Tekstovi o potivanju ivota, zdravlja, moralnih, branih i obiteljskih vrijednosti

Autor: dr. med. Antun Lisec, Poeka 11, HR - 34335 Vetovo Tel-fax: +385-34-295-520 Mobitel: 091-571-2856 E-mail: antun.lisec@inet.hr Sadraj: - Obiteljski ivot - Dijete Boji dar - Alkoholizam - Droga nije rjeenje! - tetnost puenja - Starci i teki bolesnici - Prehrana - Prihvatimo Boje okrilje - Kako se ponaamo? - enino tijelo svetite ili smetie? - Spreavanje prometnih nesrea - Obraenje medicinskog osoblja - Oplodnja u epruveti protuustavna! - Crkva zabranjuje umjetne oplodnje! - Suprotstavimo se prostituciji - Dvije pjesme: Marica Gamulin: Pismo majke sinu ginekologu i Josip osi : Krvave ruke - Dobro nam doao novi ivote! - Uloga Crkve u izgradnji sretnog braka - Lijeenje duevnih rana izazvanih sudjelovanjem u usmrivanju neroene djece - Pokajnike procesije u Beogradu i aku - Zabrana abortusa u Nikaragvi bez izuzetka - Podrka biskupima - Zavoli dijete i daj mu da ivi - Sveenicima i asnim sestrama: Prijedlog tri modela savjetovalita za trudnice da bi odustale od pobaaja - to to rade s naom djecom? - Pokuaji nove diktature - Djeca kao tokice - Nigerija i Hrvatska Obiteljski ivot U dananjem vremenu lani proroci napadaju prave vrijednosti, te nairoko i vrlo organizirano nude "u celofan" umotan pogreni nain ivota koji ne moe dovesti do prave sree. Svoje poruke ire preko televizije, radija, dnevnih novina i specijaliziranih asopisa s kojima love odreeni uzrast ili kategoriju stanovnitva, preko video filmova, kroz nemoralna predavanja i sadraje u kolama, kroz grijene savjete i grijene aktivnosti u medicini i farmaciji, kroz protuivotni, protuobiteljski mentalitet, ponaanje i razgovore u susjedstvu, na radnom mjestu i diskoteci, kroz dravno zakonodavstvo koje se neprijateljski odnosi prema ljudskom ivotu i

kranskim vrijednostima i na brojne druge naine. Meutim, sudjelovanje u nedjeljnoj Svetom Misi, u Sakramentu Svete Ispovijedi i Sv. Priesti na istu duu, molitva i dobra djela, pa i toplina obiteljskog doma ipak nam na posebni nain pomau u spoznaji istine da je prava srea u milosti posvetnoj, u ljubavi prema Bogu, dobrim meuljudskim odnosima, u potivanju svog i tueg ivota, zdravlja i u spremnosti da se s ljubavlju rtvujemo za dobro drugih. Svaki ovjek eli biti voljen i nekoga voljeti. Upravo brak kojega Bog blagoslovi a to onda znai i obitelj, predstavljaju mjesto za manifestaciju ljubavi i njenosti. Osoba koja je voljena, kojoj je kod kue lijepo, bez obzira da li se radi o djetetu ili odraslome, lake izdri materijalnu oskudicu i razne stresne situacije, tee postane rtvom ovisnosti, nije toliko sklona vrijeanju drugih, ak se bolje i staloenije ponaa u prometu. Ako se i razboli, u ozraju ljubavi lanova svoje obitelji bre ozdravi. A kada doe vrijeme odlaska na drugi svijet, lake se podnaa i najtea bolest. Kako onda postii sretnu obitelj? Oito je da treba cijeniti brak, traiti Boju pomo i prihvatiti to nam govori Katolika Crkva koja je Uiteljica vjere i morala. Statistika govori da kod onih kranskih brakova u kojima mu i ena svake nedjelje i blagdana zajedno s djecom idu na Sv. Misu i kod kue se s djecom redovito mole, rastave se dogaaju u manje od 1 % sluajeva. Ima onih koji, naalost, preziru brak i ne ele ga ostvariti. Umjesto prirodnog i zdravog ivota u braku kojega blagoslovi dragi Bog, oni izabiru "surogate" u obliku raznih grijeha na seksualnom podruju, koji su potpomognuti pornografijom, nemoralnim odijevanjem, nemoralnom glazbom, izlascima na runa mjesta, tulumima itd. Zbog svega toga postaju sve siromaniji, jadniji i bolesniji. Susreu se osobe koje izgledaju kao starci u mladome organizmu. ive od danas do sutra. Da li e nakon takovog nemoralnog ivota uspjeti pronai nekoga tko e ih ipak prihvatiti za enidbu, da li e brak prihvatiti ako im ga netko ponudi i to e u taj brak donijeti: kakove oi, kakovu duu, da li e jo neto ostati od ivotnog optimizma i povjerenja u suprunika nakon svih onih grijeha i ponienja to su doivjeli, ako se nisu iskreno raskajali i obratili? Mnogi od njih su se ve zarazili nekim od brojnih spolnih bolesti, npr., s Chlamidiom Trachomatis zbog koje trudnici esto umre dijete prije poroda, s Herpesom ginitalis, s virusom HPV koji izaziva rak maternice ili s AIDSom koji se ipak prenosi lake nego to netko misli. Dokazano je da se prenosi i preko onih grijenih plastinih sredstava, a sve je vie izvjetaja i o mogunosti zaraze ak i preko nekih poljubaca, jer je virus prisutan i u slini. Prvi znakovi AIDSa esto se javljaju ba u ustima u obliku krvarenja, gnojenja, stomatitisa, gingivitisa, leukoplakije, soora (bijelih naslaga) i t.d., kroz ega virus jo vie izlazi. Veina zaraenih nije zaraze niti svjesna, jer je period od zaraze do pojave prvih simptoma, prosjeno deset godina. Pitam se kako e roditelji djevojke pogledati nakon vjenanja svome zetu u oi, ako su doputali da njihova kerka prije braka ivi sramotnim ivotom. A od svoga zeta istovremeno oekuju da ih silno potuje i cijeni. Kako e roditelji mladia pogledati snahi u oi ako su prije toga doputali bezobrazni i razvratni ivot svoga sina. Srei svakog pojedinca, ali i srei braka i obitelji smeta bilo koje zlo. Treba se kloniti svakoga grijeha. On donosi posljedice ne samo dui, nego i tijelu i zajednici. ivot i zdravlje stradavaju zbog puenja, alkoholizma i droge, zbog gubitka noi na runim mjestima, loe i destruktivne glazbe i filmova, provoenja psihikog traumatizma, zbog loe vonje i prometnih nesrea, zbog seksualnog ivota prije i izvan braka kojega blagoslovi dragi Bog, a takoer i zbog kontracepcije, sterilizacije, pobaaja i umjetnih oplodnji. Osobe koje su upotrebljavale spirale, antibaby pilule i druge hormone protiv raanja, vrlo esto su postale ubojice svoje vlastite djece a da to moda i ne znaju. Dokazano je da kod

ene koja provodi seksualni ivot uz spiralu, do zaea dolazi prosjeno nekoliko puta u godini dana. Do ovulacije i do zaea dolazi vrlo esto i kod one ene koja guta bilo koju vrstu antibaby pilula ili koja upotrebljava druge hormone protiv djece. Meutim, spirale, pilule i drugi takovi hormoni automatski ubijaju dijete jo u prvim danima nakon zaea, spreavajui mu usaivanje u maternicu. To ubojstvo se najee dogodi jo prije izostanka majine menstruacije, dok ena moda hoda ulicom ili s nekim razgovara, a tek e na drugom svijetu ona i otac toga neroenog djeteta saznati koliko su djece zaeli i ubili takovim sredstvima. Hormoni antibaby pilula i slinih sredstava oteuju eni vidni ivac, jetru i bubrege, uz njih ranije i u veoj mjeri nastupa arterioskleroza, pojavljuje se vea sklonost modanom i sranom udaru, raku koe, dojke i maternice i upali vena s mogunou embolije. Slabi otpornost organizma na zarazne bolesti jer su ti hormoni slini tzv. kortikosteroidima. Spirala izaziva bolove, a nekada i probui maternicu. Uz nju ena jae krvari, doivljava omaglice pred oima, slabost pa i pad u nesvijest zbog slabokrvnosti. Gnojenja u maternici se esto proire na jajovode u kojima se znaju stvarati apscesi, a takoer i priraslice koje izazivaju izvanmaternine trudnoe i neplodnost. Nekada se gnoj proiri i na cijeli trbuh pa se treba puno truditi da bi se takovoj bolesnici spasilo ivot. I na ovim primjerima se vidi da su zaista za mnoge duevne, psiholoke i bioloke patnje krivi upravo ljudski grijesi. Mnogi su zbog grijeha izgubili i svoju plodnost. Oko 80 % ena koje trae oplodnju u epruveti postale su neplodne jer su im jajovodi neprohodni zbog spolnih bolesti kao i zbog upala koje je izazvala spirala ili nekoja druga vrsta abortusa. Poznato je da kod oplodnje u epruveti veina djece pogine zbog neprirodnih uvjeta jo prije nego to se usade u maternicu, a ujemo da mnogu takovu malu djecu bacaju u kanalizaciju uskoro nakon zaea, ili nakon nekog vremena to ih dre ive a smrznute u friideru. Zbor za nauk vjere Katolike Crkve je objavio dokument Donum Vitae u kojemu se objanjava vie razloga zbog ega su grijene i nedopustive umjetne oplodnje i to ne samo one u epruveti nego i inseminacije. O razlozima zbog ega se ne smije sudjelovati u grijesima kontracepcije, sterilizacije i pobaaja moe se detaljnije proitati u Enciklikama "Casti Conubii" i "Humanae Vitae". U sluaju ozbiljnog i opravdanog razloga izbjegavanja zaea rjeenje je u suzdranosti. Onih nekoliko plodnih dana u mjesecu se otkriva jednostavno i pouzdano ak i u nepravilnim ciklusima uz pomo prirodnih metoda kao to su Billingsova i simptotermika koje su puno sigurnije od ve zastarjele OginoKnaus metode. Veinu dana ena je neplodna. Literaturu o prirodnim metodama se moe nai u Katolikoj Crkvi. Vano je meutim prihvatiti injenicu da se seksualni ivot ne smije provoditi prije a niti izvan braka kojega blagoslovi dragi Bog i koji je za cijeli ivot. Treba jako dobro paziti da ne prihvatimo savjete doktora, sestara i farmaceuta kada god su oni pogreni. Njihova edukacija je esto bila u suprotnosti s kranskim naelima. Mnogi od njih ne poznaju niti Billingsovu niti simptotermiku prirodnu metodu. Ljubav prema djeci treba svakoga dana razvijati sve vie i vie. Ima onih koji trpe materijalnu oskudicu, ali djeca nisu uzrok siromatva. Najee je ovjek siromaan jer je lijenina, propalica, alkoholiar ili zato to netko krade, moda ak u poduzeu ili dravi, pa oni od kojih se krade osiromae. Meutim, bez djece emo biti jo siromaniji. Upravo e djeca koju volimo i koju kranski odgojimo stvarati bolju budunost i u ekonomskom pogledu, i to ne samo za obitelj, nego i za iru zajednicu. Svatko od nas poznaje ljude, moda i vlastite roditelje, djedove i bake, koji su i u siromatvu voljeli i rodili brojnu djecu i kranski ih odgajali. A, nakon nekog vremena, kada su djeca odrasla, postali su bogatiji od onih koji su im se rugali, koji nisu htjeli prihvatiti onoliko djece koliko im je dragi Bog ponudio ili koji nisu htjeli roditi onu djecu koju je dragi Bog stvorio. Prosjean broj od dvoje djece po obitelji znai da bi takova obitelj i takov narod nestali s lica zemlje. Naime, dogaa se da nekoje od tih dvoje djece umre jo dok je maleno, ili bude neplodno ili ne ulazi u brak.

Ako se djeci prui u materijalnom pogledu vie nego to im zaista treba, postoji opasnost da nee htjeti uiti niti raditi i da e se upustiti u drogu i nemoral. Ako su se roditelji ponaali kontracepcijski i abortivno, te su uili i onu svoju roenu djecu neka se za druge ne rtvuju, onda se esto ta djeca kada odrastu sebino ponaaju i prema vlastitim ostarjelim roditeljima i za njih se ne brinu. Nikakav namjetaj, automobil niti drugo materijalno bogastvo ne mogu ovjeka usreiti kao osmjeh novog djeteta u naruju! I to drugo jo poeljeti nego upravo ono to sveenik kae kada blagoslivlja nae domove: "Blagoslovi Gospodine Boe Svemogui ovu obitelj, da bude u njoj zdravlje, istoa, pobjedna krepost, poniznost, dobrota i blagost, potpuno izvravanje Zakona i zahvaljivanje Bogu Ocu i Sinu i Duhu Svetomu i neka ovaj blagoslov ostane na ovoj obitelji po Kristu Gospodinu naemu!" Dr. med. Antun Lisec Dijete Boji dar Ne spiralama Ne pilulama Ne prezervativima Ne sterilizaciji Ne umjetnim oplodnjama Ne grijehu * Spirala ubija djecu! Uz nju dolazi do zaea, ali djetece najee umire u prvim danima, jer mu spirala ne doputa usaivanje u maternicu. Ako je menstruacija izostala, to znai da je dijete ipak preivjelo. Mora mu se sauvati ivot. Spirala zdravu enu pretvara u bolesnicu (gnojenja u maternici, jajovodima i trbunoj upljini, krvarenja, bolovi, slabokrvnost...). * Uz sve vrste antibaby pilula ipak esto doe do ovulacije i zaea. Meutim, dijete tada najee umire od gladi, jer pilule osue lijezde i smanje koliinu hrane glikogena u sluznici maternice. Izostanak menstruacije govori da je dijete ipak preivjelo. Abortus se ne smije uiniti niti tada. ene koje gutaju antibaby pilule, ee obole od raka dojke, koe i maternice, sklonije su modanim i sranim udarima, upalama vena s ugrucima koji mogu izazvati emboliju, pojavi im se oteenje jetre i vidnog ivca, oslabljenje imuniteta itd. Antibaby pilule nisu rjeenje niti za reguliranje nepravilnih menstruacijskih ciklusa. * Do zaea i slinog automatskog ubojstvenog uinka na dijete dolazi i uz veinu drugih tzv. kontracepcijskih sredstava. Isus je rekao: Zaista, kaem vam, meni ste uinili koliko ste uinili jednome od ove moje najmanje brae (Mt 25,40). Na najmanji brat ili sestra je ono malo, tek zaeto dijete. Ne smije ga se ubiti, bez obzira na situaciju. Ako ima problema i treba ti pomo, slobodno se javi u najblii katoliki upni ured i na adresu autora ovog teksta. Treba imati povjerenja u dragoga Boga. Isus je doslovno rekao: Ne brinite se tjeskobno i ne govorite: to emo jesti, ili to emo piti, ili u to emo se obui?! to sve trae pogani jer zna Otac va nebeski da vam je to sve potrebno. Zato najprije traite kraljevstvo Boje i njegovu pravednost, a to e vam se nadodati ! (Mt 6, 31-33) * Katolika Crkva je uiteljica vjere i morala. Ona trajno nauava neraskidivost povezanosti branog sjedinjenja sa zaeem, pri emu Bog daje duu novom ovjeku. Obrazloenja se mogu nai u katolikim dokumentima Casti conubii, Humanae Vitae iDonum Vitae. Tako su smrtni grijesi ne samo ubijanje neroenog djeteta, nego i kontracepcija, sterilizacija i

umjetna oplodnja kao npr. u epruveti i inseminacija. Rijetko koja djeca zaeta u epruveti preive. ujemo da ih veinu pobiju, ili ih dre ive, smrznute u friiderima. * Ne smije se provoditi dijagnostike procedure, kao to je npr. rana amniocenteza, kojima je cilj lov i odstrel bolesnih. Ne smije se ubijati niti bolesne! Nitko nije postao sretan ubojstvom ovjeka, ali se moe postati sretan sluei ivotu bolesnika. Grijeh se nikada ne smije iiti. Grijeh nikada nije rjeenje. * Sv. Otac Papa Pio XI je u Enciklici Casti Conubii protiv kontracepcije i protiv sterilizacije napisao: 56. Budui da su neki oito odstupili od kranskog, ve tamo od poetaka predanog i nikada prekinutog kranskog uenja, mislei da o tim stvarima treba sveano navijetati drugo uenje, Katolika Crkva kojoj je sam Bog povjerio nauavanje i obranu nepovrijeene istoe udorea, postavljena usred tih razvalina udorednosti, kako bi sauvala netaknutu istou enidbene veze od ove sramotne ljage, u znak svog boanskog poslanja visoko die svoj glas preko Naih ustiju i ponovno proglaava: Svaka upotreba enidbe gdje po ovjejem nastojanju biva brani in lien svoje naravne sposobnosti da proizvede ivot, kri Boji i naravni zakon i oni koji takvo to ine, kaljaju se ljagom tekoga grijeha. 57. Sveenike dakle, koji se bave ispovijedanjem, kao i druge koji djeluju u duobrinitvu, opominjemo Naim vrhovnim autoritetom kojemu je povjerena briga za sve due, da ne dopuste da u pogledu tog vrlo vanog Bojeg zakona njima povjereni vjernici budu u zabludi; a jo mnogo vie, da se i oni sami uvaju netaknutima od takvih krivih miljenja i da ih ni na koji nain ne opravdavaju. Ako bi, Boe sauvaj, neki ispovjednik ili duobrinik vodio vjernika koji ima u njega povjerenja, u ove greke ili ih u njima uvrivao privolom ili krivom utnjom, neka pripazi na injenicu da e morati podnijeti strogi raun Bogu, Vrhovnom Sucu, za izdaju svoga svetoga povjerenja i neka se podsjeti rijei Kristovih: To su slijepe voe slijepaca: a ako slijepac slijepca vodi, obojica u jamu padnu. (Mt 15,14) * Oni koji proizvode, reklamiraju i raspaavaju prezervativ, krivi su ne samo za pomo u izvoenju grijeha meu kojima su bludnost, preljub, kontracepcija itd., nego su krivi jo i za pruanje lane sigurnosti da nee doi do zaraze. Naime, dokazano je da se tako ipak prenose AIDS, humani papiloma virus (HPV) koji izaziva rak maternice, Chlamydia Trachomatis, hepatitis, herpes genitalis, sifilis i razne druge bolesti. Papinsko Vijee za obitelj kroz dokument Ljudska spolnost: istina i znaenje iz 1995. god. poruuje: U tom kontekstu roditelji trebaju takoer odbiti promicanje takozvanog safe sexa (sigurnog seksa) ili safer sexa (sigurnijeg seksa), opasne i neudoredne politike, utemeljene na varljivoj teoriji da prezervativ moe pruiti odgovarajuu zatitu od SIDA-a (AIDS-a). * U sluaju opravdanih razloga izbjegavanja zaea, prihvaa se suzdranost u plodne dane. Plodno i neplodno vrijeme se danas moe jednostavno i pouzdano otkriti ak i u nepravilnim ciklusima uz pomo prirodne Billingsove ili simpto-termike metode. Seksualni ivot se ne smije provoditi prije niti izvan onog braka kojega blagoslovi dragi Bog i koji je nerazrjeiv do smrti jednoga od suprunika. * Oslukujmo Boji glas da shvatimo to bismo jo trebali uiniti na zatiti ugroenih ivota i moralnih vrijednosti. Javite se ako se elite ukljuiti u molitvene aktivnosti i post u tom smislu, odnosno ako elite suraivati. Dr. med. Antun Lisec

Alkoholizam Alkoholizam predstavlja veliku opasnost za ivot i zdravlje. Od njega se ljudi vrlo teko izlijee. Danas imamo vee uspjehe u lijeenju raka nego alkoholizma. Ako ovjek i pristane na lijeenje, ono je obino dugogodinje, ak i doivotno. Zbog svega toga treba paziti da se alkoholiarom niti ne postane. Treba shvatiti da alkoholizam ne rjeava nikakove probleme, nego da on samo donosi nove. Od alkoholizma boluje ne samo onaj tko se opija, nego i cijela njegova okolina - brani drug, djeca, susjedi, radna sredina, svi s kojima je alkoholiar u kontaktu. On mui sve oko sebe. Alkoholiaru naroito stradava najnjenije tkivo, a to je ivano: mozak, lena modina i ivci. Pijanacu se zna pojaviti alkoholno ludilo (delirium tremens) u kojem ima halucinacije, drhtanje, strah, govori neto bez veze ili ak nekuda bjei. Ali i prije toga stanja on je obino nervozan, esto neto prigovara, okrivljuje ljude s kojima ivi, tresu mu se ruke i sl. Pijancima se s vremenom smanjuju neki dijelovi mozga pa oni gube intelektualne sposobnosti. Kod mnogih alkoholiara se uoava da nesigurno hodaju. Ako im se u pijanom stanju zapali odjea, npr. od cigarete, dogodi se da to odmah niti ne primijete pa ih dovezu u bolnicu s tekim opeklinama. Pijanci znaju lei bilo gdje na ulici ili dvoritu i zaspati, pa tamo nekada umru od hladnoe, pogotovo ako je jo kia i ako su mokri. Oni se smrznu i kod temperature daleko iznad 0 stupnjeva (naa normalna temperatura je 37 st. C), i zato ih se nikada ne smije ostaviti da lee vani, niti na hladnom. Jetra alkoholiaru postaje uta, kvrgava, cirotina. Kroz nju krv onda tee prolazi, pa se proiruju ile oko jednjaka, koje znaju pucati i takav ovjek onda povraa krv. Pijancima se u kasnijoj fazi pojavi i voda u trbuhu - ascites, a otjeu im i noge. U alkoholiziranom stanju se dogaaju brojna ubojstva. Alkoholizam i prebrza vonja su uzrokom ogromnog broja prometnih nesrea. Kada zateknemo alkoholiara na ulici treba ga otpratiti do sigurnog mjesta gdje e se otrijezniti, a ne putati ga da evelja od jarka do jarka. Ako ga se ostavi da sam luta i trai put prema kui, postoji opasnost da e ga moe neto zgaziti ili da e na kii i zimi umrijeti od podhlaivanja. Vano je izbjegavati drutvo u kojemu se ljudi opijaju, jer alkoholiar i drugoga nagovara pa i prisiljava na alkohol. Meutim, treba paziti, ne samo na to da mi ne postanemo alkoholiarima, ve treba voditi rauna da niti drugoga na to ne navodimo. U skoro svakom naem selu ili dijelu grada postoji poneki lutalica, pijanac, s kojim se narod izruguje i kojega opijaju. No, kada on od pia umre ili ga neto takovog pijanog na cesti zatepe, onda su za to krivi upravo oni koji su ga napijali. Takovoj osobi treba dati neto za pojesti ili obui, a ne pruati joj alkohol. Alkohliar voli odlaziti u goste ili barem do susjeda da mu kae neku novost, ali glavni razlog je taj to oekuje da e mu se ponuditi alkoholnog pia. Meutim, vi mu ipak nemojte dati alkohola nego sok, vodu, aj, mlijeko ili limunadu... Njemu e moda biti krivo ako mu nedate alkohol, ali ipak nemojte. dr. med. Antun Lisec Droga nije rjeenje! Moda ste u ivotu ve vidjeli nekog narkomana. Na nekome se to primijeti odmah, po tipinom izgledu, ali ima i onih za koje se to na prvi pogled ne bi moglo niti pomisliti. Mnogi narkomani pokuavaju raznim rijeima zavesti i druge, povui ih za sobom u ponor

propasti. Ali, moramo naglasiti da se narkoman ne moe nita bolje osjeati od nas koji se ne drogiramo. Radi se samo o tome da kao ovisnik upada u krizu. Ali, kada uzme drogu, ne bude mu nita bolje nego nama koji se ne drogiramo. esto se primjeuje da narkoman jedno vrijeme pokuava izigravati "zadovoljnu osobu", voli se s drugima rugati i prodavati neku "maglu". Meutim, to je ipak samo maska. Zapravo, rije je o vrlo nesretnoj osobi koja s vremenom doivljava svoj sve vei nutarnji raspad to se oituje i izvana. Sve vie poprima izgled propalice i izgubljenog sluaja. Gubi predispozicije za kolovanje, zaposlenje i brak. Takovu osobu poinju sve vie izbjegavati raniji znanci pa i rodbina, do te mjere da bre zakljuavaju vrata im primijete da im se pribliuje. Da bi narkoman doao do droge, esto se dogaa da lae, krade i bavi se raznim drugim nepotenim poslovima i kriminalom. Trebamo biti svjesni da problem ne lei samo u onome na to se najprije pomisli kada se spomene rije "droga". Naime, moe se rei da su i neke nae tetke, strine i bake takoer tajne narkomanke! Kada biste samo vidjeli to one imaju po svojim ladicama i ormarima, kakove sve tablete "za ivce"! esto je tome kriv i sam doktor koji ne eli razgovarati s pac ijentom, nego mu, sa eljom da ga se to prije rijei, neto prepie. A do ega sve dolazi nakon toga? Primijetio sam da se u centrima za lijeenje ovisnika zajedno lijee i oni upavi, zamazani intravenski narkomani kao i oni koji su postali ovisni upravo na "tablete za ivce". Ako imate nekih problema, nemojte misliti da se zbog svake sitnice odmah mora ii psihijatru ili u apoteku i kemijskim putem pokuavati rjeavati problem. Druga su stvar posebni sluajevi u kojima je zaista potrebno uzimati lijekove, a moda je ak potrebno provesti neko vrijeme i u bolnici. Meutim, svakome, tko god ima probleme sa ivcima, savjetujem neka najprije promisli zbog ega mu se je to uope pojavilo. Spomenut u samo tri sluaja u kojima ljudi nepotrebno "gube ivce" a moe im se vrlo lako pomoi i bez kemikalija. 1. ovjek koji je proveo no u loem drutvu, sluao pokvarenu i destruktivnu glazbu, tko zna kako se sve ponaao, sutradan ima neku zbrku u glavi i loe se osjea. Njemu "tablete za ivce" nee razbistriti pamet. Tu bi od pomoi bila etnja po svjeem zraku i raniji odlazak na spavanje. Naalost, ima ljudi koji zamijene no i dan. Naveer nekuda izlaze a sutradan su bolesnici. Ima ih koji provedu znatan dio mladosti kao u nekom polusnu. Zanemaruju svoje radne obveze, skitaju se i propadaju naoigled svoje okoline. ak im se i na licu vidi da neto s njima nije u redu. No je ipak za odmor. A kada se ovjek dobro naspava, lake preko dana podnosi sve one tekoe na koje nailazi i uspjenije uva svoje ivce. 2. Promislimo malo o osobi koja je rtva povremene ili trajne psihike traume kroz koju doivljava ponienje i duevnu bol. ovjek i te kako osjea ako dobije fiziki amar, ali ga moda jo vie zaboli duevni udarac kada mu se netko ruga, vie na njega, vrijea ga, poniava, ogovara ili klevee. Takovu osobu treba utjeiti, pomoi joj da ne izgubi svoj ponos, dostojanstvo i duevni mir. Postoje brojni naini pravilnog rjeenja problema u kojem se takova osoba nae, ve prema konkretnoj situaciji, ali treba otvoreno rei da tabletomanija, droga, puenje niti alkoholizam ne mogu biti izlaz. 3. Veliki broj ljudi ima psihike tegobe samo zato to imaju neistu savjest. Svaki grijeh ima brojne posljedice, a neke od njih se oituju i u onoj specifinoj nesrei i tj eskobi koja se zove neista savjest. Ali, savjest se ne moe oistiti uzimanjem nikakovih tableta, droge niti ostalih otrova, nego se do iste savjesti dolazi preko raskajanja i popravka svoga ivota, kroz prestanak s grijesima, kroz ispriku i nadoknadu onome koga se je uvrijedilo ili otetilo i kroz prihvaanje Boje milosrdne ljubavi koja se oitovala u otkupiteljskoj rtvi Sina Bojega Isusa Krista. U skruenoj i valjanoj ispovijedi kod sveenika koji ima vlast u Boje ime opratati raskajanim ljudima grijehe, brie se krivica due, a vraaju ista savjest i milost posvetna. Kada bi ljudi vodili rauna o samo ova tri, upravo spomenuta sluaja, koliko bi im bio ljepi

ivot, koliko bismo vie osmjeha sretali na licima, koliko bi bilo manje alkoholiara, narkomana i tabletomana! Droga zaista ne rjeava nikakove probleme, nego ih jo vie gomila, a od nje se ovjeka vrlo teko izlijei. Najvie uspjeha u lijeenju narkomana imaju katoliki sveenici i asne sestre koji narkomane ue novom ivotu i pripremaju ih na zahvat dragoga Boga koji ih je jedini u stanju izvui iz gliba grijeha i problema u koje su upali. Sigurno je da bi o svemu tome trebalo govoriti i roditeljima kako bi se i oni popravili. Naime, mnogi od njih i sami ive u grijehu, dragome Bogu ne ele dati mjesta u svome ivotu, moda se meusobno ne potuju, moda se rastavljeni. Moda daju djeci vie novaca nego ljubavi i vremena, ili djeci sve putaju na volju, ne vodei rauna s kime se i na kakovim mjestima drue, kada se vraaju kui, kakovu glazbu sluaju, kakove knjige i asopise itaju, kakove filmove gledaju. Ovom prilikom mora se rei da droga nije nekakav izolirani problem. Radi se o tome da prije nego to se je netko poeo drogirati, ve je grijeio i na raznim drugim podrujima ivota . Npr. prestao je ii u crkvu i Bogu se moliti, ne potuje oca niti majku, zanemaruje svoje radne obveze i postaje lijeninom, slua pokvarenu i destruktivnu glazbu to esto izvode osobe koje se vjerojatno i same drogiraju, gubi no, skita se po runim mjestima i u loem drutvu, lae, moda i krade, skuplja grijeh na grijeh. A onda je na takovo stanje due i tijela dola jo i droga. Zbog toga i nemaju dovoljno rezultata oni koji se protiv droge bore jedino na taj nain da govore ljudima neka se ne drogiraju. Naravno da i to treba rei, ali im svakako jo treba rei neka se trude da budu poteti i dobri na svim podrujima ivota, neka ljube dragoga Boga, neka ive u skladu s Bojim zapovijedima, neka ne ine nikakove grijehe, neka se trude da poteno zarauju svoj kruh, neka otkrivaju, razvijaju i upotrebljavaju za dobro ljudi i na slavu Boju one talente koje im je dragi Bog dao. Za brojne tekoe koje netko osjea, uzrok lei u vlastitom grijehu ili je ovjek moda postao rtvom tuega grijeha, npr. kada ga netko vrijea i poniava. Ali, sve te tekoe je lake podnijeti kada prihvaamo Boju ruku spasa, kada inimo dobra djela i trudimo se da ne grijeimo. Kada smo sretni ne smijemo se uzoholiti, nego trebamo Bogu zahvaljivati za dobra koja nam On daje. A kada je teko, ne smije se niti onda posezati za drogom, alkoholizmom niti za drugim grijesima, nego se opet trebamo obratiti dragome Bogu, potraiti kod Njega utjehu i zatitu, podsjetiti se Njegove oinske ljubavi i brige za nas. Trebamo si nai vremena da u dubini due oslukujemo Boje Rijei savjeta, utjehe i nade za rjeenje tekoa koje se pojave. dr. med. Antun Lisec tetnost puenja Iako je danas puenje u naim krajevima prilino proireno, naalost ipak nisu dovoljno proirene informacije o njegovoj tetnosti. esto si pua zamilja kako on ima neki naroiti organizam, te da je na puenje otporan. Ali, mora se naglasiti da ne postoji ovjek koji je otporan na puenje. Ono teti svakome. Jednako tako kao to se nakon loenja pei dimnjak zaai, tako i puenje ostavlja tetne posljedice na cijelom organizmu. Nemojte se zavaravati da je netko doivio veliku starost kao pua. To je vrlo rijetko. Ali, ako neki pua i doivi vee godine, on bi u tim godinama bio mnogo zdraviji da nije bio pua. Slabije obrazovani ljudi, na drugim puaima, neke od tih bolesti niti ne zapaaju. No, kada bi lijenik viegodinjeg puaa samo malo pogledao, odmah bi na njemu naao vie dijagnoza kao posljedicu toga otrova. Neki od vas moda pue. Ali, ostavite se toga odmah sada. Onaj tko vam nudi cigaretu, misli da vam je time prijatelj, ali zapravo vam je u tome trenutku neprijatelj. Svaki pua umire prije nego to mu je vrijeme, upravo zbog posljedica puenja, osim onih

koji jo i ranije umru radi nekog drugog uzroka kao to je npr. prometna nesrea. Podsjetimo se nekih posljedica puenja. Djevojke i mladii koje pue, u velikoj mjeri smanjuju svoju ansu za najsretniji brak, moda ak i za 50%. Npr. moda bi najsretniji brak mogli ostvariti s nekim tko je ba nepua. Ako je ta osoba nepua, da li e htjeti poi u brak s puaem? Veliko pitanje, jer, osobe koje pue, one kalju, pljuju, i smrde po toj cigareti, troe nepotrebno novce, oboljevaju od nepotrebnih bolesti i ranije umiru. Puenje djeluje i na nastanak arterioskleroze. Suavaju se ile koje provode krv u mozak, srce, bubrege, noge i sl. Kada se suze one ile koje vode krv u mozak, ovjek dobije modani udar ili prije vremena postane, zaboravan, odsutan, senilan. Pua sam sebi smanjuje intelektualne sposobnosti. Mozak koji zbog puenja i arterioskleroze ne prima dovoljno krvi, nije u stanju dati sve od sebe to bi mogao dati kada bi bio zdrav. Takovi ljudi gube na svojoj inventivnosti i kreativnosti, postaju sve ogranieniji, ali im tvrdoglavost postaje sve vea i vea. Sigurno je svako od nas nekada doivio razoarenje kod nekog ovjeka kojemu se ne moe neto dokazati i koji loe obavlja svoj posao. esto je uzrok upravo u puenju, jer si je takav ovjek duhanom otetio mozak preko posljedica na krvnim ilama. Ako se suze one krvne ile koje vode u srce, ovjek dobije tzv. Anginu pectoris ili ak infarkt srca. Zbog oteenja ila koje vode u noge, pojavi se gangrena, pa se ovjeku nekada mora odrezati noga. Kada biste doli na neku kliniku za vaskularnu kirurgiju i promatrali one mlade ljude sa arteriosklerozom koju su dobili zbog puenja i sada izgledaju kao veliki starci, a ponaaju se kao mala djece, mokre u krevet, govore bez veze, imaju gangrenu noge i sl., onda biste jo bolje shvatili ozbiljnost ovoga o emu se govori. Nekoje osobe ne iskaljavaju i ne pljuju neistoe od duhanskog dima, nego ih gutaju, pa im to onda "sjeda" na eludac. esto im se pojavi rak eluca ili rak mokranog mjehura. Puai ee oboljevaju i od raka usnice koji poinje s bijelim naslagama i krasticama. Tu je i rak jezika ili sinusa. Svatko od nas je ve vidio na ulici ili kod bolnice ovjeka sa cjevicom na vratu, kroz koju die. To su ljudi koji su bili puai, te su dobili rak grla. Mnogi od njih vie niti ne mogu normalno govoriti. Nepuai gotovo nikada ne dobiju rak grla. I rak plua je vrlo est kod puaa. Imao sam pacijenta, ovjeka od 40tak godina koji si je slomio nogu. No, kada sam pogledao rengentsku sliku, vidio sam da to nije obian prijelom, nego da je na tom mjestu u kosti rak, pa je kost zbog toga pukla. Nakon toga nainili smo snimku plua i upravo tamo nali onaj poetni rak koji se je proirio po kostima. U posjetu su mu dolazili ena i djeca. Njima smo rekli o emu se radi, a on je jo jedno vrijeme bio u neznanju o svome pravome stanju. U Zagrebu, u bolnici na Jordanovcu, skoro svaki dan operiraju jednog ili dva ovjeka oboljela od raka plua. Pogledajmo i neke brojke. Tko pui pola kutije dnevno, ima 50% veu mogunost umiranja od infarkta srca i 500% veu mogunost smrti zbog raka plua. Ako pak pui dvije kutije, onda ima tri puta vei rizik umiranja od infarkta srca i dvadeset puta vei rizik od smrti izazvane rakom plua. Puenje trudnice, pa i njen dui boravak u zadimljenoj prostoriji teti neroenom djetetu pa ono pri porodu obino ima slabiju teinu. Veina puaa eli prestati s puenjem, ali im je to teko. Zbog toga treba paziti da se puaem niti ne postane. Ako je tko od vas poeo puiti, molim ga da ipak prestane ve odmah sada. Kada se razviju ozbiljne posljedice, prestankom puenja nekoje od njih nestanu, ali neke od njih ipak ostaju i nadalje. Dakle, to god se prije prestane puiti, to je i vea korist. dr. med. Antun Lisec

Starci i teki bolesnici Moda ve sada, u vlastitoj obitelji imamo starije roditelje, djeda ili baku, a staraca bi se sasvim sigurno nalo jo i meu roacima ili susjedima. Ima starih ljudi koji su puni blagosti, ljubeznosti, dobrote i zahvalnosti prema mlaima oko sebe s kojima ive i koji se za njih brinu. Ali, ima i takovih s kojima nije ba lako, bilo zbog njihovog ponaanja ili zbog tee bolesti pa i nepokretnosti. Mnogi starac se teko prilagodi situaciji koju mu donesu godine. Moda bi elio da mu uloga u obitelji bude ista kao i nekada kada je bio u punoj snazi, kada su djeca bila malena. Meutim, djeca su sada najee ve odrasli ljudi koji trae vie samostalnosti. U starosti se kod nekoga pojaavaju slabe strane u ponaanju koje su ve postojale i ranije, a kod nekoga se pojave i nove. S druge pak strane jedan broj mladih i zdravih ljudi ponaa se prilino oholo, sebino i drsko, ne elei se rtvovati za onoga tko je nemoan i potreban pomoi. A, to god se starac osjea slabije, bespomonije i bolesnije, to ga vie boli runa rije ili prezir od onih za koje se je nekada ranije rtvovao i podizao ih na noge. Ovo su samo neki od brojnih razloga zbog ega dolazi do nesuglasica i raznih napetosti u obitelji. Kako ih rjeavati? Na starca je obino tee utjecati da popravi ponaanje, a zbog arterioskleroze i drugih posljedica godina moda nije niti svjestan nekih svojih greaka koje bi trebalo ispraviti. Openito govorei, mislim da vie grijee mlai u odnosu prema starcima i tekim bolesnicima nego to ti nemoni ljudi eventualno grijee prema onima koji se za njih trebaju brinuti. A za starca se zaista treba nekada brinuti kao za malo dijete. Podsjetimo se da etvrta Boja zapovijed glasi: "Potuj oca i majku da dugo ivi i dobro ti bude na zemlji." Meutim, uz roditelje treba svakako potivati i djedove, bake pa i sve stare i nemone. Prema svima njima treba imati mnogo kranske ljubavi, dobrote, strpljenja, potovanja, irokogrudnosti, pa i spremnost za opratanje. Biblija na vie mjesta govori o potivanju roditelja i staraca, pa tako i u Knjizi Sirahovoj: "Tko tuje oca, okajava grijehe svoje, i tko asti majku svoju, sabire blago. Tko tuje oca, radovat e se sa svoje djece, i bit e uslien u dan molitve svoje. Tko asti oca svojeg, dugo ivi; tko ini radost majci svojoj, slua Gospoda. On slui roditeljima svojim kao svojim gospodarima. Sine moj, rijeju i djelom tuj oca svoga, da te od njega stigne blagoslov". (Sirah 3, 38) "Sine moj, pomozi oca svoga u starosti, i ne alosti ga za ivota njegova. Ako mu i razum klone, budi blag s njime i ne grdi ga ti, koji su u punoj snazi. Jer, ne zaboravlja se milost prema ocu, ve se uraunava u oprost grijeha. U danima tvoje nevolje Gospod e te se sjetiti: kao to se led topi na suncu, tako e iskopnjeti tvoji grijesi. Od hulitelja nije bolji tko prezire oca, i Gospod proklinje onoga tko vrijea majku." (Sirah 3, 1216). "Svim srcem potuj oca svoga, i ne zaboravi majinih bolova. Sjeti se da im svoj ivot duguje: kako da im uzvrati sve to uinie za te?" (Sirah, 7, 2728) "Ne prezri starca ovjeka, jer e i od nas neki ostarjeti." (Sirah 8,6) Lijenik se ponekad sretne sa alosnim sluajem da se djeca niti rodbina ne brinu o svojim ostarjelim blinjima. Kada se na selu razboli krava ili svinja, brzo se zove veterinara da doe i spasi ivotinju, ali kada se razbole djed ili baka, moda lijenika niti ne zovu, jer ele da to prije nastupi smrt. Ili, moda ipak zbog okoline odvezu starca u bolnicu, ali to nekada bude ve jako kasno. Ako se tada upita sina, ker ili snahu gdje su bili prije, zato su ekali, upala plua traje ve danima, stanje srca je vrlo kritino, rak je ve jako uznapredovao, ili do lo je do ekstremne dehidracije organizma (nedostatka tekuine), moda se uju strane rijei: "Ma, doktore, nita se vi ne brinite, pa mi znamo da je dolo vrijeme umrijeti!"

