Haralambos

Uvod definicije religije

-religijska uvjerenja postoje u svakom drutvu -u definiranju religije su prihvaena dva pristupa: jedan koji polazi od funkcionalnih, a drugi koji koristi supstantivne definicije 1.pristup temeljen na funkcionalnim definicijama promatrata religiju kroz funkciju koju ona ima za pojedinca i drutvo. -Ying kaze da je religija sustav vjerovanja i praktinih djelovanja koje grupa ljudi koristi u borbi s temeljnim problemima ljudskog ivota. -Hamilton u toj definiciji uoava jo bitna problema: a)takva definicija pod kategorijom !religija" doputa prihvaanje prilino irokog spektra sustava vjerovanja#ak i komunizam se onda moe smatrati oblikom religije$ b)takva se definicija temelji na pretpostavkama o ulogama i ciljevima religije.%li takve uloge i ciljevi u razliitim su drutvima vrlo razliiti c)fraze poput one o !kljunim ivotnim problemima" otvorene su nizu razliitih interpretacija 2.pristup temeljen na supstantivnim definicijama se bavi sadrajem religije, ne tek njezinim funkcijama i ciljevima.&obiajen pristup je definiranje religije uz pomo sustava nadnaravnih vjerovanja. -Durkheim definira religiju kao podjelu na sveto i profano !oland !obertson-!'eligija implicira postojanje nadnaravnih bia koja upravljaju ljudskim ivotima" -"elford #piro-!'eligija je institucija koja se sastoji od kulturolokih interakcija s kulturno postularnim nadnaravnim biima"

$unkcionalisti%ka perspektiva
-promatra religiju u sklopu potreba drutva i polazi od doprinosa religije ostvarenju tih funkcionalnih preduvijeta#drutvena solidarnost, vrijednosni konsenzus,sklad i integriranost pojedinih djelova$ &mile Durkheim -izloio najutjecajniju interpretaciju religije s funkcionalistikog gledita( tvrdi da sva drutva dijele svijet u dvije kategorije: sveto i profano #ne-sveto$( religiju definira kao unificirani sustav vjerovanja i prakse povezanih sa svetim stvarima, tj. onim to je izdvojeno i zabranjeno -)urkheim najjednostavnijim i temeljnim oblikom religije smatra totemi'am( klan je neka vrsta velike, proirene obitelji u kojoj svi lanovi dijele odre*ene dunosti i obveze, a unutar njih vlada pravilo eg'ogamije + zabrane enidbe unutar klana( svaki klan ima svoj totem koji se predstavlja crteima + churingas( totem je istodobno simbol ,oga i drutva, to znai da su ,og i drutvo jedno, a drutvo je pravi objekt religijskog oboavanja -)urkheimovo objanjenje zato ovjek zapravo tuje drutvo:"primitivan ovjek poinje promatrati drutvo kao neto sveto s obzirom na to da je u potpunosti ovisan o njemu." -)urkheim tvrdi da je drutveni ivot nemogu bez zajednikog vrijednosnog sustava i moralnih uvjerenja koja tvore kolektivnu svijest.-ad ne bi bilo te svijesti,ne bi bilo niti drutvenog poretka,drutvene kontrole,drutvene solidarnosti ili suradnje.'eligija jaa kolektivnu svijest. -tujui instituciju drutva, ljudi zapravo priznaju vanost drutvene skupine i svoju ovisnost o njoj. .a taj nain religija jaa jedinstvo skupine: unapre*uje drutvenu solidarnost.

-prema )urkheimu, religija jaa jedinstvo skupine, unapre*uje drutvenu solidarnost, te tako on istie vanost kolektivne molitve( molitva bogu je zapravo molitva duama naih predaka. ,io je uvjeren da due predstavljaju nazonost drutvenih vrijednosti, i da je u pojedincima prisurna kolektivna svijest, i zato je molitva zapravo tovanje drutvene grupe ili drutva. -/ojava religijskog pluralizma i razliitosti unutar nekog drutva u modernizmu zadaju potekoe )urkheimovoj teoriji (ronisla) "alino)ski -dri religiju sredstvom koje jaa drutvene norme i vrijednosti, te promie drutvenu solidarnost#kao i )urkheim$, no ne smatra da religija odrava drutvo kao cjelinu, niti su religijski obredi tovanje drutva -0alino1ski uoava stanja emocionalnog stresa koja bi mogla ugroziti drutvenu solidarnost( situacije koje dovode do takvih emocija ukljuuju ivotne krize#ro*enje,pubertet,brak,smrt...$ ( smrt je sama po sebi drutveno destruktivna jer uklanja jednog lana iz drutva( religija tako promie osjeaj drutvene solidarnosti pruanjem podrke u trenucima emocionalnog stresa. /ogrebnom ceremonijom se izraava vjera u besmrtnost#koja porie injenicu smrti$.2amo se ujedinjuje drutvena skupina da bi pruilu podrku oaloenima. -0alino1ski spominje i rituale, oni smanjuju stupanj tjeskobe, nudei sudionicima osjeaj samopouzdanja i kontrole, oni su drutveni doga*aji #npr. & laguni, gdje se ovjek u potpunosti moe pouzdati u svoje znanje i vjetinu,nisu poznati nikakvi rituali povezani s ribolovom, dok na otvorenom moru gjde je opasnije i nesigurnije loviti prethodi niz rituala$ -'eligija promie osjeaj drutvene solidarnosti pruanjem podrke u trenucima emocionalnog stresa koji ugroavaju stabilnost drutva *alcott +arsons -religiju definira kao dio kulturnog sustava, stoga religijska uvjerenja pruaju smjernice za ljudsko djelovanje i standarde po kojima se moe ocijenjivati ovjekovo ponaanje( religija odrava socijalnu stabilnost, ublaujui napetost i frustracije koje bi mogle ozbiljno poremetiti drutveni poredak( glavna fukncija religije je dati znaenje doga*ajima koje ovjek ne oekuje ili osjea da se ne bi smjeli dogoditi, doga*ajima koji frustriraju i proturjeni su( religija takvim doga*ajima daje smisao#koliko god se ta objanjenja inila besmislenima i proturjenima$ to omoguava intelektualnu i emocionalnu prilagodbu, a takva prilagodba pridonosi odravanju poretka i stabilnosti u drutvu

