You are on page 1of 25

Visoka kola Koled zdravstvene njege Bijeljina

Studijski program farmacija

Preduzetnitvo u zdravstvu

T !"# !enadment u zdravstvu


$Seminarski rad%

Profesor#

Student# &adeda !aksimovi' (ndeks )roj# **+,-. Student# /asminka Srdi' (ndeks )roj# 0*,-.

Preduzetni1ki menadment 2 !enadment u zdravstvu $Seminarski rad%

Bijeljina3 novem)ar 4--.5

Preduzetni1ki menadment 2 !enadment u zdravstvu $Seminarski rad%

SADRAJ:
1. UVOD...........................................................................................................................................................4 2. DEFINICIJA MENADMENTA.............................................................................................................6 45*5 K6!P6& &T 78K6V69 &/"5555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555. 3. SPECIFINOSTI MENADMETNA U ZDRAVSTVU........................................................................9 :5*5 6P;T P76! & 8 <=7"VSTV85555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555*:545 <&">"/ P76! &" 8 <=7"VSTV85555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555*:5:5 SP ?(@(>&6ST( <"P6SA &(B 8 <=7"VSTV8 ( T7"&S@67!"?(/" &/(B6V 8A6C 5555555555555555555555555555555** :5D5 8KA/8> &/ ! =(?(&SK6C 6S6BA/" 8 T7"&S@67!(S"&( ! &"=E! &T555555555555555555555555555555555555555555*4 4. KOMUNIKACIONE MREE U ZDRAVSTVU..................................................................................15 D5*5 6P7"V="&6ST 8V6F &/" (?T T B&6A6C(/"555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555554* 5. RELACIJA IZME U ZAPOSLENI! U ZDRAVSTVU I FUNKCIONISANJA ZDRAVSTVENO" SISTEMA....................................................................................................................23 6. ZAKLJUAK...........................................................................................................................................24 #. LITERATURA..........................................................................................................................................25

Preduzetni1ki menadment 2 !enadment u zdravstvu $Seminarski rad%

1. UVOD
Informaciono i drutvo znanja baziraju na novim paradigmama razvoja, a osnovni stubovi su 5e: Vlada, Obrazovanje, Poslovanje, Zdravstvo i Demokratija !entar svi" #e# je pojedinac, gde se skupljaju, $uvaju i koriste razni podaci, od koji" su mnogi vezani za ljudsko zdravlje 5 %enad&ment u zdravstvu je proces kojim se planiraju, organizuju, usmeravaju, kontroliu i koordiniraju resursi i procedure, pomo'u koji" se zadovoljavaju potrebe i potra&nja za zdravstvenim i medicinskim uslugama ()zdravstvo je savremeni alat za ve'u produktivnost, istovremeno je i sutranji instrument za preformiranje sistema zdravstvene zatite i u isto vrijeme potuju'i multi)kulturnu, multi)jezi$nu i zdravstvenu zatitnu tradiciju (vrope *dravstveni menad&ment ima za cilj da u procesu pru&anja usluga ostvari zadatak, kao jedna celina, kako bi se zadovoljile potrebe korisnika zdravstvenog sistema + ovom radu je prikazan koncept elektronskog zdravstva i pravci razvoja zdravstvene i informati$ke svijesti i rad na razvijanju zdravstvenog prosvije'ivanja, a sve u cilju zatite i unaprije,enja zdravlja stanovnitva &epovoljno stanje u zdravstvu iznudilo je Gitno preduzimanje reformskiG zaGvata5 !enader u zdravstvu tre)a da $%&'()*'( razvijene komunikacijske3 koncepcijske3 analiti1ke i dijagnosti1ke sposo)nosti5 <dravstvena )'(+,-.%&- je po svojoj prirodi i specifi1nosti veoma intezivna3 trokovi poslovanja u okviru ove )'(+,-.%&-/ imaju tendenciju stalnog rasta3 a satisfakcija korisnika visoko korelira sa kvalitetom usluga5 P%&+'().'/0 nekoliko decenija dogodile su se mnoge zna1ajne $1%2'(.( u informacionoH komunikacionim teGnologijama $u upotre)u su ule faks maine3 mo)ilni telefoni3 satelitske antene3 sistemi sa glasovnim porukama3 ku'ni ra1unari% koji se povezuju sa poslovnim mreama i (nternetom5 7ezultat uske veze ra1unarske i komunikacione teGnologije danas su telekomunikacije3 tj5 elektronski prenos podataka sviG vrsta $od teksta3 grafike3 video3 zvuka3 preko razli1itiG komunikacioniG kanala kao to su javne telefonske mree3 privatne ka)lovske linije3 mikrotalasne linije3 satelitski $1/'(.%&%5 Tako se dolazi do telekomunikacioniG ili ra1unarskiG mrea5 Ve'ina ustanovaHpreduze'a postavila je svoje informati1ke resurse na mree3 a sve ve'i )(% poslovanja3 )ankarstva3 o)razovanja3 zdravstva o)avlja se preko mrea5 <ato 'emo opisati na koji na1in mree funkcioniu u zdravstvu5 8 uslovima razvijenog trita medicinskiG usluga3 od +(3,1, se zaGteva maksimalna odgovornost3 ali nadleni imaju o)avezu da im se prvo %4(54()( odgovaraju'e uslove za rad da )i od njiG uopte mogli da zaGtevaju odgovornost5 lektronsko zdravstvo $eHzdravstvo% i izgradnja njiGovog informacionog sistema $<(SHa% su u tom pogledu optimalno 1(6(.'(3 jer je poznato koliki je zna1aj efikasnog

Preduzetni1ki menadment 2 !enadment u zdravstvu $Seminarski rad%

pristupa medicinskoj dokumentaciji i najnovijoj nau1noHstru1noj literaturi za isGod +(7(.', i z)og toga su oni tema ovog rada5 C/+' rada je3 takoIe3 )io da se jasnije prou1i3 opie i sagleda uloga zaposleniG u zdravstvu u transformaciji zdravstvenog menadmenta5