10

Dakle, sin ili kerka svoga oca ili majku osuuju na smrt. Meutim, mi nismo gospodari niti nad poetkom niti nad koncem ljudskog ivota. Gospodar je dragi Bog, a mi trebamo sluiti ivotu i zdravlju drugih, pogotovo onih koji su nam povjereni. Na nama nije da odreujemo tko e do kada ivjeti. Mnogo puta se starca i tekog bolesnika izlijei ak i onda kada je rodbina ve sve pripremila za pogreb pa ak i pokupovala crninu za aljenje! O tome bi se moglo navesti mnotvo primjera. Starima i bolesnima treba na vrijeme osiguravati sveenika koji e im biti spreman podijeliti Svete Sakramente i lijepe rijei utjehe, zatim redovite lijenike kontrole, pretrage i lijeenja. Trebamo im pruiti pristojne uvjete za ivot. Ne smije se dopustiti da se smrzavaju, moraju imati odgovarajuu hranu i odjeu. esto je potrebno da netko stalno bude uz njih vodei rauna kako uzimaju lijekove. Starci trebaju osjeati da je drugima do njih stalo. Loih primjera ima i u pojedinim zdravstvenim ustanovama, kada se nekim bolesnicima, pogotovo starcima, uskrauje duna njega, dijagnostike pretrage, lijeenje, pa ak i odgovarajua prehrana. Naalost, ponegdje se dogaaju sluajevi da takovom bolesniku, kada zove sestru i neto hoe, netko jo uputi runu rije ili pone davati sredstva za spavanje kako ne bi vie nita traio. Ovakova sredstva kod staraca mogu biti vrlo opasna, jer se zbog njih esto toliko poremete da vie ne znaju gdje se nalaze, prestanu jesti i piti, ne diu kako treba, slabo se pokreu, i za par dana moda umru od upale plua, ei, gladi ili zbog rana od leanja (dekubitusa). Meutim, da je netko ee dolazio u posjete, vjerojatno bi se prema tom starcu bolje odnosili ak i oni doktori i sestre koji ne potuju etiku. Treba rei da nam starac zbog svoje bolesti ili nesposobnosti prua priliku da mu inimo dobra djela pa si tako stvaramo zasluge za svoju duu. Odnos prema starom ovjeku je toliko bitan da nam o njemu ovisi ne samo mir savjesti u ovom vremenu, nego ak i na vjeni ivot. Sjetimo se da se i u ovom sluaju mogu primijeniti rijei koje nam je uputio Isus Krist, a zabiljeio apostol sveti Matej: "Zaista, kaem vam, meni ste uinili koliko ste uinili jednome od ove moje najmanje brae." (Mt, 25,40) dr. med. Antun Lisec Prehrana Potrebno je voditi rauna o vrsti hrane, uestalosti uzimanja obroka, kontroli tjelesne teine, te fizikom radu, kretanju, odnosno tjelovjebi. Pri zajednikom konzumiranju hrane, ima se priliku njegovati unutarobiteljske i prijateljske odnose. Pojedini sastojci hrane ulaze u nae stanice, imaju najbliskiji odnos s naim tijelom, pa ak moemo rei da neki elementi nakon prerade i metabolizma postaju dio toga tijela. Treba uvijek paziti da hrana ne bi bila pokvarena, pri emu se u njoj nalazi mnotvo opasnih bakterija. To se ee dogaa kada nije svjea, kada je provela odreeno vrijeme izvan hladnjaka, pa i u hladnjaku koji nije imao ba jako nisku temperaturu. Poeljno je izbjegavati, koliko god je to vie mogue, hranu koja sadri pesticide i konzervanse. Vlastitom proizvodnjom voa i povra znamo to jedemo, ostajemo poteeni brojnih tetnih dodataka, a usput provodimo i te kako potrebnu tjelesnu aktivnost na svjeem zraku. Sve voe i povre treba prije upotrebe dobro oprati, a nekoje, poput groa, valjalo bi odreeno vrijeme drati nakvaeno, da se kemikalije naneene za vrijeme prskanja, bolje rastope i skinu. Jabuke, kruke i sl. treba oguliti, osim ako smo ih proizveli u vlastitom vrtu bez upotrebe pesticida. Za kvalitetu hrane bitna je i vrsta ambalae. U tom smislu, najbolje je staklo, dok se iz plastike, pa i iz one koja je prozirna i tvrda, a iroko je proirena u upotrebi, s vremenom ipak izluuju neki otrovi.

11

Ovdje se neemo zadravati na pojedinim bolestima koje zahtijevaju posebnu prehranu dijetu. Neemo govoriti niti o specifinosti prehrane za pojedine uzraste. Govorit emo o takvoj prehrani koja reducira unos tetnih sastojaka, a pomae u uvanju organizma da ne oboli od brojnih bolesti. Osobiti utjecaj moemo imati na spreavanje slijedeih bolesti: eerna bolest, visok krvni tlak, debljina, arterioskleroza povezana s modanim i sranim udarima, rak itd. Hrana treba biti raznolika, po mogunosti svjee prireena, a u koliini ne treba pretjerivati. Treba nastojati da bi to vei dio uneene hrane pripadao onoj koja je dobivena od cjelovitih itarica. To znai da bi bijeli kruh trebalo zamijeniti s crnim i s onim koji je ispeen od brana dobivenog od cjelovitog zrnja. Umjesto masti ivotinjskog porijekla i tvrdih biljnih masti, poeljno je koristiti biljna ulja i to ona dobivena hladnim preanjem. U svakodnevnoj prehrani bi trebalo dati prednost maslinovom ili buinom (bundevinom) ulju. U takvom ulju ima prilino vitaminima A, E i tzv. polifenola. Oni imaju antioksidativna svojstva i uvaju nas od tetnog djelovanja slobodnih radikala. Lecitin iz maslinovog ulja pomae u preradi masti i eera. Ovo ulje ima visok postotak nezasienih masnih kiselina, koje spreavaju razvoj ateroskleroze. Korisne su mahunarke i razni oraasti proizvodi, djelomino obrano mlijeko i mlijeni proizvodi koji nemaju pretjerano masnoa. Kada je rije o mesu, moe se napomenuti da najmanje tetnih sastojaka ima u morskoj ribi. Meutim unos proteina iz rijene ribe, iz nemasnog, bijelog mesa i jaja imaju znatnu prednost prema tzv. "crvenom" mesu govedine, svinjetine i sl. Vano je ograniavati unos masti, eera, kolaa, slatkia i proizvoda od bijelog brana, te uzimati manje slanu hranu nego to je to u prosjeku danas sluaj. Meutim, osobe koje se bave veom tjelesnom aktivnou i portom, pogotovo koje gube sol znojenjem, te u vrijeme vruine, mogu imati ozbiljne tekoe ako ne unesu dovoljnu koliinu soli. Bolje je zaslaivati hranu smeim nego obinim - bijelim eerom. Preslana hrana moe s vremenom dovesti do visokog krvnog tlaka, a on doprinosi ranijem i brem razvoju arterioskleroze, modanim i sranim udarima, te slabljenju srane funkcije. Odrasle osobe, pogotovo one koje nedovoljno fiziki rade, u prosjeku u naoj domovini jedu previe. Meutim, u kolskoj dobi, u vrijeme tjelesnog rasta i razvoja, mnoge osobe imaju zdravstvene tekoe zbog pretjeranih dijeta. U ovoj dobi se esto susree negativna pojava da neki uenici prekasno idu spavati, pa se ujutro teko probude i naalost si ne nau dovoljno vremena za doruak. Pou u kolu gladni, pa zbog smanjene razine eera u krvi tee prate nastavu, budu nemirniji, skloni konfliktima. Za vrijeme odmora pou kupiti neku hranu koja obino nije svjea, ili obiluje raznim konzervansima, umjetnim bojama, pojaivaima okusa i sl. Nije dobro navii se na prehranu po restoranima brze prehrane. Umjesto tog stila ivota, treba dati prednost svjeoj hrani koja je prireena u vlastitoj obitelji, te dorukovati kod kue, prije polaska u kolu ili na posao. Cjelokupni dnevni unos hrane, trebalo bi podijeliti u 5 - 6 manjih obroka. U meuobrocima bi trebalo jesti sueno voe u dnevnoj koliini jedne ake. Dnevno bi trebalo jesti pet ili vie obroka voa i povra. Doruak bi trebao biti najvaniji obrok, a veerati bi trebalo skromno i to 2 - 3 sata prije spavanja. Openito govorei, dobro je koristiti onu hranu koja se moe jesti svjea, bez termike obrade. Kuhana hrana je zdravija od one peene. U "re" peenoj i dimljenoj hrani nalazi se poveana koliina kemikalija koje izazivaju rak.

12

Rak dojke, probavnih organa, prostate i jajnika je ei kod osoba koje jedu hranu bogatu mastima. Treba znatno ograniti upotrebu kofeina i alkohola. Kuna plijesanj sadri otrove koji potiu nastanak raka. Treba izbjegavati hranu iz restorana brze prehrane, kao to su peeni krumpir i hamburgeri. U tim restoranima se obino isto ulje koristi za viekratno peenje krumpira, pa se pojavljuju kancerogeni akrilidi. Nagli unos visoko kalorine hrane, kao to je to npr. u restoranima brze prehrane, potie pojavu arterioskleroze i inzulinsku rezistenciju, koja s vremenom moe imati utjecaj na pojavu eerne bolesti. Iako soja ima brojne korisne sastojke, ona ipak ima i svoju ozbiljnu negativnost, a to su fitoestrogeni, koji su vrlo slini enskim hormonima. Oni tetno djeluju na plodnost mukarca, a mogu dovesti i do tjelesnih odstupanja u razvoju. Soja se nalazi u veini salama i pateta i u brojnim drugim proizvodima. Treba to vie izbjegavati umjetno sladilo aspartam koje je prisutno u brojnim bezalkoholnim i niskokalorinim piima koja proizvoai uporno reklamiraju jer je jeftinije od eera. Ima ga ak i u nekim vakaim gumama. Naime, aspartam za vrijeme metabolizma prelazi u vrlo opasan otrov formaldehid. Gazirana pia, pa i ona najpoznatija, zakiseljavaju organizam, smanjuju razinu kalcija i osobe koje ih znatnije uzimaju, sklonije su prijelomima kostiju. Od rakova brojnih organa uva nas hrana bogata vitaminima A, C, E itd.. Vitamin A, odnosno njegov kemijski prethodnik karotin se nalazi u mrkvi, pinatu, krumpiru, parogama, bui, marelici itd. Vitamin C je prisutan u svjeem vou i povru, ali propada pri termikoj obradi hrane. Vitamina E ima u biljnim uljima, pogotovo onima od suncokreta, u peninim klicama, jajima, mlijeku i margarinu. Obojeno bobiasto voe, naroito ono tamne boje, poput borovnice, kupine, crnog ribizla i groda, ali takoer jabuke i trenje, sadre flavonoide koji nas takoer uvaju od raka. Protiv raka djeluje i likopen iz rajice, lubenice, mrkve i crvene paprike. Likopen se u tijelu zadrava u pluima, jetri, prostatii sluznici crijeva, pa ih taku uva da ne obole od raka. On se bolje resorbira ako je rajica prethodno bila termiki obraena, nego iz svjeih plodova. Veina ajeva sadre antioksidanse polifene, koji spreavaju diobu kancerogenih stanica. Spojevi iz grupe glukozinolata njihovih metabolita izotiocijanata, tiocijanata i indola, kojih naroito ima u svjee ubranoj i termiki neobraenoj brokuli i prokolici, provode detoksikaciju, tj.uklanjaju iz organizma tetne sastojke. Ve nakon tri ili vie dana stajanja brokule, glukozinolati skoro sasvim nestaju. Slino korisno djelovanje imaju jo i cvjetaa, rotkvica i repa. Tamno svjee povre sadri antikancerogene sastojke kao to su lutein, beta karoten i karotenoidi. Neprobavljiva vlakna itarica, sjemenja i biljne hrane, jabuke, ljive i razno drugo voe, daju tzv. balastne tvari, koje stvaraju komplekse sa unim kiselinama koje su potencijalno kancerogene, pa ih tako neutraliziraju. Osim toga, poveavaju volumen i brzinu prolaska hrane kroz crijeva, pa tetni sastojci hrane krae vrijeme budu u doticaju sa sluznicom probavnih organa i tako se smanjuje vjerojatnost nastanka raka. Zato su osobito korisne cjelovite itarice, itne pahuljice, posije, tamna ria, crni i raeni kruh. Kapsicin iz paprike vjerojatno neutralizira nitrosamine, pa pomae u spreavanju raka eluca. Luk i enjak sadre supstance koje djeluju protiv raka, a koristan je i zato to sniava razinu tetnog (LDL) kolesterola u krvi.

13

Groe sadri elagiu kiselinu koja blokira enzime koji su neophodni za rast kancerogenih stanica, pa usporava rast tumora. Resveratrol iz koe groa spreava taloenje kolesterola u arterijama. Agrumi sadre oko 60 sastojaka koji se bore protiv raka, a meu njima se osobito istie limonin koji stimulira rad imunolokih stanica koje ubijaju rak. U istu grupu spada i celer, iako ima neto slabiji uinak. Omega - 3 masne kiseline uvaju nas od bolesti krvnih ila, jer smanjuju koliinu triglicerida u krvi, smanjuju krvni tlak i gruanje krvi. Osobito ih ima u plavoj ribi i orasima. Protiv raka uva nas i selen, kojega ima u piletini, ribi i itaricama, zatim bakterije koje stvaraju mlijenu kiselinu (laktobacili) iz jogurta i kiselog zelja, ksantofili iz zelja, fitosterini iz sjemenki suncokreta i sezama, umjerena koliina saponina iz mahunarki, fenolinske kiseline iz vanjskih slojeva biljaka, naroito iz itarica i zelja, umjerena koliina inhibitora proteaze iz kikirikija, krumpira i graka, monoterpeni u ulju limuna (D-limonini) i komoraa (D-Carvon). Prije uzimanja hrane, treba prati ruke. Nemojte piti iz tue neoprane ae ili boce. Za stolom se treba pristojno ponaati. Kod serviranja hrane, treba postaviti posebni pribor u posudu iz koje se uzima hrana. Zajednikim priborom zajelo, kojim se vadi hrana, nemojte dodirivati vlastiti tanjur, pogotovo ako ste ve iz njega jeli. Svojim priborom za jelo, kojega ste ve koristili, nemojte dodirivati hranu u zajednikoj posudi. Naime, na ove nain biste svoju slinu, a to znai bakterije i viruse prenosili u druge ljude, te ih ugroavali, a osim toga to je i vrlo runo. Treba to ee prati zube da se to manje kvare. Naroito ih treba prati nakon slatkia i naveer. Svoju etkicu za zube se ne smije drugima posuivati, niti koristiti tuu. Prihvatimo Boje okrilje Dok ovjek analizira brojne probleme kod pojedinaca a i u drutvu, esto otkriva da im je uzrok u ljudskom grijehu. Jo uvijek je premalo dobrih krana. Kranski ivot podrazumijeva jo i mnogo vie nego to je to kienje bora za Boi, pjevanje svetih pjesama ili sudjelovanje u nekim proslavama. On zahtijeva prihvaanje Isusa Krista kao svoga Spasitelja i Otkupitelja, kao i prihvaanje Njegove Radosne Vijesti Evanelja za nain svog svakodnevnog ivota u svim situacijama. Treba s povjerenjem prihvatiti sve Boje zapovijedi, pa tako i one: Ne ubij!, Ne sagrijei bludno! i Ne poeli tueg enidbenog druga!, te se odrei svakoga zla, grijeha i lanih bogova. U takovom ivotu emo zaista biti poteeni mnogih bolesti, pa i problema. Ako se meutim i pojavi neki problem za koji nismo krivi, iste savjesti, uz Boju pomo, lake emo ga prebroditi. Kranstvo uvijek ima ansu, jer ovjek u dubini svoje due ipak ezne za mirom i sreom. Na katolikom vjeronauku se ui kako ivjeti dostojno Evanelja pred svim izazovima savjesti, a ovom prilikom emo se ukratko zadrati na podruju ljudske seksualnosti, braka i roditeljstva. Isus je svojim prisustvom na svadbi u Kani Galilejskoj, te svojim privim javnim udom koje je pri tome uinio, na poseban nain dao do znanja koliko eli biti blizak ljudima koji se odluju za brak, pa im pomagati, ako treba, i na udesni nain. Iako je dragi Bog ovjeka stvorio kao muko i ensko te predvidio specifini nain kako e se mu i ena voljeti u braku kojega On blagoslovi, primjeujemo da neki ljudi ovo naalost zaboravljaju ili ak preziru. Umjesto da sretno ive onako kako je predvidio dragi Bog, ima onih koji izabiru neke "surogate" koji nisu ono pravo, nego ih ti surogati zapravo poniavaju, osramouju i vode u propast ne samo due nego jo i tjelesnog zdravlja. Nekada izgube ak i tjelesni ivot, npr. zbog SIDE. Moemo rei da sveti Sakrament enidbe ima toliko veliku vrijednost da za njegovo izbjegavanje, pa i za njegovo odgaanje treba imati zaista opravdane razloge.

14

Naravno da hodanje mladia i djevojke nema smisla ako se vidi da od njega, bilo zbog kojeg razloga, ne dolazi u obzir brak. Meutim, kada za kranski brak slobodni odrasli mladi i djevojka ocijene da su zaista jedno za drugo, nije dobro pretjerano odgaati taj brak. Unato materijalne krize koju veina ljudi osjea, treba znati da nije potrebno sve materijalne stvari imati odjednom. Mu i ena koji se vole, ve e si pomalo stvarati i ono materijalno. Moe se ak rei da je njihov ivot u braku jeftiniji, nego to je to pojedinani ivot dvoje neoenjenih osoba. U Poljskoj je uobiajeno da se ulazi u brak ve po zavretku srednje kole, a nakon toga, koji ele, jo odlaze i studirati. Prava ljubav mladia i djevojke podrazumjeva suzdranost i ekanje na onaj divan brani ivot kojega dragi Bog toliko cijeni da ga je uzdigao na nivo svetog Sakramenta. Ljudska seksualnost treba biti neto diskretno to je samo za mua i enu i to iskljuivo u onom braku kojega blagoslovi dragi Bog, koji je onda nerazrjeiv za cijeli ivot i u kojemu si moraju biti vjerni. Dunost potivanja predbrane istoe podrazumijeva da se ne smije ponaati na nain koji bi vodio seksualnom uzbuivanju. Svi ljudi, pa i oni u braku, trebaju izbjegavati grijene rijei, misli, poglede, glazbu, asopise, filmove kao i nemoralne plesove. Mora se voditi rauna o svom pristojnom odijevanju i ne odlaziti u loe drutvo, na tulume niti na druga runa mjesta poput raznih tzv. diskoteka koje su zapravo punice, jazbine i podrum i u kojima treti destruktivna glazba, gdje pue, opijaju se i drogiraju, nemoralno pleu, povraaju i lee pijani po podu. ovjek ima u sebi jedan moralni integritet i ako se on narui na jednom planu, lake se propadne i na drugome. Vrlo je vano donijeti u brak istu savjest, ivotni optimizam, sposobnost zaljubljivanja, doivotne ljubavi i povjerenja u suprunika, lijepe oi i bistri pogled te tijelo koje nije zaraeno spolno prenosivim bolestima. Postoji tzv. Humani Papiloma Virus (HPV) koji nakon nekog vremena, nekada i vie godina poslije zaraze, izaziva rak maternice. Mladi koji se je s njim zarazio moda nita niti ne primjeuje, a ak ga niti ne moe lijekom trajno odstraniti. Kada se oeni, svojoj supruzi govori kako ju jako voli, a na neki nain on ju moda i ubija jer ju s tim virusom zarazi i ona nakon nekog vremena oboli od raka maternice. Pitanje da li e se rak otkriti na vrijeme, pa e biti dovoljna samo jedna manja operacija, tzv. konizacija, ili e trebati odstraniti cijelu maternicu, ili moda niti to nee biti dovoljno, pa ena jo i umre. Znam i za djevojke koje su zbog HPVa oboljele od raka pa im je odstranjena maternica i one nikada nee moi biti majke. Vrlo je proirena i bakterija Chlamidia Trachomatis koja ubija dijete jo prije roenja. ena zanese, eli roditi dijete, ali dijete joj esto umre, obino ve u prvim mjesecima trudnoe. Protiv Chlamidije jo postoji antibiotik ako ju se na vrijeme otkrije. Treba zajedno lijeiti i mua i enu, ali u kroninoj fazi takove infekcije se vrlo teko mogu izlijeiti. Ima i mnogo zaraza s tzv. herpesom genitalis, pa i sifilisa, gonoroje i brojnih drugih bolesti koje se prenose seksualnim kontaktom, a sve je vie i SIDE. Svatko od nas susree mnogo ljudi zaraenih SIDOM, ako ne u obitelji i rodbini, a onda sigurno dok prolazimo ulicom. Zaraeni najee nisu niti svjesni svoga stanja, jer je period od trenutka ulaska virusa u organizam pa do prvih znakova bolesti prilino dug i iznosi prosjeno deset godina. Cijelo to vrijeme ovjek je ipak pun virusa i na razne naine je vrlo opasan za okolinu. Ti virusi ive i mnoe se u limfocitima kojih ima ne samo u krvi nego i tamo gdje ne vidimo da je neto krvavo, a to su zapravo sve tjelesne izluevine, ukljuujui i slinu. Nama nije poznat minimalni broj virusa koji su dovoljni za prijenos SIDE, pa se dakle trebamo uvati da u nae tijelo ne uu niti najmanje koliine. Prvi znakovi SIDE esto se jave upravo u usnoj upljini u obliku bijelih naslaga, krvarenja, upala, gnojenja, stomatitisa i gingivitisa iz ega virus jo vie izlazi. ovjek u ustima praktiki uvijek ima neku ranicu npr. od pranja zubi, od neke otrije hrane ili pokvarenog zuba, a kroz sve to virusi jo lake ulaze. Oito je da se ova bolest moe prenijeti i preko nekih poljubaca a takoer se prenosi i preko grijenog plastinog sredstva tzv. prezervativa. U dokumentu Papinskog Vijee za obitelj "Ljudska spolnost: istina i znaenje" nalazi se poglavlje "Ideologije koje treba izbjegavati". Pod tokom 139. tamo doslovno stoji:

15

"... U tom kontekstu roditelji trebaju takoer odbiti promicanje takozvanoga 'safe sexa' (sigurnoga seksa) ili 'safer sexa' (sigurnijega seksa), opasne i neudoredne politike, utemeljene na varljivoj teoriji da prezervativ moe pruiti odgovarajuu zatitu protiv SIDAe (AIDSa). Roditelji trebaju inzistrati na uzdrljivosti izvan braka i na vjernosti u braku kao jedinom pravom i sigurnom odgoju za zatitu od takve zaraze". Osobe koje su upotrebljavale spirale, antibaby pilule i razne druge hormone protiv raanja, postale su vrlo esto ubojice svoje vlastite djece a da to i ne znaju. Dokazano je da kod ena koje provode seksualni ivot uz spiralu, do zaea dolazi prosjeno nekoliko puta u godini dana. Do ovulacije i do zaea dolazi vrlo esto i kod onih koje gutaju bilo koje vrste antibaby pilula ili upotrebljavaju druge hormone protiv raanja. Meutim, spirale, antibaby pilule i slini hormoni automatski ubijaju dijete jo u prvim danima nakon zaea, spreavajui mu usaivanje u maternicu. To ubojstvo se najee dogodi jo prije izostanka majine menstruacije, dok ena moda hoda ulicom ili s nekim razgovara, a tek e na drugom svijetu ona i otac toga neroenog djeteta saznati koliko su djece zaeli i ubili takovim sredstvima. ena koja guta pilule oteuje si vidni ivac, jetru i bubrege, ranije i u veoj mjeri oboljeva od arterioskleroze, sklona je modanom i sranom udaru, raku koe, dojke i maternice i upali vena s mogunou embolije. Slabi joj otpornosti na zarazne bolesti jer su hormoni antibaby pilula slini tzv. kortikosteroidima. Sline tetne posljedice su i kod upotrebe drugih hormona protiv djece. Spirala izaziva bolove a nekada i probui maternicu. Uz nju ena jae krvari, doivljava omaglice pred oima, slabost pa i pad u nesvijest zbog anemije. Gnojenja u maternici se esto proire na jajovode u kojima se znaju stvarati apscesi, a takoer i priraslice koje izazivaju izvanmaternine trudnoe i neplodnost. Nekada se gnoj proiri i na cijeli trbuh pa se treba puno truditi da bi se takovoj bolesnici spasilo ivot. I na ovim primjerima se vidi da su zaista za mnoge duevne, psiholoke i bioloke patnje krivi upravo ljudski grijesi. Mnogi su zbog grijeha izgubili i svoju plodnost. Oko 80 % ena koje trae oplodnju u epruveti postale su neplodne jer su im jajovodi neprohodni zbog spolnih bolesti kao i zbog upala koje je izazvala spirala ili nekoja druga vrsta abortusa. Poznato je da kod oplodnje u epruveti veina djece pogine zbog neprirodnih uvjeta jo prije nego to se usade u maternicu, a ujemo da mnogu takovu malu djecu bacaju u kanalizaciju uskoro nakon zaea, ili nakon nekog vremena to ih dre ive a smrznute u friideru. Zbor za nauk vjere Katolike Crkve je objavio dokument Donum Vitae u kojemu se objanjava vie razloga zbog ega su grijene i nedopustive umjetne oplodnje i to ne samo one u epruveti nego i inseminacije. O razlozima zbog ega se ne smije sudjelovati u grijesima kontracepcije, sterilizacije i pobaaja moe se detaljnije proitati u Enciklikama "Casti Conubii" i "Humanae Vitae". U sluaju ozbiljnog i opravdanog razloga izbjegavanja zaea rjeenje je u suzdranosti. Onih nekoliko plodnih dana u mjesecu se otkriva jednostavno i pouzdano ak i u nepravilnim ciklusima uz pomo prirodnih metoda kao to su Billingsova i simptotermika koje su puno sigurnije od ve zastarjele OginoKnaus metode. Veinu dana ena je neplodna. Prirodne metode se danas u Hrvatskoj sistematski pouava prilikom teajeva priprave za brak u Katolikoj Crkvi. Treba biti ipak svjestan da je matematika injenica da prosjeni broj od dvoje djece po branom paru znai da e svaka takova obitelj i svaki takav narod nestati s lica zemlje. Jedan je od tih dvoje moda neplodan, ili umre kao dijete ili ne ulazi u brak. Treba uvjeriti i najvee siromahe da je svako novo dijete Boji dar i da ono znai dobitak, a ne gubitak. One koji su ve pogrijeili, treba podsjetiti da se trebaju raskajati, zamrziti svaki grijeh i odluiti da nikada vie nee grijeiti, te se iskreno ispovijediti kod onog sveenika koji ima vlast u ime Boje odrjeivati ljude od grijeha. Dragi Bog voli ovjeka i eli ga obdarivati istinskom radou, sreom, mirom i blagoslovom, a Boje darove se ne smije odbijati!

16

dr. med. Antun Lisec Kako se ponaamo? Ljudska rije je snana. Ona ovjeka nekada ohrabri, uljepa mu dan i ivot, a ponekad ga duboko rani, jae nego fizika bol. Postoje brojni naini kako ljudi jedni drugima zagoravaju ivot vrijeanjem, poniavanjem, ogovaranjem, klevetom, laima, galamom, svaom, utnjom, ignoriranjem, ljutnjom i sl. Ponekad su tome skloniji u stanju umora, neispavanosti, iscrpljenosti, gladi, preoptereenosti, razoarenja, depresije i neiste savjesti. Meu onima koji provode psihiki traumatizam ima takovih koji su vrlo oholi i ele se uzdii iznad ostalih na taj nain da druge poniavaju i na njih viu. Nekoji meu njima imaju oteenje mozga izazvano alkoholozimom, puenjem i drogom. Nanoenju duevne traume su naroito skloni tzv. psihopati. Njih se npr. otkriva kada u nekom drutvu vrijeaju, poniavaju, ismijavaju i izrugivaju druge. Vidimo da oni esto ne ostaju samo na runim rijeima, nego su skloni i raznim drugim grijesima. Podsjetimo se to o svai pie u Sv. Pismu, u Knjizi Sirahovoj: "Kloni se svae, pa e manje grijeiti; strastven ovjek rapaljuje svau. Grenik sije razdor meu prijateljima i meu mirne ljude baca klevetu. Oganj se raspaljuje prema gorivu kojim se hrani, a svaa se iri prema silini svojoj; gnjev ovjekov ovisi o snazi njegovoj, i jarost mu raste prema bogatstvu njegovu. (Sirah 28, 810) Posljedice svae esto su vee nego to je zapravo bio povod zbog kojega su se uope poeli svaati. Nekoji ljudi, koji druge vrijeaju, tvrde da to ine u svojoj samoobrani. Zapravo se radi o tome da oni obino imaju nizak prag frustracije ("lako planu") ili pak ne ele priznati da su u neemu pogrijeili, nego misle da e okrivljavanjem drugih sami ispasti poteniji. Netko u sebi samome ima nered i nemir i stalno eli, makar i podsvjesno, s drugima biti u svai i u napetim odnosima. Jedva eka da neto pronae to bi moglo posluiti kao povod da na nekoga vie i dok vie onda u tome uiva. Sadraj nereda koji iz ovjeka izlazi prema drugim ljudima, esto zapravo predstavlja sliku njegovog unutranjeg stanja. Osobe koje su odreeno vrijeme ivjele u situaciji gdje je psihiki traumatizam meu lanovima obitelji bio izraen u veoj mjeri, moda skoro i svakoga dana, ak ako i odu iz te obitelji (npr. djeca kada odrastu), sklone su u svom kasnijem ivotu zadrati napetost meuljudskih odnosa, svau i nanoenje psihikog traumatizma kao svoj stil ivota. Sluao sam kako dvije sestre koje su tek krenule u osnovnu kolu, razgovaraju kroz galamu i meusobno vrijeanje. Kasnije sam shvatio razlog: jednako tako se njihova majka odnosi prema njima. Ono to od njih trai da uine, trai s velikom vikom i vrijeanjima. Pitam se kako e se te djevojice danas sutra odnositi prema lanovima svoje vlastite obitelji ako ju budu imale? Naravno da trebamo biti dobri, poteni, ivjeti po Bojem redu i zakonu i paziti da nas drugi ne mogu opravdano kritizirati. Meutim, ipak nemojmo biti tako naivni da mislimo da nas drugi nee progoniti u sluaju ako budemo dobri. Ima pokvarenih ljudi koji drugima prigovaraju ba zato to su dobri. Meutim, zlo, tj. grijeh se ne smije initi nikada, pa niti onda ako e nam netko praviti probleme i vrijeati nas zbog toga to u grijehu odbijamo sudjelovati. U psihikoj samoobrani treba biti obazriv, tj. razborit. Naime, psihiki agresor je esto u stanju uzbuenja, suene svijesti i ne eli prihvatiti neke nae rijei -kontraargumente kojima bi se njegov napad prikazalo neosnovanim. Ako se netko s takovom osobom pome svaati, ova prva moda tada istrese jo veu lavinu svoje agresije. U napetim situacijama nekada je napada krivac a druga osoba je nevina i postaje rtvom. Ima i obratnih sluajeva da se na osobu koja je pogrijeila pretjerano okomljuje onaj tko je

17

oteen ili uvrijeen. Meutim, u svaama se esto dogaa da su zapravo obadvije osobe krive, neodgojene, nekulturne i vrlo sline. Moram naglasiti da se psihikim traumatizmom ne mogu nazvati ba svi zategnuti odnosi i neslaganja. Pogotovo se njime ne mogu proglasiti svi pokuaji mijenjanja loeg pona anja neke osobe u dobro, npr. pri odgoju djece. Vrlo je pogreno preputati djeci da ive pokvareno s ciljem da bi se izbjeglo prigovaranje ili da im se ne bismo "zamjerili". Roditelji ne smiju djeci dopustiti da rade ono to je loe, ali je vano da djeca i te kako dobro znaju i osjeaju da ih roditelji vole, da se svoje djece ne odriu i da se za njih brinu. Isto tako, treba odgajati djecu da potuju i vole svoje roditelje. Dakle, treba i te kako paziti kako se vladamo i kako govorimo, tako da svakome u obitelji bude lijepo. Obiteljski odnosi su vrlo osjetljivi jer ako se samo jedna osoba loe ponaa, svi zbog toga trpe. Probleme koji se pojavljuju treba rjeavati kulturno, na lijep nain, po mogunosti bez publike, a moramo znati i oprostiti. U knjizi Sirahovoj pie: "Misli na konac svoj i prestani s mrnjom; sjeti se raspadanja i smrti i vri zapovijedi. Misli na zapovijedi i ne mrzi na blinjega i na Zavjet Svevinjega, pa oprosti krivicu". (Sirah 28,7) Sjetimo se da u molitvi Oe na govorimo dragome Bogu: "... Otpusti nam duge nae kako i mi otputamo dunicima naim..." dr. med. Antun Lisec enino tijelo svetite ili smetie? Nije potrebno zavriti duga medicinska kolovanja da bi se shvatilo kako je upravo grijeh vrlo esti uzrok gubitka ljudskog zdravlja, a esto i njegovog ivota. Nekidan sam sreo ginekologa koji mi kae kako je zajedno kirurgom tri sata operirao enu u ijoj je maternici bila plastika u obliku zmije, omotana icom, koja se zove spirala. Izvadili su joj iz trubuha litru i pol gnoja. Od silnih priraslica nisu znali to je crijevo a to mokrani mjehur. Nakon operacije, kirurg mu je rekao: "Ugradnja spirale je zloin!" Ovo je samo jedan od brojnih sluajeva o kojima su mi govorili ginekolozi u raznim gradovima. Mnoge takove ene u tekom stanju dovoze i na kirurgiju, jer se nekada u prvom trenutku, dok se na operaciji ne otvori trbuh, i ne zna o emu se zapravo radi. A kada se uniti maternice nekom narodu, onda se uniti i njegov opstanak. enino tijelo bi trebalo biti Hram Duha Svetoga, svetite koje uva i njeguje ivot djeteta kada je ono najmanje i najnjenije! Ali, kod ena koje su se dale zavesti spiralama, antibaby pilulama i raznim drugim sredstvima protiv raanja, njihovo tijelo postaje mjesto provoenja genocida i genosuicida, smetite kemijske industrije, mrtvanica i grob malenog djeaka ili djevojice. Rani, beta HCG testovi na trudnou su pokazali da uz svaku vrstu spirale, ena koja ivi seksualnim ivotom, ostane trudna godinje prosjeno nekoliko puta, a esto do ovulacije i zaea doe i uz svaku vrstu antibaby pilula i raznih drugih hormona koje industrija smrti upotrebljava u ratu protiv djece. Meutim, zbog spirala, pilula i raznih drugih sredstava, maternica postane neprijateljski raspoloena za prihvaanje djeteta, pa ono najee umire u prvim danima nakon zaea. Izostanak menstruacije se niti ne dogodi. ena doivi neko krvarenje mislei da se radi o normalnoj menstruaciji, a zapravo je ona bila trudna. Moralo bi se jo vie i jo ee govoriti i protiv antibaby pilula i protiv svih ostalih abortivnih sredstava, kao i protiv kontracepcije, sterilizacije i umjetnih oplodnji. Osim to se radi o tekim grijesima, ak i oni koji kau da u Boga ne vjeruju ne mogu ignorirati ozbiljne zdravstvene i ire drutvene tetne posljedice.