"arksisti%ka perspektiva religije

-u marksistickoj viziji idealnog drutva religija ne postoji jer su nestali svi uvjeri koji su je proizveli, -za "ar,a, religija je iluzija koja olakava patnje to ih uzrokuju izrabljivanje i tlaenje( ona je iskrivljena slika realnosti koja nudi mnoge obmane to tvore osnovnicu ideologije vladajue klase i lane klasne svijesti( religiju je 0ar3 smatrao opijumom za narod, ona djeluje kao omamljujue sredstvo da bi otupjela bol to ju proizvodi opresija, tek otupljuje svoje sljedbenike, a nipoto im ne donosi pravu sreu i ispunjenje( religija djeluje i kao mehanizam drutvenog nadzora, odravajui postojei sustav izrabljivanja i jaajui klasne odnose -&ngels-!4 povijesti ranog kranstva"- kae da bi religija mogla isto tako postati i snaga koja vodi do promjena --tto "aduro, suvremeni neomarksist, istie tezu da je religija na neki nain neovisna ili relativno autonomna od ekonomskog sustava buroazije, te nijee da je uvijek konzervativna snaga, ve tvrdi da moe biti i revolucionarna -(r.an *urner slijedi 0ar3a u tvdnji da se religija temelji na materijalnoj bazi, da uspostavlja vezu izme*u fizikih i ekonomskih aspekata ljudskog ivota, no za razliku od 0ar3a, ne vjeruje da religija ima univerzalnu ulogu u drutvu i da je uvijek vaan dio ideoloke kontrole vladajue klase. .e slae se s tvrdnjom da je religija bila jednako vana robovima i seljacima kao i njhovim feudalnim gospodarima.

& vezi si feudalizmom, javljalo se naelo primogeniture + prvoro*eni sin naslje*uje cjelokupno oevo imanje. 'eligija obavlja funkciju kontroliranja ljudske seksualnosti kako bi osigurala redovno naslje*ivanje imanja unutar obitelji u feudalnom drutvu, a ako je bilo vie sinova nasljednika, onda ih se slalo u samostan. & modernom kapitalizmu ta imovina vie nije vana#depersonalizacija imovine$ jer je veina bogatsva koncentrirana u rukama velikih organizacija#kao to su banke, mirovinski fondovi i multinacionalne kompanije $ i smatra da je tu religija izgubila jednu od najvanijih funkcija koju je imala za vladajuu klasu. 5ato sada 6rkva moe prihvatiti razvod braka i nezakonitu djecu.

!od/ femini'am i religija

-religija moe biti instrument dominacije i ugnjetavanja( feministkinje nerijetko smatraju religiju produktom patrijarhalnog sustava, a ne produktom kapitalizma( dre da religija slui interesima mukaraca, a ne kapitalistike klase -0aren 1rmstrong-tvrdi da niti jedna od glavnih religija nije posebno prijateljski naklonjena enama. & ranoj povijesti ene su smatrane kljunim figurama u potrazi za spiritualnim,no ta pozicija poinje slabjeti s ratnim pohodima semitskih i arijskih napadaa. -onani smrtni udarac boicama zadaje prihvaanje monoteizma -#imone de (eauvoir + !)rugi spol"-smatra da religiju mogu koristiti tlaitelji #mukarci$ da bi kontrolirali potlaene #ene$, a ona istodobno slui kao oblik kompenzacije enama za njihov status drugog reda(u modernim drutvima religija je sve manje instrument prisile, a sve vie sredstvo obmane. 0ukarci obino kontroliraju i oblikuju religijska uvjerenja( religija obmanjuje ene i navodi ih da vjeruju kako su ravnopravne mukarcima( ene imaju kljunu ulogu u religiji kao majke, obavljaju najvei dio posla za vjerske institucije i odgajaju svoju djecu u duhu vjere -2a)al &l #aada)i + !7vino skriveno lice" - smatra da je razlog opresije nad enama patrijarhalni sustav koji je nastao kada je drutvo doseglo odre*en stupanj razvoja( mukarci iskrivljuju tumaenja vjere kako bi ona posluila njihovim vlastitim interesima, te da opravdaju i daju legitimitet opresiji nad enama( religija je postala patrijarhalnom zbog injenice da su mukarci krivo tumaili religijska vjerovanja( opresivne religije iji su ciljevi bili tlaenje i podre*ena uloga ena, razvile su se kao monoteistike #vjerovanje u jednog boga$ te postale vladajuima -Helen 3atson- zakljuuje da je obiaj zastiranja lica velom vrlo esto reakcija na sve utjecajniju zapadnu kulturu. .oenje vela ne treba smatrati tek znakom opresije mukaracaa nad enama, ve je to !reakcija na skularni feminizam 5apada i dio potrage za uro*enim islamskim obliko protesta protiv moi mukaraca i njihove dominacije u javnom ivotu"

!odne. #tark i 3illiam (ainbridge kompen'acijska uloga religije

-oni misle da religija ispunjava potrebe pojedinaca, a ne drutva kao cjeline( religija zadovoljava univerzalne ljudske potrebe, a ne one koje vuku korijen iz klasne nejednakosti i eksploatacije, promjene u drutvu ne mogu umanjiti privlanost religije -/olazite im je u temelljnoj premisi da !ovjek udi za onim to smatra nagradom,a pokuava izbjei ono to doivljava kao kaznu" -religija ne jami ljudima jeni ivot, ali im nudi kompenzaciju + vjerovanje da emo biti nagra*eni u dalekoj budunosti ili na neki drugi nain koji nije mogue verificirati -budui da religija nudi odgovor na univerzalna pitanja i ispunjava kompenzacijsku funkciju zadovoljavanja univerzalnih ljudskih potreba, religija ne moe niti nestati niti doivjeti ozbiljniji pad utjecaja.

