestolnice Medije (Ekbatane) vodio je veliki trgovaki put u Suzijanu, a dolinama Kabula otvarao je put u Indiju. Kovanje zlatne manete proglasio je iskljuivo za pravo centralne vlasti. Lokalni vladari i upravljai pojedinih oblasti i gradova dobili su pravo da kuju srebreni i bakreni novac. Darije I. je odredio razmjere poreza koje su pojedine oblasti imale da plaaju carskoj blagajni u skladu sa svojim privrednim razvitkom. Izgradnja puteva bila je od velikog znaaja za trgovinu. U tu svrhu Persijanci su iskoristili veliki broj starih hetitskih i asirskih puteva prilagodivi ih potrebama vojske, trgovine, prevoza pote. U raznum podrujima Irana bilo je zlata, srebra i olova. Postojanjem metalne rude doprinjelo je razvitku metalurgije. Upotrebljavale su se koije. Velika magistrala tzv. carski put : od Egejsko primorja Male Azije do centra Meurijeja. On je iao od Efesa ka Surdi i Suzi, preko Eufrata, Jermenije, Asirije niz Tigirs. Medijci su kao i druga iranska plemena koja su naselila na zapad Iranske visoravni ivjeli su pastirskim nainom ivota. Njihova glavna gospodarska djelatnost jo od vremena kada su zajedno s indoarijskim roacima ivjeli u stepama istono od Kaspijskog jezera bilo je stoarstvo, odnosno uzgoj konja,
17

goveda, ovaca, te rijee domaih koza. Bili su poznati kao najbolji uzgajivai konja svog vremena; ak i prije njihovog naseljavanja planina Zagrosa njihovi konji bili su poznati u Mezopotamiji. Bili su vjeti i u metalurgiji, posebno u obradi eljeza, pa su izraivali najjaa i najbra bojna kola tog doba.

SIRIJA I FENIKIJA
Sirija obuhvata podruje izmeu gorja Amanos na sjeveru i Sinaju na jugu. Ono se donekle podudera sa zemljama dananjom Sirijom, Libijom i Izraelom. Jugozapadno od Sirije nalazio se Egipat, istono od Sirije nalazio se Babilon i Asirija, sjeverno -istono drava Mitani, sjeverno Hetska drava, zapadno od Fenikije na Sredozemnom moru prostirala se kritsko pomorska drava. Obala Sirije zvala se Fenikija bila je povezana trgovakim putem sa ostrvima istonog Mediterana sa Kiprom, Kritom i arhipelagom Egejskog mora. Sirija i Fenikija tokom cijele svoje historije bile su pocjepane na niz sitnih drava koje su stalno ratovale meu soobm. itava Sirija predstavljala je veliko bojite na kome su se stalno razvijale vojne snage. Fenikija ona se sastoji od vie malih ravnica koje razdvajaju brda koja se proteu od mora prema unutranjosti. Svakom ovom ravnicom upravljao je po jedan pomorski grad. U staro doba gradovi su bili sagraeni ili na stjenovitim otocima u blizini obale kao Tir i Arvad ili na obali gdje su stvarani mali zaljevi kao kod Tripolisa i Biblosa. Fenikija je bila bogata itom, voem, vinom. Najstariji gradovi: Ugarit, Biblos, Sidon, Tir, Beritu. Egipat osvojio Siriju i Fenikiju Sredinom II. milenija s.e. Sirija i Fenikija padaju pod vlast Egipta. Faraoni 18te dinastije osvajaju Siriju sve do Eufrata. Potinjavaju sebi sirske gradove i nameu im danak. Na elu mnogih osvojenih gradova nalazili su se doma ljudi koje su postavljali Egipani tzv. kneevi. U XIV. vijeku Egipat gubi snage u Siriji i njih smjenjuju Hetiti. Hetiti su kolonizovali sjevernu Siriju i potinlije svom utjecaju, u XIV vijeku Egipani su bili prinueni da Hetitima predaju svoje pozicije u prednjoj Aziji, ali uskoro su se u Siriji pojavili novi osvajai pomorski narodi.

18

Privreda Fenikije i Sirije Bavili su se stoarstvom i zemljoradnjom. Stvorili su terasasti sistem zemljoradnje, navodnjavanje je bilo pravilno rasporeeno po terasama. Terase su koritene za uzgoj vonjaka i vinograda. Uzgajali su penicu, jeam, proso, lan, masline. Zanatsvtvo : pojavilo se rano. U planinama Libona postojala je eljezna ruda ije vaenje i obrada nisu predstavljali veliki tehniki problem. Njihova obrada metala je bila vrhunska. Bila razvijena tkalaka proizvodnja. Feniani su proizvodili purpurnu boju visoke kvalitete, kojom su bojili tkanine te tajnu njezine proizvodnje sebino uvali. Boja se dobivala iz nekih vrsta koljki, a cijena haljina je bila toliko visoka da su ih mogli kupiti samo najbogatiji. Po ovoj boji, Feniani su dobili ime. Grci su ih nazvali Phoiniki od njihov rije za ljubiast. Trgovina Na trgovinu Fenikije su utjecala tri faktora : geografski, poljopriveredni i zanatski. Feniki gradovi leali su na raskrsnicama vanih trgovakih puteva koji su zemlje prednje Azije spajali sa bbazenom Egejskog mora, sa Afrikom i Arabijom. Trgovina je voena kopnenim i pomorskim putem. Karavanski trgovci kretali su se iz Male Azije, iz Mesopotamije, iz Arabije, sa Crvenog mora i iz Egipta stiui u gradove na fenikoj obali. Jo u IV. mileniju s.e. u doba starog carstva Egipani su izvoze iz Fenikije raznu robu: vino, maslinovo ulje, stoku, ito, kozmetike preparate. Fenike kolonije Feniani osnivaju itav niz kolonija po itavom bazenu Sredozemnog mora. Jo u XVI. vijeku s.e. feniani kolonizuju Kipar, jedan dio primorja Male Azije, podruje Egejskog mora. Feniani su birali za svoje trgovake faktore ostrva koja lee blizu obale, te na raskrsnicama vanih trgovakih puteva. Kolonizovalai su: Rodos, Tasos, Samotraku, ostrva u grupi Kiklada i Sporada moda ak i preko Helesponta i Bosbora prodiru na Crveno more stiui do sjeverne obale Male Azije i Grkog podruja. Tir vodi zamanu trgovinu u zapadnom dijelu Mediterana gdje su iseljenici iz Tira osnovali veliki broj kolonija. Na Siciliji su Feniani osnovali grad Ro-Melkart. Grad Karalis na Sardinij takoer su smatrali Fenikom kolonijom. Feniani su kasnije osnovali u dalekim zemljama stalne kolonije: Kartaga (Sj. Afrika) osnovana 814g. s.e. Tingis(Tanda), Celis (Azila). U Mesopotamiji su osnovali kolonije grad Edanu. Na Kipru Kart-Hadat.