18

Oni koji su reklamirali prezervativ zapravo su na taj nain davali podrku bludnim grijesima a oni i jesu najei uzrok zaraavanja. To onda doprinosi jo veem irenju AIDSa. U Dokumentu Papinskog vijea za obitelj iz 1995. godine izmeu ostalog pie: "U tom kontekstu roditelji trebaju takoer odbiti promicanje takozvanoga 'safe sexa' (sigurnoga seksa) ili 'safer sexa' (sigurnijega seksa), opasne i neudoredne politike, utemeljene na varljivoj teoriji da prezervativ moe pruiti odgovarajuu zatitu protiv SIDAe (AIDSa). Roditelji trebaju inzistrati na uzdrljivosti izvan braka i na vjernosti u braku kao jedinom pravom i sigurnom odgoju za zatitu od takve zaraze." Preko prezervativa se ipak prenosi i mnotvo drugih bolesti, kao to su npr. humani papiloma virus koji izaziva rak maternice, Chlamidia Trachomatis, sifilis, herpes genitalis itd. Meutim, kada bi netko u budunosti i otkrivo "prezervativ" koji titi od svih bolesti, on ipak ne bi titio od grijeha. A upravo je grijeh najvei problem. Sjedinjene Amerike Drave su prije par godina donijele posebni dravni zakon za provoenje edukacije po kolama u kojima se ne potie na kontracepcijska niti abortivna sredstva nega se govori o tetnosti predbranih i izvanbranih odnosa. Radi se o tzv. "Abstinenceonly education", to znai edukacija samo o suzdrljivosti. Iran je postigao udvostruenje broja svojih stanovnika samo u 18 godina, u periodu od 1979. 1997. godine. A kako je to kod nas? Treba ve jednom otvoreno priznati da je narod u velikoj mjeri postao rtvom pogrenog, viegodinjeg ponaanja mnogih ljudi koji su radili u medicini, farmaciji, javnim glasilima, kolskom sistemu, dravnoj vlasti i politici a bili su i sami odgajani na krivi nain. Pitam se kada e se ve jednom odgovorni osvijestiti i pokajati se za zlo koje su prelijevali u srca tolikih ljudi. Umjesto podrke grijehu, narod treba poticati na izgradnju velikodunih stavova prema djeci i roditeljstvu, ohrabrivati na potivanje predbrane istoe, enidbe i brane vjernosti. Matematika je injenica da prosjeni broj od dvoje djece po branom paru znai da e svaka takova obitelj i svaki takav narod nestati s lica zemlje. Jedan je od tih dvoj e moda neplodan, ili umre kao dijete ili ne ulazi u brak. Treba uvjeriti i najvee siromahe da je svako novo dijete Boji dar i da ono znai dobitak, a ne gubitak. Trebalo bi proitati enciklike Sv. Oca Pape Pia XI "Casti Conubii" i Sv. Oca Pape Pavla VI "Humanae Vitae", dokument Zbora za nauk vjere "Donum Vitae Dar ivota", pa bi se jo bolje shvatilo kako su smrtni grijesi ne samo pobaaj, nego i kontracepcija, sterilizacija i umjetna oplodnja poput inseminacije i u epruveti. U sluaju ozbiljnih i opravdanih razloga, prihvaa se suzdranost u plodne dane ene, koje se otkriva uz pomo prirodnih metoda kao to su Billingsova i simpto-termika. Meutim, seksualni ivot se ne smije provoditi prije niti izvan braka kojega blagoslovi dragi Bog i koji je nerazrjeiv do smrti jednoga od suprunika. Oito da nam je i te kako potrebna moralna obnova koja podrazumijeva prekid s grijesima, pa e i natalitet biti bolji, brakovi ljepi, a narod zdraviji i sretniji. dr. med. Antun Lisec

Spreavanje prometnih nesrea Ljudski ivot i zdravlje su danas ugroeni u prometu kao nikada ranije. Mnogima su od nas na neki nain na cesti ve stradali znanci, a moda i lanovi obitelji. Iako ovjek u mladim godinama ima vrlo brze reflekse, treba znati da oni nisu dovoljni za sigurnu vonju. Treba voziti polagano i umjereno, prilagoditi se uvjetima na cesti, drati se

19

ogranienja, potivati prometne propise, biti dovoljno psihofiziki zdrav, trijezan, ne pod utjecajem lijekova koji uspavljuju ili poremeuju reflekse i kretnje. Naravno da vozilo mora biti tehniki ispravno. Ako se pojavi pospanost, ne smije se ulaziti u rizik, nego se treba obavezno zaustaviti i odspavati. Na cesti se uvijek dogaaju iznenaenja. Pred nama se, moda iza zavoja, pojavi dijete, starac, pijanac, neosvjetljeno vozilo, proliveno ulje, odron ili razne ivotinje. Moda se iznenada pokua ubaciti netko sa sporedne ceste itd. Treba dakle voziti tako da se uvijek mogu ispraviti ne samo vlastite, nego i tue greke. Pa, ako nam ak netko bude ulazio u kare, a to se naroito esto dogaa kada nam u susret dolazi kolona, ako budemo ili umjereno, imat emo vremena jo vie usporiti, pomai se koliko ve moemo prema desno, pa emo proi i mi i taj drugi koji je poinilo greku. Meutim, onaj tko uri i voli velike brzine, u takovim situacijama vrlo lako strada. Ima ljudi koji neodgovorno jure i zamiljaju si da e im se netko zbog toga diviti. Zapravo, dok se samo nakratko pogleda onoga tko prebrzo i nervozno vozi, obilazi s lijeve i desne strane, gestama vrijea ostale sudionike u prometu ili nepotrebno trubi, esto se primijeti da neto s njim nije u redu. Vjerojatno se bezobrazno ponaa i kada nije u vonji, a moda je pod utjecajem alkohola, raznih ekscitirajuih napitaka ili droge. uvajmo se takovih i nemojmo oponaati njihove greke! Oni se naalost ipak esto zaustave na nekoj banderi, u jarku, dospiju do bolnice, groblja ili invalidskih kolica. Zato poruujem onima kojima se je teko odrei brzinske vonje, da je rjeenje u tome da naprave utrku ali na biciklima i to uzbrdo, pa neka onda dokau svoje sposobnosti... Jedan od razloga zbog ega ima mnogo nesrea je i u tome to mnogi misle da se nesree dogaaju vrlo rijetko i to nisu vidjeli ono to imaju priliku gledati zdravstveni djelatnici na hitnoj pomoi ili kirurgiji. Meutim, ako bi se samo jedan dan provelo na hitnoj pomoi neke vee bolnice i to u ljetu, kada se zbog brzine najvie stradava, te promatralo one mrtve i ranjene koji stiu s ceste, sigurno bi se nakon toga pametnije ponaalo. Koliko puta sam imao priliku promatrati pla roditelja i sluati njihove jauke dok su se dolazili zanimati za svoje dijete koje sada lei u ok sobi u komi i ne zna se to e od njega biti. Kupili s u mu motor ili automobil, ili su pustili da odlazi tko zna s kim i tko zna kamo u no i sada si sve to predbacuju. Kada naiemo na prometnu nesreu, trebamo stati i vidjeti da li moemo to pomoi. Naalost, dogaa se da ranjenici satima ostanu u vozilu ili pored njega polomljeni, izranjavani i u oku, a nitko se ne eli zaustaviti. ak da i na ulici vidimo ovjeka koji lei, moramo mu pomoi. Moda se radi o diabetiaru, modanom ili sranom udaru, moda o narkomanu ili alkoholiaru, ali tamo na ulici sigurno mu nije mjesto. Postoji hitna pomo i policija koji se takoer trebaju pobrinuti, ali ih netko mora pozvati. Dogaa se da ovjek umre na ulici od hladnoe i na temperaturi iznad plus 10 stupnjeva, pogotovo ako pada kia i ako je ovjek pijan. Ne zaboravimo da je naa normalna temperatura 37 st. C. Pijanog ovjeka treba otpratiti ili odvesti kui ak ako jo i moe hodati jer je to hodanje vrlo nesigurno. eveljajui i "mjerei" cestu od jarka do jarka pijanac se zaas nae pod kotaima i onda strada ne samo ovaj jadnik nego i voza. O spreavanju prometnih nesrea trebalo bi govoriti i osobama koje su zaposlene u pojedinim poduzeima to se brinu o cestama i prometnim znakovima. Naalost, esto se dogaa da ne postavljaju potrebne znakove ili ih ne odravaju. Mislim da bi bilo logino da nakon nesree na lice mjesta osim hitne pomoi i policije doe jo i predstavnik poduzea za ceste, pa da se analizira da li su bili postavljeni odgovarajui znakovi. Ako nisu, treba ih postaviti. Osobno sam u vie navrata molei odgovorne u poduzeima za ceste, uspio postii postavljanje kvalitetnijih znakova na pojedinim kritinim mjestima gdje su se dogaale nesree i ginuli ljudi i poslije se to vie nije dogaalo. Naroito je vano s vanjske strane

20

zavoja postaviti znakove koji se zovu "riblja kost". Njih se daleko bolje uoava, pogotovo nou, nego onaj trokutasti znak koji najavljuje krivinu. Jo uvijek ima i mnogo prijelaza preko pruge bez branika, pa ak i bez svjetlosnog upozorenja da nailazi vlak. Uz nastojan je da se prometnice poboljaju, sigurno moramo voditi rauna da ne bismo vlastitim grekama ugroavali svoj i tue ivote i materijalna dobra. Koristim priliku zamoliti itatelje da ne unitavaju prometne znakove. A kada naiemo na sluaj da je netko zaokrenuo naopako znak STOP ili drugi znak, zaustavimo se, okrenimo ga da stoji kako treba i obavijestimo poduzee za ceste da ga poprave. Kada na cesti vidimo kamen ili neki drugi predmet to smeta, zaustavimo se palei migavce, pazei da netko na nas ne naleti, te otklonimo opasnost ako moemo. Ako je odron tako velik da ga sami ne moemo ukloniti, postavimo prije njega trokut za upozorenje ostalima i nazovimo policiju. Nekoliko rijei treba uputiti i pjeacima, a u njih zapravo spadaju i svi vozai. Jedan broj ljudi neoprezno i bezbrino hoda cestom ne obazirui se na promet, naivno mislei da su svi vozai paljivi a to naalost nije istina. Za prelazak preko ceste treba koristiti zebru ili semafor. Po noi bi pjeak trebao nositi reflektirajuu odjeu ili barem neto bijele boje da ga se lake primijeti. Vrlo je korisno imati depnu svjetiljku i upaliti ju barem onda kada se netko pribliava. Ljudi koji nou hodaju cestom u grupi, trebaju biti posebno oprezni, ii to vie uz rub, ak se i pomai s ceste kada ide vozilo, te nositi dovoljnu rasvjetu. Mnogi pjeak je nou stradao zato to je mislio da voza njega vidi jednako tako dobro kao to on primjeuje vozilo, a to ipak nije tako. Nou vozai moraju biti naroito oprezni i uvijek misliti da se moe pojaviti pjeak, neosvjetljena prikolica, konjska zaprega, traktor, kombajn, bicikl i sl. Apeliram dakle na svijest i savjest onih koji s tim misle izlaziti na cestu da se pobrinu za odgovarajue osvjetljenje. dr. med. Antun Lisec .............. Obraenje medicinskog osoblja Velika je stvar kada ovjek prizna da neto to je u ivotu ranije radio nije bilo dobro i sada odlui da nikada vie nee grijeiti. Isus Krist je zato i doao na zemlju da izvue ovjeka iz blata grijeha, da ga spasi i prui mu sreu u ovozemaljskom i vjenom ivotu. Za vrijeme kolovanja po medicinskim kolama, fakultetima i specijalizacijama esto su pogreno pouavali i s tim se zaista mora prekinuti. Potrebno nam je medicinsko osobl je koje e potivati Boji red i Boji zakon, a to ukljuuje potivanje ivota ovjeka i njegovog dostojanstva. Potrebno je dakle: - odmah prestati grijeiti i pokuati ispraviti posljedice dosadanjih grijeha. - shvatiti svoje zablude i odrei ih se. - odrei se sotone i njegovog zavoenja. - distancirati se od svega to je protivno Bojem zakonu pa makar to dolazilo i od onih koji se nalaze na strateki vanim poloajima ili imaju vrlo zvune titule. - prihvatiti Isusa Krista koji je na jedini Spasitelj i Otkupitelj, Put, Istina i ivot. - pokajati se i pristupiti Sakramentu Sv. Ispovijedi kod sveenika koji ima pravo otputati grijehe raskajanom grijeniku u Boje ime. Dragi Bog ne eli smrti grijenika nego da se obrati i spasi. Izazovi savjesti Da bismo bili poteni, trebamo se potruditi oko pravilnog formiranja savjesti, te ju uvati istom. To znai da se ne smije sudjelovati ni u kakovom grijehu. Ne smije se biti "robot" koji ispunjava nemoralne zahtjeve. Svatko od nas ima svoju duu koju treba spasiti.

21

Prilino je mnogo naina gdje su zdravstveni djelatnici u napasti da sagrijee u neodgovarajuem ponaanju prema pacijentima, prema ostalim zdravstvenim djelatnicima, prema drutvu u cjelini, a ak i u nepotivanju svojeg vlastitog duhovnog i tjelesnog ivota. U ovom kraem prikazu spomenuti emo tek neka podruja. Mora se naglasiti da su teki grijesi aktivna i pasivna eutanazija, ugroavanje ivota i zdravlja hospitalnim infekcijama zbog nepridravanjem pravila asepse, bludnost, preljub, kontracepcija, sterilizacija, ubijanje ovjeka sve od zaea pa nadalje i umjetna oplodnja pri kojoj do zaea dolazi bez specifinog ina brane ljubavi, poput inseminacije i oplodnje u epruveti. Ne smije se provoditi prenatalne dijagnostike (kao npr. ranu amniocentezu), kojima je cilj lov i odstrel bolesnog neroenog djeteta. Ne ubojstvu! Sile zla su proirile tehnologiju ubijanja. Do ovulacije i do zaea esto doe uz sve vrste antibaby pilula, ali dijete tada najee umire od gladi jer se ne uspijeva usaditi u sluznicu maternice koja je zbog pilula osuena i stanjena. Uz svaku vrstu spirale do zaea doe prosjeno nekoliko puta godinje, ali mu spirala spreava implantaciju, pa najee pogine. Ubojstveno djeluju i razliita postkoitalna sredstva. ujemo da ubijaju i veinu djece zaete u epruveti. Le ubijenog djeteta koje je prije implantacije bilo veliine tokice ubojice moda nisu niti vidjele. Ubili su tom malom djetetu tijelo ali dua mu je i dalje iva i eka Sudnji dan. U poetku trudnoe ena jo na sebi ne primjeuje znakove da pod njenim srcem ve ivi sin ili kerkica. Pogotovo je to sluaj u periodu od zaea pa do izostanka menstruacije. Ipak, moramo uvati ivote i zdravlje i one djece koja su jo "skrivena". Jasno je da se ne smije odstranjivati maternicu ako dolazi u obzir da je u njoj ivo dijete. Postoji itav niz drugih operacija, pa i dijagnostikih procedura, prije ijeg izvoenja treba biti siguran da u tijelu ene ne postoji ivo dijete, da ga se ne bi ubilo niti povrijedilo. Za usporedbu, moe se rei da se ne smije ruiti kuu dok dolazi u obzir da je u njoj netko iv. Pokvarenoj rulji koja je pred Pilatom traila Isusovo razapinjanje, pridruili su se i oni koji ubijaju djecu. Naime, Isus je rekao: "Zaista, kaem vam, meni ste uinili koliko ste uinili jednome od ove moje najmanje brae." (Mt, 25,40). A na najmanji brat ili sestra je ono malo, tek zaeto dijete, u bilo kojoj situaciji. Juda je za aku srebrnjaka izdao Isusa Krista i predao ga na ubijanje. Slinih izdajica i ma i meu djelatnicima u medicini. Ne vjerujem da je itko od njih postao sretan s novcem ili neim drugim to je dobio za izvoenje grijeha. O detaljima kako su iz Katolike Crkve izopeni oni koji su ubili neroeno dijete, moe se nai u Zakoniku kanonskog prava (kan. 1389). O zabrani ubijanja, sve od zaea pa nadalje, pa makar se radilo o bolesnom djetetu, pa makar netko ubojstvom htio drugoga lijeiti, govori se jo i u Katekizmu Katolike Crkve, te u Enciklikama "Humanae Vitae" i "Evangelium Vitae". U t. 73. ove posljednje, Sv. Otac Papa Ivan Pavao II poruuje: "... Ve u Starom zavjetu, ba glede prijetnje ivotu, nalazimo jedan znaajan primjer otpora nepravednoj zapovijedi autoriteta. Faraonu, koji je naredio da se pogubi svako muko novoroene hebrejske su se babice usprotivile. One "nisu uinile kako im je naredio egipatski kralj, nego su ostavile na ivotu muku djecu" (Izl.1,17). Ali potrebno je istaknuti duboki razlog takvog njihova ponaanja: "Babice su se bojale Boga" (Izl.1). Ba iz pokornosti Bogu-kojega se jedino treba bojati, a to je priznavanje njegove apsolutne vlasti - stjee se snaga i hrabrost da se odupre nepravednim ljudskim zakonima. To je snaga i hrabrost onoga tko je spreman ii i u zatvor ili biti maem ubijen, u vrstom uvjerenju da "je u tom postojanost i vjera svetih" (Otk 13,10). Od strane osoblja u medicini, na razne naine su ugroeni i roeni. Osobitu opasnost danas predstavljaju virusne hospitalne infekcije, poput raznih vrsta hepatitisa, a sve je prisutniji

22

problem i AIDS-a. Veina ljudi koji u sebi nose ove viruse toga nisu niti svjesni, a najvei broj njih jo nema niti izvana vidljive simptome. Virusi iz njihove krvi i tjelesnih izluevina, vrlo lako mogu prijei ne samo na zdravstveno osoblje, nego i na druge ljude ako se ne potuju pravila asepse. Ima stomatologa koji naalost istim, nesterilnim rukavicama idu iz jednih usta u druga ili upotrebljavaju razne druge nesterilne instrumente, a to se ne smije dopustiti. U pripremi pred porod ne smije se upotrebljavati zajedniku nesterilnu britvu. Takovom britvom ili iletom se prenosi ne samo humani papiloma virus - uzronik raka maternice, koji se nalazi iroko rairen po koi, nego i razne druge bolesti. Zbog povreda koe postoji realna opasnost prijenosa hepatitisa pa i AIDS-a. Postoji vrlo mnogo naina kako svoje pacijente ugroavaju na slian nain ne samo oni koji rade u kirurkim, nego i u raznim drugim podrujima medicine. Mora se naglasiti da kuhanje instrumenata ne unitava viruse hepatitisa i ono nije dovoljno. Opasnost postoji i zbog raznih irigatora, boica i njihovih epova koji nisu sterilni, a nekada se ve i prostim okom vidi da su zamazani. Ukoliko stoli s kirurkim instrumentima nije najprije prekriven sterilnim gumiranim platnom, dogaa se da se za vrijeme operacije obino platno smoi od krvi ili drugih tekuina, pa se klice sa stola difuzijom kroz mokro platno prenose na instrumente. Opasnost postoji i kod raznih endoskopskih instrumenata koje nesavjesni zdravstveni djelatnici ne steriliziraju prije upotrebe kod slijedeeg pacijenta. Ne smije se dopustiti da stare, siromane i prezrene osobe umiru jer se odgovorni nisu zauzeli u otkrivanju bolesti ili u njenom lijeenju. Veliki je zloin kada netko umire zbog gladi i ei, neke infekcije, srane dekompenzacije ili druge bolesti za koju postoji lijek, ali im je netko uskratio potrebni lijek, infuziju, prehranu i sl. Mnogi ljudi koji sami ne mogu jesti, npr. zbog modanog udara, ne bi umrli od gladi da ih se je hranilo preko nazogastrine sonde. Nekada ovjeka treba hraniti preko gastrostome. Mnogi nepokretni i slabo pokretni bolesnici ne bi dobili upalu plua ili dekubituse, da su se provodile odgovarajue vjebe disanja, da ih se je vie okretalo, da ih se je postavljalo da sjede u fotolji umjesto da samo lee. Ne smije se dopustiti niti provoenje drugih oblika aktivne i pasivne eutanazije. Na starca nekada djeluju eutanazijski i obini sedativi koji ga toliko blokiraju da prestane jesti i piti, pomicati se, pa ga ugroze glad, e, upala plua, dekubitus i sl. Oita je injenica da i uz najvei trud medicinskog osoblja da se ovjeku spasi tjelesni ivot, njemu se ipak jednom priblii konac ovozemaljskog ivota. I tada ga se mora okruivati ljubavlju i panjom, omoguiti mu da se prije smrti pomiri s dragim Bogom i ljudima, pozvati mu sveenika koji mu moe podijeliti svete Sakramente. Nedoputenost kontracepcije i sterilizacije Sv. Otac Papa Pio XI je u Enciklici "Casti Conubii" protiv kontracepcije i protiv sterilizacije napisao: 56. "Budui da su neki oito odstupili od kranskog, ve tamo od poetaka predanog i nikada prekinutog kranskog uenja, mislei da o tim stvarima treba sveano navijetati drugo uenje, Katolika Crkva kojoj je sam Bog povjerio nauavanje i obranu nepovrijeene istoe udorea, postavljena usred tih razvalina udorednosti, kako bi sauvala istou enidbene veze netaknutom od ove sramotne ljage, u znak svog boanskog poslanja visoko die svoj glas preko Naih ustiju i ponovno proglaava: Svaka upotreba enidbe gdje po ovjejem nastojanju biva brani in lien svoje naravne sposobnosti da proizvede ivot, kri Boji i naravni zakon i oni koji takvo to ine, kaljaju se ljagom tekoga grijeha. 57. Sveenike dakle, koji se bave ispovijedanjem, kao i druge koji djeluju u duobrinitvu, opominjemo Naim vrhovnim autoritetom kojemu je povjerena briga za sve due, da ne dopuste da u pogledu tog vrlo vanog Bojeg zakona njima povjereni vjernici budu u zabludi; a jo mnogo vie, da se i oni sami uvaju netaknutima od takvim krivih miljenja i da ih ni na koji nain ne opravdavaju.

23

Ako bi, Boe sauvaj, neki ispovjednik ili duobrinik vodio vjernika koji ima u njega povjerenja, u ove greke ili ih u njima uvrivao privolom ili krivom utnjom, neka pripazi na injenicu da e morati podnijeti strogi raun Bogu, Vrhovnom Sucu, za izdaju svoga svetoga povjerenja i neka se podsjeti rijei Kristovih: "To su slijepe voe slijepaca: a ako slijepac slijepca vodi, obojica u jamu padnu." (Mt 15,14) U Enciklici Sv. Oca Pape Pavla VI "Humanae Vitae" izmeu ostalog pie: "...Ispravni e se ljudi jo bolje moi uvjeriti o osnovanosti crkvenog nauavanja na ovom polju ako ushtjednu porazmisliti o posljedicama to ih imaju postupci za umjetno reguliranje poroda. Neka u prvom redu ocijene kakav bi se irok i lagan put mogao otvoriti branoj nevjeri i openitom srozavanju udorednosti. Ne treba mnogo iskustva da se shvati ljudska slabost i da se razumije kako su ljudi - naroito mladi, koji su tako ranjivi u ovom pogledu - potrebni poticaja da ostanu vjerni moralnom zakonu, i ne smije im se pruiti lagodno sredstvo da kre sam zakon. Mogua je takoer bojazan da muevi, koji su se ve priviknuli na upotrebu takvih sredstava protiv zaea, najzad zaborave na potovanje prema eni, pa da ne vodei brige oko njezine tjelesne i duevne ravnotee, uine enu pukim oruem koje slui njihovoj vlastitoj poudi, a ne postupaju s njome kao s druicom koju treba okruivati potovanjem i ljubavlju." Govorei talijanskom udruenju katolikih farmaceuta 1994. god. Sv. Otac Papa je, naglasivi plemenitu vjetinu i tradiciju farmacije, podsjetio na svoj kao i na govore svojih prethodnika - Pija XII i Pavla VI koji se odnose na moralni vid te struke i rekao: "Ne moe se prihvatiti sudjelovanje u napadima protiv ivota ili integriteta pojedinca, protiv prokreacije ili moralnog i mentalnog zdravlja ovjeanstva... Niti se moe u savjesti traiti korist od izdavanja proizvoda koji poniavaju ovjeka" (Medicina e Morale 4, 1994, str. 762). Upravo su kontracepcija i sterilizacija metode protiv prokreacije a one imaju tetne posljedice ne samo za duu, nego i za tijelo i zajednicu. Oito je da je lopov ne samo onaj koji krade, nego i onaj tko mu dri ljestve. Oni koji su reklamirali i raspaavali prezervativ, odgovorni su ne samo za pomo u izvoenju grijeha meu kojima su bludnost, preljub i kontracepcija, nego su odgovorni i za pruanje lane sigurnosti da nee doi do zaraze. Naime, dokazano je da se tako ipak prenose AIDS, HPV, Chlamidia Trachomatis, herpes genitalis, sifilis i razne druge bolesti. Papinsko Vijee za obitelj kroz dokument "Ljudska spolnost: istina i znaenje" poruuje: "U tom kontekstu roditelji trebaju takoer odbiti promicanje takozvanoga 'safe sex -a' (sigurnoga seksa) ili 'safer sex-a' (sigurnijega seksa), opasne i neudoredne politike, utemeljene na varljivoj teoriji da prezervativ moe pruiti odgovarajuu zatitu protiv SIDA-e (AIDS-a)". Postoji bitna razlika izmeu prirodne metode koja otkriva plodne i neplodne dane ene, u odnosu prema kontracepciji i sterilizaciji gdje se radi o nedoputenosti i grijenosti. Naime, kontracepcija i sterilizacija razdvajaju povezanost koju je dragi Bog predvidio izmeu specifinog branog ina i zaea. Kod prirodne metode ta se povezanost ne razdvaj a, s obzirom da uope nemaju brani odnos u plodno vrijeme. A brani odnos se ne mora imati ako je opravdan razlog da ga se nema. Naravno da se seksualni ivot uope ne smije provoditi prije niti izvan braka kojega blagoslovi dragi Bog i koji je onda za cijeli ivot. Nedoputenost umjetnih oplodnji! U dokumentu "Donum Vitae" Zbora za nauk vjere kojega je potpisao sadanji Sv. Otac Papa, a koji je takoer preveden na hrvatski, detaljno se objanjava zbog ega su nedopustive i grene umjetne oplodnje poput inseminacije i oplodnje u epruveti: izmeu ostalog, na nemoralan nain uzimaju spermatozoide, a do zaea dolazi bez specifinog ina brane ljubavi. Osim toga, uje se da pri zaeu u epruveti i daljnjim postupcima, veinu djece pobiju.

24

Za sada iz njega samo kratki citat: "Stoga dijete ima pravo, kao to je spomenuto, biti plod specifinog ina brane ljubavi svojih roditelja, a ima takoer pravo biti potivano kao osoba od asa svoga zaea." Predlaem medicinskim djelatnicima, uenicima i studentima koji se koluju za ove struke, kao i drugim ljudim da nam se jave ako se ele pridruiti postu i molitvenim akcijama za zatitu ugroenih ivota i moralnih vrijednosti, za obnovu medicine na kranskim temeljima, ako ele besplatne knjiice o prirodnoj metodi Billings, te broure protiv umjetnih oplodnji, protiv kontracepcijskih i abortivnih postupaka. Kada primijetite da je nekoja osoba u napasti da ubije neroeno dijete ili da upotrijebi grijeni postupak, posavjetujte ju neka se javi na razgovor katolikom sveeniku da bi od toga odustala, a i Vi sami odmah o tome obavijestite katolikog sveenika. Katolika Crkva je razvila naine pruanja duhovne, savjetodavne i materijalne pomoi. Dr. med. Antun Lisec

Oplodnja u epruveti protuustavna! U Kostariki - dravi Srednje Amerike, neko vrijeme se je izvodilo oplodnje u epruveti s ogranienjima navedenim u svojevrsnom Dekretu, ali su nakon toga, Odlukom njihovog Ustavnog Suda od 11. X 2000. potpuno zabranjene, bez izuzetka. O razlozima zbog ega treba zabraniti oplodnje u epruveti, pred Ustavnim Sudom je tada svjedoila lijenica - dr. Martha Garza, a s pravne strane je za pripravljanje dokumentacije osobito bio zasluan gosp. Hermes Navarro. Od njega sam i dobio tekst kojega u sada citirati. Odluka Ustavnog Suda Evo glavnih detalja iz Zakljuka Ustavnog Suda: Ovaj Sud opisuje predmet analize tehnike oplodnje u epruveti, u vezi s pravom na ivot i dostojanstvom ljudskog bia i ne daje zakljuke o problemima pridodanim tehnici, koje u stanovitom smislu imaju ozbiljne probleme, ije meutim rjeenje nije razmatrano zakonima Kostarike, naroito u obiteljskom i kaznenom zakonu. Moramo postaviti pitanje da li je sve to je znanstveno mogue, u skladu s normama i principima koji uvaju ljudski ivot na Kostariki i moe li ljudsko bie moe biti objektom ili rezultatom tehnikog postupka ili proizvodnje. Kada objektom tehnike manipulacije postaje ljudsko bie, kao to je to sluaj u oplodnji u epruveti i tehnici prenoenja embrija, trebaju prevagnuti etiki kriteriji koji su nadahnuli instrumente ljudskih prava nae zemlje, da ljudsko bie nikada ne moe biti tretirano kao jednostavni predmet, jer je ono jedino koje ima vrijednost samo po sebi a ne zbog bilo koje druge stvari. Kada smo prihvatili da je embrij subjekt s pravima, a ne neka stvar, onda je jasno da mora biti zatien kao i svako drugo ljudsko bie. Samo ono umovanje koje je suprotno ovome, prihvaa da embrij bude smrznut, prodan, da bude predmetom eksperimentiranja, ili ak odbaen... Moramo zakljuiti da ove prakse jasno napadaju ljudski ivot i dostojanstvo. Prema stavu ovog Suda, nije dovoljno postaviti ogranienja kao to je to uinio Dekret, jer prakticiranje oplodnje u epruveti i tehnike prenoenja embrija, ak i s tim ogranienjima napadaju na ljudski ivot. Ljudski embrij je osoba od trenutka zaea, pa se s njim ne moe postupati kao s nekom stvari, za svrhe istraivanja, selekcioniranja, drati ga smrzutim, a to je osnovno za ovaj Sud, nije ustavno doputeno izloiti ga nerazmjernom riziku smrti.