!eligija i dru4tvena promjena

-funkcionalisti

i marksisti najee odbacuju mogunost da je religija imbenik koji dovodi do promjena u drutvu( oni polaze od teza da religija djeluje kao konzervativna snaga, a promjene u drutvu oblikuju religiju, ne obratno( religija pomae odranju statusa 8uo, a promjene koje dolaze u njoj su posljedica promjena u drutvu -posljednjih godina svjedoci smo porasta fundamentalizma u razliitim djelovima svijeta.

-fundamentali'am polazi od ponovnog isticanja vanosti moralnih i religioznih vrijednosti, protivi se provedenim promjenama i onima koji ih podupiru -fundamentalisti uzrokuju promjene u drutvu odbacivanjem promjena koje su se ve dogodile 9eina sociologa slae se s tvrdnjom da promjene u drutvu dovode i do promjena u religiji: -+arsons-razvojem drutva religija gubi neke od svojih uloga -"ar,-promjena u bazi drutva dovodi i do promjena nadogradnje,ukljuujui religiju. &spostavom besklasnog drutva religija e nestati. -*urner-religija je izgubila svoju ulogu olakavanja transfera imanja i posjeda iz jedne generacije u drugu u trenutku kada je feudalizam zamjenjen kapitlaizmom -pobornici teorije sekularizacije dre da je industrijalizacija dovela do dubokih promjena koje su rezultirale smanjenjem vanosti religije u drutvu -brojni sociolozi smatraju da su promjene koje su nastupile dolaskom postmodernizma i globalizacije dovele i do promjena u religiji -svi se oni slau da religija pomae odranju statusa 8uo,da su promjene do kojih dolazi u religiji posljedica promjene u drutvu,no neki tvrde i da religija moe dovesti i do drutvenih promjena 3eber odbacuje miljenje da religiju uvijek oblikuju ekonomski faktori( ekonomske snage mogu u velikoj mjeri oblikovati religiozno ponaenj, ali tvrdi da to nije pravilo( u odre*enim se okolnostima moe dogoditi upravo suprotno, da religijska uvjerenja znatno utjeu na ekonomsko ponaanje( -ljudskim djelovanjem upravljaju znaenja.: toga stajalita, djelovanje se moe shvatiti samo ako se uvaava svjetonazor, slika ili predodba o svijetu pripadnika nekog drutva. -opisuje protestantsku etiku + asketska etika koja potie suzdravanje od ivotnih uitaka i strogu samodisciplinu( tvrdi da zaetak duga kapitalizma pronalazimo upravo u etici asketskog protestantizma( smatra da racionalnost moe biti u neskladu s vjerom koju zahtijeva religija( u racionalnom modernom svijetu vjernicima e biti sve tee zadrati vjeru -uoava razliku izme*u formalne i supstantivne racionalnosti -formalna: ukljuuje procjenu optimalnih naina za ostvarenje zadanog cilja,a proraun mora biti u numerikom obliku. -:upstantivna: ukljuuje djelovanja kojiima je svrha ostvariti neki konani cilj,kao to je pravednost, jednakost ili ljudska srea. -kapitalizam podupire formalnu racionalnost -5eland 3.!obinson-misli da u odre*enim okolnostima revolucionarni pokreti namjerno koriste religiju u pokuajima da
promjene drutvo

6jerske organi'acije
-mnogi lanovi drutva izraavaju svoja religijska uvjerenja putem vjerskih zajednica, a te organizacije oblikuju njihova uvjerenja. -drutveni faktori utjeu na vrstu organizacije koja se stvara, pristupanje organizaciji i njezin razvoj.

7!061 &rnst *roeltsch

jedan od prvih autora koji je pokuao uvesti distinkciju izme*u razliitih tipova vjerskih organizacija( u njihovoj kategorizaciji iskljuivao denominacije #samo 6rkve i sekte$ rabi termin 6rkva za veliku, formalnu vjersku organizaciju da bi postali pripadnicima odre*ene 6rkve, pojedinci ne moraju jasno pokazati svoju vjeru( pripadaju joj po ro*enju 6rkva moe pokuati biti univerzalna( sluiti svim lanovima drutva, ali ipak moraju postojati manjinske skupine koje joj ne pripadaju 6rkva stabilizira i odre*uje politiki poredak( ponekad je usko vezana s dravom, obino je ideoloki konzervativna( odrava status 8uo i uva drutveni poredak( prihvaa i afirmira ivot na ovome svijetu( njezini lanovi mogu u potpunosti sudjelovati u drutvenom ivotu i njihovo se povlaenje iz drutva ne oekuje( 6rkva uva svoj monopol na vjersku istinu

#teve (ruce
tvrdi da 6rkva crpi snagu iz jaanja i irenja kranstva i povijesnih oblika kranskih zajednica smatra da razvoj religijskog pluralizma u drutvima smanjuje ulogu crkvenog tipa religijskih organizacija vjeruje da su 6rkve, prema 7rnstovoj definiciji, esencijalno povijesni fenomen koji ne moe opstati u modernim drutvima isto tako, tvrdi i da su mnoge dananje 6rkve vie denominacije nego 6rkve( -zato; toleriraju se i druge religije( ekumenizam #tenja zbliavanju svih kranskih 6rkava$( ne prua uvijek potporu drutvenim dominantnim skupinama( u odre*enim okolnostima nije povezana s dravom