Preduzetni1ki menadment 2 !enadment u zdravstvu $Seminarski rad%

2. DEFINICIJA MENADMENTA
U8(1(.'( da je do)ro upravljanje klju1 *&$'(0, svakog preduze'a3 kole3 razvojnog programa3 ili zdravstvene ustanove3 dovelo je do toga da se menadment kao o)last razvije $%&+().'/0 godina5 Po miljenju jednog od najuglednijiG svjetskiG teoreti1ara menadmenta J P5 =rukera $*K.K% pojava menadmenta u LL 8/'(3* je /52(./+, poloaj znanja do tada tretiranog kao ukras3 u realni kapital neke ekonomije5 Kori'enje velikog )roja principa3 kasnije nazvanog MmenadmentaM * poznato je 8(3%8/2, i razvijalo se paralelno sa ljudskim drutvom i proizvodnim odnosima5 Prve nau1ne teorije o rukovoIenju nastaju krajem prolog 8(3,5 @rederic N5 TaOlor $*.+PH*K*+% je pokreta1 Mnau1nog rukovoIenjaM i 1itavog pokreta zvanog3 tejlorizam5 6n je uo1io da se efikasniji radni rezultati mogu ostvariti3 kroz stru1nu selekciju3 o)uku radnika3 kontrolu procesa rada i sistem planiranja kao i sistem nagraIivanja5 Svojim )/'(+%2 MTGe Prinsiples of Scientific !enagementM3 $*K*:% J MPrincipi nau1nog rukovoIenjaM proirio je prakti1nu upotre)u rukovoIenja u vropi i "merici5 @rancuski industrijalac Benri @aOol $*.D*H*K4+% je prvi analizirao komponente rukovoIenja i ukazao da ono u se)i sadri planiranje3 organizovanje3 sistem nareIivanja3 koordinaciju i kontrolu5 6pti principi menadmenta koje je naveo ostali su .($1%2(.'(./ od njegovog prvog kapitalnog )(+, M6pta i industrijska upravaM $*K*P% i 1ine osnovu menadmenta u tzv5 klasi1noj koli5 PedesetiG godina prisutno je veliko interesovanje za prou1avanje motivacije3 a danas jo *8(3 je slogan Minvestiranje u ljudeM vode'i koncept za poznate kole marketinga $&uffield instituta3 !egatrend ?ompanO%5 8pravljanje $menadment% postaje veoma aktuelno poslednjiG decenija5 Sa enormnom koncentracijom kapitala3 sredstava za rad i radne snage u velikim ustanovama postaje sve prisutnije saznanje da je kvalitetno rukovoIenje od ogromne vanosti ne samo za ostvarenje zajedni1kiG ciljeva3 ve' i za sve aspekte savremenog ivota5 Kako je $%&+().'/0 decenija u zdravstvu dolo do intenzivnog razvoja teGnologije3 institucionalizacije medicine3 pojavili su se sli1ni pro)lemi5 TakoIe razvoj modela zdravstvene zatite od tzv5 regulativniG ka kompetitivnim i uklju1ivanje trita u zdravstvo $%&+().'/0 godina ima )rojne $%&+()/9( po zdravstvenu zatitu3 ali je jasno da se od rukovodilaca *2(&-% administriranja sve vie 5,0-(8, pravo poslovno upravljanje5 kspertna grupa S<6 je3 analiziraju'i raznovrsne pro)leme koji se javljaju u zdravstvu mnogiG zemalja3 zaklju1ila da svi napori da se unapredi organizacija3 strukture ili funkcionisanje zdravstvenog sistema postiu mali *&$(0 )ez efikasnog upravljanja $*K0D%5 Stoga se danas u zdravstvu kao i u ostalim sektorima govori o menadmentu.
*

R(7 menadment koja je preuzeta iz engleskog jezika $management% poti1e od italijanske 1(7/# !anegg$iare% J rukovati i latinske 1(7/# manus J ruka5 (ako3 jo *8(33 kod nas ne postoji saglasnost u pogledu zna1enja ovog pojma3 1ini se da je adekvatan termin u naem jeziku# rukovoIenje i u tom smislu se# u daljem tekstu3 ova 1(7 koristi5

Preduzetni1ki menadment 2 !enadment u zdravstvu $Seminarski rad%

M(.,):2(.- neki definiu kao nauku3 a neki kao 8(6-/.*5 6n je i jedno3 i drugo5 Kao i nauka on se )azira na teorijama i principima 1ija se ispravnost moe u praksi ispitati i dokazati i na znanju koje se moe nau1iti i prenositi5 !enadment je takoIe i 8(6-/.,3 jer postizanje eljenog rezultata3 ispunjavanje ciljeva3 5,0-(8, od rukovodioca mnoge 8(6-/.(3 zatim kreativnost3 mogu'nost kompromisa itd5 Budu'i da je teorija rukovoIenja mlada nauka3 jo *8(3 u ekspanziji postoji 1itav niz definicija5 Bez tendencije da se da prednost3 ovde 'e )iti navedene neke od definicija iz literature# R*3%8%;(.'( '( &3*$ sledeih ,3-/8.%&-/: *% otkrivanje3 razvijanje3 dizajniranje i ocenjivanje ciljeva organizacije i alternativniG politika koje vode ka ciljuQ 4% navoIenje organizacije na usvajanje politikeQ :% preispitivanje efektivnossti politikeQ D% iniciranje koraka ka $1%2(./ politike koja je neefikasna i neadekvatna5 H 7ukovoIenje kao nauka 1esto ima koncepte i metode koje poti1u iz starijiG disciplina# ekonomije3 poslovne administracije3 psiGologije3 sociologije i matematike5 $ ncOclopaedia Britanica3 *K.-%5 H 7ukovoIenje je jedna od tri funkcije u organizacionim sistemima $upravljanje3 rukovoIenje3 izvrenje% koja je nastala u vertikalnoj $%)(+/ rada sa gledita uloge u ostvarivanju ciljeva organizacionog sistema $Aeksikon marketinga3 *K003 Kosti' E53 *K..%5 H 7ukovoIenje je aktivnost koja3 putem planiranja3 koordinacije i kontrole3 *&2(1,8, aktivnosti kompanije i uspostavlja odnose izmeIu zaposleniG na razli1itim nivoima u organizaciji $Creen C5=53 *K.D%5 H 7ukovoIenje je drutveni3 sistematski3 proaktivan proces# uklju1uje meIuso)no )(+%8,.'( ljudi koji moraju da rade zajedno da )i proizvodili rezultate z)og kojiG organizacija postoji# 1*3%8%)(<( odluke su sukcesivne3 pravovremene3 $1/2(.+'/8( i metodi1ne3 jer o)uGvataju organizaciju u njenom totalitetuQ rukovoIenje je3 k cilju orijentisano ponaanje3 -(2(+'(.% na onome to se o1ekuje3 a ne reakcija na ono to se ve' dogodilo5 $"dizes (53 *K.K%5 H 7ukovoIenje je stvaranje i odravanje sredine u kojoj pojedinci3 1,)(</ u grupama3 mogu da ispune zadate ciljeve3 a o)uGvata# planiranje3 organizaciju3 kadrovsku politiku3 voIstvo i kontrolu $Koontz B53 *K.P%5 8 istraivanju smo se %$1()(+/+/ za $%&+().'* definiciju3 a o)zirom da se u literaturi 1esto citira i pri tome 8(1.% prikazuje sutinu pojma rukovoIenja $!arriner "5 *K.D53 ?oGen *K..3 Barrison S5 *K.K5 i drugi%5

Preduzetni1ki menadment 2 !enadment u zdravstvu $Seminarski rad%

45*5 K6!P6& &T 78K6V69 &/"