25

Ovom Sudu je vrlo jasno da se za vrijeme izvoenja tehnike oplodnje u epruveti, u majinu maternicu prenose embriji prethodno zaeti u laboratoriju, svjesno znajui da veina njih nee uspjeti izazvati trudnou. Oni nee imati normalno vrijeme trudnoe, jer nee biti usaeni, ili e se usaditi, ali njihov rast e biti prekinut spontanim abortusom... Glavni prigovor ovog Suda je da prakticiranje ove tehnike podrazumijeva gubitak embrija, koji ne moe biti opravdan injenicom da je njena svrha raanje ljudskog bia, davanje djeteta paru koji ga, ni na koji drugi nain, ne moe dobiti. Osnovna stvar je ovdje, da su embriji ije se je ivote najprije postiglo a onda sprijeilo, zapravo ljudska bia i ustavni poredak ne doputa meu njima razlikovanje. S argumentom da se u prirodnom tijeku neki embriji ne usade, ili ak kada se usade, da se ne razviju do poroda, ne moemo se sloiti jednostavno zato to oplodnja u epruveti podrazumijeva prihvaeno, namjerno baratanje enskom i mukom spolnom stanicom s ciljem pribavljanja novog ivota, a ova tehnika stvara situaciju u kojoj se unaprijed zna da ljudski ivot u veini sluajeva nema mogunost preivljavanja. Kao to je ovaj Sud bio u stanju potvrditi, prakticirianje oplodnje u epruveti i prenoenja embrija gazi ljudski ivot. Bilo koje odstranjenje ili razaranje zaetog djeteta - izvedeno namjerno ili zbog neprecizne tehnike, nije u skladu s ustavnim pravom. S obzirom da tehnika sama u sebi oskvrnjuje pravo na ivot, moramo izrazito jasno naglasiti da niti budui zakon ne moe odobriti ovaj potupak. Pouka za nau zemlju Iz ovih citata se moe vidjeti da su Ustavnom Sudu za zabranu oplodnje u epruveti bili dovoljni ve i razlozi koje je u svome Zakljuku spomenuo, pa nije govorio o raznim drugim neprihvatljivim aktivnostima koje se oko toga dogaaju, koje spominje dokument Zbora za Nauk Vjere Katolike Crkve Donum Vitae - Dar ivota, kao to su npr. pribavljanje spermatozoida nemoralnim nainom, postizavanje zaea bez branog odnosa itd. Donum Vitae je odobrio Sv. Otac Papa 1987. god. i naredio njegovo objavljivanje. Duni smo ga prihvatiti. U njemu pie ne samo protiv oplodnje u epruveti, nego i protiv inseminacije. U prava djeteta ubraja: Stoga dijete ima pravo, kao to je spomenuto, biti plod specifinog ina brane ljubavi svojih roditelja, a ima takoer pravo biti potivano kao osoba od asa svoga zaea. Korisno je podsjetiti da Donum Vitae u posebnom poglavlju govori o tome kako treba izgledati dravni zakon: Kao posljedica potovanja i zatite osiguranih neroenom djetetu, poevi od asa njegova zaea, zakon e morati predvidjeti kaznene odredbe za svaku promiljenju povredu njegovih prava... . Hrvatski Ustav u lanku 21. utvruje: Svako ljudsko bie ima pravo na ivot. U Republici Hrvatskoj nema smrtne kazne. Bioloka je injenica da se ve kod zaea radi o ljudskom biu i da je ve tada to ljudsko bie ivo. Oito je dakle su ubijanje neroenog djeteta sve od zaea pa nadalje, kao i oplodnja u epruveti, ne samo u suprotnosti s Bojim zakonom, nego su u suprotnosti i s Hrvatskim Ustavom. Oslukujmo Boji glas kako bismo shvatili to bismo jo trebali uiniti na zatiti ugroenih ivota i moralnih vrijednosti. Javite se ako se elite ukljuiti u molitvene aktivnosti i post u tom smislu. Autor teksta: Dr. med. Antun Lisec Crkva zabranjuje umjetne oplodnje! Katolika Crkva je 22. II 1987. kroz Zbor za nauk vjere, uz odobrenje Sv. Oca Pape, objavila svemu svijetu dokument "Donum Vitae dar ivota", u kojemu se objanjava zbog ega se ne

26

smije sudjelovati u umjetnim oplodnjama, gdje do zaea dolazi bez specifinog ina branog odnosa, kao to su npr. inseminacija, oplodnja u epruveti i kloniranje. Evo obrazloenja zbog ega je zabranjena oplodnja u epruveti pa makar se radilo o sjemenu mua. Ispod pitanja "Da li je moralno doputena homologna oplodnja u epruveti?" u spomenutom dokumentu, nalazimo odgovor: "Homologni FIVET obavlja se izvan tijela branih drugova uz pomo radnji treih osoba, o ijoj upuenosti i tehnikoj djelatnosti ovisi da li e zahvat uspjeti; ivot i identitet zametka povjereni su moi lijenika i biologa i uspostavlja se gospodstvo tehnike nad ishoditem i sudbinom ljudske osobe. Takvo gospodstvo u sebi je u suprotnosti s dostojanstvom i jednakou, koji su nuno zajedniki roditeljima i djeci. Zaee in vitro rezultat je tehnikog pothvata kojim se dolazi do oplodnje; ono se doista ne postigne niti stvarno eli kao izraz i plod specifinog ina branog sjedinjenja. ... Iz istih razloga ostaje moralno nedoputen i tzv. "jednostavni sluaj", tj. postupak FIVET u kojem nema ustupaka abortivnom unitavanju zametaka ni masturbacije, jer liava ljudsko raanje njemu svojstvenoga i priroenoga dostojanstva.... Crkva se i nadalje, s moralnog stajalita, protivi homolognoj oplodnji in vitro; ona je u sebi nedoputena i u neskladu je s dostojanstvom raanja i branog sjedinjenja, pa i tada kad se sve poduzme da ne doe do smrti ljudskog zametka." Nije istina da se umjetnim oplodnjama radi u prilog ivotu. Sve one na razne naine predstavljaju grubo naruavanje Bojeg plana o stvaranju novih ljudi, zanemaruju dunost brige za spas dua i predstavljaju naruavanje dostojanstva ovjeka. Osim toga, oplodnje u epruveti su povezane jo i s masovnim ubijanjem tako zaete djece. Tako je danas najei uzrok smrti ovjeka u Hrvatskoj upravo ubojstvo neroenog djeteta kroz razliite postupke vezane uz zaee u epruveti. Taj broj ve premauje broj tzv. kirurkih pobaaja. Prema izvjeima onih koji se bave takovim oplodnjama, ujemo da se rodi manje od 5 % djece koju su tako zaeli. Nad nekojom od te djece eksperimentiraju, nekoju bacaju u kanalizaciju, ve ih iz nekih zemalja izvoze, nekoju dre ivu, ali smrznutu u friiderima, a nekoju pokuaju usaditi u maternicu. ak i od one koju su stavili u maternicu, najee se ne prihvati niti jedno, nego umru zbog neprirodnih uvjeta. Onaj tko bi htio glasati za oplodnje u epruveti, taj bi zapravo glasao za masovna ubojstva neroene djece! Oplodnju u epruveti, bez izuzetka, dravni zakon mora najhitnije zabraniti! ak ako nekoja djeca nakon zeaa u epruveti u Hrvatskoj ipak preive, pa se rode, u vremenu poroda, pa i neki broj godina poslije, ujemo da veina njih jo uvijek ima svoju ivu brau i sestre koja su istovremeno zaeta, ali su ostala u nekom friideru bolnice. O kakovoj se to Lijepoj naoj moe govoriti iz perspektive desetaka a izgleda ve i stotina tisua ovako zaete djece koja su ubijena ili iji su ivoti jo uvijek ugroeni ? Hrvatska je za takovu djecu okrutna i opasna drava koja se prema njima ponaa onako kako su se ponaali i neki drugi neljudski reimi prema zarobljenicima po logorima. Costa Rica je jedno vrijeme imala dravni zakon koji je podravao oplodnje u epruveti, ali ih je 11. X 2000. god Ustavni Sud ipak zabranio, utvrujui da oplodnja u epruveti izlae riziku ivote zaete djece. U njegovoj odluci pie: Princip svetosti ivota ovjeka podrazumijeva pravo koje pripada svakome, bez izuzetka, a svaki izuzetak ili ograniavanje razarali bi bit toga prava. Pred sudom je svjedoila i dr. Martha Garza, koja se ranije bavila takovim oplodnjama, ali je potom shvatila svoje pogreke i pokajala se. "Donum Vitae" objanjava zbog ega su nedoputene i heterologne umjetne oplodnje gdje davalac sjemena nije mu, bilo da je rije o inseminaciji ili oplodnji u epruveti. Na pitanje: "Kako s moralnog stajalita ocijeniti homologno umjetno osjemenjivanje?" (gdje je davatelj sjemena suprug, a ne radi se o epruveti), DonumVitae prua jasan odgovor: "Umjetno osjemenjivanje kao zamjena za brani in zabranjeno je stoga to svojevoljno rastavlja dva znaenja branog ina. Dodatni znak takva razdvajanja je masturbacija kojom

27

se obino pribavi sjeme; i onda kad se izvodi u svrhu raanja, in je lien svoga sjedinjujueg znaenja: "nedostaje mu... spolni odnos kao zahtjev moralnog reda, odnos koji u okviru prave ljubavi ostvaruje potpun smisao uzajamnog darivanja i ljudskog raanja". "... Crkveno nauavanje o braku i o ljudskom raanju kae da postoji "neraskidiva povezanost, koju je Bog htio a ovjek je ne moe svojevoljno ukinuti, izmeu dvostrukog smisla branog ina: smisla sjedinjenja i smisla raanja... Kontracepcija hotimice liava brani in njegove otvorenosti raanju i tako samovoljno razdvaja svrhe braka. Objektivno na slian nain, postiui raanje koje nije plod posebnog ina branog sjedinjenja, homologna umjetna oplodnja takoer razdvaja dobra i znaenja braka... Meu pravima djeteta, Donum Vitae izriito spominje pravo na ivot i tjelesnu cjelovitost svakog ljudskog bia od asa njegova zaea do smrti, prava obitelji i braka kao ustanove i u tom sklopu, prava djeteta da ga zanu, dadu na svijet i odgoje njegovi roditelji. Tako ovdje nalazimo: Stoga dijete ima pravo, kao to je spomenuto, biti plod specifinog ina brane ljubavi svojih roditelja, a ima takoer pravo biti potivano kao osoba od asa svoga zaea. Katolika Crkva se kroz Donum Vitae toliko zalae za potivanje spomenutih prava djeteta, da u svom poglavlju Moral i graanski zakon naglaava: Kao posljedica potovanja i zatite osiguranih neroenom djetetu, poevi od asa njegova zaea, zakon e morati predvidjeti kaznene odredbe za svaku promiljenu povredu njegovih prava. Dakle, ovdje je jasno da Katolika Crkva od drave trai donoenje takovih zakona koji predviaju kaznene odredbe ne samo za one koji ubijaju na razne naine neroenu djecu sve od zaea pa nadalje, nego i za one koji izvode umjetne oplodnje, bilo inseminacije ili one u epruveti. Sve vie se razvijaju naini lijeenja neplodnosti tako da do zaea ipak moe doi na prirodni nain, kroz specifini in branog odnosa, a takoer da zaeto dijete preivi trudnoi unato ugroenosti. Meutim, neplodni suprunici, medicinsko osoblje, politiari i ostali ljudi ne smiju sudjelovati u onome to se protivi vjenim i nepromjenjivih etikim naelima, a njih je navijestio Donum Vitae. Pogreno bi bilo zamiljati si kako roditelji imaju pravo na dijete. Donum Vitae u vezi toga govori: Pravo na dijete, u strogom smislu, bilo bi suprotno dostojanstvu i naravi braka. Dijete nije neto to se duguje i ne moe se promatrati kao predmet vlasnitva: radije je dar, najdragocjenij i najnezaslueniji dar braka i ivo svjedoanstvo uzajamnog darivanja njegovih roditelja. Kome e sluiti saborski zastupnici i lanovi Vlade? Oito je da su se saborski zastunici i lanovi vlade nali na testu: da li e u svome djelovanju sluiti Bogu i donositi odluke u skladu s Njegovom voljom, ili e se prikloniti lanim bogovima, zlatnoj teladi. Sve ih pozivam neka se poklone Isusu Kristu, kao to su se poklonila i Sv. Tri Kralja! A, pokloniti se Isusu Kristu, to podrazumijeva i prihvaanje Njegovoga reda i Njegovoga zakona! U Sv. Pismu jasno pie kako je dragi Bog kaznio one koji su se klanjali zlatnome teletu dok se Mojsije nalazio na Sinajskom brdu (Izl. 32, 1-10). Ponekad se dogodi da sretnemo ljude koji kau da u dragoga Boga ne vjeruju, i da Ga nee sluati. Zar to onda znai da oni smiju ubiti ovjeka na ulici, pljakati banku ili prebrzo voziti jer u Njega ne vjeruju? Naravno da ne smiju, a to onda znai da ne smiju niti donositi pogrene dravne zakone koji naruavaju Boji plan o zaeu novih ljudi, zakone koji vrijeaju dostojanstvo ovjeka ili ga u nekim periodima ivota osuuju na smrt. Dragi Bog ne ostavlje takove ljude na miru, pa ak niti onda ako obnaaju visoke dravne funkcije. On im preko proroka Davida u Svetome Pismu poruuje: " Opametite se sada, vi kraljevi, Urazumite se, suci zemaljski.

28

Sluite Jahvi sa strahom, s trepetom se pokorite njemu, da se ne razgnjevi te ne propadnete na putu, kad uskoro plane srdba njegova. Blago svima koji se njemu utjeu!" "(Ps. 2, 10B12) S obzirom da su se u predizbornim kampanjama u SAD-u neki politiari, koji se ne pridravaju katolikih stavova, eljeli predstaviti kao katolici koji jo idu i na Sv. Priest, preuzv. gosp. nadbiskup Atlante mons. John Donoghue, biskup Charleston-a mons. Robert Baker i biskup Charlotte mons. Peter Jugis, 4. kolovoza 2004. su donijeli zajedniku izjavu u kojoj izmeu ostalog stoji: Katolike koji slue u javnom ivotu a prihvatili su stavove suprotne uenju Crkve o svetosti i nepovredivosti ivota, naroito one koji ele biti izabrani ili su ve izabrani u javne slube, nee se priputati Svetoj Priesti niti u jednoj katolikoj crkvi pod naom jurisdikcijom. ( "Worthy to receive the Lamb," Archdiocese of Atlanta, 8/4/04). Ve smo vie puta mogli primijetiti da svaki grijeh ima svoje posljedice, i to ne samo na duhovnom, nego i na psiholokom, a esto i na biolokom i nacionalnom planu. Ako grijee osobe koje su na vlasti, to znai da se posljedice njihovih grijeha mogu odraziti ak i na mnoge druge ljude. Naa Domovina je proivljavala velika iskuenja. Razapinjali su ju i muili. Sjetimo se da su pored raspetog Isusa na krieve postavili i dva razbojnika. I oni su trpjeli sline fizike muke kao i sam Isus. Jedan od njih se na kriu, u mukama ipak pokajao, meutim, onaj drugi, s lijeve strane nije se pokajao niti tada. Meutim, nemojmo dopustiti takovim ljudima da svoju pokvarenost pretoe jo i u dravne zakone. Podsjetimo se prijetnje koju je Isus izrekao, a zabiljeio Sv. Matej. "... Tada gradove u kojima su se dogodila veoma mnoga njegova udesa poe koriti to se nisu obratili: "Jao tebi, Korozaine! Jao tebi, Betsaido! Ta, da su u Tiru i Sidonu bila udesa to su se u vama dogodila, ve bi se odavno, odjeveni u kostrijet i posuti pepelom, obratili. Ali e, kaem Vam, lake biti na Sudnji dan Tiru i Sidonu nego vama. A ti, Kafarnaume, zar e se dii do neba? Sii e do pakla! Ta, da su u Sodomi bila udesa to su se u tebi dogodila, ostala bi do dana dananjega. Ali e, kaem vam, zemlji sodomskoj biti lake na Sudnji dan nego tebi." (Mt 11, 21-24) Potrudimo se svi da se ove prijetnje nad stanovnicima nae domovine ne ostvare. To znai da uvijek trebamo ivjeti i ponaati se po Bojoj volji, pa tako i onda kada nam se zbog vjernosti Bojem zakonu rugaju, kada nam prijete kaznama, ili imamo bilo kakove tekoe. Dok smo na Bojoj strani, nemojmo se niega bojati, jer mi smo tada veina! Poruka Sv. Oca Pape Da bi Hrvatska imala ispravne dravne zakone, potrebno je da svi krani u Hrvatskom Saboru i Vladi svjedoe svoje kranstvo ne samo u privatnom, nego i u javnom ivotu, pa tako i na radnom mjestu. Na to e ih sigurno potai slijedee rijei Sv. Oca Pape upuene hodoasnicima Splitske nadbiskupije, kada su mu doli predvoeni svojim nadbiskupom mons. dr. Bariiem, 1. X 2004.: ...Krenuvi iz mjest u kojima su sveti Dujam i drugi muenici vaih krajeva za Krista svjedoili od prvih stoljea do naih dana, dooste na grobove svetih apostola Petra i Pavla i drugih rimskih muenika. Time ste eljeli oitovati svoje prianjanje uz vjeru, koju su i oni sami ispovjedili. To pak prianjanje zahtijeva zalaganje za stalnu vjernost Kristu i Crkvi te hrabro i dosljedno svjedoenje u obitelji, u koli, na radnome mjestu i na ostalim podrujima drutvenoga ivota. Zalaite se zbog toga za promaknue dosljednoga kranskog humanizma u svim trenutcima vaega ivota, kako privatnima tako i javnima. Neka vas u tome vodi i neka vam bude potpora junaki primjer svetoga Dujma i ostalih muenika, koji su noeni postojanom vjerom u Krista rtvovali sami sebe za dobro brae. Bila stalno uz vas svojom majinskom zatitom Blaena Djevica, Kraljica muenik, i pratio vas uvijek zagovor vaega nebeskog Zatitnika. Neka na sve vas, na vae obitelji, na vau

29

nadbiskupiju kao i na vau dragu Domovinu sie obilje Boje milosti. Kao zalog toga od svega srca vam udjeljujem apostolski blagoslov. Hvaljen Isus i Marija! Dr. med. Antun Lisec Suprotstavimo se prostituciji Uz brojne druge poasti, u nekim dijelovima nae zemlje prisutan je jo i problem prostitucije. Protiv nje, kao i protiv njene legalizacije, postoje brojni razlozi, od kojih u ovom prilikom spomenuti moralne, bioloke i drutvene. U Katekizmu Katolike Crkve stoji: "Prostitucija vrijea dostojanstvo osobe koja se prostituira svodei je na spolni uitak to ga nudi. Onaj koji plaa teko grijei protiv sebe samog: oskvrnjuje istou na koju ga obvezuje Krtenje i kalja svoje ti jelo, hram Duha Svetoga." (2355). Prostitucija treba i nadalje ostati zabranjena dravnim zakonom. Nije istina da bi prostitucija koja bi se dogaala pod "kontrolom" drave predstavljala gaenje one uline. Zapravo bi se radilo o proirenju uline prostitucije jo i na nekakvu drugu. Prostitucija izgrauje negativne stavove prema braku, djeci i roditeljstvu, a to je vrlo tetno za svaku osobu i za svaku dravu. Osobe koje nisu u braku, kroz odnos s prostitutkom oteuju moralne, biloke i psiholoke predispozicije za brak, a osobe koje s prostitutkom narue vjernost u svome braku postaju uzronikom jo veih nesuglasica koje nekada rezultiraju ak i rastavom s negativnim posljedicama ne samo za suprunike, nego i za djecu. Prostitucija predstavlja javnu sablazan koja negativno djeluje na odgoj ne samo mladih nego i odraslih. Ona je povezana i s brojnim drugim zlima. U prosincu 2000. godine, nakon estomjesenog rada, Komisija za drutvena pitanja Francuske Biskupske Konferencije, pod predsjedanjem preuzv. gosp. biskupa Olivier de Berranger a iz Saint Denisa izdala je dokument pod naslovom "Ropstvo i prostitucija". Radi se o alarmirajuem apelu Europi. Dokument opisuje surovost prostitucije u koju je ukljueno u Francuskoj dvadeset tisua osoba, meu kojima je i 5 - 6 tisua ulinih prostitutki. Francuski biskupi ovdje upozoravaju da je prostitucija samo prva karika u lancu kriminalnih aktivnosti koje ukljuuju prodaju droge i oruja, te da je robovska prodaja pri prostituciji (nekada i na dradbi) kontrolirana europskim bandama koje provode otmice, muenja, pa ak i ubijaju da bi strahom zadravali ostale rtve. Analiza je nainjena na osnovi iskustava brojnih organizacija koje se bore protiv prostitucije. Za mnoge podatke se je saznalo tijekom konferencije koja je odrana u svibnju 2000. god. u Parizu pod naslovom "Prostitucija, ljudi i bezdan" koju je organiziralo jedanaest takovih udruga. Vl. gosp. Damien Ledouarein, tajnik Komisije za drutvena pitanja Francuske Biskupske Konferencije izjavio je talijanskim novinama Avvenire da su francuski biskupi odluili dati ovu izjavu upravo na zahtjev udruga koje se bore protiv prostitucije i dodao: "Zbog alarmantne situacije koja je prisutna u Europi, pozvali smo biskupske konferencije petnaest zemalja Europske Unije da bi se nainilo zajedniki dokument". Biskupi upozoravaju da ima pokuaja umanjivanja znaaja ovom problemu, pa naglaavaju da prodaja tijela nije u skladu s dostojanstvom ljudske osobe i prostitucija se nikada ne moe uvrstiti u zaposlenje. Ne postoji "dobra" vrsta prostitucije, jer svaka predstavlja veliko zlo. Svoenjem meuljudskih odnosa na trgovaku robu ne priznaje se volja Stvoritelja, nego to predstavlja odbacivanje Boanskog plana koji se tie svakog ovjeka pa se radi o grijehu osobne i drutvene naravi. Nadalje, biskupi pozivaju francusku dravnu vlast da osigura zakon koji e utvrditi da tijelo ne moe biti predmetom prodaje. Na europskom nivou dokument poziva udruge da se suprotstave stavu pojedinih dravih vlasti koje navodno "reguliraju" prostituciju nazivajui ju svojevrsnim "zaposlenjem".

30

Biskupi jo trae proirenje pritiska na drave koje nisu ratificirale meunarodnu konvenciju protiv prodaje ljudskih bia i protiv prostitucije od 2. prosinca 1949. i apeliraju na Ujedinjene Narode da stvore kontrolni mehanizam za nadgledanje implementacije ove konvencije. 24. svibnja 2000. god., za vrijeme ope audijencije na trgu Sv. Petra, odrala je govor biva prostitutka Miriam koja umire od AIDS a i u suzama zavapila Papi: "Sveti Oe, pomozite nam osloboditi pedeset tisua mladih ena koje se prostituiraju u Italiji!" Dopratio ju je vl. Oreste Benzi koji ve itav niz godina navijeta Evanelje prostitutkama i trudi se oko njihovog oslobaanja iz ropstva. Naivni su oni koji misle da se legalizacijom, odnosno dekriminalizacijom prostitucije ne bi dogaale zaraze. Mora se naglasiti da svaka vrsta prostitucije predstavlja arite i izvor irenja brojnih pa i smrtonosnih bolesti. Prostitutke ipak prenose bolesti ak ako se na njih i testiraju. Testovi na AIDS i na razne druge infekcije ne otkrivaju zarazu im se ona dogodi, mada uzronici bolesti u toj osobi ive, umnaaju se i lako prelaze na druge, koji ih moda prenesu na slijedee itd. Osim toga, elim objasniti da se AIDS i razne druge, pa i smrtonosne bolesti prenose i preko prezervativa. Centar za kontrolu bolesti SAD-a jo koncem osamdesetih godina izjavio, to nikada kasnije nije opovrgnuto: "... HIV je izoliran iz krvi, sline, suza, mokrae, sjemena, cerebrospinalne tekuine, majinog mlijeka, te iz tkiva zaraenih ljudi...Koa, naroito kada se ograba, poree ili oguli, upale koe i druga oteenja, kao i sluznice oka, nosa, usta, a mogue i dinog puta (dunik, bronhi, plua), trebaju se smatrati kao mogui putovi ulaska virusa." Ovo je objavljeno u: Morbidity and Mortality Weekly Report, Atlanta-GA, US Dept. of Health, Education and Wellfare, 1 April 1988, Vol. 37, No. S-4. Svake minute u usnoj upljini se pojavi milijun novih limfocita, a ako je u ustima prisutna upala, onda i deset milijuna. Ako je ovjek zaraen, u limfocitima se nalazi mnotvo virusa AIDS-a. esto je stomatolog prvi lijenik koji posumnja da netko boluje od AIDS-a kada vidi gnojenje i krvarenja u ustima, bijele naslage i sline promjene. ak i zdrava osoba skoro uvijek u ustima ima neke ranice nakon pranja zubi, zbog pokvarenog zuba, gingivitisa ili otrije hrane, kroz koje virusi jo lake ulaze. Danas znamo da ovjek u krvi i svojim izluevinama ima u raznim fazama bolesti razliite koliine virusa. Sigurno da ima i razlike meu raznim poljupcima. Ali, iz svega navedenog, jasno je da se ne smije zanemarivati mogunost zaraze ve i nekim poljupcima. Reklama prezervativa je dovela ne samo do lane sigurnosti da se tako nee prenijeti AIDS, nego je zbog poticaja na nemoralni ivot dovela do strahovitog razbuktavanja i drugih zaraza. Tako je danas Humanim Papiloma Virusom u SAD-u zaraeno ve oko polovine mladia i djevojaka koji ive predbranim seksualnim ivotom. Taj virus se preko prezervativa prenosi kao i bez njega jer je proiren iroko po koi, a izaziva rak maternice. 99 % ena koje obole od raka maternice, zaraene su tim virusom. U mnogim zemljama svijeta, pa i u Hrvatskoj, danas od raka maternice umire vie osoba nego to ih umire od AIDS-a. Zarazne utice (hepatitisi) se zbog prisutnosti uzronika u slini, prenose ve i samo nekim poljupcima, a od nekih takvih hepatitisa se dobije cirozu i rak jetre. Ameriki nacionalni institut za zdravlje je jo 1996. god u dokumentu "Consensus Statement on Cervical Cancer" utvrdio da upotreba barijernih metoda kontracepcije u koje spada prezervativ, ne potvruje da bi se time spreavalo irenje HPVa. Iz dokumenta "Workshop Summary" iz 2000. god. kojega je izradio isti Nacionalni institut za zdravlje, zajedno s "National Institute of Allergy and Infectious Diseases" i s "Department of Health and Human Services" Vlade SADa, vidi se da nema niti klinikih potvrda da bi prezervativ titio od zaraze sifilisom, herpesom i Chlamydiom Trachomatis. Napominjem da Chlamydia izaziva upale u maternici i jajovodima to rezultira neplodnou. Nekada zaraena ena ipak zanese, ali dijete zbog zaraze esto umre jo prije poroda.

31

U dokumentu Papinskog Vijea za obitelj "Ljudska spolnost: istina i znaenje" iz 1995. pie: U tom kontekstu roditelji trebaju takoer odbiti promicanje takozvanoga "safe sex-a" (sigurnog seksa) ili "safer sex-a" (sigurnijega seksa), opasne i neudoredne politike, utemeljene na varljivoj teoriji da prezervativ moze pruiti odgovarajuu zatitu protiv SIDA-e (AIDS-a). Roditelji trebaju inzistirati na uzdrljivosti izvan braka i na vjernosti u braku kao jedinom pravom i sigurnom odgoju za zatitu od takve zaraze". (139). Ako bi netko danas sutra i otkrio prezervativ koji bi titio od svih zaraza, on ip ak ne bi titio od grijeha. A grijeh je ovdje najvei problem. Vrlo je pouno usporediti to se je to posljednjih godina dogodilo na Tajlandu i Filipinima. Tajland ima 66, a Filipini 82 milijuna stanovnika. Prva osoba zaraena HIVom otkrivena je i na Tajlandu i na Filipinima iste, 1984. godine. 1987. god. na Tajlandu je bilo 112 poznatih zaraenih, a na Filipinima 135. 1991. god. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je prognozirala da e 1999. god. na Tajlandu biti 60 80 tisua zaraenih, a na Filipinima izmeu 80 90 tisua. Iste 1991. god. ministar zdravstva Tajlanda je pokrenuo tzv. program 100 % upotrebe prezervativa. Ova inicijativa je bila iroko prihvaena, i prezervativi su se nudili u supermarketima, barovima, javnim kuama i raznim drugim javnim mjestima. Slini pritisci su izvreni i na Filipine, da bi i ta drava prihvatila reklame i raspaavanje prezervativa, ali je to sprijeeno zbog odlunog javnog protivljenja Katolike Crkve. I pogledajmo sada to je uslijedilo kao rezultat. 1999. god. prema izvjetaju UNAIDS, na Tajlandu je ve bilo 755,000 zaraenih, od ega je ve umrlo 65,000, dok je iste godine na Filipinima ukupni broj zaraenih bio 1,005, a umrlo je njih 225. U kolovozu 2003. godine bilo je ve 899,000 poznatih zaraenih na Tajlandu, a od AIDSa je umrlo ve 125,000 ljudi. Za usporedbu, do rujna 2003. godine, na Filipinima je bilo 1,946 zaraenih, a umrlo ih je 260. Pokazavi se nesposobnim u obuzdavanju irenja AIDSa, Tajland se sada usmjerio na lijeenje oboljelih od AIDSa. A tko se to na Tajlandu uope bavi lijeenjem oboljelih? Veinu ljeilita vode upravo katoliki misionari, Camillian Fathers, iako Tajland u velikoj mjeri oito nije prihvatio pristup spreavanju AIDSa odgojem za predbranu suzdranost i vjernost u braku kojega zastupa Katolika Crkva. Ve je i ranije u povijesti ovjeanstva bilo sluajeva da je dravna vlast donosila odredbe protivne Bojem zakonu, pa je u Sv. Pismu zabiljeena proroka poruka: " Opametite se sada, vi kraljevi, Urazumite se, suci zemaljski. Sluite Jahvi sa strahom, s trepetom se pokorite Njemu, da se ne razgnjevi te ne propadnete na putu, kad uskoro plane srdba Njegova. Blago svima koji se Njemu utjeu!" (Ps. 2, 10 12)

dr. med. Antun Lisec ......... ............. Krvave ruke Nezrelo tijelo neroenog ovjeka dio po dio drobe

32

sakate lome reu krvave ruke u gumenim rukavicama. Krv raskoljenog tijela neroenog ovjeka prolijeva se i vriti: Ne ubij! Ne ubij! Ne ubij! Josip osi, Zagreb

Pismo majke sinu ginekologu Sine moj! Boji zakon u srcu sam nosila, ivot potovala, tebe kao dar Neba velikoduno primila. Majinskom ljubavlju nad tobom sam bdila, za tebe se molila, mukom odgojila, uspjehu se radovala. Vjeruj sinko da si, kao ovjek, jedinstven, dragocjen, neponovljiv i da te Krist u siunoj brai eka. Nemoj sine da onaj unitavajui duh zamrai tvoj ljudski i kranski um! Zagledaj se u svoj ginekoloko stol i promisli dobro: da li e to biti kolijevka ili odar a ti lijenik ili grobar? Ne dopusti da desnicu tvoju ikad omasti djeja, abortusna krv! Progonit e te, prat e je dug, samog sebe bit e te stid! I dok kukamo nad nestalim pticama, zagaenim rijekama, uginulim ribama, premalo je u srcima tuge nad pomorenim nevinim ljudskim biima!

33

A, u obiteljima mnogim djeje radosti treba! Domovinam draga glasom pradjedova slavnih za opstankom udi! Stoga molim te sine, smjelo podigni svoj glas! U pozivu dosljedan kranin budi! Nek svako zaeto dijete se rodi, nek ugleda svjetlo dana i ljepotu svijeta! Marica Gamulin, Jelsa

Dobro nam doao novi ivote! Uz meusobnu ljubav suprunika, jedna od izvanredno vanih svrha braka je i sudjelovanje s Bogom u stvaranju novih ljudi. Pri tome se mu i ena trebaju ponaati u skladu s Bojim stvaralakim naumom, tj. s Bojim zakonom kojega nauava Katolika Crkva. Na dijete roditelji trebaju gledati kao na Boji dar kojega treba vrlo cijeniti, ali se zbog toga ipak ne smije uzoholiti. U Sv. Pismu, Davidovom psalmu (139,13-15), nalazimo zahvalno klicanje Bogu: Jer ti si moje stvorio bubrege, satkao me u krilu majinu. Hvala ti to sam stvoren tako udesno, to su djela tvoja predivna. Duu moju do dna si poznavao, kosti moje ne bjehu ti sakrite dok nasatjah u tajnosti otkan u dubini zemlje. Ako Vam, dakle, dragi Bog poalje dijete, budite mu zahvalni. Uzmite dijete na ruke, dopustite si suzu radosnicu... Dok ga budete promatrali, pa ak ako bude i priroeno bolesno, nadam se da e Vam biti jasno da je ono vrednije od svih automobila, televizora, stoke, polja, kua, fasada, svega namjetaja, svih novaca i svega materijalnog bogatstva na svijetu! Dijete ima ne samo usta koja jedu, nego i srce koje e voljeti oca i majku, ruke koje e brzo poeti raditi. Ima i neumrlu duu koja ima priliku da uz dobar odgoj, svoj dobar ivot i uz Boje milosre postigne vjeni ivot na nebu! A, da bi do toga dolo, nije od presudnog znaaja da li emo tih nekoliko godina ivota na zemlji biti bogati ili siromani! Iako ima siromanih ljudi i obitelji, otvoreno moemo rei da nitko nije postao siromaan zbog djece. Do siromatva dolazi zbog lijenosti, zbog rasipanja novca za alkoholizam, puenje, hazardne igre i sl., zbog rata i progonstva, zbog krae i korupcije ljudi na visokim poloajima, pa propadaju tvornice i poljoprivredna dobra, zbog nedostatka kranske ljubavi, potenja i solidarnosti kod grupice onih koji su se obogatili na tui raun i sl. Ima mnogo siromatva i zbog meunarodne politike u kojoj se zemljama rtvama namee da uvoze strane proizvode, pa domae tvornice ne mogu prodavati vlastite, ak niti u svojoj zemlji, a kamoli na svjetskom tritu. Slino je stanje i s poljoprivrednim proizvodima, pa siromai selo. Meutim, jasno je da za sve ove uzroke osiromaenja nisu kriva djeca. A, bez raanja veeg broja djece, nemogue je ak oekivati bolju ekonomsku budunost. Nee se dogoditi da nam

34

netko doveze pun vlak novaca i da radio pozove graane da dou i uzmu koliko kome treba. Do vie novaca doi e se tek ako se bude raalo vie djece i ako ih se bude dobro odgojilo, pa e ta djeca svojim radom stvoriti bolji ekonomski standard. Bilo bi pogreno oekivati tek od bogatih suprunika da raaju brojnu djecu. Bogatih je prilino malo, a ak vidimo da oni u prosjeku raaju jo manje djece. esto ih jo i loe odgoje. Iako treba uiti i one materijalno bogatije da treba voljeti djecu, da ih se ne smije bojati, ipak mislim da za popravak demografskog stanja, najvie treba oekivati od onih siromanijih u novcu, ali bogatijih u dui. Oni ak bolje razumiju o emu im govorimo. Takovi su ljudi u povijesti najvie doprinijeli opstanku naroda i katolike vjere na ovim prostorima raanjem brojne djece i njihovim dobrim odgajanjema, a to e, nadam se i ubudue. Mnogi materijalno bogati ljudi su teki egoisti i u svojim srcima u prosjeku imaju ak manje ljubavi za djecu i manje su se spremni za njih rtvovati nego oni siromaniji. Oni koji su gramzljivi za materijalnim bogatstvom, esto poinju vie sluiti novcu nego dragom Bogu. Jadnici, misle da e ih vie usreiti onaj mrtvi namjetaj u kui, zgrade, putovanja, tedne knjiice i godinji odmori nego iva djeca. No, kada shvate da su pogrijeili u jurnjavi za materijalnim bogatstvima, esto im bude ve kasno, jer je ena prirodno postala neplodna i ula ve u menopauzu. Naalost, znatnom broju mladih suprunika je jo uvijek teko na ovim prostorima, na poten nain, bez tue pomoi, vrlo brzo zaraditi toliko novca da si mogu podii pristojnu, prostranu, dobro namjetenu kuu. Ne moe se govoriti za sve, ali dio onih koji su to postigli, gazili su po ivotima svoje vlastite neroene djece. To nikako ne moe biti rjeenje. Od toga sree nema. Oito je da se mora odgajati suprunike da prihvaaju brojnu djecu i u skromnim materijalnim uvjetima. Vrlo esto, obitelj s brojnom djecom ipak prolazi kroz materijalnu krizu, ali ona ne traje jako dugo. Kroz suradnju s dragim Bogom, brigom za istou vlastite due, meusobnom ljubavlju lanova obitelji, brigom roditelja za djecu, potenim i marljivim radom i dobrim odgojem, siromana obitelj ipak izlazi iz siromatva. Sigurno ve i u svojoj blizini imamo takove brojne primjere. Kada tata i mama svojoj ve roenoj djeci rode jo kojega brata ili sestru, to svakome od njih znai ak i u materijalnom pogledu mnogo vie nego da je svako od njih dobilo veliki novac na tednu knjiicu! Braa i sestre se pomau meusobno u ivotu vie nego to bi ih pomagale slube za socijalni rad ili krediti banaka. U brojnoj obitelji djeca stjeu radne navike i razvijaju svoje talente, ue da se mora dijeliti ono to se ima. Najbolji uenici, studenti i stvaraoci su vrlo esto upravo djeca iz brojnijih obitelji. Dobro odgojena djeca pomau svoje roditelje u starosti vie nego to ih pomae mirovina koju primaju od drave. Sjeaju se da su im roditelji u djetinjstvu otkidali za ivot od sebe, a ne od svoga vika. ivot obino pokazuje da to god se djetetu prui vie materijalnog bogatstva, ono ga manje cijeni, a osim toga gubi i radne navike. Oevi i majke koji su iz egoizma rodili malo djece, na taj nain su egoizmu uili i onu djecu koju su rodili. To se esto vidi kada roditelji ostare, pa ih se ta djeca ele to prije rijeiti, ne pruaju im odgovarajuu ljubav, njegu i lijeenje. Na sebinost su se esto nauili u pravo od vlastitog oca i majke, dok su jo bili maleni. Po naim selima imamo mnogo osamljenih staraca koji su svojevremeno ulagali u tale i zemlju a ne u djecu. To jedno ili dvoje djece sada su tko zna gdje, zemlju sada obrauju drugi, kua ili tala s kojom su se nekad ponosili odavno je prazna, a u dvoritu raste korov. Slino je stanje i s osamljenim starcima u gradovima. Kada se rodi vie djece, vea je vjerojatnost da e meu njima biti i onih vrlo dobrih, koji e se o svojim roditeljima brinuti i kada ostare, a nee ih bacati u starake domove.

35

One majke i oevi to su raali vie djece, te su ih dobro odgajali, kada djeca odrastu, obino ive okrueni panjom i ljubavlju djece i unuadi, ponosni na svoje rtve i odricanja koja su pruili za dobro djece. Sjetimo se da je i Majka Boja bila siromana, a Isusa je rodila u tali, bez struje, vodovoda i djejih kolica. Vrlo siromani su bili i ne tako daleki preci veine nas, pa su ipak raali djecu. Zahvaljujui tome i mi smo se mogli zaeti. Svatko od nas se je mogao zaeti upravo zato to su se rodili doslovno ba svi oni krvni preci koje imamo, sve do Adama i Eve! Unato ekonomskoj krizi, ipak nam je bolji standard nego to je bio prije pedeset, petsto ili pet tisua godina. No, nikada Hrvati nisu raali tako malo djece kao to raaju danas. Stanje se meutim moe vrlo jednostavno popraviti. Ako netko sada misli da u svome srcu nema ljubavi za novo dijete, odnosno novu djecu, on tu ljubav moe odmah zadobiti. Neka ve sada u srcu odlui da e voljeti djecu i biti spreman za njih se rtvovati i ljubav je ve stigla. Ona je na neki nain odluka. Sjetimo se naih predaka, a moda i roditelja, djedova i baka, koji su u tekim materijalnim uvjetima, bez ekonomske ili politike perspektive ipak raali brojnu djecu. Svojom rtvom omoguili su i nama da se pojavimo na svijetu. Kada bi se zbog siromatva smjelo ubijati djecu, onda bi bilo uinkovitije ubiti ono dijete koje je ve roeno i staro npr. 10 godina. Ono pojede i potroi vie nego ono dijete koje se jo nije rodilo. Naravno, zna se da se ne smije ubijati niti onu roenu djecu. Upitajte nekog veterinara da li je ikada doivio da mu je neki siromani seljak doao i rekao: " Gospodine doktore, ja sam vrlo siromaan ovjek, a moja krava je naalost ostala stelna. to u ja sada? Neu imati ime hraniti niti tu kravu niti danas sutra tele. Dajte, napravite molim Vas abortus mojoj stelnoj kravi." To se nije nikada dogodilo. Tele koje krava oteli moe se prodati. Meutim, svako dijete je vrednije od sve teladi na svijetu! Zapravo, ako analiziramo kako je ovjek graen u biolokom pogledu, ako se zamislimo nad njegovim umom, inteligencijom, talentima i sposobnostima koje je dobio od dragoga Boga, onda nam je jasno da je on stvoren takovim da se u ivotu treba i moe brinuti za ostvarenje egzistencije i za savladavanje brojnih materijalnih potekoa. Ako ovjek fiziki ne radi, ako samo miruje i lei, onda se ne razvija kako treba, propada, slabe mu miii, postaje skloniji zgruavanju krvi i upalama vena, porastu masnoa u krvi, modanim i sranim udarima, psihikim poremeajima itd. Slino je ako ovjek u bogatstvu zanemaruje i svoje brojne druge stvaralake mogunosti. Pogreno je misliti da moemo osigurati sve to je potrebno s materijalne strane sebi i svojoj djeci, pa emo onda samo odmarati i uivati. Podsjetimo se prispodobe koju nam je rekao upravo Isus: " Nekomu bogatu ovjeku obilno urodi zemlja pa u sebi razmiljae: "to da uinim? Nemam gdje skupiti svoju ljetinu". I ree: "Evo to u uiniti! Sruit u svoje itnice i podignuti vee pa u ondje zgrnuti sve ito i dobra svoja. Tada u rei dui svojoj: duo, evo ima u zalihi mnogo dobara za godine mnoge. Poivaj, jedi, pij, uivaj!" Ali Bog mu ree: "Bezumnie! Ve noas dua e se tvoja zaiskati od tebe! A to si pripravio, ije e biti? Tako biva s onim koji sebi zgre blago, a ne bogati se u Bogu." (Luka 12, 1621) Treba odgajati djecu za poteni rad kroz kojega e na slavu Boju, za dobrobit ljudi i spasenje svoje due initi dobro. Netko spominje stambeni problem. Meutim, glavni stambeni problem je prisutan upravo u ljudskome srcu. Kada si ljudi u svome srcu izgrade prostor za novo dijete, odnosno za novu djecu, onda se daleko lake postigne i onaj materijalni stambeni prostor. Stambenih problema se susree u gradu, ali njih gotovo da i nema na selu. Na selu je prisutan zapravo viak stambenog prostora. Ima mnogo praznih kua, zaputenih vrtova, vonjaka i njiva, panjaka bez stada.