'oland 'obertson + tvrdi da se u cijelom svijetu biljei porast napetosti izme*u 6rkve i drave( distanciranost me*u ta dva ideoloka aparata D&2-"821789& #tark i (ainbridge objanjavaju termin denominacije kao vjersku zajednicu koja ima neka, ali ne sva obiljeja 6rkve
esto pokazuju slinosti sa sektama

2iebuhr- prvi sociolog koji istie jasnu razliku izme*u denominacije i 6rkve( smatra da denominacije pokazuju neka obiljeja samo njima svojstvena: nemaju univerzalnu privlanost u drutvu( ne smatra da ima monopol na vjersku istinu( tolerancija spram ostalih religijskih organizacija( ne identificira se s dravom... :teve ,ruce - smatra da je navanija karakteristika denominacija injenica da ne tee monopolu
obuhvaaju irok spektar( od <ehovinih svjedoka do metodista, od pentekostalaca do babtista

#&0*& -7rnst 2roelsch smatra da sekte imaju obiljeja koja su gotovo dijametralno suprotna obiljejima 6rkve(
sekte su razmjerno manje i vre integrirane skupine od drugih vjerskih organizacija ne regrutiraju lanstvo iz svih drutvenih slojeva, a cilj im nije biti usko povezan s dravom nisu konzervativne skupine, ve su u oporbi drutvu lanovi su duboko odani svojim vjerovanjima, u protivnom iskljuenje iz sekte= uvjerene su da imaju monopol na vjersku istinu #slinost s 6rkvama$

-po :.,ruceu, prve sekte su bile posljedica !potresa i prevrata reformacije" ali neke su se pretvorile u denominacije, koje je drutvo toleriralo -neke sekte mogu doi u sukob sa irim drutvom i njegovim sustavom vrijednosti #npr. >ram naroda i ?rana )avidova...$ 0U5*-68 -prema ,ruceu, 2roeltsch smatra misticizam jednom od kranskih tradicija -,ruce opisuje kultove: individualiziran izraaj koji se mijenja u skladu s osobnim iskustvima i tumaenjima( slabo povezana skupina koju veu stavovi i interesi, ali ne i vrsto povezan sustav vjerovanja
imaju sljedbenike, ne lanove tolerantni prema drugaijem nainu vjerovanja

2ovi vjerski pokreti/ sekte i kultovi -7ileen ,arker predlae klasifikaciju prema vjerskoj tradiciji na kojoj se djelatnosti skupina temelje npr. )jeca ,oja inspiraciju crpe u kranstvu, zen budizam u budizmu...itd. @ !/okret ljudskog potencijala" + ,arker ( razvija ljudske potencijale odre*enim tehnikama -,arker predlae i drugi nain klasifikacije novih vjerskih pokreta, prema stupnju predanosti lanova !o. 3allis -djeli nove vjerske pokrete prema njihovom odnosu prema vanjskom svijetu #to mu je gl.kriterij$ -A skupine: odbacivanje svijeta( afirmacija svijeta( prilago*avanje svijetu # prikazuje to kao trokut$

B$ novi vjerski pokreti koji odbacuju vanjski svijet #prema 2roeltschu$: -izrazito vjerske organizacije( kritiki nastrojena ideologija prema vanjskom svijetu( oekuju da e se svijet izmijeniti intervencijom ,oga( lanovi za spasenje odbacuju konvencionalni nain ivota( minimalan kontakt s vanskim svijetom, radi olakavanja prikupljanja sredstava... @ Callis dri veinu ovih skupina sektama( definira ih kao skupine koje se smatraju legitimnima i koje promiu religiozne doktrine #uglavnom devijantne$. 5ajedniko im je autoritativno optuivanje za herezu i neprijatejski su nastrojene prema dravi i nelanovima pokreta. $ novi vjerski pokreti koji se prilago:avaju vanskom svijetu -uglavnom su to ogranci postojee 6rkve ili denominacije( npr. neopentekostalci #rimokatolika ili protestantska$, :ubud #muslimanska$... -te skupine obino niti prihvaaju niti u potpunosti odbacuju svijet kakav jest -vjerska pitanja, ne svjetovn- u sreditu su njihova zanimanja( cilj im je uspostaviti duhovnu istou religije( kad je ve u 6rkvama i denominacijama iezla( religiozni i spirituozni aspekt A$ novi vjerski pokreti koji prihva;aju vanjski svijet -nedostaju im izvjesne znaajke kao znaajke vane za postojanje religije @Callis primjeuje da takva skupina ponekad nema 6rkvu kao takvu, ne postoje nikakvi kolektivni obredi i molitve, a nema niti razvijenu teoloku bazu niti etiku -no te skupine tvrde da raspolau spiritualnim ili nadnaravnim moima te se na taj nain mogu smatrati religijama -njihovo lanstvo potjee iz vrlo razliitih drutvenih slojeva( cilj im je ponuditi uslugu na komercijalnoj osnovi( drutvena kontrola vrlo slaba( ne zauzimaju posebno kritian stav prema drugim religijama( spasenje sljedbenika se smatra osobnim postignuem i rjeenjem za sve osobne probleme no neki od pokreta su uvjereni da njihova uvjerenja mogui pomoi pojedincima da postignu uspjeh u ivotu.. pr. 20-primjenjivanje tehnike meditacije, svaki sljedbenik ima svoju mantru @ :.,ruce razra*uje Callisove ideje, te dri da postoje dvije glavne vrste novih vjerskih pokreta koji prihvaaju svijet : one koje dodaju spiritualnu dimenziju zapadnoj svjetovnoj psihoterapiji i onima koji prilago*uju neko orijentalno vjerovanje senzibilitetu 5apada( veinu ih smatra kultovima. 6jerski pokreti <srednjeg puta= skupine koje se nalaze u sredini podjele vjerskih skupina i kombinacija su svih triju tipova i nekih njihovih elemenata npr. -ranski front oslobo*enja svijeta, 0isija boanskog svjetla... !o. 3allis evaluacija + <ames ,eckford tvrdi da je Callis dobro uoio razlike izme*u tipova pojedinaca koji se prikljuuju odre*enom pokretu, no smatra da ne pridaje dovolljno panje razliitosti gledita unutar sekte ili kulta te smatra da ni jedna skupina ne moe u potpunosti odbaciti vanjski svijet.