!enadment kao jedan kompleksan proces ima svoje osnovne komponente# planiranje3 organizaciju3 oda)ir kadrova3 voIstvo i kontrolu5 <adatak *&$(6.%= menadera je da %4(54()/ usklaIenost sviG oviG komponenti5 U&$(6.%&- ostaliG komponenti zavisi od planiranja5 Planiranje3 pored 81(2(.&3( determinante3 $kratkoro1ni3 dugoro1ni3 srednjoro1ni%3 po /58(&./2 literaturnim podacima u se)i sadri korporativne planove $koji o)uGvataju razvoj preduze'a na dui period%3 strateke $koji su srednjoro1ni i odnose se na uvoIenje promena%3 1*3%8%)(<( $koji u se)i pretpostavljaju korake za %&-8,1(.'( stratekiG% operativne $koji u se)i sadre uo)i1ajene aktivnosti ustanove% i finansijske $koji u se)i odreIuju opremu i sredstva za postizanje ciljeva%5 =onoenje odluka je uo)i1ajeni rezultat samog planiranja i u se)i sadri selekciju naj)olje alternative koja vodi ostvarenju zadataka5 Organizacija kao komponenta rukovoIenja o)ez)eIuje odgovaraju'u $%)(+* rada kao i 1,&$%)(+* opreme5 6rganizacijom se u ustanovama uspostavlja Mefikasan sistem radaM posmatran kroz prizmu ekonomskiG rezultata poslova3 a koordinacija se odnosi na %4(54(;/8,.'( uslova u kojima se sve aktivnosti unutar preduze'a odvijaju kroz jednostavne korake5 Kadrovi i kadrovska politika 1ine tre'u komponentu i ona se odnosi isklju1ivo na ljudske resurse5 6vo se prvenstveno odnosi na identifikovanje neposredniG potre)a ustanove3 pronalaenja i iz)ora kandidata3 njiGove o)uke3 *.,$1(;/8,.',3 $1(2(6-,.', itd5 Vostvo tj5 liderstvo u se)i $%)1,5*2(8, proces uticaja na zaposlene3 tako da se oni maksimalno zalau da rade'i zajedno dostignu grupne ciljeve $Kontz *K.-%5 <a do)ro voIstvo )itno je poznavanje i kori'enje motivacioniG modela jer to pove'ava zainteresovanost zaposleniG3 smanjenje intervencije rukovodioca3 )roj potre)niG rukovode'iG kadrova3 to $%&+()/7.% vodi smanjenju trokova5 Pri ovome je vana i struktura nagraIivanja koja u se)i ne o)uGvata samo materijalnu naknadu ve' i status i priznanje5 U&$(6.% komuniciranje je preduslov do)rog liderstva5 &a )azi komunikacije se razvijaju ljudski odnosi5 >esto se z)og nedostatka sposo)nosti komunikacije sa razli1itim drutvenim strukturama pojavljuju velike teko'e u ostvarivanju lidertstva5 Kontrola je )itan podsistem sviG komponenti rukovoIenja5 6na mora da )ude razumna3 ekonomi1na i da vodi ka korektivnoj akciji5 <adovoljavaju'i standardi koji se koriste u procesu kontrole moraju )iti relevantni3 merljivi i realisti1ni5 8 literaturi se navode najraznovrsnije metode kontrole# vizuelna3 automatska3 kontrola izuzetaka3 kontrola pomo'u motivacije3 )udetska kontrola3 dnevne karte3 Cantove mape3 mrena analiza3 upotre)a ra1unara5

>

Preduzetni1ki menadment 2 !enadment u zdravstvu $Seminarski rad%

&eki savremeni autori $Bre)inian i /oOce *K.P3 Cold !5 *KK-% pose)no isti1u kontrole u 81(2( velikiG ekonomskiG kriza5 Kontrola je nemogu'a )ez planiranja3 a planiranje )esmisleno )ez odreIenog stepena kontrole5 Planiranje i kontrola postaju veoma povezani pa iG teoreti1ari marketinga smatraju za jednu kom)inovanu aktivnost5 Budu'i da kontrolni sistem %4(54(;*'( signal za korekciju promaaja3 do)ra kontrola )i &$1(7/+, MpropadanjeM mnogiG dugoro1niG stratekiG planova3 to je tipi1an pro)lem manje razvijeniG zemalja5

3. SPECIFINOSTI MENADMETNA U ZDRAVSTVU

!eIu stru1njacima se smatra da su zdravstvene ustanove najkompleksnije za upravljanje5 Koordinacija rada stru1njaka razli1itiG profila sa razli1itim 8(6-/.,2,3 razli1itim statusom3 razli1itim pogledima na &8(-3 razli1itim percepcijama ta tre)a da se uradi3 nalazi se u samom sreditu zadatka5 P%&+().'/0 decenija zdravstveni sistem se suo1ava sa rapidnim porastom kvantitativniG i kvalitativniG 5,0-(8, u %4(54(;/8,.'* zdravstvene zatite3 tako da efikasno rukovoIenje zdravstvenim ustanovama postaje centralna potre)a razvijeniG i nerazvijeniG zemalja5 Sve komponente rukovoIenja i njiGovi meIuodnosi prisutni su i u zdravstvenim ustanovama3 meIutim nisu potpuno analogni rukovoIenju u drugim privrednim i neprivrednim o)lastima5 Crupa istraiva1a $7adna grupa S<6 *K0D3 Kovner 75"5 *K0. "llen =5 *K.+5 =okni'HStefanovi' =5 *K..% koja se )avi rukovoIenjem u zdravstvu isti1e da se &+()(<( 1injenice moraju uzeti u o)zir# *% mnoge relacije izmeIu komponenti rukovoIenja u zdravstvu ne mogu )iti *.,$1() sigurno poznate3 pa se analiziraju sa manjom ili ve'om 8(1%8,-.%<%2Q 4% veoma je teko i,ili opasno da se rezultati istraivanja ili prakti1niG aktivnosti ponavljaju iz jedne u drugu situacijuQ :% zdravstveni sistem se ne )azira na proizvodima ve' na uslugama koje se pruaju ljudima to 5,0-(8, kontinuiranu edukaciju u svim o)lastima medicine i srodnim granamaQ D% zdravstvene ustanove ne proizvode MzdravljeM3 ali ono je indirektni MautputM sviG njiGoviG aktivnosti koji je teko 81().%8,-/ pa i 2(1/-/3 uz istovremeno postojanje mnotva ciljeva i kriterijumaQ

Preduzetni1ki menadment 2 !enadment u zdravstvu $Seminarski rad%

+% izmeIu planiranja3 odluke i isGoda u zdravstvu je dug period3 pa je neizvesnost pri donoenju odluka znatno ve'aQ P% rukovode'i kadrovi su sastavljeni od razli1itiG profesija3 1esto nezdravstveniG3 )udu'i da su neke zdravstvene ustanove $)olni1ki podsistem3 na $1/2(1% vrlo kompleksne i 5,0-(8,'* ire timove stru1njaka5 Pored ovoga3 sami zdravstveni radnici 1esto su imali izgovore da se3 i pored potre)e3 ne uklju1uju u o)avljanje rukovode'iG aktivnostiQ 0% rukovoIenje zdravstvenim ustanovama je tipi1no po irokom uklju1ivanju javnosti3 po dravnoj i politi1koj intervenciji3 uz stalni pritisak da se odri $i pove'a% kvalitet zatite uz stagniranje $i pad% trokova3 to je zaista konfliktna situacijaQ i .% za zdravstveni sistem3 pa i podsistem rukovoIenja3 neopGodna je permanentna koordinacija mnogiG nau1niG3 privredniG i neprivredniG sektora drutva5 7ukovoIenje u zdravstvu je proces koji osigurava da zdravstvena slu)a na naj)olji na1in koristi sve raspoloive resurse za dostizanje najvanijeg cilja J o1uvanja i po)oljanja zdravstvenog statusa zajednice $PeacG A53 *KK-%5

:5*5 6pte $1%2(.( u zdravstvu


7eforme u zdravstvu su postale &8(-&3/ fenomen u $%&+().'/0 dvadeset godina pretGodnog 8(3,5 Socioekonomske $1%2(.( na glo)alnom nivou3 uticaj medija3 pristup informacijama3 kao i opta svest ljudi su samo neki od 1inilaca koji su imali i imaju zna1ajnog *)(+, u menjanju slike o ulozi zdravstva3 odlu1ivanju3 kao i na1inu kori'enja zdravstveniG usluga5 U&+() niza faktora3 a $1( svega z)og sve u1estalije potre)e za po)oljanjem kvaliteta usluga3 ali i rezultata3 zdravstvo i pruaoci zdravstveniG usluga postaju &8(&./ neopGodnosti uvoIenja korenitiG $1%2(.,5 /edan od klju1niG sredstava za sprovoIenje reformi svakako je menadment3 a sam menadment3 prema 1(7/2, =ruckera postaje nova socijalna funkcija irom &8(-,R5 ;ira definicija )i opisala menadment kao znanje prakti1no3 stru1no3 univerzalno3 nau1no koje se $1/2(.'*'( u procesu planiranja3 organizovanja3 voIenja i kontrole3 s ciljem postizanja efektivnosti $raditi prave stvariR% i efikasnosti $stvari raditi na pravi na1inR% organizacije5