36

Postoji jo neto to se moe nazvati tajnom ivota. Npr. ako runo sadimo kukuruz, moramo zakopati zemlju, staviti u nju sjeme i jo nekoliko puta dok kukuruz naraste proi malo oko njega motikom. Meutim, taj kukuruz raste i onda kada mi spavamo. Zamislite samo koliko milijuna stanica taj kukuruz na koncu ima, koliki je to posao dok se je stvorilo ono lie i zrnje. Pa, mi smo tome kukuruzu zapravo pruili tako malo, a u njemu se dogodilo toliko mnogo! Slino je i s djecom. Naravno da se djetetu treba pruiti i dobar odgoj, a i neto u materijalnom pogledu. Meutim, u tome djetetu postoje i razvijaju se toliko velike vrijednosti da daleko nadmauju onaj trud koji smo za dijete uloili. Dobro je da suprunici shvate da su im brojna djeca potrebna ne samo zbog materijalnih razloga, tj. da ih, kada odrastu, pomau. Roditeljima je i te kako potrebne ljubav koju primaju ve i od one malene, nemone djeice. Potreban im je ak i odgoj kojega mogu u nekom smislu primiti od svoje djece. Naime, da odrasli ne bi postali grubi i oholi, od velike pomoi su im njihova brojna mala, pa i ona malo vea djeca koja e ih spustiti na zemlju svojom ljubavlju, emocijama, osmjehom, nevinou i iskrenou. Upravo nam djeca pomau da otkrijemo gdje su prave radosti, pa da svoju urbu i trku za raznim obvezama malo zaustavimo, da se spustimo na njihov nivo i to ne samo kroz zajedniku igru, nego i kroz prilagoavanje njihovom ivotnom ritmu. Potrebno nam se je zamisliti i nad demografskom situacijom u naoj domovini. Kod nas je ve godinama vie sprovoda nego roenja. Prosjean broj od dvoje djece po branome paru nije dovoljan da bi opastali svijet, narod, odnosno neije prezime. Nekoje od tih dvoje djece moda niti ne doivi plodne godine, ili je po prirodi neplodno, ili uope niti ne ulazi u brak. No, kada se uzme jo u obzir da mnogi idu u brak vrlo kasno, da se mnogi iseljavaju, da su mnogi stradali u ratu, da smo egzistencijski ugroeni kao narod jo i zbog drugih razloga, onda je jasno da niti prosjean broj od troje djece po branome paru nije dovoljna garancija opstanka. Glavni razlozi premalog broja roenih ne lee u ekonomskim uvjetima tj. u materijalnom siromatvu, nego u slijedeem: * Gubitak vjere u Boga i trka za materijalnim bogatstvom, lanim bogovima kod jednog broja ljudi. Treba povjerovati da Bog postoji, da se On za nas brine i da je zaista istina ono to je rekao Isus: "...Nitko ne moe sluiti dvojici gospodara, jer ili e jednoga mrziti, a drugoga ljubiti, ili e uz jednoga pristajati a drugoga prezirati. Ne moete sluiti Bogu i bogatstvu! Zato vam velim: ne brinite se tjeskobno za svoj ivot: to ete jesti ili piti; niti za svoje tijelo: u to ete se obui! Zar nije ivot vredniji od hrane, a tijelo od odijela?" Pogledajte ptice nebeske! Niti siju, niti anju, niti sabiru u itnice, i va ih Otac nebeski hrani. Zar vi niste mnogo vredniji od njih? Tko od vas moe brigama produiti ivot samo za jedan lakat? I za odijelo, to se tjeskobno brinete? Promotrite poljske ljiljane kako rastu! Niti siju, niti anju. A ja vam kaem da se ni Salomon u svoj raskoi svojoj nije zaodjenuo kao jedan od njih. Pa ako tako Bog odijeva poljsku travu koja danas jest, a ve se sutra baca u pe, zar nee mnogo radije vas, malovjerni?! Ne brinite se tjeskobno i ne govorite: to emo jesti, ili to emo piti, ili u to emo se obui?! - to sve trae pogani - jer zna Otac va nebeski da vam je to sve potrebno. Zato najprije traite kraljevstvo Boje i njegovu pravednost, a to e vam se nadodati! Dakle: ne brinite se tjeskobno za sutranji dan, jer e se sutranji dan brinuti za se! Svakom je danu dosta njegove muke." (Matej, 6, 24-34) * Bilo je sluajeva da protiv raanja pome govoriti svekrva, susjeda, netko na radnom mjestu, pa ak i brani drug. Treba se za njih moliti i pomoi im da se odreknu svojih grijeha i da prestanu iriti zlo. * Materijalna oruja koja su dovela do demografske tragedije su: kontracepcija, sterilizacija i abortus. Sve su to smrtni grijesi.

37

* Odgaanje i izbjegavanja braka zbog neopravdanih razloga. Tome su doprinijeli predugo kolovanje, odlazak sa sela u grad, predbrani seksualni ivot, kontracepcijski i abortivni postupci, droga, alkoholizam, grijesi pornografije, nudima i sl. * Iseljavanje mnogih mladih ljudi. * Nedostatak djevojaka. Njihov manjak se pogotovo uoava po selima. I to je jedan od razloga zbog ega znatan broj mladia ne stupa u brak. * Negativne posljedice svih dosadanjih ratova, pa ak i brojnih epidemija iz povijesti. * tetan utjecaj osoblja u rodilitima. Sadanjim zarunicima je teko povjerovati, ali ih se ipak treba upozoriti da je bilo nedopustivih pojava da se neke medicinske sestre i doktori poniavajuim, uvredljivim i vulgarnim rijeima odnose prema rodiljama, te im kod odlaska iz rodilita upuuju poruke protiv raanja. Sigurno da se i protiv toga mora protestirati i o tome odmah obavijestiti svog upnika i onog katolikog sveenika na ijem je podruju dotina ustanova.. Svjedoenjem svoje katolike vjere i na podruju plodnosti i raanja, ene i muevi e povoljno djelovati na obraenje ovakovog izgubljenog osoblja iz medicine, ali i iz drugih struka koje pokuavaju negativno djelovati na narod. * tetan utjecaj nekih patronanih sestara. Kada ena rodi dijete, obino joj u posjetu doe medicinska sestra. Neke od tih sestara su se ponaale pogreno, poput krivovjeraca to ulaze u kue, jer su sijale svoje rijei lai, pa ak i smrti govorei protiv raanja slijedeeg djeteta, nagovarajui na razne grijehe. Slino se naalost ponaa i jedan broj ginekologa, farmaceuta i drugih djelatnika u tzv. medicini. Kada se sazna za ovakav sluaj, treba takoer obavijestiti katolikog sveenika da zna tko mu to pokuava izvoditi antivjeronauk u upi, da bi i on djelovao kako bi se s tim prestalo. * Ima i vrlo loih dravnih zakona, loih kodeksa udruenja medicinskog osoblja, loih udbenika i programa u medicinskim, farmaceutskim i drugim kolama i fakultetima, koji nisu u skladu s Bojim redom i Bojim zakonom. * tetno djelovanje nekih politiara i stranaka. * Godinama se je sistematski izgraivao negativan stav prema djeci, roditeljstvu, braku i obitelji kroz mentalitet sredine, kolstvo, medicinu, javna glasila, dravne zakone itd. uje se da jo uvijek netkopokuava provoditi razne programe protiv raanja, uglavnom plaene iz inozemstva, upravo kroz ova podruja. To se ne bi ostvarilo da se nisu pojavili pojedinci i institucije u zemljama rtvama, koji s njima surauju i provode takove programe. U osnovnoj koli se pred sobom ima skoro sve budue roditelje i profesije. Kada tamo pokvare djecu, pokvarili su i one profesije u kojima e oni kasnije djelovati. Organizacije koje se zauzimaju protiv raanja djece, preko svojih suradnika ele prodrijeti u kole ak i pod maskom navodnog zauzimanja protiv SIDE i drugih spolnih bolesti i kroz tzv. "seksualni odgoj". U brizi za istou odgoja, Papinsko Vijee za obitelj je 1995. god. izdalo dokument "Ljudska spolnost: istina i znaenje". Evo iz njega nekih citata koji se odnose na ovu problematiku: "Danas roditelji trebaju pripaziti na naine na koje se neudoredni odgoj moe prenijeti njihovoj djeci razliitim metodama, promicanim od skupina sa stajalitima i interesima koji su suprotni kranskom udoreu. (t.135) "Djeci i mladima bilo koje dobi ne smije se predstavljati nikakav materijal erotskoga obiljeja, bilo pojedinano bilo skupno". (t. 126.3) Ovo naelo potivanja djeteta iskljuuje sve nepripadne oblike umijeanosti djece i mladih. Glede toga, mogu se, medu ostalima, spomenuti slijedee pogrene metode spolnoga odgoja: a) bilo kakvi "dramatizirani" prikazi, oponaanja ili "uloge" koje opisuju pitanja genitalnosti ili erotska pitanja; b)stvaranje slika, plakata, modela i slino..."(127.4) Roditelji ponajprije moraju odbiti sekulariziran i protunatalni spolni odgoj koji Bogu daje rubno mjesto u ivotu...Kako to da gledajui dvijetisuitu godinu ne mislite na mlade? to im se predlae? Drutvo "stvari" a ne "osoba". Pravo da se slobodno ini sve od najranije dobi, bez konica, ali s najveom moguom "sigurnou". Nesebino sebedarje, vlast nad nagonima, smisao za odgovornost, dre se pojmovima vezanim za neko drugo vrijeme." (136) "U nekim drutvima

38

djeluju profesionalna udruenja odgojitelja, savjetnika i terapeuta za spolnost. Budui da se njihov rad nerijetko temelji na nezdravim teorijama koje nemaju znanstvene vrijednosti i koje su zatvorene istinskoj antropologiji, te koje ne raspoznaju pravu vrijednost istoe, roditelji bi se prema tim udruenjima trebali odnositi s velikim oprezom, bez obzira na to kakvo su slubeno priznanje primili, i to posebno kad je njihova toka gledita u neskladu s nauavanjem Crkve, to je oigledno ne samo u njihovu djelovanju, ve i u njihovim izdanjima koja su iroko rasprostranjena u razliitim zemljama." (138). * Treba biti svjestan da visok materijalni standard nije dovoljan da bi sam po sebi rijeio problem premalenog broja roenih. Najbogatije zemlje svijeta meu kojima su one u Zapadnoj Europi, zatim Japan, SAD itd. jo uvijek nemaju toliki natalitet koji bi im odrao isti broj stanovnika. Oni meutim nedostatak vlastite djece pokuavaju nadomjestiti uvozom mladog stanovnitva iz drugih zemalja. to je rjeenje? Rjeenje je biti dobar katolik u svim podrujima ivota. Treba voljeti djecu, biti velikoduan prema njima, ne bojati se djece. Za njihovo dobro se isplati rtvovati. Treba ivjeti u predbranoj istoi i branoj vjernosti, te prihvatiti injenicu da se ne smije provoditi seksualni ivot prije niti izvan onog braka kojega blagoslovi dragi Bog i koji je nerazrjeiv. Ne smije se primjenjivati kontracepcijske, sterilizacijske i abortivne postupke, ne smije se sudjelovati niti u grijesima umjetnih oplodnji, ne smije se provoditi one dijagnostike postupke prije poroda koje slue lovu i odstrelu neroene djece, kao to je npr. rana amniocenteza. Dragi Bog je predvidio vezu izmeu branog odnosa i stvaranje novoga ivota. To je povezao upravo dragi Bog i ovjek to nema pravo rastavljati! Ovu povezanost su rastavljali oni koji su htjeli branom odnosu kontracepcijom ili sterilizacijom spreavati zaee, a takoer i oni koji su ili za zaeem ali bez specifinog oblika brane ljubavi i to inseminacijama i oplodnjama u epruveti. Takovi ljudi su se pokuavali ponaati kao da su oni iznad dragoga Boga, pa da mogu odreivati Bogu kada da on stvara a kada da ne stvara duu novoga ovjeka. Bez obzira na nain kako je dolo do zaea, bez obzira gdje se dijete nalazi, bez obzira na uvjete u okolini, bez obzira da li su trudnica ili dijete zdravi ili bolesni, da li je dijete dolo oekivano ili iznenada, da li ga eli ili ne, bez obzira na ekonomsku ili drugu situaciju, bez obzira na to to e tko zbog toga rei ili to uiniti, uvijek zavoli dijete i daj mu da ivi! Dr. med. Antun Lisec ........ Uloga Crkve u izgradnji sretnog braka Za sretan i uspjean brani, odnosno obiteljski ivot, vano je biti u dobrim odnosima s dragim Bogom, brinuti se za vlastitu duu i tijelo, za ispravne odnose meu suprunicima, prema djeci i prema drugim ljudima. Slino kao to sada izgledaju zarunici sretno i zaljubljeno pred svoje vjenanje, tako su izgledali i oni koji su se ve ranije enili. Zamislimo meutim kolike su se nepotrebne tragedije s nekima od njih dogodile i kako su propali upravo zato to nisu ivjeli po Bojem redu i Bojem zakonu. Katolika Crkva bi iznevjerila ovaj narod ako bi u vezi bitnih tema ostala nijema, ako se ne bi potrudila navijestiti puninu istinu kroz redovni pastoralni rad, ukljuujui daljnju, bliu i neposrednu pripravu za brak, te rad sa suprunicima. Tako e se ispravljati posljedice dosadanjih razliitih tetnih utjecaja i pomagati ljudi da ih se klone i ubudue. Promislimo npr. to se je dogodilo od onih bivih "sretnih i zaljubljenih" parova koji su postali ubojice vlastite djece. to se moe oekivati od ovjeka koji ubija dijete? Koliko e

39

mu ostati potovanja i emocija prema supruniku, prema ve roenoj djeci, kako e se odnositi prema ostalim ljudima ... Jedan broj suprunika trajno su se ili privremeno obesplodili kontracepcijom i sterilizacijom i tako zakopali talente koje im je Bog dao da budu roditelji djece koju je On planirao stvoriti u suradnji s njima. Umjesto da budu ljubav, njihovi seksualni odnosi postali su uz kontracepciju i sterilizaciju grijesi! A grijeh znai propast due. to je u ovjeku ostalo ako mu je dua propala? Posljedice osjeaju i oni s kojima ovakovi parovi ive. Koliki su pak propali zbog grijeha umjetne oplodnje, droge, provoenjem psihikog traumatizma, zbog neumjerenosti u jelu i pilu, zbog loeg odnosa prema ostarjelim i nemonim lanovima obitelji, zbog predbranog i izvanbranog seksualnog ivota i td. Koliko bi ljepe izgledala lica ljudi koje susreemo na ulici, na radnom mjestu ili susjedstvu, da mnogi od njih nisu ranjeni ovim i raznim drugim grijesima! Naalost, neki zarunici jo uvijek u sebi nemaju ivu vjeru u Boga. Vjeru si zamiljaju kao neki obiaj, kao neki folklor, ostavljen za dio dana, dio tjedna, dio godine, a moda tek za dio svoga ivota - za starost, ako ju uope doive. Boga su si ostavili tek za neku rezervu, ako se nekada razbole, ako se nekada dogodi fizika ili psihika trauma ili materijalna tragedija. Meutim, mi po katolioj vjeri moramo ivjeti doslovno svaki trenutak svoga ivota. Dok se neke zarunike promatra kako paljivo sluaju predavanja na teajevima priprave za brak u crkvi, kako izgledaju dok ulaze u crkvu na vjenanje, ovjek bi pomislio da su zaista poboni i da su se zaista svi opredjelili za Isusa Krista. Meutim, ve dok izlaze iz crkve nakon vjenanja, neki od njih se bave raznim praznovjerjima, dogovorili su si ve unaprijed poganske obiaje, naruili su bezobrazne, bestidne svirce, sloili su se s pjesmama na svadbi koje su besramne i na razne druge naine, po svome sadraju, protukranske. Ponegdje se ve dogaa da ovaj novi brani par izvodi pred svatovima i pred kamerama grozne prostote. Odmah postaje jasno kolika je to pusto u njihovoj dui, kako su duboko propali jo i prije svoga vjenanja, kako ne potuju sebe i svoje dostojanstvo, kako ne potuju zapravo niti samu katoliku vjeru u kojoj su krteni. Ranije su se moda ta djevojka i taj mladi molili Bogu da im podari osobu za sretan brak, a sada, na poetku svoga braka, od Boga se okreu i misle da e biti dovoljno ivotariti poganski, poput brojnih svojih susjeda i prijatelja, uzdajui se samo u sebe, u svoje jadno, ranjivo i krhko tijelo, u neku drutvenu i poslovnu karijeru ili u materijalna bogatstva. Opasnost za ove suprunike postaje jo oitijom, kada shvatimo da su oni ve okrueni brojnim pojedincima, pa i institucijama to su se s njima bavili, a planiraju se i dalje baviti na taj nain da upropaste njihovu ljubav, zdravlje, plodnost, brak, pa i ono vjere to jo uvijek imaju u dui. Kolikom zlu su ve bili izloeni ili e tek biti izloeni od strane svojih vrnaka, nekada ak i od lanova vlastite obitelji, od loeg mentaliteta sredine, brojnih kolskih udbenika i programa, od tolikih osoba iz medicine i farmacije, od loeg dravnog zakonodavstva, asopisa, glazbe, filmova, interneta, radija, televizije itd.! Nije dakle dovoljno pouzdavati se samo u trenutno fiziko zdravlje, ljepotu, zaljubljenost i ekonomsku sigurnost. Potrebno je jo i mnogo vie da bi se spasilo duu, izbjeglo nepotrebne bolesti i probleme, svladalo sva iskuenja koja dolaze u ivotu, sauvalo zaruniku, a poslije i branu ljubav istom, neokaljanom, onakovom kakovu eli dragi Bog koji nas je stvorio, a koji je i predvidio ljubav i sveti Sakrament enidbe. Svaki grijeh naruava nau vezu s Bogom, a uz tetne posljedice na dui, ostavlja jo i brojne druge, ak i materijalne naravi. Moemo otvoreno rei da je uzrok mnogim bolestima grijeh. Tako nepotrebno trpi i brak te u irem smislu obitelj i zajednica. Meutim, ivot u milosti posvetnoj omoguuje nam blisku komunikaciju i suradnju s dragim Bogom, a to nam olakava sve ivotne tekoe, uva nas od brojnih problema, pa i od raznih bolesti. Budimo sretni i Bogu zahvalni to smo katolici. Samo Katolika Crkva je sauvala puninu istine. Ona nas ui vjeri, objanjava nam kako treba ivjeti, prua nam Svete Sakramente, ui i

40

potie nas moliti se Bogu, a trudi se i na brojne druge naine pomagati u rjeavanju konkretnih tekoa koje se ljudima dogode A ako nas nekada razoaraju i ljudi, trebamo znati da nas dragi Bog ipak nee nikada razoarati. Kod Njega emo pronalaziti snagu i puteve za rjeavanje problema koje nismo u stanju rijeiti vlastitim sposobnostima. Sjetimo se da je Isus uinio svoje prvo javno udo upravo onda kada je htio pomoi mladom branom paru u Kani Galilejskoj, koji se naao u nevolji. Tako je spreman pomagati i danas onim zarunicima i suprunicima koji mu se obraaju. dr. med. Antun Lisec ....... Lijeenje duevnih rana izazvanih sudjelovanjem u usmrivanju neroene djece Iako se sve vie ljudi odluno protivi ubojstvu neroenog djeteta, oko nas se ipak nalazi jedan broj onih koji su sudjelovale u oduzimanju ivota svoga ili tueg djeteta. Tako su svi oni zadobili teke duevne rane. Potrebno im je pomoi da shvate svoje zablude, da se raskaju, kod Boga postignu oprotenje, te se izlijee od duevnih rana. To se tie i onoga tko je ohrabrivao, nagovarao, ili nekoga vodio na usmrivanje djeteta, tko nije iskoristio svoje mogunosti djelovanja da bi se sprijeilo ubojstvo, a tie se i svih onih koji su sudjelovali u proizvodnji, distribuciji, prepisivanju, izdavanja i upotrebi abortivnih sredstava, kao i sredstava koje upotrebljavaju za pripremu oplodnje u epruveti. O tome emo dati krae obrazloenje. Od ukupnog broja ubijene neroene djece, moda ve i preko polovine ubojstava se odnosi na onu djecu koja su zaeta, ali se jo nisu niti usadila u maternicu. Naime, u prirodnim uvjetima, ako je sve u redu, dijete se poinje usaivati u sluznicu maternice tek oko 6. dana nakon oplodnje jajne stanice. Rani, beta HCG testovi na trudnou su pokazali da uz svaku vrstu spirale, ena koja ivi seksualnim ivotom, ostane trudna godinje prosjeno nekoliko puta, a esto do ovulacije i zaea doe i uz svaku vrstu antibaby pilula. Meutim, zbog pilula i spirala maternica postane neprijateljski raspoloena za prihvaanje djeteta, pa ono najee umire u prvim danima nakon zaea, obino jo prije nego to bi izostala menstruacija. ena doivi neko krvarenje mislei da se radi o normalnoj menstruaciji, a zapravo je ona bila trudna. ujemo da ubiju i vrlo mnogo djece zaete u epruveti, te da se od ukupnog broja tako zaete djece, rodi manje od 5 % Mnogu takovu malu, ivu djecu zaetu u epruveti dre smrznutu po friiderima. Isus je rekao: "Zaista, kaem vam, meni ste uinili koliko ste uinili jednome od ove moje najmanje brae." (Mt, 25,40). A na najmanji brat ili sestra je ono malo, tek zaeto dijete. Nije dovoljno raskajati se i ispovijedati samo zbog ubijanja, nego i zbog svih ostalih grijeha. Ranjena osoba treba prepoznati neke psihike posljedice koje mogu pomoi u obraenju i izlijeenju, a to su npr. spoznaja da se je uinilo zlo, aljenje zato se je to uinilo, elja za izlaskom iz takovog stanja, vrsta odluka da se vie nee grijeiti itd. Sasvim je normalno da se ove reakcije jave i ta razmiljanja ne treba potiskivati. Za oprotenje, spas due i djelotvorno izljeenje, potrebno je prihvatiti Isusa Krista koji je Bog, Spasitetlj i Otkupitelj. Bez Boje intervencije se ne moe postii niti oprotenje niti izljeenje. ovjek treba priznati da mu je oprotenje grijeha potrebo i da ga je sudjelovanje u ubojstvu sina, kerke ili druge djece teko ranilo. Treba priznati da brojne pojave koje proivljava, kao to su nesanice, none more, tuga, duevne boli, gubitak koncentracije, grubost, poremeaj u komunikaciji s ljudima itd., dolaze zbog unutranjih rana koje je zadobio.

41

Moda lijeenje zapone upravo dolaskom suza. One otvaraju srce i duu. Suze su najprikladnija reakcija na smrt, na gubitak i na traginu osobnu pogreku. Svaki ovjek plae svojim vlastitim suzama. Naravno, potrebno je mrziti zle postupke, ali mrnja samoga sebe nije rjeenje. Treba biti sretan to ovo ipak nije konac prie. Zbog nekog loeg postupka ili jednog perioda naega ivota, bez obzira kako bio zao, ne znai da se na unutranji ivot mora nastaviti u loem pravcu. Oprotenje je jo uvijek mogue! Ako netko u to sumnja, neka u Sv. Pismu Novoga zavjeta proita prispodobu o milosrdnom ocu koji oprata (Luka 15, 11-32). ovjek koji prizna svoj grijeh, svakako da podizanjem svojih umornih oiju na Kri ima priliku uoiti veliinu Bojeg milosra. ak je Isus umro zato da bi grijeh mogao biti oproten, da bi se postiglo vjeni ivot na Nebu i da bi se ve sada na zemlji, moglo zapoeti ivjeti u milosti posvetnoj. Treba imati povjerenja u ispovjednika. Potpuno izljeenje due se postie u Sakramentu Svete ispovijedi kod onog sveenika koji ima vlast u Boje Ime raskajanom grijeniku otputati grijehe. Sveeniku, u Svetom Sakramentu Ispovijedi treba rei sve svoje grijehe, za sve njih se pokajati i odluiti da se nikada vie nee grijeiti. Moe se dogoditi da netko shvaa da mu je Bog oprostio, a da se jo uvijek teko osjea. Tada treba uoiti razliku izmeu krivice i aljenja. Kada ovjek uini neko zlo, on se osjea krivim. Naravno da se treba odmah pokajati, zamoliti Boga za oprotenje, odluiti da se vie nee grijeiti, ispovijediti i initi to se moe da bi se ispravila pogreka. Ali, kada se je u skruenoj, potpunoj i valjanoj ispovijedi, dobilo odrjeenje od sveenika koji ima pravo na odrjeenje od takovih grijeha, treba biti svjestan da krivice vie nema. Ono to je preostalo, to se zove aljenje. ovjek ve inae ali za moge loe stvari koje se oko njega dogaaju, a za koje on nije kriv. aljenje koje ovjek osjea nakon oprotenja grijeha, kada krivice vie nema, predstavlja aljenje na otprilike takovoj razini kao to alimo to je u nekoj dalekoj zemlji netko nekoga ubio, a da mi za to nismo krivi. Meutim, to aljenje moe biti vrlo korisno. Ono ovjeka treba potai na jo veu povezanost s Bogom, te da jo vie ini dobra djela. Branei tako ivote drugih ljudi, ukljuujui i djecu prije roenja, pomae se da svijet u kojemu ivimo bude sretniji. I na koncu, evo saetka kako postii unutranji mir i duevno izlijeenje. 1. ovjek treba priznati da je sudjelovao u smrti svoga ili tuega djeteta. 2. Okrenuti se Bogu, Davaocu i Izvoru ivota, i traiti od Njega oprotenje svih svojih grijeha u temeljitoj, skruenoj i valjanoj ispovijedi kod Katolikog sveenika koji ima vlast dati odreenje od takovih grijeha 3. Zahvaliti se Bogu za dar svoga vlastitoga ivota i traiti od Njega milost da bi se potivalo svoju vlastitu osobu i svoje vlastite vrijednosti. 4. Izbjegavati naine umjetnog bijega kao to su alkoholizam, droga, uzbudljive i opasne aktivnosti, izolacija od drugih ljudi. 5. Dati ime ubijenom djetetu i predoiti si ga u rukama Boga. Treba ga zavoljeti, te duboko i iskreno poaliti to ga se je ubilo. Ono je poput nevine Betlehemske djeice postalo rtvom rata koji se u svijetu vodi pritiv Isusa Krista i protiv Evanelja. 6. Pronai svoje vlastite vrijednosti, dobre uzore i pravi smisao ivota. Zahvaliti Bogu za sposobnost da se istinito prizna to je bilo nekada, to je sada, a to se s Bojom pomoi moe postati. 7. Kroz molitvu ii za tim da se popravila veza svoje due s Bogom. Moliti se za spoznaju Boje volje, to Bog trai od nas sada, kao i za milost da to ispunimo.

42

8. Biti spreman svoje obraeniko iskustvo, u odgovarajuoj situaciji, rei drugima s ciljem i na nain da oni ne bi poinili grijeh. 9. Pomoi drugim ljudima koji su sudjelovali u usmrivanju neroene djece da postignu oprotenje i izlijeenje, da nau novi ivot, u skladu s naukom Katolike Crkve. 10. Treba osloboditi svoj ivot od nestrpljivosti i nasilja, imajui na umu da je ozdravljenje nekada postupan proces. Izgraivati njenost i blagost prema sebi. Dragi Bog ovjeku eli sreu, radost i zdravlje. Onaj tko bi i nakon valjane ispovijedi i odrjeenja i dalje sam sebe upropatavao, taj bi zapravo time pokazivao manjak vjere u dragoga Boga. Isus Krist je doao na zemlju upravo zato da oslobodi grijenika i da mu donese sreu i mir. Prihvatimo velikoduno taj Boji dar, prihvatimo velikoduno mir due koji nam dragi Bog eli i nudi. 11. Potivati predbranu istou i branu vjernost. Ne smije se provoditi seksualni ivot prije niti izvan braka kojega blagoslovi dragi Bog i koji je nerazrjeiv do smrti jednoga od suprunika. 12. Ponovno se nauiti smijati. Donoenjem sree u ivote drugih ljudi, doivljava se i vlastita srea. 13. S Bojim milosrem se ne smije poigravati i misliti da se smije grijeiti, a Bog e opratati. Isus je u Sv. Pismu pri opratanju takoer govorio : "Idi i ne grijei vie!" 14. Potrebno je izbjegavati svaki grijeh, voditi primjereni kranski ivot, ivjeti u potpunosti onako kako nas ui Sveta Katolia Crkva. To izmeu ostalog podrazumijeva sudjelovanje na Sv. Misi svake nedjelje i zapovjedanog blagdana, a po mogunosti i ee. Treba itati Sv. Pismo, initi pokoru i svakodnevno se Bogu moliti. Dr. med. Antun Lisec " ... Sada ovako govori Jahve, koji te stvorio Jakove, koji te sazdao Izraele: " Ne boj se, jer ja sam te otkupio ; imenom sam te zazvao: ti si moj ! ... Ne boj se, jer ja sam s tobom. S istoka u ti dovesti potomstvo i sabrat u te sa zapada." ... Ne spominjite se onoga to se zbilo, nit mislite na ono to je prolo. Evo, inim neto novo; ve nastaje. Zar ne opaate ? Da, put u napraviti u pustinji, a staze u pustoi ..." (Izajia 43 :1,5, 18-19) ........ Pokajnike procesije u Beogradu i aku List "Glas" od 9. XII 2003. Desilo se to nedavno u aku. Dana 6. decembra 2003. odrana je u aku pokajnika litija prvi put u Srbiji, a po nekima i prvi put u pravoslavlju. Pokajnika litija je litija koja ima za cilj davanje obavetenja narodu o tetnosti i grenosti utrobnog edomorstva, kao i o potrebi individualne molitve za due neroene, a umrle nekrtene dece. Poinje ispred neke institucije gde se rade namerni prekidi trudnoe, (u ovom

43

sluaju parkinga aanske bolnice), pa putem kojim ide kanalizacija, sve do utoka kanalizacije u neki vodeni tok (u ovom sluaju do Zapadne Morave). Naalost, nije potrebno da obavetavam itaoce zbog ega se ba taj put kretanja litije bira, jer to svi znamo. Putem sredstava javnog informisanja su se uesnici litije obratili ribarima, sa molbom da ne pecaju ribu jedan do dva kilometra ispod ulivanja kanalizacije u Zapadnu Moravu, jer te ribe pojedu leeve abortirane djece. Pokajnika litija je protekla u najveem redu i miru, a u njoj je uestvovalo 118 ljudi. Nosile su se crkvene zastave, na elu litije pravoslavni krst i ikone. Dr. Stojan Adaevi. 27. XI 2004. Ponovljena je ista ovakova litija u aku. List "Blic", 7. XII 2003. str. 14. aak. aanska crkva i Pravoslavna narodna hrianska zajednica "Sv. akon Avakum i iguman Pajsije", po blagoslovu Hrizostoma, vladike ikog, organizovali su jue pokajnu litiju za neroenu decu. Litija u kojoj je bilo stotinjak ljudi krenula je od aanske bolnice i u tiini ila do obala Zapadne Morave "simboliui put kojim idu komadi neroene dece". Prema reima prote Milenka Lazia, litija predstavlja "javno ispovedanje greha abortusa, odnosno edomorstva". Cilj je da se Bog umilostivi svima onima koji su izvrili abortus. Svako edomorstvo je ubistvo jer je svaki ovek, im se zane, ikona Boija. Pokajna litija se po prvi put dogaa u Srbiji jer ljudi moraju da ponu da razmiljaju o svome grehu. Ovo je pokuaj da se stane na put biolokom nestajanju naeg naroda. Svako se okree prema sebi i pre ili kasnije ovjek se mora suoiti sa grehom koji uini - kae prota Lazi. Beograd, 26. XII 2003. Litija se sakupila ispred spomenika Knezu Mihajilu Obrenoviu na Trgu Republike. Do 18,30 h drani su govori o beloj kugi i slinim problemima. Bilo je govora i o prihvatu dece izbeglica sa Kosova. Govori su poeli u 17,30. U 18,30 litija, koju je organizovao Hilandar, a preko Oca Vasilija Hilandarca krenula je preko Terazija do Balkanske ulice, niz koju je sila do ulice Narodnog fronta (sada Kraljice Natalije). Tu su se okupili svi iz litije i drani su govori . Na alost, tu se rade i namerni prekidi trudnoe utrobna edomorstva. Na kraju govora, poeleo sam da se u ovoj kui samo raaju deca, a ne da se vre ubistva neroene dece. Iza mene je govorio otac Boa Bakajli, koji je ova pitanja osvetlio sa teoloke strane. Bilo je jo govornika, a zatim je odneseno cvee i baeno u reku Savu. Dr Stojan Adaevi Ispovijest biveg beogradskog abortera List Argument, 23. II 1996. Intervju s dr. Stojanom Adaeviem: U mojoj ordinaciji ubio sam neroeni grad kao Smederevo. Dr. Adaevi je 1997. na 12. kongresu ginekologa i opstetriara Jugoslavije odrao govor u kojemu je pozvao na prestanak ubijanja neroene djece. Gospodine Adaeviu, poznati ste beogradski ginekolog akuer, ali od 1988. godine ne radite abortuse. tavie, postali ste njihov veliki protivnik, pripremate ak i osnivanje Drutva za ouvanje ljudskog ivota i porodice. Ali, u 26 godina napravili ste oko 62 hiljade abortusa. Jednom prilikom ste ak rekli: Ubio sam grad veliine Smedereva. Dr. Adaevi: Mislim da Smederevo ima manje stanovnika, negde oko 45 hiljada. Shvatio sam da na ubistvo nemam prava ni kao vojnik ni kao hrianin, a kamoli kao plaeni ubica koji ubija iza oka. Shvatio sam da je to ovek, da je to ivo bie, isto kao i ja. Po hrianskim zakonima nemam prava da ubijem ni roenog ni neroenog. U ljudskom ivotu postoje kvalitativne i kvantitativne promene. Jedan od kvalitativnih promena je nastanak ljudskog ivota spajanjem dve elije, muke i enske, u jedno bie. Kada sve to vidi, ovjek shvati da od momenta zaea do smrti, ovek je jedno te isto. Prestali ste da radite abortuse. Da li je na tu odluku uticao i neki konkretni dogaaj iz Vae prakse?