!odne. #tark i 3illiam #ims (ainbridge neidealni tipovi -oni smatraju da niti jedna od tipologija novih vjerskih pokreta, 6rkvi...nije logini temelj kategorizacije -da bi se jasno naznaili razliiti tipovi pokreta koriste se odre*ene karakteristike:
korelati-skupina svojstava koja obino nalazimo u istoj organizaciji atributi-svojstva koja jedna organizacija mora imati ako je elimo definirati kao 6rkvu,kult i sl.

-budui da veina organizacija na neki nain odstupa od pravila, oni tvrde da treba odustati od klasifikacije vjerskih organizacija. -oni prihvaaju ideje ,entona <ohnsona koji je tvrdio da vjerske organizacije moemo usporediti s obzirom na jedan izdvojeni atribut i onda ih smjestiti u odre*eno okruenje. #ekte skupine koje se formiraju kao ogranci postojeih religija, a rezultat su podjele ili raskola u religiji 0ultovi nove religije( rezultat uvoza kulture( posljedica su kulturne inovacije - :tark i ,ainbridge tvrde da kultovi postoje na razliitim stupnjevima organizacije( B. -ultovi publike s najmanjim stupnjem interakcije sljedbenika #astrologija$( . -ultovi klijenata( vii stupanj te usluge sljedbenicima#scientologija$, A. -ultovi pokreti s vrstom integracijom sljedbenika i kontrola nad njima #6rkva ujedinjenja$ -tvrde i da razliite vrste kultova svojim sljedbenicima nude razliite vrste nagrada i kompenzacije @ 0a3 Cebber ponudio je jedno od prvih objanjenja razloga rasta popularnosti sekti( tvrdi da se sekte obino javljaju unutar skupina koje su na odre*eni nain marginalne u drutvu. -,rDan Cilson istie da niz okolnosti moe rezultirati marginalizacijom odre*enih skupina -poteze i djelovanja te marginalne skupine objanjeni su koncepcijom relativne deprivacije. @ 'elativna deprivacija zapravo je subjektivno doivljena deprivacija( ona koju ljudi doista osjeaju. -brojni sociolozi, kao npr. ,rDan Cilson, tvrde da sekte nastaju u razdobljima naglih drutvenih promjena kad nestaju tradicionalne norme ponaanja i tradicionalne vrijednosti gube znaenje @Callis uoava niz drutvenih promjena koje smatra razlozima irenja i popularnosti novih vjerskih pokreta tijekom EF-ih godina( razvoj tehnologije, obrazovanja i obrazovnih ustanova, radikalni politiki pokreti- raste privlanost novih vjerskih pokreta koji se temelje na odbacivanju postojeeg svijeta -to je posebno privlano mladima #,ruce$

!a'voj sekti -.ienhbuhr je tvrdio da sekte ne mogu opstati kao sekte due od jedne generacije( neminovno je da e promijeniti svoje karakteristike, pretvoriti se u denominacije ili u potpunosti nestati -,rDan Cilson odbacuje njegovo stajalite te istie da neke preivljavaju a da se pritom ne pretvaraju u denominacije. -'oD Callis smatra da na anse za opstanak sekte utjee i unutarnja ideologija te vanjske drutvene okolnosti( sekte mogu nestati, mjenjati se ili opstati kao takve. 2&3 1>& +-0!&*8
.7C %?7 je termin kojim oznaavamo niz ideja koje su postale vane u GF-im. te su se ideje irile u svim aspektima kulture pojedinih drutava, u filmovima, trgovinama, glazbi, televiziji, tribinama, seminarima itd. primjeri .e1 age vjerovanja: interes za vidovitost, tarot, .H4, astrologija, arolije, joga.....

4snovne teme: -/aul >eelas vjeruje da je temeljna odrednica .e1 %gea unutarnja spiritualnost( odbacuju se tradicionalne vjerske organizacije, poinju prouavati sebe i svoju duu, spasenje se postie otkrivajui samog sebe i dosezui savrenstvo( kljuno svojstvo je detradicionalizacijaodbacivanje autoriteta od strane tradicionalnih izvora. -:teve ,ruce tvrdi da je vanost .e1 agea u tome to se dosee vrhunac individualizma, -,uce i >eelas slau se u tezi da je .e1 age posljedica modernosti, te da je jedan od njenih vanijih aspekata -/aul >eelas smatra da osnovna privlanost .e1 %gea potjee od aspekata matine kulture( taj pokret nudi radikariziranu, sakraliziranu verziju matine kulture. -individualizam modernosti javlja se u dva oblika: utilitarni individualizam-uljuuje elju za potroakim dobrima( materijalni uspjeh ekspresivni individualizam-vanost da budemo ono to jesmo, autentino istinsko bie