:545 <na1aj promena u zdravstvu


<dravstvo3 kao jedna od najosetljivijiG )(+,-.%&-/ ljudskog drutva3 *8(3 je imalo i socijalnu funkciju3 pa zna1ajne $1%2(.( u takvoj o)lasti imaju ire implikacije na drutvo u 9(+/./5 =ok u nekim drugim o)lastima ljudskog )(+%8,.', tranzicioni period tokom sprovoIenja reformi moe prote'i tiGo3 $%&-($(./2 uvoIenjem sistematskiG $1%2(.,3 u zdravstvu je situacija daleko kompleksnija5 Postoji vie faktora koji uti1u na to J $1( svega sloenost zdravstveniG sistema u gotovo svim drutvima3 manje ili vie razvijenim3 kao i pose)no mesto zdravstva kao )(+,-.%&-/5 <dravstvene organizacije se danas suo1avaju sa snanim pritiskom za $1%2(.,2, i to sutinskim5 Teko je doneti

1?

Preduzetni1ki menadment 2 !enadment u zdravstvu $Seminarski rad%

prave strateke odluke3 jer one u se)i *8(3 nose potencijalni rizik5 !nogi ljudi $1%2(.( doivljavaju kao $1(-.'* i tee da im se odupru5 StraGuju za svoje poslove ili su za)rinuti da njiGovi kvaliteti ne'e )iti dovoljni za nove zadatke koji se pred njiG postavljaju5 6se'anje nesigurnosti postaje snanije3 a $%8(1(.'( u menadment se gu)i3 pogotovu u organizacijama koje su pretrpele otputanja radne snage *&+() reorganizacije5 ( pored zna1ajniG napora3 mnoge zemlje3 i razvijene i manje razvijene jo *8(3 ne mogu da naIu odgovaraju'a 1(6(.', za pro)leme kao to su# H &aj)olji na1in pruanja visokokvalitetniG usluga u zdravstvu5 H 6dgovaraju'e regulative vezane za isporu1ioce zdravstveniG usluga5 H 6ptimalnu ravnoteu izmeIu u1e'a privatnog i javnog sektora u finansiranju i organizovanju zdravstvene slu)e5 H 8klju1enje konzumenata i graIana uopte u odreIivanju prioriteta u zdravstvenoj slu)i uz o)ez)eIenje da opti interesi nisu ugroeni zarad individualniG5

:5:5 Specifi1nosti zaposleniG u zdravstvu i transformacija njiGove uloge


<aposleni u zdravstvu su $%)(+'(./ u vie razli1itiG grupacija# menaderi3 +(3,1/ i stomatolozi3 medicinsko oso)lje3 ne medicinsko oso)lje3 profesionalci razniG struka povezaniG na ovaj ili onaj na1in sa zdravstvom5 Svi su oni predstavljeni razli1itim profesionalnim asocijacijama sa manje ili vie razli1itim ciljevima i pogledima na to ta predstavlja efikasno zdravstvo i efektivnu zdravstvenu slu)u5 7azli1iti pogledi stvaraju tenzije3 pa i suko)e3 kako izmeIu razli1itiG profesionalniG grupa tako i unutar istiG grupacija $recimo kod klini1kiG lekara i stomatologa su to grupe ili frakcije sa1injene od istiG ili sli1niG specijalista%5 8 zdravstvenom sistemu je *8(3 postojala ravnotea snaga razli1itiG faktora koji su teili prevalenciji# H =oktori3 u ulozi nosioca zdravstvene .(=(3 sa privilegovanom klini1kom autonomijom3 kao naru1ioci i korisnici resursaQ H M(.,):(1/ $i 8pravni 6d)or u 1ije ime odlu1uju% kao upravlja1ko -(+% i )(% organizacije koji donosi odlukeQ H &aru1ioci usluga3 kao fondovi zdravstvenog osiguranja i osiguravaju'a drutvaQ H !inistarstvo <dravlja kao regulator zdravstvene politikeQ H Pacijenti $kao korisnici i naru1ioci zdravstveniG usluga%5 (pak3 glavno teite sviG istraivanja vezaniG za ljudske resurse u zdravstvu je )ilo uglavnom fokusirano na relaciju )8( glavne grupacije i odnos snaga meIu njima# +(3,1/ i

11

Preduzetni1ki menadment 2 !enadment u zdravstvu $Seminarski rad%

stomatolozi sa jedne3 i menaderi sa druge strane5 !edicinski stru1njaci3 $1( svega doktori3 su dugi niz godina 1inili elitnu grupu donosioca odluka u svim zdravstvenim sistemima i uivali najve'e pogodnosti iz svog ustanovljenog odnosa sa dravom3 presti i slo)odu da praktikuju u okviru zadatog )udeta5 &isu )ili spremni da priznaju legitimnost ostaliG3 neHmedicinskiGR profesija ili su iG smatrali podreIenim medicini5 Poloaj +(3,1, i stomatologa se $%&+().'/0 godina menja J njiGov rad je sve vie izloen sudu javnosti i pritiscima )ez cilja da se ograni1i njiGova slo)oda )(+%8,.',5 &jiGove pogreke3 loe dijagnoze pa 1ak i nekompetentnost sve 1e'e )ivaju predmet osude medija5 !edicinski profesionalci smatraju da menadment3 menaderi i direktori izvrniG od)ora ele da preuzmu od njiG pozicije na njiGovom neprikosnovenom terenuR3 1ime )i oni $+(3,1/ i stomatolozi% izgu)ili slo)odu u odlu1ivanju na1ina poslovanja i klini1ke prakse5 Postojao je i straG da menaderi mogu da iG istisnu iz procesa donoenja odluka i3 konsekventno ignoriu medicinsko miljenje i &,8(-(5 U8(3 je vladao stav da je zdravstvo pose)na i specijalna )(+,-.%&-3 1ije oso)enosti nisu za menaderski ili komercijalni pristup5 ti1ke 81().%&-/3 smatra se3 ne tre)a da )udu uprljaneR preduzetni1kim mentalitetom5 Termini kao to su# konzument3 marketing3 odnosi s javno'u ili godinji /58(6-,' smatraju se kao dokaz da su se 81().%&-/ zdravstvene slu)e pretvorile od GumaniG 81().%&-/ u komercijalne5 <a menadere3 s druge strane3 jako je vaan faktor *2(6.%&-/ u saradnji sa drugima3 timski rad u cilju postizanja )oljiG ukupniG rezultata5 Savremeni menaderi su u stanju da usvoje strateki pristup zasnovan na dokazima iz istraivanja H menadment na osnovu dokaza $evidenceH)ased management%3 da 1,5*2('* zdravstveno stanje populacije i *&$(6.% se nose sa kompleksnom analizom faktora koji odreIuju zdravlje u okviru sloeniG politi1kiG i ekonomskiG uslova3 kao i da vode zdravstvenu slu)u i za vreme trajanja njene transformacije5 &aravno3 slika nije crnoH4(+,Q mnogi iz medicinske profesije imaju konstruktivan i otvoren pristup menadmentu3 a s druge strane mnogi menaderi potuju pozicije i profesionalnost +(3,1, i stomatologa5 6stalo medicinsko oso)lje3 kao medicinske i stomatoloke sestre i teGni1ari3 su )ili relativno izvan glavnog fokusa $1%2(.,5 (pak3 i u tim profesijama dolazi do restruktuiranja3 tako da od poloaja doktorskiG pomo'nica3 njiGov posao se sve vie sagledava kao odvojen i komplementaran +(3,1&3%2 i stomatolokom5 6sim medicinskog kadra i nemedicinsko oso)lje $1ista1ice3 radnici u kuGinjama3 administrativni radnici zaposleni u dravnim zdravstvenim ustanovama% $%)+(:( restruktuiranju profesija3 gde se njiGove usluge sistemom franiza organizuju kao usluge privatnog sektora3 to jest spoljniG saradnika3 sa ostavljanjem samo vrlo malog )roja zaposleniG na odravanju postoje'iG kapaciteta5