44

Dr. Adaevi: Desilo se to kada je jedan moj bliski roak doao sa svojom verenicom. Kada sam poeo da radim abortus, izvukao sam prvo ruku, koja je pala na kompresu po kojoj je prosut jod. Poela se pokretati, jer je ivac pao na taj jod i tako davao komandu ruci da se gri. Pre nego to sam opet nastavio da radim, napipao sam neto i pomislio: Samo da ne bude noga! Stvarno je bila noga. Usredsredio sam svu panju da ne padne na alkohol. U tom trenutku, neto se prosulo, neki instrumenti su pali sa velikom bukom, trgao sam se i ispustio nogu, koja je pala na sto i ivcem dodirnula alkohol. Sada se i noga micala. Nastavio sam dalje i uhvatio opet neto. To je bilo srce, koje se grilo! Seam se da je sestra pitala da li mi je zlo. Ispred mene lealo je srce koje se micalo, noga koja se pokretala i ruka koja se grila. Nekih desetak minuta pre toga, na ekranu preko ultrazvunog aparata, video sam kako sve funkcionie u jednoj celini. To me je potreslo i tada sam poeo da razmiljam o abortusu kao ubistvu. Pogovor Vjerujem da e ovaj tekst pomoi doktorima, sestrama, farmaceutima i ostalim ljudima i u drugim sredinama, da se pokaju za sve svoje grijehe, pa tako i za one koje su neki od njih poinili sudjelovanjem u kontracepcijama, sterilizacijama, nemoralnim tzv. seksualnim edukacijama, umjetnim oplodnjama i u raznim vrstama ubojstava neroene djece. Ovu djecu su ubijali ne samo kirurkim metodama, nego i brojnim drugim abortivnimm sredstvima, poput svih vrsta antibaby pilula i spirala. Naime, uz ta sredstva esto ipak doe do zaea, ali ona tada automatski ubijaju dijete spreavanjem njegovog usaivanja u maternicu, u prvim danima nakon zaea. Takovih ranih ubojstava ima moda jo i vie nego kirurkih abortusa. uje se da na brojne naine ubijaju i mnogo djece zaete u epruveti, pa se rodi manje od 5 % tako zaete djece. Mora se upozoriti da je sudionik ubojstva djeteta i farmaceut koji je abortivno sredstvo izdavao, moda uz tihu glazbu svoje apoteke, doktor koji je to sredstvo prepisivao il i ugraivao, sestra koja je u tome pomagala, i sl. Isto se tie i onih koji su sudjelovali u ubojstvu djeteta prilikom postupaka oko zaea u epruveti. Moramo im svima rei neka ne grijee. Dragi Bog oekuje da mu se raskajani vrate. Treba napomenuti da su smrtni grijesi ne samo ubojstva, nego jo i kontracepcija, sterilizacija i umjetna oplodnja, bilo da se radi o inseminaciji ili o oplodnji u epruveti. Autor komentara: dr. med. Antun Lisec ... Zabrana abortusa u Nikaragvi bez izuzetka Managua. Zakonodavna Skuptina Nikaragve je 26. X 2006, postigla zabranu svih vrsta abortusa, bez izuzetka. Protuivotne snage su u zakon koji zabranjuje abortus, pokuavale ubaciti izuzetak zabrane uvoenjem umjetno stvorenog i zavodljivog termina tzv. "terapeutskog abortusa". To je potaklo ljude i organizacije koji potuju ivot svakog ovjeka, sve od zaea pa nadalje, na brojne aktivnosti kroz koje su traili dravnu zabranu ubijanja neroene djece bez izuzetka. Zajedno su suraivali evangelici i katolika veina. Biskupska Konferencija Nikaragve je sugerirala da se kampanja za ivot provodi i na irokom nivou, pa su tako po upama formirane grupe koje su koordinirale aktivnosti. Tiskali su veliku koliinu broura o potivanju ivota neroene djece i nastupali u javnim glasilima. Uz podrku katolikih biskupa, nainilo se nekoliko Mareva za ivot. Na prvome je bilo 20,000 sudionika, na drugome 50,000, a 6. X, kada je najavljena posljednja sjednica Zakonodavne skuptine, okupilo se preko 200,000 osoba koji su se zauzimali za zabranu svih ubijanja, te su predali 290,000 potpisa. Konanu odluku Zakonodavna skuptina je odluila donijeti 26. ovog mjeseca.

45

U meuvremenu je oko stotinu osoba koje se zauzimaju za abortus, pokualo napraviti svoj vlastiti mar. Meu njima su bile ene obuene kao vjetice s dugim, crnim haljinama. Pokuali su ui u zgradu Zakonodavne skuptine, ali im to nije bilo doputeno. 26. listopada nacionalna televizija je uivo prenosila sjednicu Zakonodavne skuptine. Mnotvo naroda je vani molilo krunicu i dralo fotografije abortirane djece. I konano, svi lanovi su jednoglasno, a to znai 52 : 0 odluili da se zabranjuje svaki abortus, bez izuzetka. U obrazloenju su naveli da se ivoti nemone djece moraju zatititi zakonom sve od zaea pa nadalje, bez izuzetka, a da se svaki medicinski problem trudnice mora i moe rjeavati uz potivanje ivota neroenog djeteta. Takoer su rekli da se drava ne moe vraati u dane kralja Heroda koji je ubio nevinu djeicu. Ljudski ivot su opisali kao Boji dar k oji se ne smije ugroavati. Naglasilo se je ljepotu i vrijednosti majinstva. Otro su osudili ucjene koje su dolazile od strane nekih stranih predstavnika koji su podravali abortus. Poruili su im da nemaju pravo naruavati nikaragvanske nacionalne interese i kulturu. Nikaragva je slavila. Slavilo se i jo uvijek se slavi zbog pobjede ivota nad smru, zbog snage Katolike Crkve, zbog uspjene suradnje katolika i evangelika, zbog postojanja tolikih obinih osoba, ali i onih na visokim poloajima u dravnoj vlasti, koji potuju ivot i dostojanstvo svakog ovjeka, sve od zaea pa nadalje. Za donoenje ovog zakona osobito je zasluan lijenik dr. Dr. Rafael Cabrera-Artola. Treba napomenuti da su u Latinskoj Americi doneeni i drugi korisni zakoni. Tako je npr. Ustavni Sud Kostarike 11. X 2000. potpuno zabranjeno oplodnju u epruveti, bez izuzetka, obrazlaui da takve oplodnje ugroavaju ivote zaete djece. U Argentini je Vrhovni sud 23. svibnja 2003. god., pozivajui se na Ustav koji takoer zahtijeva potivanje ivota svakog ovjeka, sve od trenutka zaea pa nadalje, donio zabranu proizvodnje i distribucije svih vrsta antibaby pilula, spirala i slinih sredstava. Naime, dokazano je da uz njih ipak dolazi do zaea, ali ta sredstva spreavaju djetetu usavianje u maternicu pa ga tako automatski ubijaju. Sve vei broj ljudi, pa i onih u dravnoj vlasti shvaa ispravnost moralnog nauka Katolike Crkve koja trajno navijeta nedoputenost svih vrsta kontracepcija, sterilizacije, umjetnih oplodnji, ubijanja, predbranog i izvanbranog seksualnog ivota i drugih grijeha. Nepotivanje ovih stavova kroz dravne zakone, dio javnih glasila i kola doprinijelo je loem odgoju i loem ponaanju mnogih ljudi, pa je to ak brojne nacije dovelo pred ponor bioloke propasti (premaleni broj roene djece, izbjegavanje braka, rastave brakova, irenje AIDS-a i brojnih drugih zaraza koje se prenose i preko grijenog sredstva prezervativa itd). Ipak, sve vie diljem svijeta raste svijest za potrebom moralne obnove koja podrazumijeva prekid s grijesima. Malobrojni narodi na posebno zoran nain uoavaju da e bioloki nestati ako ne prihvate ivot u skladu sa zapovijedima Boga koji nas je stvorio. Dr. med. Antun Lisec ( antun.lisec@globalnet.hr ) Podrka biskupima Posljednjih godina, u brojne kole, vrlo agresivno i sistematski, dolazile su ponude za promicanje grijeha bludnosti te borbu protiv plodnosti i raanja, preko predavanja nekih doktora i studenata, tribina, anketa, nekih asopisa, pa i kolskih knjiga, pozivanja nastavnika na "edukaciju" u Zagreb, preko broura i letaka koje su pokuavali dijeliti uenicima i roditeljima, filmova, seminara, tzv. edukacije edukatora, memoaidsa, preko pokuaja postavljanja ve uramljenih plakata i sl., ovijeno priama o programu djelovanja za mlade, o navodnoj brizi za reproduktivo zdravlje, za spreavanje AIDS-a, za spolni odgoj i sl.. esto to stie uz preporuku institucija vrlo zvunih i poznatih naziva. Promicatelji ovih pogubnih ideja pronalaze i razne druge smicalice u elji da im ravnatelj kole otvori vrata. U nekim kolama nemoralnim odgojem se bave i nastavnici biologije.

46

Formirali se se ve i lobiji koji besramne planove nastoje jo vie proirivati, bilo kroz posebni predmet ili kroz ve postojee predmete prirode i drutva, biologije, filozifije, etike, sata razredne zajednice i razne radionice. U ovome tekstu elim objasniti zbog ega je sve to neprihvatljivo. Ponajprije treba estitati hrvatskim biskupima, to su se i oni javno usprotivili nemoralnom odgoju kojega se je provodilo po kolama. Na slian nain, protiv zloupotrebe kolskog sustava ve su reagirali katoliki biskupi i u brojnim drugim zemljama. Biskupi se sigurno neete pokolebati zbog protivljenja koja dolaze s raznih strana. Dirnuli su zapravo u osinjak. Napali se vrlo organiziranu strukturu koja se na svjetskom planu bori protiv kranskog stava o ljudskoj spolnosti, braku i roditeljstvu, koja se bori protiv raanja djece. Kada se nemoralni kolski programi u Hrvatskoj usporede s onim to se danas zbiva po kolama Ukraine, Rusije, Latvije, Rumunjske, Bugarske i sl., vidi se da se radi o zajednikom programu kojega antinatalitetne meunarodne organizacije ele nametnuti svim postkomunistikim zemljama Srednje i Istone Europe. Te organizacije imaju svoje suradnike u brojnim zemljama, a za svoje pogubne planove osobito ele osvojiti podruje dravnog zakonodavstva, javnih glasila, medicine i kolskog sustava. Ipak, nadam se da im to u Hrvatskoj nee uspjeti. Kao to pripadnici pogrenih ideologija pokuavaju reklamirati bludnost i prezervativ kroz predavanja i tribine, tako su na slian nain desetljeima, dok AIDS-a jo nije niti bilo, pisali neprihvatljive kolske udbenike, pogotovo iz biologije, izdavali besramne letke, knjiice i filmove, drali isto takova predavanja, kako mladima po kolama, tako i odraslima po zadrunim domovima. Tada su poticali na upotrebu grijenih sredstava s direktnim izjavama da se zalau protiv raanja. A sada se netko udi zato nam je nizak natalitet, zato izumiremo. Evo o tome jedog izvjetaja pukog misionara o. Ante Katalinia D.I. iz knjige Marija velika nada Hrvata: Godine 1959. u meimurskoj upi Sveta Marija na Muri, odravale su se misije koje su predvodili o. Mato Jovi DI i pisac ovih redaka. Misije je sveano zakljuio nadbiskup dr. Franjo eper. Bilo je nazono vie meimurskih upnika. Tada smo od njih uli jednu alosnu vijest. Dok su se u to vrijeme u raznim meimurskim upama odravale misije, usporedo s tim Bojim misijama, sotona je odravao svoje misije. Nekoliko lijenika iz bolnice susjednog gradia dralo je po raznim meimurskim selima predavanja mlaim enama. Pojedine su osobno dobivale omotnice s pozivom da dou na predavanja. Nagaalo se tko je organizirao ta predavanja. Glavni pak sadraj predavanje bio je slijedei: Ne budite lude, imajte samo jedno dijete pa ete ivjeti gospodski. Meimurje se tada ubrajalo u malobrojne hrvatske krajeve koji su godinje imali koliko-toliko pozitivan natalitet. Nekima se to nije svialo pa su priredili spomenuta predavanja. Ja sam o svemu tome pisano obavijestio kardinala Stepinca, koji je tada bio interniran u Kraiu. On mi je odgovorio pisamcem u kojem je bila i ova reenica: Neprijatelj hoe da nas Hrvate bioloki iskorijeni, ali ja se ne bojim za budunost svojega naroda dok bude tovao Majku Boju. Imao je blaeni kardinal pravo. Onaj tko moli Krunicu, taj se trudi oko spasa svoje due, a istovremeno prua sigurnost i svome narodu da e preivjeti. Meutim, ako se u maternici nalazi zmija spirala, ako se u depu ili torbi umjesto Krunice nalazi prezervativ ili kutija s antibaby pilulama, onda se umjesto pravog tovanja Isusa i Majke Boje, radi o sluenju lanim boanstvima od kojih se umire. Sada, kada su statistike injenice o izumiranju prodrle u javnost i kada smo se oslobodili stega stare drave, neprijatelji esto izbjegavaju direktne izjave da se bore protiv raanja brojne djece, pa djeluju na podmukliji nain, pouavajui na upotrebu sredstava protiv raanja pod maskom navodne zatite protiv AIDS-a. Erotizirajui djevojke i mladie, podravajui predbrani seksualni ivot, zapravo razdvajaju povezanost koju je dragi Bog predvidio izmeu seksualnog ivota, braka i zaea.

47

Kao rezultat, propadaju ne samo pojedinci, nego i zajednica. Pojavljuje se porast brojnih spolno prenosivih bolesti, razvoj negativnih stavova prema braku i roditeljstvu, neopravdano odgaanje ili potpuno izbjegavanje braka, dolazak u brak s naruenim duhovnim, psiholokim i biolokim predispozicijama. Raste postotak neplodnih branih parova i rastava brakova s posljedicama ne samo za suprunike, nego i za djecu i drutvo. U brojnim upama u crkvu na nedjeljnu Sv. Misu dolazi manje mladih nego za vrijeme komunizma, kada jo nije bilo kolskog vjeronauka. Strmoglavo pad natalitet, zatvaraju se brojne kole, narod bioloki izumire. Spomenut u dva konkretna dogaaja koji su sa svime ovim povezani, a govore vrlo mnogo. Obratila mi se 19 godinja djevojka s rakom maternice, zaraena Humanim Papiloma Virusom (HPV). Pokuali su ju izlijeiti odstranjivanjem dijela cerviksa maternice, tzv. konizacijom, ali se vidjelo da nije dovoljno, pa je naruena na histerektomiju (odstranjenje cijele maternice) da bi joj se spasilo ivot. Dok je bila u gimnaziji, kae da im je dola drati predavanje jedna doktorica i poticala ih na upotrebu raznih sredsrtava protiv raanja. To ju je ohrabrilo da pome s predbranim seksualnim ivotom. Uzimala je antibaby pilule, zarazila se HPV-om i dobila rak. Za one koji misle da do raka ne bi dolo da se je u spolnim odnosima koje je imala upotrebljavalo prezervativ, u tekstu koji slijedi, vidi se da se HPV i razne druge spolne bolesti prenose s prezervativom kao i bez njega. Prezervativ prua lanu sigurnost. Institucije i pojedinci koji su ga reklamirali, zapravo su odgovorni za tragedije mnogih ljudi. Prije par godina bio sam u Latviji i uo zabrinjavajui podatak od djelatnika televizije. Bili su u jednoj srednjoj koli, razgovarali sa stotinjak uenika, a nitko od njih u ivotu ne eli ui u brak i imati djecu. Kau da kod njih u koli postoji tvz. seksualni odgoj, da su ih nauili provoditi seksualni ivot uz razna sredstva protiv raanja, da su se ve na to navikli i da ne vide potrebu za brakom. Brak je odgovorost i obveza. Pitam se gdje je budunost jednome narodu ako mlade generacije ne ele ostvariti brak i raati djecu? Radi se o dravi gdje je vjera kroz sovjetsko komunistiko vrijeme bila strahovito progonjena, posljedice su prisutne jo sada, pa unato osamostaljenju nije bilo dovoljne reakcije protiv ovakovih programa koje su im nudile iste one meunarodne organizacije koje to sada nude i Hrvatskoj. Prezervativ nije rjeenje! Novinari koji su godinama napadali Katoliku Crkvu, nedavno su vrlo pogreno pokuavali interpretirati ak i izjave Sv. Oca Pape. Sigurno je i to bio razlog to je predstavnik Svete Stolice, na 55. sjednici Komisije o statusu ena UN-a, 14. oujka 2011. u New Yorku izmeu ostalog izjavio: "Sveta Stolica ni na koji nain ne podrava kontracepciju ili upotrebu kondoma, bilo kao mjeru planiranja obitelji, bilo kao dio preventivnih programa HIVa/AIDS-a, bilo kao kolskih programa edukacije o spolnosti." Promicatelji prezervativa i slinih sredstava esto ignoriraju argumente koje protiv toga djelovanja iznose bilo Crkva, bilo medicina. Nikada nitko nee otkriti prezervativ koji uva od grijeha. A grijeh je, u nekom smislu, SIDA due. Grijeh je ovdje najvei problem. Zbog njega propada dua. Kada je napasnik Alessandro predlagao Sv. Mariji Goretti grijeh bludnosti, ona mu nije drala predavanje o spolno prenosivim bolestima, nego mu je odluno uzviknula: "Ne, ne, Alessandro, to je grijeh, otii e u pakao!" Tako je, neposredno prije muenike smrti, uspjela uputiti jo i krik opomene onima koji se zavaravaju da se moe pravilno odgajati zanemarujui postojanje grijeha i njegove posljedice. Preko prezervativa se ipak prenose i bolesti, pa i one smrtonosne. Ovom prilikom elim spomenuti da je Centar za kontrolu bolesti SAD-a jo koncem osamdesetih godina izjavio, to nikada kasnije nije opovrgnuto: "... HIV je izoliran iz krvi, sline, suza, mokrae, sjemena,cerebrospinalne tekuine, majinog mlijeka, te iz tkiva

48

zaraenih ljudi...Koa, naroito kada se ograba, poree ili oguli, upale koe i druga oteenja, kao i sluznice oka, nosa, usta, a mogue i dinog puta (dunik, bronhi, plua), trebaju se smatrati kao mogui putevi ulaska virusa." Ovo je objavljeno u: Morbidity and Mortality Weekly Report, Atlanta-GA, US Dept. of Health, Education and Wellfare, 1 April 1988, Vol. 37, No. S-4. Svake minute u usnoj upljini se pojavi milijun novih limfocita, a ako je u ustima prisutna upala, onda i deset milijuna. Ako je ovjek zaraen, u limfocitima se nalazi mnotvo virusa AIDS-a. esto je stomatolog prvi lijenik koji posumnja da netko boluje od AIDS-a kada vidi gnojenje i krvarenja u ustima, bijele naslage i sline promjene. ak i zdrava osoba skoro uvijek u ustima ima neke ranice nakon pranja zubi, zbog pokvarenog zuba, gingivitisa ili otrije hrane, kroz koje virusi jo lake ulaze. Danas znamo da ovjek u krvi i svojim izluevinama ima u raznim fazama bolesti razliite koliine virusa. Sigurno da ima i razlike meu raznim poljupcima. Ali, iz svega naved enog, jasno je da se ne smije zanemarivati mogunost zaraze ve i nekim poljupcima. injenica je da se uz reklame prezervativa ipak uoava veliko irenje AIDS-a. Paralelno s velikim reklamama prezervativa zaraza se je u nekim dijelovima Tropske Afrike toliko proirila da je ve zaraeno preko polovine stanovnika mlae dobi. Zanimljivo je uti da je predsjednik George W. Bush po dravnim kolama SAD-a potaknuo uz veliku dravnu financijski potporu, provoenje tzv. abstinence only programa, u kojima se ne reklamira prezervativ i slina sredstva, nego se govori o prednosti suzdranosti do braka i o tetnim posljedicama predbranog seksualnog ivota. U Americi nadlene institucije sve vie i vie shvaaju da nema drugoga rjeenja. Stanje se prema boljemu mijenja i u Ugandi. Dravna podrka programima odgoja za predbranu suzdranost i branu vjernost rezultirala je znatnimm padom postotka zaraenih AIDS-om s 21,2 % koliko ih je bilo zaraenih koncem osamdesetih godina, na 6,2 % u 2001. godini. Meutim, nije istina da je do toga pada dolo zbog reklame prezervativa. Dr. Vinand Nantulya, savjetnik za zarazne bolesti predsjednika Qoweri Musiveni, rekao je za "The New Republic": "Stanovnici Ugande se nikada nisu prepustili upotrebi prezervativa". Reklama prezervativa je dovela ne samo do lane sigurnosti da se tako nee prenijeti AIDS, nego je zbog poticaja na nemoralni ivot dovela do strahovitog razbuktavanja i drugih zaraza. Tako je danas Humanim Papiloma Virusum (HPV-om) u SAD-u zaraeno ve oko polovine mladia i djevojaka koji ive predbranim seksualnim ivotom. Taj virus se prenosi preko prezervativa jednako kao i bez njega. Izaziva rak maternice. Oko 99 % ena koje obole od raka maternice, zaraene su tim virusom. U mnogim zemljama svijeta, pa i u Hrvatskoj, danas od raka maternice umire vie osoba nego to ih umire od AIDS-a. Ameriki nacionalni institut za zdravlje je jo 1996. god u dokumentu "Consensus Statement on Cervical Cancer" utvrdio da upotreba barijernih metoda kontracepcije u koje spada prezervativ, ne potvruje da bi se time spreavalo irenje HPVa. Iz dokumenta "Workshop Summary" iz 2000. god. kojega je izradio isti Nacionalni institut za zdravlje, zajedno s "National Institute of Allergy and Infectious Diseases" i s "Department of Health and Human Services" vlade SADa, vidi se da nema niti klinikih potvrda da bi prezervativ titio od zaraze sifilisom, herpesom i Chlamydiom Trachomatis. Napominjem da Chlamydia izaziva upale u maternici i jajovodima to rezultira neplodnou. Nekada zaraena ena ipak zanese, ali dijete zbog zaraze esto umre jo prije poroda. Poljupcima se prenose i hepatitisi (utice) B i C, od kojih se esto ostane doivotno zarazan, dobije cirozu i rak jetre, tuberkuloza, infektivna mononukleoza i brojne druge bolesti. Jo donedavno su po kolama lagali da Boga nema. To je bio napad na Prvu Boju zapovijed. Meutim, reklamom kontracepcijskih i abortivnih sredstava, te poticanjem na bludnost kroz javna glasila, medicinu, sistematske preglede, kole i na razne druge naine, napadaju 5. i 6. Boju zapovijed.

49

Da li e se netko opredijeliti za pohaanje vjeronauka, to je ve druga tema. Meutim, moramo sprijeiti da nam opet ne bi pod navodnom brigom za zdravlje promicali ono to je protiv zdravlja, a uz to jo provodili protuvjersku djelatnost preko napada na pojedine Boje zapovijedi. A, kada se napada bilo koju od njih, onda je to usmjereno ne samo protiv katolika, nego i protiv pripadnika pravoslavne, idovske i muslimanske vjere, pa i protiv interesa ostalih ljudi. Roditelji s povjerenjem alju djecu u kolu. kola nema pravo zloupotrijebiti to povjerenje napadajui Boje zapovijedi. Katolika Crkva u vezi ovoga nikada nee promijeniti svoj stav. Radi se o vjenim i nepromjenjivim etikim naelima. Dragi Bog je stvorio ovjeka kao muko i ensko i zato je predvidio Sveti Sakrament enidbe gdje se ljubav izraava na posebni nain. Kroz brak kojega blagoslovi dragi Bog, mu i ena imaju priliku u ljubavi suraivati s Bogom u stvaranju novih ljudi. Oni se trebaju s potovanjem odnositi prema tom velikom Bojem povjerenju i prema daru plodnosti koji su od njega dobili. Ne moe se biti pametniji od dragoga Boga i initi dobro napadajui one ivotne principe koje nam je dao Bog u svojim zapovijedima. Na bezbroj primjera se moe dokazati da zdravlje ovjeka u velikoj mjeri ovisi o nainu njegovog ivota. Priroda neke greke jednostavno reeno ne oprata. A, kada se moralni integritet ovjeka i onaj prirodni zdravi stid razore na jednom podruju, lake se propadne i na drugom. Grijeh nikada nije rjeenje! Uvijek postoji rjeenje bez grijeha! ivei bez grijeha, uvamo ne samo svoju duu, nego i tjelesno zdravlje! .Usporedba Tajlanda i Filipina Tajland ima 66, a Filipini 82 milijuna stanovnika. Prva osoba zaraena HIVom otkrivena je i na Tajlandu i na Filipinima iste, 1984. godine. 1987. god. na Tajlandu je bilo 112 poznatih zaraenih, a na Filipinima 135. 1991. god. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je prognozirala da e 1999. god. na Tajlandu biti 60 80 tisua zaraenih, a na Filipinima izmeu 80 90 tisua. Iste 1991. god. ministar zdrvstva Tajlanda je pokrenuo tzv. program 100 % upotrebe prezervativa. Ova inicijativa je bila iroko prihvaena, i prezervativi su se nudili u supermarketima, barovi ma, javnim kuama i raznim drugim javnim mjestima. Slini pritisci su izvreni i na Filipine, da bi i ta drava prihvatila reklame i raspaavanje prezervativa, ali je to sprijeeno zbog odlunog javnog protivljenja Katolike Crkve. I pogledajmo sada to je uslijedilo kao rezultat. 1999. god. prema izvjetaju UNAIDS, na Tajlandu je ve bilo 755,000 zaraenih, od ega je ve umrlo 65,000, dok je iste godine na Filipinima ukupni broj zaraenih bio 1,005, a umrlo je njih 225. U kolovozu 2003. godine bilo je ve 899,000 poznatih zaraenih na Tajlandu, a od AIDSa je umrlo ve 125,000 ljudi. Za usporedbu, do rujna 2003. godine, na Filipinima je bilo 1,946 zaraenih, a umrlo ih je 260. Pokazavi se nesposobnim u obuzdavanju irenja AIDSa, Tajland se sada usmjerio na lijeenje oboljelih od AIDSa. A tko se to na Tajlandu uope bavi lijeenjem oboljelih? Veinu ljeilita vode upravo katoliki misionari, Camillian Fathers, iako Tajland u velikoj mjeri oito nije prihvatio pristup spreavanju AIDSa odgojem za predbranu suzdranost i vjernost u braku kojega zastupa Katolika Crkva. Katoliki dokumenti U razumijevanju problematike i u zauzimanju protiv tetnih programa, vrlo nam pomae dokument Papinskog Vijea za obitelj, pod naslovom Ljudska spolnost: istina i znaenje. iz 1995. god. Preveden je i na hrvatski jezik. S obzirom da su se pokuaji zloupotrebe kolskog sustava za irenje nemorala pojavili koordinirano u raznim zemljama, a takoer i povezivanje destruktivnih, antinatalitetnih meunarodnih organizacija s ateistikim protubranim, feministikim i protuivotnim

50

strukturama u zemljama rtvama, u spomenutom Crkvenom dokumentu nalazi se i poglavlje Metode i ideologije koje treba izbjegavati. Tu izmeu ostalog pie: Danas roditelji trebaju pripaziti na naine na koje se neudoredni odgoj moe prenijeti njihovoj djeci razliitim metodama, promicanim od skupina sa stajalitima i interesima koji su suprotni kranskom udoreu. (t.135) Djeci i mladima bilo koje dobi ne smije se predstavljati nikakav materijal erotskoga obiljeja, bilo pojedinano bilo skupno. (t. 126.3) Ovo naelo potivanja djeteta iskljuuje sve nepripadne oblike umijeanosti djece i mladih. Glede toga, mogu se, meu ostalima, spomenuti slijedee pogrene metode spolnoga odgoja: a) bilo kakvi dramatizirani prikazi, oponaanja ili uloge koje opisuju pitanja genitalnosti ili erotska pitanja; b)stvaranje slika, plakata, modela i slino...(127.4) Roditelji ponajprije moraju odbiti sekulariziran i protunatalni spolni odgoj koji Bogu daje rubno mjesto u ivotu i dri roenje djeteta prijetnjom, rasprostranjenom preko velikih organizacija i meunarodnih udruenja koja promiu pobaaj, sterilizaciju i kontracepciju. Te organizacije ele nametnuti laan nain ivota protiv istine ljudske spolnosti. Djelujui na nacionalnoj i krajevnoj razini, ovi organizmi pokuavaju meu djecom i mladima pobuditi strah glede prenapuenosti, kako bi promicali kontracepcijski, tj. anti-life (protuivotni) mentalitet. Oni ire lane pojmove u svezi s tzv. reprodukcijskim zdravljem i sa spolnim i reprodukcijskim pravom mladih. (161). Nadalje, neke protunatalne organizacije podupiru one klinike koje, krei roditeljska prava, mladima osiguravaju pobaaj i kontracepciju, promiui na taj nain promiskuitet i, susljedno tomu, porast trudnoe meu djevojkama. Kako to da gledajui dvijetisuitu godinu ne mislite na mlade? to im se predlae? Drutvo stvari a ne osoba. Pravo da se slobodno ini sve od najranije dobi, bez konica, ali s najveom moguom sigurnou. Nesebino sebedarje, vlast nad nagonima, smisao za odgovornost, dre se pojmovima vezanim za neko drugo vrijeme. (136) U nekim drutvima djeluju profesionalna udruenja odgojitelja, savjetnika i terapeuta za spolnost. Budui da se njihov rad nerijetko temelji na nezdravim teorijama koje nemaju znanstvene vrijednosti i koje su zatvorene istinskoj antropologiji, te koje ne raspoznaju pravu vrijednost istoe, roditelji bi se prema tim udruenjima trebali odnositi s velikim oprezom, bez obzira na to kakvo su slubeno priznanje primili, i to posebno kad je njihova toka gledita u neskladu s nauavanjem Crkve, to je oigledno ne samo u njihovu djelovanju, ve i u njihovim izdanjima koja su iroko rasprostranjena u razliitim zemljama. (138). Jo se jedna zloporaba primjeuje kad se eli pruiti spolni odgoj, tako da se, i crteima, djecu ui o svim intimnim pojedinostima spolnih odnosa. Danas se to esto dogaa s obrazloenjem da se eli ponuditi odgoj za tzv. sigurni seks, posebno u odnosu na irenje SIDA-a (AIDS-a). U tom kontekstu roditelji trebaju takoer odbiti promicanje takozvanoga safe sex-a (sigurnog seksa) ili safer sex-a (sigurnijega seksa), opasne i neudoredne politike, utemeljene na varljivoj teoriji da prezervativ moe pruiti odgovarajuu zatitu protiv SIDA-e (AIDS-a). Roditelji trebaju inzistirati na uzdrljivosti izvan braka i na vjernosti u braku kao jedinom pravom i sigurnom odgoju za zatitu od takve zaraze. (139). Hrvatski biskupi su zauzimanjem protiv nemoralnog odgoja i protiv reklame prezervativa zapravo ponovili ono to ve odavno govori i Vatikan. Ne kontracepciji i sterilizaciji ! Sv. Otac Papa Pio XI je u Enciklici Casti Conubii protiv kontracepcije i protiv sterilizacije napisao: 56. Budui da su neki oito odstupili od kranskog, ve tamo od poetaka predanog i nikada prekinutog kranskog uenja, mislei da o tim stvarima treba sveano navijetati drugo uenje, Katolika Crkva kojoj je sam Bog povjerio nauavanje i obranu nepovrijeene istoe udorea, postavljena usred tih razvalina udorednosti, kako bi sauvala netaknutu istou enidbene veze od ove sramotne ljage, u znak svog boanskog poslanja visoko die svoj glas preko Naih ustiju i ponovno proglaava: Svaka upotreba enidbe gdje po ovjejem

51

nastojanju biva brani in lien svoje naravne sposobnosti da proizvede ivot, kri Boji i naravni zakon i oni koji takvo to ine, kaljaju se ljagom tekoga grijeha. 57. Sveenike dakle, koji se bave ispovijedanjem, kao i druge koji djeluju u duobrinitvu, opominjemo Naim vrhovnim autoritetom kojemu je povjerena briga za sve due, da ne dopuste da u pogledu tog vrlo vanog Bojeg zakona njima povjereni vjernici budu u zabludi; a jo mnogo vie, da se i oni sami uvaju netaknutima od takvih krivih miljenja i da ih ni na koji nain ne opravdavaju. Ako bi, Boe sauvaj, neki ispovjednik ili duobrinik vodio vjernika koji ima u njega povjerenja, u ove greke ili ih u njima uvrivao privolom ili krivom utnjom, neka pripazi na injenicu da e morati podnijeti strogi raun Bogu, Vrhovnom Sucu, za izdaju svoga svetoga povjerenja i neka se podsjeti rijei Kristovih: To su slijepe voe slijepaca: a ako slijepac slijepca vodi, obojica u jamu padnu. (Mt 15,14) Sv. Otac Papa Pavao VI je 1968. god. objavio vrlo poznatu Encikliku Humanae Vitae. U njoj se izmeu ostalog kae: ... U okviru zadae prenoenja ivota roditeljima, prema tome, nije slobodno postupati samovoljno, kao da bi oni mogli posve samostalno odluivati o estitim putovima koje trebaju slijediti; oni, naprotiv, moraju svoj postupak uskladiti sa stvaralakom Bojom namjerom, izraenom s jedne strane u samoj naravi braka i njegovih ina, a s druge strane u stalnom nauavanju Crkve... ... Isto tako treba iskljuiti, kako je crkveno Uiteljstvo to u vie navrata izjavilo, izravno obesploivanje, bilo stalno bilo privremeno, bilo mukaraca, bilo ena. Jednako u predvianju branog ina, u toku njegovog vrenja ili odvijanja njegovih prirodnih posljedica, iskljuen je svaki zahvat kojemu je svrha, ili put za svrhu, to da se onemogui raanje novog ivota... ... Ispravni e se ljudi jo bolje moi uvjeriti o osnovanosti crkvenog nauavanja na ovom polju, ako ushtjednu porazmisliti o posljedicama to ih imaju postupci za umjetno reguliranje poroda. Neka u prvom redu ocijene kakav bi se irok i lagan put mogao otvoriti branoj nevjeri i openitom srozavanju udorednosti. Ne treba mnogo iskustva da se shvati ljudska slabost i da se razumije kqko su ljudi naroito mladi, koji su tako ranjivi u ovom pogledu potrebni poticaja da ostanu vjerni moralnom zakonu, i ne smije im se pruiti lagodno sredstvo da kre sam zakon. Mogua je takoer i bojazan da muevi, koji su se ve priviknuli na upotrebu takvih sredstava protiv zaea, najzad zaborave na potovanje prema eni, pa da ne vodei brige oko njezine tjelense i duevne ravnotee, uine enu pukim oruem koje slui njihovoj vlastitoj poudi, a ne postupaju s njome kao s druicom koju treba okruivati potovanjem i ljubavlju. Govorei talijanskom udruenju katolikih farmaceuta 1994. god. sadanji Sv. Otac Papa je , naglasivi plemenitu vjetinu i tradiciju farmacije, podsjetio na svoj kao i na govore svojih prethodnika Pija XII i Pavla VI koji se odnose na moralni vid te struke i rekao: Ne moe se prihvatiti sudjelovanje u napadima protiv ivota ili integriteta pojedinca, protiv prokreacije ili moralnog i mentalnog zdravlja ovjeanstva... Niti se moe u savjesti traiti korist od izdavanja proizvoda koji poniavaju ovjeka (Medicina e Morale 4, 1994., str. 762). Upravo su kontracepcija i sterilizacija metode protiv prokreacije a one imaju ne samo tetne posljedice za duu, nego i za tijelo i zajednicu. Postoji bitna razlika izmeu prirodne metode koja otkriva plodne i neplodne dane ene, u odnosu prema kontracepciji i sterilizaciji, gdje se radi o nedoputenosti i grijenosti. Naime, kontracepcija i sterilizacija razdvajaju povezanost koju je dragi Bog predvidio izmeu specifinog branog ina i zaea. Kod prirodne metode se ta povezanost ne razdvaja, s obzirom da uope nemaju brani odnos u plodno vrijeme. A brani odnos se ne mora imati ako je opravdan razlog da ga se nema. Naravno, seksualni odnos se uope ne smije imati ako dragi Bog nije blagoslovio taj brak, pa se ljude u takovom odnosu ne smije niti podravati.

52

Ne ubijanju ! Kao to je ve objanjeno, promicanje kontracepcije uz koju ne dolazi do ubojstvenog uinka na dijete, spada u smrtni grijeh bludnosti. Meutim, promicanje upotrebe antibaby pilula i spirala i raznih drugih stredstava, predstavlja sudjelovanje u grijehu ubijanja ljudi. Naime, uz sve vrste antibaby pilula ipak esto doe do ovulacije i zaea. Tada dijete najee vrlo brzo umire od gladi, obino dok ena na sebi jo niti ne primijeti znakove trudnoe, jer pilule osue lijezde i smanje koliinu hrane glikogena u sluznici maternice. Kod ena koje nose spiralu i ive seksualnim ivotom, do zaea dolazi prosjeno 3 - 4 puta u godini dana. Meutim i spirala spreava djetetu usaivanje u maternicu, pa ono najee pogine u prvim danima. Pojavi se neko krvarenje i ena ak ne primijeti da je bila trudna, iako je zapravo bila. Sva ova sredstva vrlo tete zdravlju. Npr. uz spiralu se pojavljuje gnojenje u maternici, jajovodima i trbunoj upljini, krvarenja, bolovi, slabokrvnost itd. ene koje gutaju antibaby pilule ee obole od raka dojke, koe i maternice, sklonije su modanim i sranim udarima, upalama vena s ugrucima koji mogu izazvati emboliju, pojavi im se oteenje jetre i vidnog ivca, oslabljenje imunitet a itd. Grijeiti se ne smije nikada. Grijeh nikada nije rjeenje. On samo donosi nove probleme. U Enciklici Sv. Oca Pape Ivana Pavla II Evanelje ivota, pod tokom 62. nalazimo: Prema tome, vlau koju je Krist predao Petru i njegovim nasljednicima, u zajednitvu s biskupima koji su u vie navrata osudili pobaaj i u prethodno citiranom savjetovanju jednoduno se sloili glede ovog nauka izjavljujem da izravni pobaaj, tj. hotimini kao cilj ili sredstvo, sainjava uvijek teki moralni nered, jer sadri namjerno ubojstvo nedunog ljudskog bia. Ta je nauka utemeljena na prirodnom zakonu i na napisanoj Rijei Bojoj, nju prenosi Predaja Crkve i nauava redovno i ope Uiteljstvo. Nikoja prilika, nikoja svrha i nikakakv zakon na svijetu nee moi dozvoliti jedan in koji je u biti nedopustiv, jer je protivan Zakonu Bojem, napisanom u srcu svakog ovjeka, razumom prepoznatljiv i od Crkve proglaen." Slino pie i u Enciklici Humanae Vitae Sv. Oca Pape Pavla VI: Oslanjajui se na ova temeljna naela ljudskog i kranskog uenja o braku, moramo jo jednom izjaviti da je kao doputen nain regulacije poroda, posve iskljuen izravan prekid ve zapoetog procesa raanja, a naroito izravan pobaaj, pa makar to bilo iz razloga lijeenja. HV, 14) U toki 72. Enciklike Evanelje ivota Papa pie: Zakoni koji odobravaju i podupiru pobaaj i eutanaziju postavljaju se, dakle, posvema, ne samo protiv dobra pojedinca, nego i protiv opeg dobra i prema tome, potpuno su lieni autentine pravne valjanosti." Ne umjetnoj oplodnji ! Zbor za nauk vjere Katolike Crkve je objavio dokument Donum Vitae kojega je potpisao sadanji Sv. Otac Papa i naredio njegovo objavljivanje. U njemu se detaljno objanjava zbog ega su nedoputene i grene umjetne metode poput inseminacije i oplodnje u epruveti: izmeu ostalog, na nemoralni nain uzimaju spermatozoide, a do zaea dolazi bez specifinog ina brane ljubavi. Osim toga, saznajemo da mnogu djecu zaetu u epruveti ubijaju na razne naine. U knjiarama Kranske sadanjosti moe se nabaviti prijevod toga dokumenta na hrvatskom jeziku po simbolinoj cijeni, a za sada iz njega samo kratki citat: Stoga dijete ima pravo, kao to je spomenuto, biti plod specifinog ina brane ljubavi svojih roditelja, a ima takoer pravo biti potivano kao osoba od asa svoga zaea (str. 44) Zakljuak Njemaki teolog Michael Seiler je napisao jednom uitelju: "Dragi moj! Nae vrijeme hoe biti bez Boga mudro i sretno to je prva glupost. Ono hoe bez samozataje biti udoredno to je druga glupost. Ono hoe biti veliko bez pravednosti to je trea glupost. Konano, ono eli mudrost i blaenstvo, krepost i veliinu ostvariti bez blagog utjecaja kranstva i to je konana glupost nad glupostima. Protiv tih gluposti mora svoje sluatelje dan i no jaati inae nema spasa niti ueniku ni uitelju!"