#ekulari'acija -sekularizacija je proces opadanja utjecaja religije u drutvu (r.an 3ilson definira sekularizaciju kao Iproces kojim religijsko miljenje, praksa i institucije gube drutveno znaenjeJ :ociolozi su suglasni d e promjene u drutvu dovesti do slabljenja ili ak nestanka religije #zbog znanosti i racionalnosti, nestanka tradicionalnih vrijednosti i specijaliziranije podjele rada$

1uguste 7omte je tvrdio da ljudska povijest prolazi kroz tri razdoblja, a svako karakterizira niz intelektualnih vjerovanja( u teolokom prevladavaju religijska i praznovjerna uvjerenja, u metafizikom dolazi do slabljenja utjecaja religije, a osnovica konstituiranja drutva je filozofija, dok u pozitivnom razdoblju religiozna vjerovanja nestaju, a znanost postaje temelj Durkheim se ne slae da je religija osu*ena na zaborav no smatra da e s vremenom oslabjeti njen utjecaj #obrazovni sustav e zamijeniti religijski kao integrativna snaga$ 3eber predvi*a opadanje utjecaja religije u drutvu zbog racionalizacije "ar, ne vjeruje da e doi do opadanja utjecaja religije ali vjeruje da e dovesti do niza doga*aja koji e dovesti do nestanka religije + kada na snagu do*e komunizam religija vie nee biti potrebna &sprkos teoriji sekularizacije postoje mnoga pitanja: B. sociolozi podvrgavaju sumnji miljenje da je religija imala iznimnu vanost u prolosti #ako predindustrijska drutva nisu bila religiozna mogue je da utjecaj uope nije slabio$ . uloga religije je razliita u modernim drutvima, a postoje i razilaenja u miljenjima do koje mjere moemo oekivati irenje procesa sekularizacije A. koncepcija religioznosti i sekularizacije nemaju isti znaaj za razliite sociologe s obzirom na to da ne postoji opeprihvaena definicija #smanjivanje posjeta crkvi za neke znai sekularizaciju a za neke ne$ K. ne moe se sa sigurnou zakljuiti da e suvremena drutva postati sve vie sekularna, smatraju da u svijetu u kojem znanstvena postignua i racionalnost gube znaenje koje su nekad imali ponovno e doi do utjecaja religije

-neki istraivai smatraju da su istinski religiozna drutva ona u kojima je 6rkva kako institucija izravno ukljuena u svaki vani dio drutvenog ivota te s tog stajalita odvajanje crkve od ireg drutva smatra sekularizacijom.

/rema Davidu "artinu dananja specijalizacija crkve za specifino vjerska pitanja moe se smatrati moe se smatrati iim oblikom religije, neokaljanim mijeanjem u svjetovne stvari, npr. politiku 9ose 7asanova ne prihvaa gledite o odvajanju 6rkve od ireg drutva, podupire teoriju sekularizacije, ali samo u smislu da je stupio proces diferencijacije, ne slae se da se religija odvaja od javnog i politikog ivota ve da su religijski vo*e sve spremniji upustiti se u javne i politike rasprave. 9jeruje da je dolo do deprivatizacije vjere, ona nije vie u privatnoj sferi. 'azlikuje tri aspekta sekulari'acije: kao diferencijacija #nereligiozne sfere ivota postaju odvojene i neovisne o religiji$, kao opadanje religijskih vjerovanja i praksi #manje pojedinaca sudjeluje u religioznim aktivnostima i zadrava religiozna uvjerenja$, te kao privatizacija #religija prestaje igrati bilo kakvu ulogu u javnom ivotu$ *alcot +arsons nudi alternativu stajalitu po kojem odvajanje crkve od ireg drutva znai sekularizaciju. )okazuje da evolucija drutva ukljuuje proces strukturalne diferencijacije #razliiti dijelovi drutvenog sustava postaju sve specijaliziraniji$, no crkve su i dalje izvor religijske etike i vrijednosti #teve (ruce razmatra socijalnu diferencijaciju i za razliku od /arsonsove strukturalne diferencijacije dri da je socijalna diferencijacija oblik sekularizacije modernog svijeta te smatra da djeluje na pojedince i institucije. 6rkva se ne moe ukljuivati u podruja koja nisu povezana s religijom #vjera i moral su sve manje vaniji, vaniji je profit$ 9ose 7asanova smatra da je upravo diferencijacija kljuna znaajka modernosti te sama sr svake teorije sekularizacije. )iferencijacija se isprva odnosila na proces odvajanja religije od drave i ekonomskih aktivnosti to je posljedica K faktora: protestantske reformacije, uspostave modernih nacionalnih drava, razvoja modernog kapitalizma te znanstvene revolucije$, dok se u drutvima gdje se potovao vjerski pluralizam i gdje je ranije crkva odvojena od ostalih aspekata religija ostala popularna. 6asanova ne smatra da diferencijacija religije znai da e utjecaj religije slabjeti. -#teve (ruce rabi pojam socijetalizacije #prvi ga je upotrijebio ,rDan Cilson$ za proces u kojem se drutveni ivot fragmentira i vie nije orijentiran na lokalnu zajednicu, posljedica je opeg procesa modernizacije drutva #suvremena drutva ne karakteriziraju povezane zajednice, interakcije se odvijaju na razini cjeline$