:5D5 8klju1enje medicinskog oso)lja u transformisani menadment


8 novom pristupu menadmentu ljudskiG resursa tei se ve'em angaovanju stomatologa i +(3,1,3 njiGoviG medicinskiG sestara i teGni1ara3 fokusiranjem na merljiva po)oljanja u zdravstvenoj zatiti kroz )olje iskori'enje resursaR5 !edicinsko oso)lje tre)a da )ude informisano na precizan i koristan na1in o svojoj praksi i trokovima usluga u poreIenju sa drugim kolegama u istoj organizaciji $)olnici3 klinici%3 optini ili regionu5 (nformacija tre)a i vertikalno i Gorizontalno da )ude transparentna kako )i se omogu'io

12

Preduzetni1ki menadment 2 !enadment u zdravstvu $Seminarski rad%

konstantan monitoring u smislu smanjenja greaka i3 konsekventno3 smanjenje trokova pruanja zdravstveniG usluga5 Pravilna menaderska informacija je od )itnog zna1aja da )i se3 $1( svega /54(=+( velike greke3 smanjile tenzije i sGvatilo da pove'anje kontrole ne zna1i i gu)itak autonomije i slo)ode medicinske struke5 Kao glavni razlozi za angaovanja ve'eg )roja +(3,1, i stomatologa u savremenom menadmentu navode se &+()(</# H Potre)a za smanjenjem trokova i utedama3 smanjenjem prekora1enja )udetaQ H Potre)a za asistiranjem +(3,1, i stomatologa u finansijskim pro)lemima zdravstvene ustanove3 naro1ito tamo =)( resusrsi ne odgovaraju 5,0-(8/2,5 TakoIe3 uvoIenjem menadmenta u klini1ku praksu3 stomatolozi3 +(3,1/ i drugo medicinsko oso)lje se edukuje u praksi menadmenta i metodama i alatima kao to su# H =ecentralizacija i delegiranjeQ H 8savravanje u radu sa informativnim sistemimaQ H 7uenje ili omekavanjeR )arijera unutar profesionalne GijerarGijeQ H Po)oljanje kvaliteta klini1kiG uslugaQ H Smanjenje visokiG trokova zdravstveniG uslugaQ H Timski rad u grupi radi otvorenog3 kriti1kog %9(.'/8,.', klini1kog rada i rezultata5 <na1ajan *)(% edukacije sGva'en je meIu teoreti1arima menadmenta u zdravstvu vrlo rano3 $1( svega z)og potre)e da se jaz meIu polarizovanim stranama premosti5 !edicinsko oso)lje3 a $1( svega +(3,1/ i stomatolozi nisu )ili mnogo zainteresovani za menaderske pozicije to z)og# H &edostatka treninga3 sposo)nosti i 8(6-/.( u menadmentu3 H &edostatka odgovaraju'e finansijske nagrade za )avljenje menadmentom3 H Surevnjivosti kolega kako prema onima angaovanim puno radno 81(2( kao pre)ezima na drugu stranuR3 tako i prema onima koji rade pola radnog vremena z)og teko'a u usklaIivanju )8('* razliitiG funkcija5 Strategijom uklju1enja medicinskog oso)lja u transformisani menadment menaderske odluke se decentralizuju i delegiraju lekarima3 stvaraju'i tako klini1areH menadere5R !eslin3 5!53 AemieuSH?Garles3 A5 i NortleO3 /5 u svom istraivanju iz *KK05 definiu klini1areHmenadere kao oso)e $uglavnom je to medicinsko oso)lje H +(3,1/ i medicinske sestre% kojima je dat autoritet od strane zdravstvene institucije da donose menaderske odluke u vezi sa )udetom3 oso)ljem $ljudskim resursima% i ostalim institucionalnim resursimaR5

13

Preduzetni1ki menadment 2 !enadment u zdravstvu $Seminarski rad%

Kljuno pitanje je: kako da se medicinski radnici najbolje ukljue u bavljenje menadmentom u zdravstvu? Prva faza uklju1enja stomatologa i +(3,1, u menadment je o)i1no na mikro nivou J delegira im se o)aveza recimo rukovoIenja )udetom u okviru njiGovog %)(+'(.', ili specijalnosti5 6no to doktori tre)a da priGvate je da su takve inicijative zato da postanu odgovorniji +(3,1/3a ne potez ka njiGovom pretvaranju u finansijske menadere5 &a srednjem, mezo nivou3 kao direktori %)(+'(.', ili )olnice3 stomatolozi i +(3,1/ preuzimaju iri stav ka menadmentu resursa za koje su zadueni3 a od srednjeg ka viem nivou3 kao klini1ki direktori ili direktori regionalniG centara oni fakti1ki postaju generalni menaderi5 &a visokom nivou3 nivou strategijskog menadmenta3 doktori se o)i1no susre'u sa dilemom# da li potpuno pre'i na drugu stranuR i napustiti kompletno klini1ku praksu ili nastaviti da )alansirajuR svoje o)aveze i u klini1koj i menaderskoj struci5 L(3,1/ i stomatolozi koji sve vie )ivaju uvu1eniR u menadment3 moraju da posmatraju pro)leme u irem kontekstu3 a ne samo trenutnu patologiju ispred se)e5 Klasi1ne )arijere izmeIu donedavno suprostavljeniG profesija postaju mekeR3 transparentne3 i mnogi sve vie priGvataju menaderske funkcije5 Ve'ina stomatologa i +(3,1, koji rade u zdravstvenim ustanovama $klinike3 )olnice3 da ne pominjemo one koji rade u privatnim ordinacijamaT% neizostavno )ivaju uklju1eni u menadment oso)lja3 %)(+'(.', i resursa5 8loeni napor na po)oljanju menadmenta stomatolokiG i medicinskiG usluga3 )ilo u kontekstu uteda kroz pove'anje efektivnosti ili u smislu generisanja ve'iG priGoda u 9(+/./3 za $%&+()/9* tre)a da ima primanje ve'iG zarada na organizacionoj jedinici3 kao $%&+()/9* pravilnog upravljanja resursima3 a ne da sredstva nestanu u centralnim fondovima zdravstvene ustanove5