53

Svako poganstvo, umjesto jedinog i pravog Boga, ima lane "bogove" koje si pokuava kreirati prema vlastitim prohtjevima, ili pak ovjeka eli postaviti na mjesto koje pripada Bogu. Onaj tko eli osporiti nekomo njegovo ljudsko dostojanstvo i zloupotrijebiti ga, na neki nain eli sebe proglasiti lanim "bogom". Tako su postupali brojni diktatori i carevi svijeta kroz povijest, pa do onih nedavnih i dananjih dikatora koji po kolama, javnim glasilima, medicini i po drugim podrujima ele nametnuti odgoj ili ponaanje u suprotnosti sa zapovijedima i planom jedinog i pravoga Boga. On nas je stvorio, On zna kako treba ivjeti. Nitko ne moe nainiti dobar odgojni program, pa niti za ouvanje zdravlja, ako je protivan nekoj od Deset Bojih zapovijedi. U veljai 2008, Sveti Otac Papa je poslao poruku nadbiskupu Geraldu Lyriu Rochi, predsjedniku Brazilske biskupske konferencije. U njoj pie da potovi koje zacrtava kultura koja je bez Boga i njegovih zapovijedi, ili koja je ak protiv Boga, na kraju ine kulturu koja je protiv ljudskoga bia i dobra naroda". (kta/rv, 8. II 2008). ivot u skladu s Bojim zapovijedima uva ovjeka od brojnih bolesti i neprilika i pomae mu u uvanju moralnih, psiholokih i biolokih predispozicija za uspjeni brak i roditeljstvo. O koli u velikoj mjeri ovisi kakav e ivot provoditi sadanji uenici, kakve e brakove ostvarivati, koliko e imati velikodunosti prema prihvaanju djece, pa ak i kako e ih danas sutra, ako ih budu imali, odgajati. Zdravlje spolnih organa se mora uvati. Njega upropatava predbrani i izvanbrani seksualni ivot. injenica je da ga se ne moe sauvati kontracepcijskim i abortivnim postupcima, nego ga se tako samo unitava. Maternica takoer mora biti zdrava. Jasno je da je zdravlje cijele ene upropateno kada joj je upropatena maternica. to je sa zdravljem jednoga naroda kada se tome narodu sistematski unitava zdravlje maternica preko antibaby pilula, spirala, brojnih spolnih bolesti koje se prenose i preko prezervativa i na sline naine? A, kada se nekome narodu uniti maternice znatnog broja ena, onda se je bioloki vrlo oslabilo i taj narod, a dovelo ga se je i pred ponor fizikog nestanka! Postalo je oito da je ovo postao cilj raznim meunarodnim organizacijama koje financiraju tzv. kolski spolni odgoj u postkomunistikim europskim zemljama i raznim drugim dijelovima svijeta. Uenici su vrlo dragocjeni. Upravo od njih oekujemo doprinos u obnovi nae opustjele domovine. Ne smije im se davati udbenike sa tetnim sadrajima i razne druge nemoralne programe koji bi podravali grijeh, bez obzira od koga dolazili prijedlozi, pozivi ili preporuke. Treba i te kako voditi rauna o moralnoj izgraenosti osoba koje r ade u Ministarstvu prosvjete, Agenciji za odgoj i obrazovanje, ali i po kolama. Hrvatska je prilino malena drava i dobro se zna koje su to konkretne osobe i konkretne institucije desetljeima, a i u posljednje vrijeme provodile nemoralni tzv. seksualni odgoj po kolama, kako kroz neprihvatljive udbenike, tako i kroz dodatne sadraje. U njih se ne moe imati povjerenja. to god su vie radili, od toga je bilo vie tete. Ne smije im se dopustiti da i dalje ostvaruju svoje planove niti da kreiraju bazu za daljnje djelovanje kroz posebni predmet u koli a niti kroz druge programe. 12. prosinca 2011. Dr. med. Antun Lisec: antun.lisec@globalnet.hr Zavoli dijete i daj mu da ivi! Djeca su naa radost i nada. Ona nam obogauju i uljepavaju ivot. Na njima svijet ostaje. Za njihovo dobro se rtvujemo. Djeca trae nau ljubav i zatitu, pogotovo dok su jo tako njena i malena da se nisu rodila. Kroz ljubav prema njima izgraujemo svoju vlastitu njenost, plemenitost i potenje. Djeca pomau u izgradnji mira u naim srcima, u obitelji i u svijetu. Isus nam govori u Sv. Pismu:

54

"... Ne brinite se tjeskobno i ne govorite: to emo jesti, ili to emo piti, ili u to emo se obui?! - to sve trae pogani - jer zna Otac va nebeski da vam je to sve potrebno. Zato najprije traite kraljevstvo Boje i njegovu pravednost, a to e vam se nadodati! Dakle: ne brinite se tjeskobno za sutranji dan, jer e se sutranji dan brinuti za se! Svakom je danu dosta njegove muke." (Matej 6, 31-34). Maka i otac se postaje zaeem, a ne tek roenjem. Neroenom djetetu je dodijeljen najbolji stan, a to je pod srcem majke. Ono trai vrlo malo hrane, i dobija ju preko majine krvi. Razlika izmeu roenog i neroenog djeteta je samo u mjestu boravka. Meutim, ovjek je ovjek po onome to nosi u sebi, a ne po mjestu gdje se nalazi. I zato, bez obzira na situaciju, uvjete u okolini, na nain kako je dolo do zaea, bez obzira na mjesto gdje se dijete nalazi, da li ga eli ili ne eli, da li se radi o bolesti majke ili djeteta, nikada ga ne ubij, ve ga zavoli i daj mu da ivi ! Ako ima problema i treba ti pomo, slobodno se javi najbliem katolikom sveeniku i na slijedee telefone: - asna s. Karmela Dominkovi, akovo. Tel: 031-801-261. Mobitel: 099-564-5259 - Autoru ove broure, dr. med. Antunu Lisec, na mobitel u Hrvatskoj: 091-571-2856. E-mail: antun.lisec@globalnet.hr Trudnice, u sluaju potrebe, mogu dobiti besplatni smjetaj do poroda i neko vrijeme nakon njega ako se jave na slijedeim osobama: 1. Fra Marko Kornelije Glogovi, Centar za neroeni ivot "Betlehem" Mobitel: 091-7885340. E-mail: udruga.betlehem@gmail.com. 2. Dom za trudnice "Majka Krispina", Lazine bb, 88266 Meugorje, BiH. Tel: 00387-36-651631. Mobitel: +387-63-808-051. Primaju svaku trudnicu, bez obzira iz koje zemlje dolazi. Moe se javiti i izdavau ove broure, Ako netko misli da u svom srcu sada nema ljubavi za novo dijete, ipak ju moe dobiti. Ljubav je odluka. Odluimo sada da emo zavoljeti svako zaeto dijete, i ljubav ve stie u trenu. Grijeh nije rjeenje - Molimo se dragome Bogu za obraenje grijenika. - Djecu treba voljeti i dobro ih odgajati - Katolika Crkva je uiteljica vjere i morala. Ona trajno nauava neraskidivost povezanosti branog sjedinjenja sa zaeem, pri emu Bog daje duu novom ovjeku. Obrazloenja se mogu nai u katolikim dokumentima Casti conubii, Humanae Vitae iDonum Vitae. Tako su smrtni grijesi ne samo ubijanje neroenog djeteta, nego i kontracepcija, sterilizacija i umjetna oplodnja kao npr. u epruveti i inseminacija. ujemo da se rodi manje od 5 % djece zaete u epruveti, a ostalu pobiju ili ih dre ive, smrznute u friiderima. Nikada se ne smije sudjelovati u grijehu! - Svaka vrsta spirale ubija djecu! Uz nju dolazi do zaea, ali djetece najee umire u prvim danima, jer mu spirala ne doputa usaivanje u maternicu. Ako je menstruacija izostala, to znai da je dijete ipak preivjelo. Mora mu se sauvati ivot. Spirala zdravu enu pretvara u bolesnicu (gnojenja u maternici, jajovodima i trbunoj upljini, krvarenja, bolovi, slabokrvnost...). - Uz sve vrste antibaby pilula ipak esto doe do ovulacije i zaea. Meutim, dijete tada najee umire od gladi, jer pilule osue lijezde i smanje koliinu hrane glikogena u sluznici maternice. Izostanak menstruacije govori da je dijete ipak preivjelo. Abortus se ne smije uiniti niti tada. ene koje gutaju antibaby pilule, ee obole od raka dojke, koe i maternice, sklonije su modanim i sranim udarima, upalama vena s ugrucima koji mo gu izazvati emboliju, pojavi im se oteenje jetre i vidnog ivca, oslabljenje imuniteta itd. Antibaby pilule nisu rjeenje niti za reguliranje nepravilnih menstruacijskih ciklusa.

55

- Do zaea i slinog automatskog ubojstvenog uinka na dijete dolazi i uz veinu drugih tzv. kontracepcijskih sredstava. Isus je rekao: Zaista, kaem vam, meni ste uinili koliko ste uinili jednome od ove moje najmanje brae (Mt 25,40). Na najmanji brat ili sestra je ono malo, tek zaeto dijete. Ne smije ga se ubiti, bez obzira na situaciju. - Ne smije se provoditi dijagnostike procedure, kao to je npr. rana amniocenteza i sl,, kojima je cilj lov i odstrel bolesnih. Ne smije se ubijati niti bolesne! Nitko nije postao sretan ubojstvom ovjeka, ali se moe postati sretan sluei ivotu bolesnika. Grijeh se nikada ne smije iiti. Grijeh nikada nije rjeenje. - Sv. Otac Papa Pio XI je u Enciklici Casti conubii u toki 56., protiv kontracepcije i protiv sterilizacije napisao: Svaka upotreba enidbe gdje po ovjejem nastojanju biva brani in lien svoje naravne sposobnosti da proizvede ivot, kri Boji i naravni zakon i oni koji takvo to ine, kaljaju se ljagom tekoga grijeha. - Oni koji proizvode, reklamiraju i raspaavaju prezervativ, krivi su ne samo za pomo u izvoenju grijeha meu kojima su bludnost, preljub, kontracepcija itd., nego su krivi jo i za pruanje lane sigurnosti da nee doi do zaraze. Naime, dokazano je da se tako ipak prenose humani papiloma virus (HPV) koji izaziva rak maternice, Chlamydia Trachomatis koja izaziva neplodnost i brojne druge probleme, hepatitis, herpes genitalis, sifilis, esto AIDS i razne druge bolesti. Papinsko Vijee za obitelj kroz dokument Ljudska spolnost: istina i znaenje iz 1995. god. poruuje: U tom kontekstu roditelji trebaju takoer odbiti promicanje takozvanog safe sexa (sigurnog seksa) ili safer sexa (sigurnijeg seksa), opasne i neudoredne politike, utemeljene na varljivoj teoriji da prezervativ moe pruiti odgovarajuu zatitu od SIDA-a (AIDS-a). - U sluaju opravdanih razloga izbjegavanja zaea, prihvaa se suzdranost u plodne dane. Plodno i neplodno vrijeme se danas moe jednostavno i pouzdano otkriti ak i u nepravilnim ciklusima uz pomo prirodne Billingsove ili simpto-termike metode. Seksualni ivot se ne smije provoditi prije niti izvan onog braka kojega blagoslovi dragi Bog i koji je nerazrjeiv do smrti jednoga od suprunika. - Oslukujmo Boji glas da shvatimo to bismo jo trebali uiniti na zatiti ugroenih ivota i moralnih vrijednosti. Javite se ako se elite ukljuiti u molitvene aktivnosti i post u tom smislu, odnosno ako elite suraivati. Kako dijete izgleda dok se ne rodi ivot ovjeka poinje u trenutku zaea, spajanjem ive muke i ive enske spolne stanice. Dijete je ivo ve od zaea. Ve u prvoj stanici "zigoti" koja ini tijelo djeteta odreeno je da li je to djevojica ili djeak, kakove e boje biti oi ili kosa, crte temperamenta i rad organa. Tek zaeto dijete je najvrednije stvorenje itavog svemira u najmanjoj koliini materije. Nitko od nas nije bio niti spermij niti jajace, ali je svatko imao tijelo od te prve stanice "zigote". Do zaea dolazi oko dva tjedna prije izostanka majine menstruacije, i to najee u jajovodu. Odatle djetece doputuje u maternicu i u nju se ugnijezdi do sedmog ili desetog dana ako je sve u redu. U rjeim sluajevima ono se ugnijezdi izvan maternice. 17. ili 18. dan nakon zaea, dakle manje od tjedan dana nakon izostanka menstruacije, srce je ve tako razvijeno da poinje kucati, a nakon par dana, 21. dan od zaea, poinje tjerati i vlastitu krv kroz ile. S tri tjedna na mozgu se javlja kora. Prvi pokreti djeteta prisutni su naravno ve i u prvoj stanici, jer i u njoj postoji gibanje. Ali, s pet i pol tjedana ono mie glavicom, a sa 6 tjedana i itavim tijelom poput ve roene bebe. ena e meutim ove pokrete osjetiti tek kasnije. Kada su dijete od 6 tjedana dodirnuli njenim instrumentom po nosiu ili ustima, vidjelo se da izmie glavu. Refleksi djeteta uoeni su u 6. tjednu. Tada su ve snimili EEG. Meutim, poznato je da

56

elektrina aktivnost postoji u svakoj ivoj stanici, pa i u onoj prvoj zigoti. EKG srca su snimili u 45. danu, iako ono kuca jo i mnogo ranije. U osmom tjednu dijete stie aku, tuca, budi se i spava. Kada su ga u 9. tjednu dodirnuli po dlanu, ono je skupilo prstie u aku. U 10. tjednu otisci prstiju izgledaju kao i u odrasle osobe. U 11. tjednu dijete je velika kao na palac, a izgleda isto tako kao mi smanjeni na tu dimenziju. Toliko je pametno da samo stavlja svoj mali pali u usta i sie ga. Reagira na zvukove, tako da ga vanjska buka moe probuditi iz sna. Dr. Liley je zabiljeio kamerom kako se dijete u tom uzrastu trza od boli kada su ga dodirivali iglom. Kada su prije dodira iglom nekoliko puta putali zvune signale, vidjelo se da je nauilo da poslije zvuka dolazi bol, te se je poimalo trzati ve i na sam zvuni signal. Posljedice prekida ivota neroenog djeteta 1. Gubitak djeteta. Svako dijete predstavlja veu vrijednost od svega materijalnog bogatstva na cijelome svijetu. 2. Fizike posljedice pobaaja na majci: ozljede grlia maternice, probijanje maternice, krvarenje, ozljede crijeva i drugih trbunih organa majke, upale u maternici, jajovodima i trbunoj upljini, sepsa ("trovanje krvi"), tromboembolije (krvni ugruci koji zapnu u ilama), neprohodnost jajovoda, neplodnost, neuredna krvarenja iz maternice, endometrioza, ea pojava izvanmaterninih trudnoa, oiljci i suenost grlia maternice, vea uestalost "spontanih" pobaaja, sklonost ranijem porodu, produljenom poroaju, placenti previi, smetnjama treeg poroajnog doba, atoniji maternice, izoimunizaciji, insuficijenciji posteljice, povienom perinatalnom mortalitetu. Zbog pobaaja ena postaje sklonija oboljevanju od raka dojke. Naime, lijezde dojki, koje se mnoe od poetka trudnoe, tek blizu vremena poroda i tijekom dojenja prelaze u zrelu fazu tzv. lobula tipa 3 i 4 od kojih ne nastaje rak. Meutim, prekidom trudnoe, lijezde, ostanu u nezreloj fazi tipa 1 i 2 i sklone su prelasku u stanice raka. 3. Psihike posljedice Majka, otac ako je sudjelovao, farmaceut, doktor, sestra, politiar, novinar i ostali ako su podravali, pomagali ili na drugi nain sudjelovali u ubojstvu djeteta, doivljavaju teke psihike posljedice kao to su npr.: depresija, osjeaj krivnje, aljenje, nesanice i teki snovi, napadaji uzbuenja, frustracije, gubitak samopotovanja, psihika samorazaranja, pojava emotivnih hladnoa i ivotnog pesimizma, pad motivacije, pojava seksualnih poremeaja. Dolazi i do poremeaja u komuniciranju s drugim ljudima, pa tako i s branim drugom i s ve roenom djecom. Znaju se javiti i akutne psihotine reakcije, shizofrene reakcije, afektivna psihoza (depresija, gubitak pamenja, tekoe u koncentraciji, gubitak interesa za ranije aktivnosti i openito za ljude, sklonost bolestima ovisnosti, dramatine promjene osobe i sklonost stalnom plakanju. Trebamo se za sve njih moliti i pomoi im da se ipak vrate dragome Bogu koji uporno eka na njihovo obraenje i koji im jedini moe dati puninu mira i ozdravljenja. 4. Posljedice na obitelj i drutvo. Svaka psihika ili fizika bolest pojedinca odraava se na stanje lanova obitelji, pa i ire. Roena djeca se razoaraju u svojim roditeljima kada saznaju da su oni bratu ili sestri oduzeli ivot. Pomisle da su moda i sami bili ugroeni u trudnoi od takovih roditelja. Osim toga, prekidanje ivota neroenoj djeci, kontracepcija i sterilizacija su doveli i do strahovitog pada nataliteta. Bilo je sluajeva da se dijete u nekoj ulici nije imalo s kime igrati. Ipak, u posljednje vrijeme, stanje se popravlja. Sve je vie onih koji se odriu grijeha i s radou prihvaaju djecu. Ona su Boji dar. 5. Oduzimanje ivota neroenom djetetu dolazi u sukob s etikim normama . Isus je rekao: Zaista, kaem vam, meni ste uinili koliko ste uinili jednome od ove moje najmanje brae (Mt 25,40). Na najmanji brat ili sestra je ono malo, tek zaeto dijete. Boja zapovijed glasi: Ne ubij! O detaljima kako su iz Katolike Crkve izopeni oni koji su

57

ubili neroeno dijete, moe se nai u Zakoniku kanonskog prava (kan. 1389). Prije nego to lijenik dobije u ruke diplomu, on daje enevsku formulaciju Hipokratove zakletve u kojoj se kae: "Apsolutno u potovati ljudski ivot od samog zaea...ovo izjavljujem slobodno i svjesno pozivajui se na svoju ast!" Sabor Hrvatske je 1996. jednoglasno usvojio program demografskog razvitka, kroz kojeg poruuje: "ivot ovjeka temeljna je vrijednost naega drutva te ga treba tititi od zaea do prirodne smrti. Ta zatita mora biti moralna, zakonodavna i zdravstvena...Govor i ponaanje osoba trebao bi biti proet stavom potovanja prema ivotu od zaea do prirodne smrti, kao i stavom potovanja prema eni, braku i obitelji". U Hrvatskoj je na snazi odtetni cjenik za preko etiri stotine posebno zatienih ivotinja, po kojemu se predvia kazna ako se ubije npr. vrapca u jajetu, slavuja u jajetu, ako se uniti umski mravinjak itd. i to bez obzira da li se eli ili ne eli ove ivotinje. Pusti dijete neka ivi! Prijedlog tri modela savjetovalita za trudnice da bi odustale od pobaaja Katolikim sveenicima i asnim sestrama 1) Bilo bi lijepo kada bi to vie katolikih upnih ureda, mukih i enskih samostana u dovoljnoj koliini tiskali listi "Draga majko" s porukom trudnici neka ne ini abortus, a u sluaju potrebe neka im se javi na njihov telefon i adresu. Te listie bi onda trebalo raspaavati preko ginekologa i medicinskih sestara da ih daju u ruke svakoj trudnici, preko apoteka u koje ene dolaze traiti test na trudnou, preko laboratorija u koje ene dolaze s molbom da im se uini test na trudnou, preko stolia za tisak u crkvi, preko centara za socijalnu skrb i na razne druge naine. Isti tekst se moe tampati i u obliku plakata. Kada trudnica proita ovaj listi ili plakat, ona je ve na neki nain savjetovana. Vidimo da rijetko koja zaista ode na razgovor sveeniku ili asnoj sestri. ene unaprijed znaju to bi im tamo rekli. Meutim, mnoge odustanu od pobaaja ve kada proitaju taj listi. Trudnica to moe pokazati muu, njegovoj majci ili mladiu s kojim je zanijela i tako neutralizira njihove tetne utjecaje. A kada medicinski djelatnici ponu dijeliti ovakve listie, obino i sami poinju vie govoriti protiv pobaaja svojim rijeima. Sveenik ve daje svoje vrijeme kada se kod njega dolaze ispovijedati oni koji su sudjelovali u abortusu. Neka dade svoje vrijeme za odgovaranje od pobaaja onim osobama koje su u napasti. Takve trudnice se esto ustruavaju pristupiti sveeniku, pa ih on treba pozivati. Tekst listia i plakata "Draga majko" kojega predlaem je slijedei: "Draga majko! Pod svojim srcem nosi sina ili kerkicu. Lijepo je biti majka. Nemoj uiniti pobaaj! Moda sada u trudnoi, ima neke probleme? elimo ti pomoi u njihovom rjeavanju, uz potivanje ivota svakog zaetog djeteta. Pomo trudnici da u svakoj, pa i u najteoj situaciji, s radou i ljubavi prihvati svako dijete, prua katoliki sveenik, (asna sestra). Adresa.., Tel....." Ako neki upni ured ili samostan nije u stanju sam naruiti i platiti tiskanje ovih listia, ako mi se javi, sam u naruiti i platiti njihovo tiskanje tamo gdje je za sada najjeftinije u Zagrebu. Za 380 kuna se moe dobiti dvadeset tisua ovih listia. U Hrvatskoj ve postoji 40-tak upnih ureda ili samostana koji su tampali listi ovakav listi sa svojom adresom. Tako se je pomoglo a i dalje se pomae u spaavanju ivota mnoge djece. 2) Na ginekolokim odjelima treba traiti prostor da katoliki sveenik ili asna sestra mogu, razgovarati sa svakom trudnicom da bi odustala od pobaaja. Ne smije im se davati nikakve potpise s kojima bi moda neke od njih ipak htjele raditi abortus poslije razgovora. Abortus se ne smije uiniti niti nakon razgovora.

58

Moglo bi se nai dobrih laika krana koji bi s takovim trudnicama vodili razgovore umjesto klera. Pri tome treba govoriti i protiv kontracepcije, protiv sterilizacije i protiv drugih grijeha. U Hrvatskoj ve imamo iskustva s radom ovakvih savjetovalita, a ministarstvo zdravstva Ruske Federacije je prije nekoliko godina dopustilo Ruskoj Pravoslavnoj Crkvi da organizira ovakva savjetovalita po njihovim bolnicama. U nekim bolnicama u Hrvatskoj, u kojima su djelovala katolika savjetovalita, ginekolozi su prestali raditi abortuse. 3) U to vie gradova trebalo bi organizirati katolike centre za odgovaranje trudnica od abortusa jo i izvan prostora bolnice. Osobe koje u njima rade moraju biti dobri krani i imati ispravne stavove o svim pitanjima. Moraju biti protiv kontracepcije, sterilizacije, umjetne oplodnje, abortusa, bludnosti, preljuba i protiv drugih grijeha. Trudnice se poziva u ove centre na razne naine, (moe i preko listia "Draga majko"), a i preko novina, radija i televizije. U njega mogu dolaziti na daljnje praenje tijekom trudnoe i poslije poroda i one ene i djevojke do kojih se je dolo za vrijeme razgovora po bolnicama. Bilo bi poeljno da u takvim centrima postoji prostorija koja slui kao skladite za pelene, djeju odjeu, kolica i sline darove. Ako neki sveenik ili sestra pomisli da se ne moe baviti ovim savjetovanjem zbog nedostatka novca, mogu im rei da lijepa rije ipak ne kota nita. Preko 90 % trudnica koje trae abortus odbijaju materijalnu pomo da bi odustale od abortusa. Problem je u dui i psihi, a to su sveenici i asne sestre sposobni rjeavati. Nekada se zaista susretne teko siromatvo. Tada ve i malena materijalna pomo ima veliko znaenje. Samo, treba paziti da trudnica ne bi upotrijebila novac za izvoenje abortusa. Postoje mogunosti pruanja materijalne pomoi i tako da se ne daje odmah novac. Osobito veliko znaenje ima kada se trudnicu posjeti jo kod njene kue da bi ju se i tamo nastavilo odgovarati od pobaaja. Uspjeh je jo i vei ako ju posjeti i sveenik njene upe ili asna sestra. Osobno sam od 1991. do sada posjetio stotine trudnica u njihovim obiteljima odgovarajui ih od abortusa.Veliki broj djece iji su ivoti spaeni upravo preko rada opisanih katolikih savjetovalita, na posebni nain svjedoe da su takva savjetovalita potrebna. Kada se djeca rode i malo porastu, mislim da nije dobro pozivati ih da dou s roditeljima na jedno mjesto i govoriti im da su ih njihovi roditelji htjeli abortirati. Meutim, kada bi osobe o ijoj odluci ovisi da li e se osnivati katolika savjetovalita ili ne, u sredinama gdje jo ne postoje, na jednom mjestu vidjeli okupljeno mnoto djece, pa ve i mladei, iji su ivoti na ovaj nain spaeni u posljednjih petnaestak godina, vjerujem da bi odmah donijeli odluku o osnivanju tih savjetovalita. to to rade s naom djecom? Uz besramne plakate i broure izloene po ekaonicama brojnih slubi za kolsku medicinu, uz nemoralna predavanja po mnogim kolama gdje se poticalo na razne grijehe na seksualnom planu, pa i protiv Bojeg dara roditeljstva, uz poticanje na iste takve grijehe preko nastavnih programa, udbenika i radnih biljenica biologije i nekih drugih predmeta, pojavio se je jo i novi problem, a to su kampanje HPV vakcinacije djevojica. Da bi se shvatilo u emu je problem, treba razluiti dvije stvari: samu vakcinu i kampanju vakcinacije djevojica s prateim sadrajima. a) Poznato je da neki, u mnotvu razliitih tipova Humanih Papiloma Virusa (HPV), izazivaju rak cerviksa grlia maternice. Meutim, za obje vrste HPV vakcina koje su danas u upotrebi, zna se da ne stvaraju otpornost protiv veine virusa uzronika raka maternice. Jo uvijek se ne zna koliko dugo traje otpornost na one viruse protiv kojih navodno djeluju i koliko bi puta trebalo u ivotu cijepiti ene da bi se pojavila dugotrajna ili trajna otpornost

59

protiv virusa i protiv pojave raka. Postoje ak i znaajna tetna djelovanja vakcine. Po svijetu su se ve dogaali smrtni sluajevi i pojava teih bolesti. ak se ve postavlja pitanje da li moda postoji opasnost da bi ena koja je cijepljena protiv nekih vrsta HPV-a, zbog toga mogla imati smanjenu otpornost na druge tipove HPV-a. Sve je to jo u fazi ispitivanja, ili bolje reeno eksperimentiranja. Ipak, ve se zna da se ove vakcine ne smije davati trudnicama niti enama jedno vrijeme prije nego to zanesu. Oito je da smo jo daleko od vremena kada e se moda otkriti HPV vakcina bez ozbiljnijih tetnih djelovanja, koja bi imala svoje opravdanje, npr. za cijepljenje djevojke koja se planira udati za mladia koji je zaraen upravo s onim od nekoliko tipova u mnotvu HPV-ova protiv kojih bi postojala vakcina. Meutim, ako je on zaraen HPV-om, jo uvijek ostaje nepoznato koliko puta bi se takva djevojka trebala cijepiti prije vjenanja da bi stekla otpornost, koliko bi vremena trebala ekati na vjenanje od prve ili posljednje doze cjepiva i koliko bi se puta u ivotu ona opet trebala cijepiti da bi odrala dovoljno visoki titar antitijela, tj. eventualnu otpornost na zarazu ili na rak. Svi, pa i proizvoai ovih cjepiva, priznaju da se cijepljene djevojice i ene ipak mogu zaraziti HPV-om i dobiti rak maternice. Bitnu ulogu u ranom otkrivanju i uspjenom lijeenju raka maternice imao je i jo uvijek ima PAPA test, bez obzira da li je netko cijepljen ili ne. b) Kod kampanja cijepljenja djevojica HPV vakcinom, radi se o neem drugom. Iz nekih sredina stiu vijesti da su paralelno s vakcinacijom, djevojicama drali besramna predavanja, s podrkom raznim grijesima. Detalje bi najlake mogli otkriti roditelji, sveenici i vjerouitelji i onda o tome obavijestiti biskupe i nadbiskupe. ak sam uo da se je negdje u sklopu tih kampanja pojavljivao ginekolog iz Zagreba koji je ve vie godina poznat po svome protukranskom ponaanju. On uz nekog poznatog gosta kojeg dovede, ili uz rock glazbu, reklamira grijehe bludnosti i kontracepcije. Moram rei da reklamom ili podjelama prezervativa niti u jednoj zemlji na svijetu nisu zaustavili niti smanjili postotak zaraenih AIDS-om ili bilo kojom drugom spolnoprenosivom boleu. Ne vjerujem da e ovakvim kampanjama HPV vakcinacije djevojica smanjiti ukupni godinji broj oboljelih od raka maternice u Hrvatskoj! Naivno bi bilo misliti da netko organizira ove kampanje cijepljenja 14-godinjih djevojica s ciljem da budu otporne, ako bi im tog virusa u brak donio njihov budui mu. Ovo cjepivo je tako kratko u upotrebi da se jo ne zna koliko dugo e ostati eventualna otpornost protiv onog manjeg broja HPV-a na koje djeluje. Zapravo, ta cijepljenja kolektivno provode kao pripremu za grijehe bludnosti prebranih odnosa. A kada nekoga na to pripremaju, onda se poveava opasnost da netko na to i pristane. Zato smatram da ovakve kampanje pomau jo brem irenju brojnih spolno prenosivih bolesti, pa i zaraza HPV-om s posljedicom raka maternice! Velika je i opasna la govoriti da su "zatieni" ako se cijepe protiv HPV-a i ako upotrebljavaju prezervativ! Djevojicama koje se spremaju za Sakrament Sv. Potvrde, koje su ve bile na Prvoj Sv. Priesti, a u velikom postotku i dalje odlaze u Crkvu, tri puta ubodima igle prilikom HPV vakcinacija, pri emu potee i malo krvi, govore da im ne vjeruju da e potivati predbranu suzdranost iako su to one dragom Bogu ve obeale. Time naruavaju njihovo ljudsko dostojanstvo i moralni integritet, daju im podrku grjenom nainu ivota koji je glavni razlog spolnih zaraza, pa i razbuktavanju AIDS-a! To mi lii na misionarenje poganstva, pri emu lano boanstvo bludnosti ele postaviti iznad jedinoga i pravoga Boga koji nas je stvorio i koji nam je kroz svoje zapovijedi rekao kako treba ivjeti. Pitam se, koliki e se broj djevojaka, koje prou ovakve HPV-vakcinacije s besramnim predavanjima, odluiti na redovniki ivot. Kada bi se netko zaista elio ozbiljno boriti protiv zaraze HPV-om, odnosno protiv oboljevanja od raka maternice i protiv mnotva svih drugih spolno prenosivih bolesti, onda

60

ne bi podravao grijehe bludnosti niti bilo koje druge grijehe! Odgajao bi za potivanje predbrane suzdranosti, koja djelotvorno titi protiv svih spolno prenosivih bolesti, odgajao bi za potivanje svetinje braka i Bojeg dara plodnosti. Primjeuje se da se osobe koje provode predbrane seksualne odnose, udaljuju od crkve, sklonije su poremeajima ponaanja i na drugim podrujima, esto razvijaju negativan stav prema braku, prema djeci i roditeljstvu. Mnogi od njih izbjegavaju brak ili ga pretjerano odgaaju bez opravdanih razloga. Ako uope ostvare brak, ulaze u njega sa smanjenim ivotnim optimizmom i smanjenom mogunou zaljubljivanja u osobu s kojom bi trebalo ostati u braku doivotno, ulaze u brak istraumatizirani ranijim vezama, skloniji su rastavama braka, a esto ulaze u brak zaraeni raznim bolestima od kojih su neke neizljeive i smrtonosne. Nekoje od tih zaraza izazivaju neplodnost. Nekoje ne izazivaju znaajnije simptome sve dok ena ne primijeti da joj je neroeno dijete umrlo, pa tek onda ustanovi da je to zbog zaraze. rtve pogrenog odgoja esto loe odgajaju i vlastitu djecu. Tako postoji realna opasnost da e se negativne posljedice sadanjeg loeg odgoja djece i mladih odraziti i na budue generacije. Pitam se da li roditelji ovih djevojica a i svi drugi roditelji, znaju tko to, s kakvim nazorima, na sistematski i tako lukavi nain zadire u odgoj njihove djece? Odgoj promicanja i primjene kontracepcije je protivan stavovima i Katolike i Pravoslavne Crkve, a teti svim ljudima, bez obzira da li su vjernici ili ne. Molim sve, neka ne dopuste sadraje, programe i aktivnosti to su protiv vjenih i nepromjenjivih moralnih principa kojima nas ui Katolika Crkva! Veina uenika, studenata i ostalih kojima se kole, upanijski i razni drugi zavodi, politiari i medicinari u Hrvatskoj ele baviti, krteni su u Katolikoj Crkvi. Prigodom krtenja, u njihovo ime, roditelji i kumovi su se odrekli zla i sotone i javno izrekli Vjerovanje u Boga i prihvaanje katolikog naina ivota. Mnogo puta, nakon toga, u crkvi je narod opet glasno i javno izricao obnovu Krsnoga Zavjeta. To se ne smije zaboraviti! Znam za afere kada su pozivali milijune ena u Meksiku, Nikaragvi i Filipinima na cijepljenje protiv tetanusa, a zapravo su im na prijevaru ubacili anti-HCG vakcinu protiv raanja. Cijepljene ene bi zanijele, ali bi im djeca umirala prije poroda, jer su im se pojavila antitijela protiv HCG hormona. Kada se je to otkrilo, u ministarstvu zdravstva su rekli da nisu provjeravali sadraj cjepiva, jer nisu oekivali podvalu od meunarodne ustanove preko koje su ga nabavili... Vjerujem da je preostalo dovoljno zdravih snaga za sprjeavanje daljnjeg upropatavanje tog malog broja djece i mladih to su doli na svijet unato dugogodinjim sistematskim programima irenja grijeha protiv raanja, kojima su bili izloeni njihovi roditelji. Potreban je i iskreni vapaj: Dragi Boe spasi nas! Zamolimo i sve nae svete na nebu da nam pomognu! Svibanj 2010. Dr. med. Antun Lisec ( antun.lisec@globalnet.hr ) Pokuaji nove diktature Kerkica mi se potuila da neto nije u redu u njenim kolskim knjigama. Pokazala mi je udbenik i radnu biljenicu engleskog jezika "Building blocks". za 2. razred osnovne kole, iji su autori Kristina ajo, Daka Domljan, Ankica Knezovi i Danka Singer "Building block". Izdava je""Profil International", Kaptol 25, Zagreb, 2011. Tamo sam naao slijedee neprihvatljive sadraje: Na str. 13. udbenika je naslov "Svia mi se magija", a ispod izmeu ostalog pie "... knjige magije, kristalna kugla, najbolje od svega, svia mi se magija! Promjeaj i protresi..."