:labljenje zajednice slabi religiju na A naina: bez snanog osjeaja zajednitva crkve vie nisu sredinje toke drutva, ljudi su vre ukljueni u iru drutvenu zajednicu te trae potrebne usluge u irem krugu, kulturna razliitost drutva ini ljude nesigurnima u vlastitu vjeru. -religijski pluralizam u suvremenim drutvima uglavnom potjee iz dva izvora: postojanja razliitih etnikih skupina koje gaje vlastite religijske tradicije, te porasti sekti i kultova po nekima uistinu religiozno drutvo ima B vjeru i crkvu, lanovi se u odre*enim razdobljima okupljaju da izraze vjeru u obredima. #teve (ruce smatra da je religijski pluralizam rezultat niza razliitih izvor kojima je zajedniko da svi Is lave temelj religijske ortodoksijeJ 'eligijski pl. omoguava pojedincima da njihova vjera bude osobni izbor, a ne integralni dio njihova lanstva u drutvu 0oe se i tvrditi da je istinski religiozno drutvo naprosto ono u kojem cvjetaju razna relig. vjerovanja i vjerske institucije, ne moraju svi pojedinci dijeliti isto relig. vjerovanje #teve (ruce tvrdi da religija obino ispunjava jednu od dviju glavnih funkcija za etnike skupine: zatitu vlastite kulture #kada su sukobljene zajednice razl. religija$ ili kulturnu tranziciju #znai da religija postaje sve vanija zbog pomoi koje prua ljudima u procesu tranzicije iz jednog svijeta u drugi$ (ro)n tvrdi da raznolikost religijskih vjerovanja postoji oduvijek, uloga religije se promijenila ali tu promjenu ne moemo smatrati slabljenjem >eorge 7hr.ssides tvrdi da je u ,ritaniji religija u imigrantskim skupinama i me*u njihovim potomcima uglavnom slijedila jedan od A mogua puta: B. apostaza #odre*en skup relig. vjerovanja odbacuje se u neprijateljskom okrue smatra nju$ . prilagodba #religijska praksa se prilago*ava novoj situaciji $ A. obnovljena snaga # religija postaje sve snanijom kao odgovor na stvarno il umiljeno neprijateljstvo prema sebi$ .eki autori govore o oivljavanju religija npr. ?illes -eppel tvrdi da ponovo jaaju kranstvo, judaizam i islam$ jer se ljudi ale na fragmentaciju drutva i da prevladaju tekoe koje donosi modernost

#ekte i kultovi .eki pojavu novih sekti smatraju daljnjom fragmentacijom institucionalne religije te dokazom sve slabije kontrole nad drutvom :ekte koje odbacuju vanjski svijet moemo smatrati najreligioznijim oblikom org . s obzirom na to da se temelje na bliskoj vezi s religijom. 0oemo zakljuiti da je religija u visokorazvijenim ind drutvima jo uvijek privlana 1ndre) >reele. smatra da je irenje novih vjerskih pokret poetak procesa resakralizacije i da oivljava interes i vjerovanje u sveto !odne. #tark i )illiam (aunbridge smatraju da trend sekularizacije nee napredovati zbog stalne pojave vjerskih skupina koje istiu znaaj nadnaravnog., dok niz drugih sociologa smatra da je bujanje sekti dokaz sekularizacije kao npr /eter ,urher koji smatra da vjerovanje u nadnaravno moe preivjeti samo u obliku sekti koje se odvajaju od svjetovnih utjecaja i odravaju religijska vjerovanja. 3ilson i 3allis odbacuju vjerske pokrete mladih i nove vjerske pokrete smatrajui da ne donose nita buduoj integraciji drutva te da su motivi prikljuenja svjetovni i sadravaju mali broj ljudi.

#reve (ruce ne smatra .e1 age prijetnjom valjanosti sekularizacije, smatra da je to tek odraz ekstremnog individualizma koji karakterizira modernost.

-desakralizacija je miljenje da su religija i sveto uglavnom uklonjeni iz znaenja koja usmjeruju djelovanje i interpretiraju svijet, kao i iz svijesti ovjeka

8nstitucionalna religija 3ill Herberg-glavni dokaz sekularizacije u :%)-u nije smanjivanje lanstva i posjeta vjerskim zajednicama ve slabljenje religioznosti crkava i denominacije -sve vie odraavaju Iameriki nain ivotaJ umjesto rijei ,oje !oof i "c0inne. konzervativni protestanti-skupina u %merici koja e vjerojatno u najveem stupnju odlaziti u crkve i vjerovati u ,oga #teve (ruce vrlo slab utjecaj nove kranske desnice, nisu uspjeli nita uiniti, no razlog zato nova kr.desnica dobiva toliko publiciteta ,ruce vidi u lanovima koje se dri udnima jer u sasvim svjetovnom okruenju gaje snana religijska uvjerenja !eligija i dru4tvo desakrali'acija -drutvo prolazi kroz proces desakralizacije#vie ne postoji uvjerenje kako nadnaravne sile vladaju svijetom$-L ovjekova svijest postaje sve vie sekulariziranom 3eber demistifikacija svijeta-svijet vie nije obavijen tajnom i arolijama (r.an 3ilson-dokazuje da su sljedei faktori potakli razvoj racionalnog miljenja i racionalnog gledanja na svijet: B.asketski protestantizam koji je stvorio etiku koja je racionalna, pragmatina, kontrolirana i antiemocionalna . racionalna organizacija drutva #ljudi su trajno ukljueni u rac.organizacije-npr.slubene ili obrazovne ustanove-koje nameu racionalno ponaanje$ A. bolje poznavanje drutvenog i prirodnog svijeta #kao posljedica razvoja fizike, biolokih i drutv.znanosti$ K. razvoj racionalnih ideologija i organizacija #nude praktina rjeenja problema( religijska rjeenja kao ro je obeanje pravde ne daju praktine i vidljive rezultate$ !eligija u predindustrijskim dru4tvima -pojam IsekularizacijaJ upotrebljava se na razliite naine 5arr. #hiner oni koji tvrde da je drutveno znaenje religije oslabjelo, imaju problema odrediti kada i gdje emo nai to navodno MreligioznoM doba u kojem je propadanje zapoelo #ekulari'acija me:unarodne usporedbe (r.an 3ilson sekularizacija kao dugoroni proces koji se javlja u ljudskom drutvu, no neispravno je smatrati sekularizaciju jedinstvenim procesom David "artin njegovo istraivanje pokazuje razliite modele religijskih praksi u razliitim razvijenim ind.drutvima -tvrdi da je uloga i snaga religije u modernim drutvima odre*ena nizom faktora: B.stupanj religijskog pluralizma i snaga dominantne religije