14

Preduzetni1ki menadment 2 !enadment u zdravstvu $Seminarski rad%

4. KOMUNIKACIONE MREE U ZDRAVSTVU

8 koncepcijama klasi1ne teorije komunikacija $komuniciranje3 cirkulacija informacija%3 $%)1,5*2(8,+% se kao normalno prisutan proces3 =)( samo tre)a sprovoditi propisana projektovana 1(6(.',5 Prou1avanja u novije 81(2( su stvorila uslove za nove i kvalitetnije pristupe5 6snovni model komuniciranja sa1injavaju su)jekt koji predaje $i prima% informacije3 kroz komunikacioni kanal3 su)jektu koji je prima $i predaje%5 To zna1i da informacije mogu )iti '().%&2(1.( i )8%&2(1.(5 Su)jekt je 1ovekHpojedinac koji u svoje ime3 ili kao personifikacija organizacione jedinice stupa u komunikacione odnose sa drugim su)jektima5 8 dananje 81(2( sve je ve'a mogu'nost da )ude uspostavljena komunikacija i na relaciji 7%8(3 J maina5 8 ostvarivanju komuniciranja kroz komunikacioni kanal3 koristi se medij5 Komunikacioni medij3 je )ilo koje prirodno ili 8(6-,73% 1(6(.'(3 koje je podo)no za prenos informacija izmeIu dva su)jekta3 koja su sGodno performansama tog medija sna)devena odgovaraju'im ureIajima za predaju3 odnosno prijem informacija5

Slika 1. Prikaz raunarsko-komunikacione mree u zdravstvu

15

Preduzetni1ki menadment 2 !enadment u zdravstvu $Seminarski rad%

Prema svojstvima komunikacionog medija postoje dve vrste# H jednosmerni $prenos informacija u jednom &2(1*% kao radio i TV3 H dvosmerni $prenos informacija u dva &2(1,%3 kao telefon5 J().%&2(1.% komuniciranje je kvalitetnije samo u pogledu )rzine prenosa informacije i manjem angaovanju komunikacionog medija5 Brzina implementacije promena 5,0-(8, dalje3 razvijenu komunikacijsku infrastrukturu3 sredstva moderniG telekomunikacija3 internet galaksije555 ali potre)uje i izgradnju modela istraivanja3 kreiranog tako da se nalazi sa razniG trita mogu *$%1(;/8,-/5 6vim se podsti1e ekvivalentnost kategorija3 konstrukcija3 lingvisti1ka i metri1ka ekvivalntnost 2(1./0 instrumenata i ekvivalentnost uzroka i procedura prikupljanja podataka5 TakoIe se eliminie neekvivalentnost3 koja je u stvari rezultat slo)odne interpretacije nalaza istraivanja5 8 mnogim industrijalizovanim zemljama na raspolaganju je o)ilje informacija3 od demografskiG preko industrijskiG pa do /58(6-,', o politi1kim kampanjama3 preliminarnim iz)ornim rezultatima3 ekonomskim pokazateljima razniG sadraja i vrsta5 (nternet je svojom interaktivno'u doneo zna1ajne $1%2(.( u &@(1/ masovniG komunikacija i omogu'io korisnicima u zdravstvu )8%&2(1./ tok komuniciranja u saj)er prostoru5 &ajzna1ajniji vid elektronske komunikacije je eHmail3 a njegova upotre)a predstavlja danas osnovicu komunikacije5 Okvir koji e se koristiti u savremenom zdravstvu, u razvoju standardnog modela bolnike organizacije i menadmenta moe se opisati kao proces kroz sledee faze: H (dentifikovanje zadatka menadmenta3 H !apiranje postoje'e organizacione i menadment strukture3 H Crupisanje )olni1kiG usluga3 H 6rganizovanje klini1kiG specijalizovaniG usluga3 H 6dreIivanje nivoa menadmenta3 H =etaljno odreIivanje uloga u menadmentu3 H 6smiljavanje nove strukture3 H "lociranje trokova3 oso)lja i aktivnosti3 H 6dreIivanje )udu'e organizacije3 H (mplementacija nove strukture3 H (zrada upitnika5

16

Preduzetni1ki menadment 2 !enadment u zdravstvu $Seminarski rad%

()zdravstvo se moe definisati kao sistem koji predstavlja dopunu tradicionalnom sistemu pruanja zdravstveniG usluga koji eliminie papir kao medijum i omogu'ava da se svi podaci o pacijentu i njegovom zdravstvenom statusu 4(+(:( u elektronskoj formi i da im se )rzo i efikasno pristupa putem ra1unarske mree H (nterneta5 P1/2(.%2 ovog sistema distanca je prevaziIena5 Trokovi vezani za prostor i 81(2( su svedeni na minimum3 a to je u ovoj o)lasti pruanja usluga od krucijalnog zna1aja5

Slika 2. Uslovi koje treba obezbediti za e-zdravstvo Koncepcija razvoja drutva $informati1ko drutvo J (nformation SocietO H (S% je naro1ito revolucionarno razdo)lje u ukupnom nau1noteGnolokom progresu3 od zna1aja za razvoj zdravstva5 S'()/6-( projekta vropskog informati1kog drutva je u Brusselsu $Belgija%3 a dostupan je na Ne) sajtu# Gttp#,,ec5europa5eu,informationUsocietO,5 n!ormatiko dru"tvo su obiljeila dva pravca: H razvoj mikroprocesorske teGnologije3 nanoteGnologija3 mikrora1unara3 maina upravljaniG ra1unarom3 fleksi)ilniG i inteligentniG proizvodniG sistema $@!S i (!S% i ro)ota i H razvoj noviG nematerijalniG teGnologija3 odnosno savremeno upravljanje $menadment% svim aktivnostima relevantnim za *&$(6.* proizvodnju

1#

Preduzetni1ki menadment 2 !enadment u zdravstvu $Seminarski rad%

Koncepcija razvoja drutva $drutvo znanja H KnoVledge SocietO% ) nau1noH teGnolokog progresa3 *&2'(1(., ka drutvu znanja u &1()/6-( z)ivanja stavlja li1nost i njegovo znanje uz $1/2'(.* nau1noHinformacioniG teGnologija3 naro1ito informacionoH ekspertniG sistema $Informatic)E-pert S.stems J ( S%3 ra1unarskiG mrea i (nterneta5 =rutvo znanja ima danas nove pristupe sa vie aspekata# znanja3 proizvoda3 kvaliteta3 teGnologija3 informacionoHekspertniG sistema3 vremena3 prostora i sl5 =osta 1esto termin Mdrutvo znanjaM $ no/ledge Societ. H KS% nosi naziv Mdrutvo zasnovano na znanjuM $ no/ledge)!ased Societ. H KBS% i u vropskoj zajednici predstavlja najnoviju vropsku inicijativu3 kojom upravlja vropska komisija $ ?%5 6snovne komponente nove koncepcije razvoja drutva3 tj5 Mdrutva znanja u zdravstvu# su informacije3 praksa3 komunikacija i znanje3 direktno povezane sa upravljanjem kvaliteta zdravstveniG usluga i upravljanjem 4(54'().%6<* i zdravljem na radu5 8 drutvu znanja dominiraju o)lasti# )aza znanja $ no/ledge !ase 0 KB%3 upravljanje znanjem $ no/ledge "anagement 0 K!%3 sistemi )azirani na znanju $ no/ledge !ased S.stems 0 KBS%3 inenjering znanja $ no/ledge Engineering 0 K %3 inenjering drutva znanja $Engineering no/ledge Societ. 0 KS%3 eH drutvo $e)1ociet.%3 eHnauka $e)1cience%3 eHzdravstvo $e)2ealt"%3 eHvlada $e) 3overnment%3 eHekonomija $e)(conom.%3 eHknjige $e)4ooks%3 internet teGnologije3 mikro i nanoHnauka i teGnologija $micro and nano 1cience and 5ec"nolog.%3 8(6-,73, inteligencija u svim vrstama teGnologija3 produ)ljivanje fundamentalniG znanja3 inovacije i inovacione teGnologije3 kvalitet i zatita ivotne sredine5 7a1unarska mrea je sistem koji se sastoji od skupa ra1unarskiG GardverskiG komponenti3 meIuso)no povezaniG komunikacionom opremom $opremom za povezivanje% preko komunikacionog kanala3 i &.,4)'(8(. odgovaraju'im softverom kojim se ostvaruje kontrola funkcionisanja sistema tako da je omogu'en $1/'(.%& podataka razli1itiG tipova3 kao i zajedni1ko kori'enje nekog ureIaja5 6snovni tipovi ra1unarskiG mrea su lokalne mree $Aocal "rea &etVorks3 A"&%3 koje povezuju *1(;,'( na relativno malim udaljenostima i glo)alne mree $Nide "rea &etVorks3 N"&%3 koje pokrivaju ire geografsko podru1je5 Aokalne ra1unarske mree $A"&% povezuju osnovne komponente ra1unarske mree u okviru ograni1enog prostora3 npr5 jedne firme5 Svaki ureIaj u mrei ima mrenu karticu preko koje se priklju1uje na mreu5 Clo)alne ra1unarske mree mogu da koriste razli1ite komunikacione kanale3 kao to su telefonske linije i )ei1ni prenos5 Pored oviG3 postoji i tip gradske mree $!etropolitan "rea &etVorks3 !"&% koji koristi specifi1ne teGnologije5 7a1unarski resursi $procesori3 memorija3 softver% u mrei mogu da )udu 1,&$%1(;(./ na razli1ite na1ine tako da %4(54'(;*'* razli1ite na1ine izvravanja poslova5