61

Na str. 15., pod naslovom "halloween party", pie. "Njegova mama je snijeno bijela... Eliot je arobnjak... a Tess? Ona je vjetica". Na slijedeoj stranici je pjesma "A halloween song". Nju su postavili i na CD kojega su prodali uz udbenik. Tamo trae od djeca da na engleskom jeziku pjevaju "Budi vjetica ili kraljica..." i sl. Nakon toga im daju samo glazbu i trae da uz nju to pjevaju. U spomenutoj "radnoj biljenici" na stranicama 16., 17., 25., 26. i 27., trae od dj ece ispisivanje rijei i pjevanje pjesme tzv. "noi vjetica" da bi ih jo vie uvrstili u prijevari magije. Crtee vjetice koja "leti" na metli se nalazi ak i u itankama za 1. i 2. razred osnovne kole izdavaa "kolska knjiga". Napadi protiv Bojih zapovijedi nalaze se jo i u nekim drugim kolskim knjigama i programima osnovne i srednje kolo, pogotovo kada potiu na obesploujua i abortivna sredstva ili postupke, na umjetne oplodnje, bludnost ili druge grijehe. I u ovome se sigurno nalaze uzroci izbjegavanja sudjelovanja znatnog broja djece i mladih na Svetim Misama, pogotovo nakon Krizme. Takvo djelovanje kole pomae i u razvoju nekih bolesti, pa i sve veoj demografskoj ugroenosti. Od roditelja koji su u tako velikoj veini u Hrvatskoj katolici, trae da kupuju knjige koje vrijeaju katolike i da alju djecu u kolu pohaati predmete u kojima vre nad njima prisulu da za ocjenu govore i piu protiv stavova kojima nas ui Katolika Crkva, protiv danih krsnih obeanja! Mi na to ne smijemo pristati! Ne moemo se sloiti s pokuajima uvoenja u diktaturu novog poganstva! Kada e ve jednom shvatiti u Agenciji za odgoj i obrazovanje, u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i porta, u izdavakim ustanovama i u kolama, da nemaju pravo zloupotrebljvati kolski sistem za napade protiv bilo koje od Deset Bojih zapovijedi. Napadi protiv Bojih zapovijedi vrijeaju ne samo krane, nego i muslimane i idove, a tete svim ljudima, bez obzira da li su vjernici ili nevjernici. 27. IX 2011. Dr. med. Antun Lisec Djeca kao tokice Doivjeli smo vrijeme u kojemu se ipak slobodno govori o svim rtvama ratova i progonstava. Za njih se molimo, za njima tugujemo, podiemo im krieve i spomenike. Poprilino se ve govori i o rtvama "kirurkih" pobaaja. Svi oni koji su to htjeli, ve su mogli vidjeli film "Nijemi krik" ili fotografije ive i mrtve neroene djece. Meutim, jo uvijek se premalo govori o onoj djeci koja su sitna kao tokice, koja su zaeta, ali se jo nisu usadila u maternicu. Upravo njih danas najvie ubijaju. Zapravo, najei nain kako danas ovjek u Hrvatskoj umire nisu niti kardiovaskularne niti druge bolesti, nego ubojstva prije roenja, i to jo prije usaivanja u maternicu. Do zaea i automatskog ubojstvenog uinka preko spreavanja usaivanja u maternicu, vrlo esto dolazi uz sve vrste tzv. "kontracepcijskih" tableta, uz hormonske flastere i razna hormonska postkoitalna sredstva. Na isti nain, ubojstveno djeluju i sve vrste spirala, bez obzira na vrstu, takoer i one koje sadre hormone ili bakar. Dijete kod svih tih sredstava pogine najee dok ena koja to upotrebljava, obino niti ne primijeti da je bila trudna, jer joj menstruacija niti ne izostane. Sva ova sredstva jako tete i zdravlju onih koji ih uzimaju. Nekoje ene zbog toga i umiru. Takoer, djeicu koja se jo nisu usadila u maternicu, masovno ubijaju i prilikom raznih postupaka vezanih uz oplodnju u epruveti, te uz jo neke druge sline umjetne oplodnje. Ipak, i na tu djecu se odnose Isusove rijei; Zaista, kaem vam, meni ste uinili koliko ste uinili jednome od ove moje najmanje brae (Mt 25,40).

62

U ljetu 2010. godine ginekolog iz Zagreba koji se ve godinama bavi grijesima umjetnih oplodnja, za ije pokajanje se molim, na jednom internetskom portalu postavlja pitanje da li one koji se bave etikom vie ne zanima 12 tisua zamrznute neroene djece. Hrvatki radio je u vijestima prenio izjave ministra zdravstva Hrvatske o broju ive, smrznute djece po friiderima bolnica u Hrvatskoj, preostalih nakon oplodnje u epruveti, za koje se nitko ne brine. 9. rujna 2011. rekao je da ih u friiderima ima od 12 do 15 tisua, a 5. listopada je rekao da se radi o deset i pol tisua takve djece. Oito ni on sam ne zna koliko ih tamo ima. Svaki e poteni ovjek rei da se ne smije ubiti ni takvu djecu, ali e rei jo i to da se na umjetni nain djecu ne smije zainjati! Tako je, eto, prodrlo u javnost da danas u Hrvatskoj ive u friiderima tisue smrznute djece. A koliko su ih tek ubili, a da ih nisu ni stavili u friider, ili pak nakon odleivanja! ak i oni koji izvode oplodnje u epruveti priznaju u lancima i knjigama koje piu da se rodi manje od 5 % tako zaete djece. ujemo da diljem svijeta neku od njih bacaju u smee, nad nekom izvode smrtonosne eksperimente, nekoju stavljaju u friider, a ak i najvei broj one djece koju pokuavaju usaditi u maternicu umre zbog neprirodnih uvjeta. Iz raznih zemalja takvu djecu izvoze i prodaju na meunarodnom tritu. Vrhovni etiki autoriteti Katolike Crkve su Sveti Otac Papa i Zbor za nauk vjere. Oni su u enciklikama Casti Conubii i Humanae Vitae dali argumente protiv sudjelovanja u grijesima kontracepcije, sterilizacije i ubijanja, a u dokumentima Donum Vitae (1987.) i Dignitas Personae (2008.) protiv umjetnih oplodnji - inseminacije, oplodnje u epruveti, kloniranja i sl. Naravno, o svemu tome pie i u Katekizmu Katolike Crkve. U dokumentu Donum Vitae u posebnom se poglavlju govori jo i o tome kako treba izgledati dravni zakon: Kao posljedica potovanja i zatite osiguranih neroenom djetetu, poevi od asa njegova zaea, zakon e morati predvidjeti kaznene odredbe za svaku promiljenu povredu njegovih prava.... A u prava djeteta ubraja: Stoga dijete ima pravo, kao to je spomenuto, biti plod specifinog ina brane ljubavi svojih roditelja, a ima takoer pravo biti potivano kao osoba od asa svoga zaea. Podsjetimo se da Hrvatski Ustav u lanku 21. utvruje: Svako ljudsko bie ima pravo na ivot. U Republici Hrvatskoj nema smrtne kazne. Bioloka je injenica da se ve kod zaea radi o ljudskom biu i da je ve tada to ljudsko bie ivo. Oito je, dakle, da su ubijanja neroenog djeteta (od zaea pa nadalje, kao i oplodnja u epruveti) ne samo u suprotnosti s Bojim zakonom, nego i s Hrvatskim Ustavom! To su ve shvatili i u Kostariki. Tamo su neko vrijeme izvodili oplodnje u epruveti s ogranienjima navedenim u svojevrsnom Dekretu, ali su nakon toga, Odlukom Ustavnog Suda od 11. X 2000., potpuno zabranjene, bez izuzetka. Spominjem neke citate iz te Odluke: Ovaj Sud opisuje predmet analize tehnike oplodnje u epruveti u vezi s pravom na ivot i dostojanstvom ljudskog bia. Moramo zakljuiti da ove prakse jasno napadaju ljudski ivot i dostojanstvo. Prema stavu ovog Suda, nije dovoljno postaviti ogranienja kao to je to uinio Dekret, jer prakticiranje oplodnje u epruveti i tehnike prenoenja embrija, ak i s tim ogranienjima napadaju na ljudski ivot. Ovom Sudu vrlo je jasno da se za vrijeme izvoenja tehnike oplodnje u epruveti u majinu maternicu prenose embriji prethodno zaeti u laboratoriju, s punom svijeu onih koji to rade da veina embrija nee uspjeti izazvati trudnou. Glavni je prigovor ovog Suda da prakticiranje ove tehnike podrazumijeva gubitak embrija koji ne moe biti opravdan injenicom da je njezina svrha raanje ljudskog bia, davanje djeteta paru koji ga ni na koji drugi nain ne moe dobiti. Osnovna je stvar ovdje da su embriji ije se ivote najprije ostvarilo, a onda sprijeilo, zapravo ljudska bia i ustavni poredak ne doputa razlikovanje meu njima.

63

S argumentom da se u prirodnom tijeku neki embriji ne usade, ili ak kada se usade, da se ne razviju do poroda, ne moemo se sloiti jednostavno zato to oplodnja u epruveti podrazumijeva prihvaeno, namjerno baratanje enskom i mukom spolnom stanicom, s ciljem pribavljanja novog ivota, a ova tehnika stvara situaciju u kojoj se unaprijed zna da ljudski ivot u veini sluajeva nema mogunost preivljavanja. Kao to je ovaj sud bio u stanju potvrditi, prakticirianje oplodnje u epruveti i prenoenja embrija gazi ljudski ivot. Bilo koje odstranjenje ili razaranje zaetog djeteta - izvedeno namjerno ili zbog neprecizne tehnike, nije u skladu s ustavnim pravom. S obzirom da tehnika sama u sebi oskvrnjuje pravo na ivot, moramo izrazito jasno naglasiti da ni budui zakon ne moe odobriti ovaj postupak. Iz ovih se citata moe vidjeti da su Ustavnom Sudu za zabranu oplodnje u epruveti bili dovoljni ve i razlozi koje je u svome Zakljuku spomenuo, pa nije govorio o raznim drugim neprihvatljivim aktivnostima koje se oko toga dogaaju, a koje spominju katoliki dokumenti, npr. pribavljanje spermatozoida nemoralnim nainom, postizavanje zaea bez branog odnosa itd. Oito je da onaj tko bi htio glasati za oplodnje u epruveti, zapravo bi glasao za masovna ubojstva neroene djece! A to se tie svih onih tisua ive djece po friiderima i drugih ve poginulih, pitam se da li ih se ponekad sjete njihova braa i sestre koji su se uspjeli roditi? Da li ih se sjete njihovi roditelji? Da li na njih misle oni koji su imali priliku odgajati narod protiv umjetnih oplodnji, ali su ipak utjeli ili nedovoljno govorili? O kakvoj se to Lijepoj naoj moe govoriti iz perspektive desetaka, a izgleda ve i stotina tisua ovako zaete djece koja su ubijena ili iji su ivoti jo uvijek ugroeni ? Hrvatska je za takvu djecu okrutna i opasna drava koja se prema njima ponaa onako kako su se ponaali i neki drugi neljudski reimi prema zarobljenicima po logorima! Sv. Otac Papa Benedikt XVI. u zagrebakoj je katedrali 5. lipnja 2011 rekao: "Draga brao, prianjati uz Krista znai uvati njegovu rije u svim okolnostima (usp. Iv 14, 23). S tim u vezi blaeni se kardinal Stepinac ovako izrazio: Jedno od najveih zala naega vremena jest osrednjost u pitanjima vjere. Nemojmo si umiljati Ili jesmo ili nismo katolici. Ako jesmo, onda se to mora oitovati na svim podrujima naega ivota (Omelia nella Solennit dei SS. Pietro e Paolo, 29 giugno 1943). Moralni se nauk Crkve, danas esto neshvatljiv, ne moe odvojiti od Evanelja. Upravo na Pastire spada da ga pouzdano nude vjernicima kako bi im pomogli procijeniti svoje osobne odgovornosti, sklad izmeu njihovih odluka i zahtjeva vjere. Tako se napreduje u onom nunom kulturalnom zaokretu, da bi se promicala kultura ivota i drutvo po mjeri ovjeka." Vrlo je korisno u javnosti govoriti i pisati protiv umjetnih oplodnji. Nedavno sam uo za brani par koji nije otiao na umjetnu oplodnju na koju su se spremali jer su kroz javna glasila saznali za izjave predstavnika Katolike Crkve. Potivanjem Bojih zapovijedi, uvamo i tjelesno zdravlje Naravno, trebamo jo vie govoriti i o potrebi potivanja predbrane suzdranosti, svetosti braka, Bojeg dara plodnosti i dostojanstva zaea, protiv grijeha kontracepcije, sterilizacije i ubijanja! U sluaju opravdanih razloga izbjegavanja zaea prihvaa se suzdranost u plodne dane. Plodno i neplodno vrijeme danas se moe jednostavno i pouzdano otkriti ak i u nepravilnim ciklusima uz pomo prirodne Billingsove ili simpto-termike metode. Seksualni se ivot ne smije provoditi niti prije niti izvan onog braka kojega blagoslovi dragi Bog i koji je nerazrjeiv do smrti jednoga od suprunika. A upravo zbog razdvajanja seksualnog ivota od braka, zaea i raanja, protivljenja Bojim zapovijedima i Bojoj zamisli o ovjeku, u to se je ukljuila industrija smrti koja ubija djecu veliine tokice i onu veu, dolo je do tako velikog postotka zaraenih nekom od spolnih bolesti, kao nikada ranije u povijesti ovjeanstva. Tome je doprinijela jo i la da se preko prezervativa bolesti ne prenose.

64

Papinsko Vijee za obitelj kroz dokument Ljudska spolnost: istina i znaenje iz 1995. god. poruuje: U tom kontekstu roditelji trebaju takoer odbiti promicanje takozvanog safe sexa (sigurnog seksa) ili safer sexa (sigurnijeg seksa), opasne i neudoredne politike, utemeljene na varljivoj teoriji da prezervativ moe pruiti odgovarajuu zatitu od SIDA-e (AIDS-a). Novinari koji su godinama napadali Katoliku Crkvu, nedavno su vrlo pogreno pokuavali interpretirati ak i izjave Sv. Oca Pape. Sigurno je i to bio razlog to je predstavnik Svete Stolice, na 55. sjednici Komisije o statusu ena UN-a, 14. oujka 2011. u New Yorku izmeu ostalog izjavio: "Sveta Stolica ni na koji nain ne podrava kontracepciju ili upotrebu kondoma, bilo kao mjeru planiranja obitelji, bilo kao dio preventivnih programa HIVa/AIDS-a, bilo kao kolskih programa edukacije o spolnosti." Ameriki nacionalni institut za zdravlje jo je 1996. god u dokumentu Consensus Statement on Cervical Cancer utvrdio da upotreba barijernih metoda kontracepcije u koje spada prezervativ, ne potvruje da bi se time spreavalo irenje HPVa. Taj virus izaziva rak maternice. U mnogim zemljama svijeta, pa i u Hrvatskoj, danas od raka maternice umire vie osoba nego to ih umire od AIDS-a. Iz dokumenta Workshop Summary iz 2000. god. kojega je izradio isti Nacionalni institut za zdravlje, zajedno s National Institute of Allergy and Infectious Diseases i s Department of Health and Human Services vlade SADa, vidi se da nema ni klinikih potvrda da bi prezervativ titio od zaraze sifilisom, herpesom i Chlamydiom Trachomatis. Chlamydia izaziva upale u maternici i jajovodima to moe izazvati neplodnost. Nekada zaraena ena ipak zanese, ali dijete zbog zaraze esto umre jo prije poroda. Poljupcima se prenose i hepatitisi (utice) B i C od kojih se moe ostati doivotno zarazan, dobiti cirozu i rak jetre, pogotovo ako se kvalitetno ne lijei, zatim tuberkuloza, infektivna mononukleoza i brojne druge bolesti. Ako bi netko danas sutra i otkrio prezervativ koji bi titio od svih zaraza, on ipak ne bi titio od grijeha. A grijeh je ovdje najvei problem! Zbog njega propada dua. Kada je napasnik Alessandro predlagao Sv. Mariji Goretti grijeh bludnosti, ona mu nije drala predavanje o spolno prenosivim bolestima, nego mu je odluno uzviknula: "Ne, ne, Alessandro, to je grijeh, otii e u pakao!" Tako je, neposredno prije muenike smrti, uspjela uputiti jo i krik opomene onima koji se zavaravaju da se moe pravilno odgajati zanemarujui postojanje grijeha i njihove posljedice. Grijeh nikada nije rjeenje! Uvijek postoji rjeenje bez grijeha! ivei bez grijeha, uvamo ne samo svoju duu, nego i tjelesno zdravlje! Dr. med. Antun Lisec (antun.lisec@globalnet.hr ) Nigerija i Hrvatska Ovih dana netko pokuava i u Nigeriji i Hrvatskoj donijeti dravni zakon koji bi podravao grijehe umjetnih oplodnji, pribavljanje i razmjenu spermatozoida i jajaaca i otvarao vrata dodatnim napadajima na ivote bespomone djece, pogotovo one koja su jo sitna kao tokice, koja se jo nisu usadila u maternicu. Kako izvjetava Afrika agencija Vanguard 6. travnja, protiv prijedloga novoga zakona, kojega netko eli progurati uz stranu financijsku asistenciju, u Nigeriji se javno usprotivio dr. Philip Njemanze, savjetnik Predsjednika drave i predsjednik udruenja medicinskih djelatnika. On moli Predsjednika da ga ne potpie. Uz brojne neprihvatljive sadraje, otkrilo se je da bi se, bilo izravno ili preko praznina u zakonu, pojavila trgovina i razne druge manipulacije spolnim stanicama i neroenom djecom. Dr. Njemanze tvrdi da Zapadne zemlje godinje trae 100 milijuna neroene djece koja jo nisu usaena u maternicu za izvoenje raznih eksperimenata.

65

ak ako se u svrhu trgovine ne bi izvozilo ivu djecu sitnu kao tokice, oni koji se ele domoi spermatozoida i jajnih stanica, ve planiraju njihovo spajanje, odnosno stvaranje malih Nigerijaca u brojnim laboratorijima diljem svijeta i njihovu upotrebu u razne svrhe. Siromane ene i mukarce Nigerije ele privui plaanjem njihovih spolnih stanica. Radi se o novom obliku eksploatacije. Kolonijalizmom i neokolonijalizmom ve su izgubili mnoga prirodna bogatstva, a sada netko od njih pokuava izvui ono najdragocjenije: njihovu malu, tek zaetu djecu, spolne stanice, dragocjeni genetski materijal. Netko, na poseban nain, eli uiniti svojevrsnim robovima bespomonu djecu, koja se jo nisu niti usadila u maternicu. Dr. Njemanze dri da bi na ovaj nain, uz brojna druga zla, sasvim sigurno porastao i broj oboljenja, pa i smrtnosti ena koje bi si dopustile stimuliranje ovulacije, zbog pojave bolesti bubrega, jetre, rakova prsa, jajnika i sl. Prema podacima onih koji izvode oplodnje u epruveti, vidi se da se rodi manje od 10 % zaete djece. Ne govorim o postotku stimuliranih ciklusa iz kojih se rodi dijete, nego o postotku roenih od djeca koja su zaeta. Meutim, ovo nisu niti priblino toni podaci, jer od javnosti ostaje skriveno koliko djece se jo pojavi nakon oplodnje jajne stanice spermatozom, preko stvaranja genetski identinih blizanaca cijepkanjem tijela sitnog djeteta na komadie, bilo prilikom pokuaja izvoenja tzv. predimplantacijske dijagnostike, bilo na brojne druge naine. Kod predimplantacijske dijagnostike cijepaju na komadie dijete ije tijelo ima otprilike osam stanica. Tako stvaraju identine blizance. To su do sada na engleskom nazivali: twinning, blastomere separation, blastocyst splitting, embryo multiplication i sl. ujemo da, nakon toga, nekoju djecu stavljaju u friider, a na drugoj vre analize. Koliko se uope stvori takve blizanake djece, bez obzira na broj oploenih jajnih stanica, u javnost ne izlazi. Koliki se postotak tako stvorenih blizanaca rodi, a kolike ubiju? Stvaranje dravnih zakona koji bi podravali umjetne oplodnje ve je samo po sebi naprihvatljivo. Meutim, sve to predstavlja jo i masku, pod kojim bi se u laboratorijima sa spolnim stanicama i stvorenom malom djecom izvodilo jo i brojna druga zlodjela, tj. grijehe! Malo tko, meu irom populacijom, zna to se to uope danas sve izvodi po laboratorijima koji se bave umjetnim oplodnjama ili to se tek planira initi. Oni koji su se opredijelili za takve grijehe, od do sada identificiranih gena, ispituju one kojih se sjete, jo i prije usaivanja djeteta u maternicu. Do sada je otkriveno otprilike 15-20 % ljudskog genoma. ujemo da nakon takve dijagnostike vre selekciju koju djecu e odmah ubiti, s kojom e izvoditi daljnje eksperimente, a koju e pokuavati usaditi u maternicu. Ve su klinike u nekim zemljama poele kroz reklame nuditi raenje tzv. dizajnirane djece, sa spolom, bojom oiju i raznim drugim karakteristikama koje naruioci trae. Do raanja djeteta upravo onog spola kojega netko narui dolaze ne samo izabiranjem i pokuajem implantacije u maternicu djeteta s takvim spolom, nego genetskim ininjeringom, ve mijenjaju spol djeteta prije nego to se usadi u maternicu. Sve vie u javnost izlaze podaci o tzv. sintetikoj biologiji, o proizvodnji raznih kemikalija od umjetno zaete djece kojoj nisu dopustili niti da se usade u maternicu niti da se rode. Nebrojene eksperimente izvode s pluripotentnim matinim stanicama tako zaete djece, a eugeniari genetskim ininjeringom pokuavaju izvoditi izmjenu genetske, odnosno koromozomske strukture neroene djece, uzimanjem gena od stanica drugih ljudi, od druge neroene djece, ili ak od nekih biljaka i ivotinja. Sve je to usko vezano i s kloniranjem, pa se ak niti ne vidi jasna granice izmeu genetskog ininjeringa i kloniranja. Nedavno je Europski Sud Pravde zabranio patente u kojima bi se upotrebljavalo totipotentne ljudske stanice, klonirane stanica itd. Totipotentna stanica zapravo predstavlja sitno novo ljudsko bie, a izgleda da su u svijetu ve postigli stvaranje novog, ivog ovjeka grijehom kloniranja.

66

Mnoge Europske zemlje zabranjuju genetski ininjering, ukljuujui sintetiku biologiju, ali neki krugovi to ipak pokuavaju ostvariti u zemljama koje bi prihvatile njihove prijedloge zakona. Katolika Crkva jako dobro pazi kakve e slubene dokumente izdati. Ona izrazi svoj stav kada otkrije vjena i nepromjenjiva etika naela koja se tiu konkretne pojave ili izazova. A to to javno obznani je za dobrobit svih ljudi, a ne samo katolika. Katolika Crkva se zauzima za potivanje ivota svakog ovjeka, sve od trenutka kada pone njegov ivot, zauzima se za potivanje dostojanstva zaea, Bojeg dara plodnosti, svetosti braka i svega onoga to je Bog objavio. A Deset Zapovijedi je Bog objavio jo Mojsiju, prije pojave kranstva. Argumente koje Katolika Crkva navodi protiv umjetnih oplodnji ne smije se prezirati. Znak je velike oholosti, a ne samo znak mrnje prema Katolikoj Crkvi, odbijati pogledati istini u oi. Vrhovni etiki autoriteti Katolike Crkve su Sveti Otac Papa i Zbor za nauk vjere. Oni su u enciklikama Casti Conubii i Humanae Vitae dali argumente protiv sudjelovanja u grijesima kontracepcije, sterilizacije i ubijanja, a u dokumentima Donum Vitae (1987.) i Dignitas Personae (2008.) protiv umjetnih oplodnji - inseminacije, oplodnje u epruveti, kloniranja i sl. Naravno, o svemu tome pie i u Katekizmu Katolike Crkve. U dokumentu Donum Vitae u posebnom se poglavlju govori jo i o tome kako treba izgledati dravni zakon: Kao posljedica potovanja i zatite osiguranih neroenom djetetu, poevi od asa njegova zaea, zakon e morati predvidjeti kaznene odredbe za svaku promiljenu povredu njegovih prava.... A u prava djeteta ubraja: Stoga dijete ima pravo, kao to je spomenuto, biti plod specifinog ina brane ljubavi svojih roditelja, a ima takoer pravo biti potivano kao osoba od asa svoga zaea. Podsjetimo se da Hrvatski Ustav u lanku 21. utvruje: Svako ljudsko bie ima pravo na ivot. U Republici Hrvatskoj nema smrtne kazne. Bioloka je injenica da se ve kod zaea radi o ljudskom biu i da je ve tada to ljudsko bie ivo. Oito je, dakle, da su ubijanja neroenog djeteta (od zaea pa nadalje, kao i oplodnja u epruveti) ne samo u suprotnosti s Bojim zakonom, nego i s Hrvatskim Ustavom! To su ve shvatili i u Kostariki. Tamo su neko vrijeme izvodili oplodnje u epruveti s ogranienjima navedenim u svojevrsnom Dekretu, ali su nakon toga, Odlukom Ustavnog Suda od 11. X 2000., potpuno zabranjene, bez izuzetka. Spominjem neke citate iz te Odluke: Ovaj Sud opisuje predmet analize tehnike oplodnje u epruveti u vezi s pravom na ivot i dostojanstvom ljudskog bia. Moramo zakljuiti da ove prakse jasno napadaju ljudski ivot i dostojanstvo. Prema stavu ovog Suda, nije dovoljno postaviti ogranienja kao to je to uinio Dekret, jer prakticiranje oplodnje u epruveti i tehnike prenoenja embrija, ak i s tim ogranienjima napadaju na ljudski ivot. Ovom Sudu je sasvim jasno da se za vrijeme izvoenja tehnike oplodnje u epruveti u majinu maternicu prenose embriji prethodno zaeti u laboratoriju, s punom svijeu onih koji to rade da veina embrija nee uspjeti izazvati trudnou. Glavni je prigovor ovog Suda da prakticiranje ove tehnike podrazumijeva gubitak embrija koji ne moe biti opravdan injenicom da je njezina svrha raanje ljudskog bia, davanje djeteta paru koji ga ni na koji drugi nain ne moe dobiti. Osnovna je stvar ovdje da su embriji ije se ivote najprije ostvarilo, a onda sprijeilo, zapravo ljudska bia i ustavni poredak ne doputa razlikovanje meu njima. S argumentom da se u prirodnom tijeku neki embriji ne usade, ili ak kada se usade, da se ne razviju do poroda, ne moemo se sloiti jednostavno zato to oplodnja u epruveti podrazumijeva prihvaeno, namjerno baratanje enskom i mukom spolnom stanicom, s ciljem pribavljanja novog ivota, a ova tehnika stvara situaciju u kojoj se unaprijed zna da ljudski ivot u veini sluajeva nema mogunost preivljavanja. Kao to je ovaj sud bio u stanju potvrditi, prakticirianje oplodnje u epruveti i prenoenja embrija gazi ljudski ivot. Bilo koje odstranjenje ili razaranje zaetog djeteta izvedeno namjerno ili zbog neprecizne tehnike, nije u skladu s ustavnim pravom.

67

S obzirom da tehnika sama u sebi oskvrnjuje pravo na ivot, moramo izrazito jasno naglasiti da ni budui zakon ne moe odobriti ovaj postupak. Iz ovih se citata moe vidjeti da su Ustavnom Sudu za zabranu oplodnje u epruveti bili dovoljni ve i razlozi koje je u svome Zakljuku spomenuo, pa nije govorio o raznim drugim neprihvatljivim aktivnostima koje se oko toga dogaaju, a koje spominju katoliki dokumenti, npr. pribavljanje spermatozoida nemoralnim nainom, postizavanje zaea bez branog odnosa itd. Oito je da bi onaj, tko bi glasao za oplodnje u epruveti, time glasao za masovna ubojstva neroene djece! A to se tie svih onih tisua ive djece po friiderima i drugih ve poginulih, pitam se da li ih se ponekad sjete njihova braa i sestre koji su se uspjeli roditi? Da li ih se sjete njihovi roditelji? Da djeca, koju ubijaju preko raznih postupaka vezanim za umjetne oplodnje, imaju teinu 20 ili 30 kg, kolika bi ve njihova groblja bila po Hrvatskoj! O kakvoj se to Lijepoj naoj moe govoriti iz perspektive desetaka, a izgleda ve i stotina tisua ovako zaete djece koja su ubijena ili iji su ivoti jo uvijek ugroeni ? Hrvatska je za takvu djecu okrutna i opasna drava koja se prema njima ponaa onako kako su se ponaali i neki drugi neljudski reimi prema zarobljenicima po logorima! U ljetu 2010. godine ginekolog iz Zagreba koji se ve godinama bavi grijesima umjetnih oplodnji,, za ije pokajanje se molim, na jednom internetskom portalu postavlja pitanje da li one koji se bave etikom vie ne zanima 12 tisua zamrznute neroene djece. Hrvatski radio je u vijestima prenio izjave ministra zdravstva Hrvatske o broju ive, smrznute djece po friiderima bolnica u Hrvatskoj, preostalih nakon oplodnje u epruveti, za koje se nitko ne brine. 9. rujna 2011. rekao je da ih u friiderima ima od 12 do 15 tisua, a 5. listopada je rekao da se radi o deset i pol tisua takve djece. Oito je da niti on sam nije znao koliko ih je tamo bilo, odnosno koliko ih jo uvijek ima. U travnju 2012, jedan ginekolog je na Hrvatskom katolikom radiju rekao da je uo da samo u jednoj od zagrebakih klinika gdje izvode grijehe umjetnih oplodnji, sada ima 18 tisua ive smrznute djece. Svaki e poteni ovjek rei da se ne smije ubiti ni takvu djecu, ali e rei jo i to da se na umjetni nain djecu ne smije zainjati! Tako je, eto, prodrlo u javnost da danas u Hrvatskoj ive u friiderima tisue smrznute djece. A koliko su ih tek ubili, a da ih nisu ni stavili u friider, ili pak nakon odleivanja! A sada, umjesto pokajanja, netko bi htio svu ovu tragediju jo i poveati. Cilj bogatih laboratorija i raznih nesavjesnih lobija diljem svijeta je domoi se jajnih stanica i spermatozoida to veeg broja ljudi iz to vie zemalja, kao i to veeg broja ve stvorene male djece. Da bi to postigli, trae pogotovo siromane zemlje sa specifinom politikom situacijom, vre utjecaje na donoenje dravnih zakona koji bi sve to podravali, a istovremeno se trude da bi neplodnost stanovnitva to vie porasla. Upravo zlouporabom elje za potomstvom, pokuavaju stvarati situaciju u kojoj bi im bilo lake dolaziti do spolnih stanica i do sitne djece s kojima e onda baratati. Postoji sve vea bojazan da paralelno s masovnim obesploivanjem stanovnitva, sile zla planski pokuavaju to vie provoditi zaea djece kroz laboratorije i raanje samo onih koji imaju svojstva koja naruioci ele, bilo preko dizajniranja genetskim ininjeringom, bilo odabirom samo nekih. Ostale bi oni hteli ubijati, upotrebljavati za farmaceutsku industriju ili za eksperimentiranje. Zapravo, to ve i sada u mnogim zemljama rade. Neplodnost kod stanovnitva poveavaju irenjem grijeha kontracepcije, sterilizacije i ubijanja neroenih.. U nekim zemljama su ve milijunima ena na prijevaru dali vakcinu protiv raanja. Neplodnost se sve vie dogaa i kao rezultat nemoralnog, tzv. seksualnog odgoja, kroz kojega ljudsku seksualnost pokuavaju odvojiti od braka, zaea i od raanja. Laganjem da je prezervativ zatita od spolno prenosivih bolesti, zapravo oekuju porast spolno prenosivih bolesti, pa tako i onih koji dovode do neplodnosti. Nema zemlje na svijetu gdje su reklamom prezervativa zaustavili ili smanjili postotak zaraenih HIV -om- AIDS-om,

68

Chlamydiom Trachomatis, Ureaplasmom Urealiticum i gonorejom to dovodi do zaepljenosti jajovoda i mukih kanala, HPV-om - uzronikom raka maternice ili bilo kojom drugom spolno prenosivom boleu. Svjetska su iskustva da u borbi protiv spolno prenosivih bolesti pomau tek odgoj za potivanje predbrane suzdranosti i svetosti braka, testiranje i lijeenje onih koji su se ve zarazili. Malo tko kod nas zna da su u SAD -u jo prije desetak godina, na dravni raun, poeli provoditi po kolama abstinence only programe u kojim a ne reklamiraju kontracepciju, nego samo potiu na predbranu suzdranost. U Ukrajini ve preko 20 godina sistematski i vrlo agresivno po kolama, javnim glasilima i na brojne druge naine reklamiraju prezervativ. Kao rezultat, kroz to vrijeme su postali vjerojatno najzaraenija zemlja HIV-om (AIDS-om) u Europi, ali i mnogim drugim bolestima. Danas tamo od tuberkuloze boluje pola milijuna stanovnika. Slubenih dravnih statistika o broju zaraenih B i C hepatitisima nema, ali sam od tamonjeg zdravstvenog osoblja uo da u onim dijelovima Ukraine gdje je stanje bolje, ovim hepatitisima je zaraeno 15- 17 % stanovnitva, a negdje ve i 40 %. Radi se o tome da se veina zaraznih bolesti prenosi ve i preko poljupca. U Hrvatskoj je stanje prilino bolje nego u Ukrajini zbog veeg postotka stanovnitva koje prima vjerski odgoj za potivanje predbrane suzdranosti i svetosti braka. A kako je u Zagrebu, gdje ve vie desetljea, kroz vrlo organizirane strukture, zloupotrebom kolstva, medicine i javnih glasila, viekratno ve od djetinjstva, pa kroz mladost i u odrasloj dobi, provode odgoj suprotnan stavovima Katolike i Pravoslavne Crkve i suprotan stavovima brojnih drugih vjerskih zajednica? Naruavanjem stida, poticajem na predbrane seksualne odnose, na upotrebu kontracepcijskih i abortivnih sredstava i postupaka, dolo se do katastrofalnih rezultata. Neu ovom prilikom spominjati sve negativne posljedice takvog odgoja, nego samo ono to sam upravo proitao na web portalu jedne parlamentarne stranke, da je u Zagrebu postotak neplodnih parova ve 28 %. Ako s takvim odgojem nastave u Zagrebu i dalje, stanje e biti jo i puno gore. Ne smijemo zaboraviti da su ivoti djece koja su sitna kao tokice, ugroeni ne samo preko postupaka vezanih uz umjetne oplodnje, nego i na neke druge naine. Do zaea i automatskog ubojstvenog uinka preko spreavanja usaivanja u maternicu, vrlo esto dolazi uz sve vrste tzv. "kontracepcijskih" tableta, uz hormonske flastere i razna hormonska postkoitalna sredstva. Na isti nain, ubojstveno djeluju i sve vrste spirala, bez obzira na vrstu, takoer i one koje sadre hormone ili bakar. Dijete kod svih tih sredstava pogine najee dok ena koja to upotrebljava, obino niti ne primijeti da je bila trudna, jer joj menstruacija niti ne izostane. Sva ova sredstva jako tete i zdravlju onih koji ih uzimaju. Nekoje ene zbog toga i umiru. Kod zaea je tijelo djeteta veliine 0,1 do 0,15 mm, a teina mu je otprilike 0,004 mg. Upravo na tu djecu se odnose Isusove rijei: Zaista, kaem vam, meni ste uinili koliko ste uinili jednome od ove moje najmanje brae (Mt 25,40). Ne smije se niti njih ubijati! Potujmo predbranu suzdranost, svetost braka, Boji dar plodnosti, dostojanstvo zaea, ivot i zdravlje svakog ovjeka, od trenutka zaea do prirodne smrti, kako nas ui Katolika crkva! Prouimo i prihvatimo njezina objanjenja o tome zato su nedoputeni kontracepcija, sterilizacija, umjetna oplodnja, ubijanje, predbrani i izvanbrani seksualni ivot, nemoralni odgoj i bilo koji drugi grijeh! Molimo se za pokajanje i obraenje grjenika! Grijeh nikada nije rjeenje! On samo donosi nove probleme. Uvijek postoji rjeenje bez grijeha. U sluaju opravdanih razloga izbjegavanja zaea, prihvaa se suzdranost u plodne dane. Plodno i neplodno vrijeme se danas moe jednostavno i pouzdano otkriti ak i u nepravilnim ciklusima uz pomo prirodne Billingsove ili simpto-termike metode. Tako se, na ekoloki i moralno prihvatljivi nain uva svoje i tue zdravlje i ivot. Spoznaje o plodnim i neplod nim danima ene mnogi iskoritavaju i za postizavanje zaea.

69

Naravno, seksualni ivot se ne smije provoditi prije niti izvan onog braka kojega blagoslovi dragi Bog i koji je nerazrjeiv do smrti jednoga od suprunika. Oito je da su se ljudi u dravnoj vlasti Hrvatske ponovno nali na ispitu i testu: da li e se opredijeliti za zlo ili za dobro. Molimo se dragome Bogu, koji je ovjeka i zamislio i stvorio, da svakoga, pa i one koji donose odluke na dravnoj razini, obasja svjetlom svoje istine, da tu istinu prihvatimo i po njoj ivimo!

Autor teksta: Dr. med. Antun Lisec, Vinogradska 32, HR - 34334 Kaptol, 21. travnja 2012. E-mail: antun.lisec@globalnet.hr; Mobitel: +385-91-571-2856

70