.politiki sustav drutva i odnos izme*u 6rkve i drave A.stupanj do kojeg religija pomae stvaranju nacionalnog, regionalnog ili etnikog identiteta (udu;nost religije -0artin misli da religija nee potpuno nestati, ve dri vjerojatnijim da e biti sve vanija. B.religija vie nije usko povezana s bogatim i monim elitama-postaje prihvatljivija i niim slojevima .racionalizam gubi na privlanosti(sve je snaniji interes za mistino, nadnaravno i religiozno #ekulari'acija 'aklju%ak -teza o njoj nije definitivno niti prihvaena niti odbaena-Lzbog toga to je rabljenje tog pojma na razliite naine dovelo do zbrke >lock i #tark-sve dok se jasno ne konstatira to tono za njih znai religija i religioznost, teza o sekularizaciji ne moe se adekvatno provjeriti (ruce-jedan od vrstih zagovornika teorije sekularizacije. /rihvaa tezu da e religija i nadalje ostati vaan dio uvjerenja pojedinaca, ali smatra da je religija izgubila svoju neladanju drutvenu ulogu i politiki znaaj !eligija i globali'acija -teorija globalizacije navodi na zakljuak da religiju u tazl.drutvima treba razumijeti u kontekstu promjena u svijetu kao cjelini( postoji niz razl.teorija globalizacije, ali sve se temelje na pretpostavci da granice me*u drutvima postaju sve manje vanima, da je drutveni ivot u pojedinim drutvima sve vie pod utjecajem doga*aja u drugim dijelovima svijeta, te da su neke drutv.promjene oite u cijelom svijetu, a ne tek ograniene na odre*ena mjesta +eter (e.er glob. ukljuuje situaciju u kojoj narodi, kulture, drutva i civilizacij, prije manje ili vie izolirani jedni od drugih, sada neprestano i neizbjeno djeluju jedni na druge( to ima dva suprotna efekta: B. sve vea opasnost od izbijanja sukoba izme*u razliitih kultura, koje su sada u istom drutvu . sve bliskiji kontakt izme*u pojedinih kultura i religija moe smanjiti razlike me*u njima, pa time smanjiti i mogunost sukoba -globalno drutvo karakterizira sukob izme*u partikularizma#vanost karakteristika pojedinih skupina-nacionalne, regionalne, kulturne, religijske...$ i univerzalizma#vanost slinosti izme*u ljudi$ -,eDer zakljuuje kako globalizacija nee dovesti do slabljenja i propasti religije, ali e joj ograniiti utjecaj #amuel +. Huntington -mada ne rabi termin MglobalizacijaM, govori zapravo o istom problemu kao i teoretiari globalizacije( tvrdi da svijet postaje sve manji, interakcije izme*u naroda i velikih svjetskih civilizacija sve su snanije

68#-01 "-D&!2-#*/ +-#*"-D&!2-#* 8 !&58>891 -teorije koje tvrde da je moderno doba doivjelo niz promjena ili da ga je zamijenilo postmoderno doba, znait e postojanje mogunosti ponovnog procvata religije 1nthon. >iddens moderna drutva ula su u novu fazu visoke modernosti( rije je o razvoju modernosti i radikalizaciji odre*enih znaajki modernosti( iako se visoka moderna drutva razvijaju iz modernih, ona su bitno razliita -modernost karakterizira racionalizacija i diferencijacija, dok visoka modernost ide korak dalje -doba visoke modernosti-Ltrend sve snanije izraene sumnje o svim aspektima ljudskog ivota $undamentali'am -relativno novi fenomen( odgovor na nain na koji visoka modernost slabi osjeaj sigurnosti i detradicionalizira drutvo( ?iddens ga opisuje kao tradiciju koja se brani na tradicionalan nain, u sluaju kada takav oblik obrane postaje vrlo upitan( smatra ga opasnim zbog dijaspore ljudi razliitih nacionalnosti diljem svijeta, sve brih komunikacija, intenzivnije migracije i putovanja -,eckford uoava i dobre i loe strane ?iddensovih stajalita, no, smatra kontradiktornom tezu da e religija ponovno doivjeti procvat u drutvu koje obiljeava racionalno miljenje, koje oblikuje svaki aspekt ljudskog ivota -smatra da religija zapravo prua odre*eni oblik moralne sigurnosti, te neku vrstu odgovora na egzistencijalna pitanja kao to je ono zato smo na ovom svijetu ?.gmunt (auman -suvremena drutva razvijaju se iz temeljnih osobina modernosti( ponovni procvat religije posljedica problema s kojima se pojedinci suoavaju -polazi od teze da je razdoblje modernosti obiljeeno potragom za univerzalnim istinama( svi moralni problemi reducirani i zamijenjeni pravilima i zakonima +aul Heelas -.e1 age na niz naina pokazuje karakteristike postmodernizmu, no unati tome, >eelas odbacuje ideju da je to oblik postmodernizma -.e1 age trai zajedniki skup uvjerenje omoguuje ljudima da ocijene sebe i druge( .e1 age e pokreti pokazuju vrlo visok stupanj dosljednosti u gleditima o unutarnjoj duhovnosti #-78-5->891/ 6!89&D2-#*8 8 !&58>891 ideoloki angaman pojedinih istraivaa utjecao na njihovu definiciju religije i shvaanje uloge religije u drutvu -najnoviji modni trendovi ocjenjuju se s jednakom dozom skepticizma kao i oni stariji