1>

Preduzetni1ki menadment 2 !enadment u zdravstvu $Seminarski rad%

<dravstvo je jedina o)last ivota za koju su zainteresovani svi 1lanovi jedne drave3 uklju1uju'i i zdrave oso)e3 upravo z)og jasne &8(&-/ da je zdravlje izrazito krGka i nestalna kategorija5 Svaki 7%8(3 ima legitiman interes da )ude zdravstveno z)rinut3 da ga to z)rinjavanje kota to je manje mogu'e i da pri tome pretrpi to manje neprijatnosti5 8 svemu tome3 (nternet moe )iti od velike pomo'i5

Slika #. $blasti uticaja e-zdravstva

!entralizovana obrada# svi poslovi se izvravaju na jednom $glavnom3 mati1nom% ra1unaru preduze'a3 a ostali 1vorovi se koriste za unos podataka i prikazivanje rezultata5 /edna od glavniG .,2(., u kori'enju ra1unarskiG mrea jeste pristup velikim )azama podataka5 "ko se te )aze intenzivno 2'(.','* svakodnevno3 od strane velikog )roja korisnika3 onda je neracionalno 1uvati iG u vie kopija na svakom 2(&-* kori'enja5 /edno 1(6(.'( je postavljanje )aze podataka na jedan server i omogu'avanje mrenog pristupa svim korisnicima5 Sistem za upravljanje )azom podataka 'e3 sa svoje strane3 voditi ra1una o pokuajima razniG korisnika da 2(.','* podatke u )azi5 ?entralizacija podataka %4(54(;*'( i regularnu zatitu zna1ajniG podataka5 6na moe da )ude potpuno automatizovana i da ne 5,0-(8, intervenciju 7%8(3, $osim povremene%5 &eki programski sistemi omogu'avaju centralizovanu zatitu sviG radniG stanica u mrei5 %re&a ravnopravni" ra$unara $Mpeer to peerM%# ra1unari komuniciraju neposredno jedan sa drugim3 )/'(+( podatke i opremu $npr5 tampa1e% ali je komunikacija usporena pa se koriste u malim preduze'ima5 6lijent)server okru&enje# jedan snaniji mikrora1unar sa mrenim operativnim sistemom upravlja mreom5 To je server5 &a njemu se o)i1no nalaze podaci $npr5 )aze podataka% i aplikativni softver3 koje server

19

Preduzetni1ki menadment 2 !enadment u zdravstvu $Seminarski rad%

stavlja na raspolaganje ostalim 1vorovima J klijentima3 na njiGov 5,0-'(85 Server ima mogu'nost da o)avlja )(% poslova koji 5,0-(8,'* ve'e resurse5 lektronsko zdravstvo se naj1e'e definie kao $1/2'(., (nterneta i srodniG teGnologija u sistemu zdravstvene zatite3 kojima se po)oljavaju pristup3 efikasnost3 efektivnost i kvalitet medicinskiG i poslovniG procesa koje sprovode u1esnici u tom sistemu $zdravstvene ustanove3 medicinsko oso)lje3 pacijenti3 osiguravaju'e organizacije3 drava%3 sa osnovnim ciljem po)oljanja zdravstvenog stanja pacijenta5 Hzdravstvo se odnosi na kori'enje moderne informaciono komunikacione teGnologije u zadovoljavanju potre)a graIana3 pacijenata3 zdravstveniG radnika3 zdravstvene industrije kao i kreatora politike u zdravstvu5 (nternet predstavlja infrastrukturu za irenje prevencije )olesti3 onHline zdravstveno vaspitanje3 %4(54(;/8,.'( elektronskiG usluga u zdravstvu i za pacijente i za profesionalce5 (nternet predstavlja i infrastrukturu informacionog drutva LL( vijeka3 u kome su )rzina stvaranja i pristupa informacijama odlu1uju'i faktori *&$'(6.%&-/ pa i opstanka u zdravstvu5 Bogatstvo usluga koje danas prua3 kao i raznovrsnost na1ina na koje mu se moe pristupiti3 1ine ovaj resurs nezao)ilaznim za o)i1nog3 krajnjeg korisnika ra1unara5 Prakti1no sve zemlje &8(-, danas su povezane (nternetom5 Hzdravstvo eliminie potre)u za papirnim medijem5 (nformacija o pacijentu i njegovom zdravstvenom stanju registruje se elektronski $elektronski zdravstveni karton%3 to %4(54(;*'( jednostavni pristup takvoj informaciji3 )ilo lokalno ili preko (nterneta5 <aGvaljuju'i (nternetu3 pacijent moe uvek da sazna vie o sopstvenoj )olesti3 raznim metodama +(7(.', i uspenosti3 institucijama koje nude terapije3 uslovima osiguranja3 pla'anja i sl5

Slika D5 (nformacije zdravstvenom stanju registruje se elektronski

2?

Preduzetni1ki menadment 2 !enadment u zdravstvu $Seminarski rad%

D5*5 6P7"V="&6ST 8V6F &/" (?T T B&6A6C(/"


8 zdravstvenom sektoru moemo na'i aplikacije koje pokrivaju sve mogu'e vrste usluga3 od jednostavniG administrativniG poslova do sloeniG klini1kiG aplikacija5 D/% tiG usluga mogu se pruiti i putem mree5 &a taj na1in o)i1no koritenje elektroni1ke pote predstavlja vrstu eHzdravstveniG usluga5 S druge strane3 eHzdravstvo predstavlja i mogu'nost upravljanja ro)otima preko mree i mogu'nost rada na udaljenost# edukaciju zdravstveniG radinika3 zapisivanje administrativniG podataka3 arGiviranje zdravstveniG podataka te koritenje smart kartica radi prenoenja3 odnosno povezivanja razli1itiG zdravstveniG informacijskiG sustava3 teleHconsulting itd5 &o3 eHzdravstvo je i vie od toga H ovaj pojam prvenstveno predstavlja umreeno3 graIanima okrenuto3 zdravstvo5 !eIutim3 zdravstveni podaci prema svim evropskim propisima spadaju u vrlo %&'(-+'/8( podatke te njiGova o)rada moe imati velikog uticaja na ivot pojedinaca5 "ko se tome pridoda i velik troak te pitanje politi1kog pristupa3 odmaG se vidi da se pri implementaciji eHzdravstva otvara skup socijalniG3 financijskiG3 politi1kiG3 klini1kiG i teGni1kiG pitanja5 8voIenje informati1kiG i komunikacijskiG teGnologija je *8/'(3 skupo3 a pogotovo u sistemima koji su sloeni5 Budu'i da zdravstvo pripada toj grupi3 tre)a imati do)re razloge za uvoIenje oviG teGnologija3 a ti su razlozi o)i1no 1vrsto vezani uz finansije3 odnosno racionalizaciju i smanjenje trokova5 8 zdravstvu se danas i naj)ogatije drave suo1avaju s ograni1eno'u resursa koji se mogu koristiti za javne zdravstvene usluge5