19

Feniko alfabetno pismo To je najvea tekovina fenike kulture. U Fenikiji se pojavila u XIII vijeku s.e.. Razvoj trgovine doprinjeo je razvoju pisma. Svaki glas obiljeava jedna znak, tako je nastao prvi alfabet od 22 slova. Iz Fenikog alfabeta razvilo se starojevresjko pismo, zatim punsko pismo, od fenikog pisma razvilo se i etiopsko pismo te i starogrki alfabet.

NOVOBABILONSKO CARSTVO
(612-538 s.e.)

Iako oslabljen kasitskom invazijom, Babilon je i dalje zadrao znaenje vanog ekonoskog centra Mezopotamije. Krajem II. milenija s.e. u junom dijelu Mezopotamije pojavilo se semitsko pleme Haldejaca koje je osvojilo junu Babiloniju. Vodili su upornu borbu sa Asirijom. Nakon smrti Asurbanipala cara Asirije Babilon se oslobaa Asirske vlasti i u savezu sa Medijom zadaje Asiriji posljedni udarac. Nabopolasar asirski vojskovoa proglaava se babilonskim carem. 612 g.s.e. potpuno je sruio Niniva. Na ruevinama Asirskog carstva nikla je nova Babilonsko Haldejska drava. Prijetnju Babilonu je predstavljao Egipat. Nabukodonosor II. (604-562) sin i nasljednik Nabopolasara. Skupio je veliku vojsku i Egiptu zadao presudni udarac kod Karhemia 605g.s.e. Tako je Nabukodonosor zauzeo Siriju prodrijevih do samih granica nilske delte. Dolio je do novih ratova. Judeja je odbila da plaa danak to je dovelo do rata. Nabukodonosor je krenuo u Judeju i opsj eo Jeruzalem. Poslije tri mjeseca zauzima i Judeju, ali Babilon nije skroz trijumfovao. Palestina i Sirija spremali su novi napad, kao i Egipat koji nije mogao da zaboravi ranije napade. Tako Egipat kree prama Aziji i u poetku osvaja Sidon. Babilonski odredi u Jerusalemu su odstupili. Kratkotrajne Egipatske uspjehe je prekinuo Nabukodonosor stigavi u Siriju potukao je Egipatske trupe. Babilonci su opet opkolili Jerusalem. Judejci su se borili ali otpor je bio slomljen. Babilonske trupe su zauzele Jerusalem, opustile su, razorile i spalile grad 586g.s.e. To je period tzv. babilonskog robstvs 586-537 g.s.e. Nabukodonosor je nastavio dalje prema Fenikim gradovima, meu kojima je bio i Tir. Babilonska vojska je 13 mjeseci opsjedala Tir, Nabukodonosor je tekim mukama zadao udarac Fenikiji. Osvojio je Mesopotamiju, Siriju, Fenikiju, Palestinu. Vladao je 43 g. . Njegovi nasljednici nisu mogli ouvati Babilonsko Carstvo. Za 6 godina smijenili su tri cara. 538 g.s.e Babilon je osvojio persijski car Kir uklonivi posljednjeg cara Babilona Nabonida.
20

Trgovina i privreda Trgovina prodire u sve pore drutva, postaje razgranata i raznovrsna. Prodaju se ito, vuna, razni poljoprivredni proizvodi, vonjaci, robovi. Babilon postaje veliki trgovaki centar itavog staroistonog svijeta u kojem se okupljaju trgovci iz zemalja: Asirci, Persijanci, Egipani, Jevreji. Babilon je bio poljoprivredna zemlja. Zemljoradnja zasnivana na vjetakom navodnjavanju imala je veliku ulogu u privrednom ivotu. Drutvo Novobabilonskog Carstva

1. Via klasa: Car Veletrgovci, veliki robovlasnici, sveenici velikih hramova 2. Nia klasa: Robovi

Pojmovi : Despot sva vlast koncentrisana u rukama vladara Primogeniture obiaj po kojem najstariji sin dobiva dvije trine naslijea Levirata obiaj po kojem se udovica mora udati za jednog od srodnika preminulog mua ( za muovog brata ili oca) Iakum polusveenika titula Patesi starosumerska titula, drali najviu sveeniku i vojnu vlast Satrapije pokrajne ili administrativne jedinice Persijskog carstva Satrap bio je upravitelj satrapije zaduen administracije i financije Zigurat stepenasti hram

21