21

Preduzetni1ki menadment 2 !enadment u zdravstvu $Seminarski rad%

Slika %. &ovi 'ojmovi koje sa sobom nosi e-zdravstvo 7azlozi tome su starenje populacije3 uvoIenje noviG skupiG +/'(3%8, i velik napredak u razvoju teGnike i tretmana za prevenciju i +/'(7(.'( nicijativa sadri tri prioritetna smjera razvoja u podruju: informacijskog drutva i medija3 razvoj zajedni1kog informacionog prostora kroz stvaranje digitalniG sadraaja i usluga3 istraivanje i nau1noHteGni1ki razvoj3 uklju1ivanje sviG drutveniG slojeva u informaciono drutvo5 vropska komisija 'e u narednom petogodinjem razdo)lju pose)nu panju posvetiti razvoju irokopojasniG mrea za pristup (nternetu na podru1ju vrope te proizvodnji noviG multimedijalniG sadraja na mrei5 Preduslov za razvoj )ilo kojeg o)lika elektroni1kog poslovanja u zdravstvu je3 osim do)re pravne regulative3 sigurna i pouzdana irokopojasna informati1ka infrastruktura5 TakoIe je neopGodno osigurati standarde koji 'e omogu'iti povezivanje uprkos organizacionim i geografskim razlikama5 <dravstveni radnici i pacijenti moraju razumijeti cijeli sistem3 a edukacija graIana3 a pogotovo zdravstveniG radnika3 vaan je 1inioc uvoIenja elektroni1kog zdravstva5 6snovni dijelovi eHzdravstva su uvoIenje zdravstveniG smart kartica3 povezivanje )olnica3 la)oratorija i doma'instava sigurnom informati1kom mreom te pruanje zdravstvene usluge onHline5

22

Preduzetni1ki menadment 2 !enadment u zdravstvu $Seminarski rad%

Slika (. &aelni iz)led e-zdravstveno) centra

5. R(+,9/', /52(;* 5,$%&+(./0 * 5)1,8&-8* / @*.39/%./&,.', 5)1,8&-8(.%= &/&-(2,


Kompleksnost funkcionisanja zdravstvenog sistema u vezi sa ljudskim resursima se ne posmatra samo u kontekstu meIuso)niG odnosa menadera i ostaliG zaposleniG u zdravstvu $medicinskog i neHmedicinskog oso)lja%5 7elacije izmeIu ljudskiG resursa u zdravstvu i funkcionisanja zdravstvenog sistema su kompleksne i vieslojne i u mnogome zavise od ravnotee slede'iG faktora# H Broja zaposleniG u zdravstvu u odnosu na finansijske resurse i kompenzacija za rad zaposleniGQ H 7egionalnoj rasporeIenosti resursa H neke regije su nepokrivene stru1nim oso)ljem3 dok su druge $o)i1no ve'i administrativni centri i gradovi% prezasi'eni ponudom specijalista razli1itiG profilaQ H Pripadnosti javnom ili privatnom sektoru ili institucijiQ H 6)razovanja i o)u1enosti kadra5 Svi gore navedeni faktori3 uz ranije pomenute opte3 glo)alne $1%2(.( koje su zaGvatile zdravstvo i pripadaju'e sisteme3 nametnuli su dodatnu teinu potre)i za reformom3 pre svega u upravljanju i praksi rukovoIenja unutar zdravstveniG organizacija kao i zdravstvenog sistema u 9(+/./5

+5*5 8loga menadera u svetlu $1%2(.,


8 uslovima $1%2(., i uloga menadera se nuno menja3 naro1ito u onim sistemima i organizacijama gde je postojao jako izraen GijerarGijski model upravljanja5 Sistemski na1in miljenja je postao neopGodan za ostvarenje kompleksniG interaktivniG odnosa izmeIu razli1itiG delova organizacije i njenog okruenja5 =onoenje odluka postaje rizi1nije3 1esto )ez dovoljno priprema i informacija i za mnogo kra'e 81(2(5 !enader vie nije racionalni donosilac odluka koji kontrolie organizaciju nalik podmazanoj maini5 (novacije i adapta)ilnost postaju klju1 *&$(0, kod organizacija koje se )rzo prestrojavaju 5,0-(8/2, trita koje se 2(.',5 8 takvim uslovima klju1no je otpore $1%2(.,2, *&2(1/-/ i pretvoriti u podrku5 <adatak menadmenta je3 $1( svega da3 kad su ljudski resursi u pitanju3 kreira atmosferu timskog rada i lojalnosti organizaciji i tako stvori potre)u za po)oljanjem usluga u smislu postizanja pove'ane efikasnosti i kvaliteta istiG da )i rad profesionalaca )io transparentniji5 8 ve'ini slu1ajeva tre)a pri)e'i nekoj vrsti konsenzusa u smislu da je strateki najvanije povezati sve relevantne faktore u zdravstvu i da je uloga menadmenta od krucijalnog zna1aja za do)ro funkcionisanje kako pojediniG u1esnika3 tako i zdravstva u 9(+/./5 8 klasi1nim sistemima uloga menadmenta ljudskiG resursa se svodila na upravljanje kroz GijerarGijske +(&-8/9( i strogu $%)(+* na odlu1ivanje u okvirima nivoa odlu1ivanja )ilo da je u pitanju vii3 srednji ili nii menadment5 &ovi pristup odlu1ivanju stavlja akcent na miR u smislu posve'enosti vrednostima organizacije i u kontekstu preplitanja razli1itiG struktura unutar organizacije5 Sve se vie sGvata potre)a da ljudi u1estvuju u donoenju odluka koje iG se

23

Preduzetni1ki menadment 2 !enadment u zdravstvu $Seminarski rad%

ti1u3 oGra)ruje se i stimulie individualna i grupna inicijativa i samoHusmerenje3 meIufunkcionalni na1in 1(6,8,.', pro)lema *2(&-% klasi1nog3 GijerarGijskog5

6. ZAKLJUAK
!enadment u zdravstvenim ustanovama )azira se na pacijentu i njegovom zadovoljstvu )rzinom i kvalitetom lije1enja3 efikasnom i efektivnom postavljanju dijagnoza i sprovoIenju terapijske procedure3 i zdravstvene njege3 standardizovanim zdravstvenim uslugama3 jedinstvenom stavu pri odlu1ivanju3 irokoj kulturi i komunuciranju3 uspostavljanju meIuso)ne saradnje izmeIu pojediniG cjelina u zdravstvenoj ustanovi3 isticanju u prvi plan kona1niG3 a ne parcijalniG rezultata pojediniG organizacioniG cjelina5 6ni se3 dakle3 ne )ave lije1enjem3 nego upravljaju elementima i resursima koji omogu'avaju lije1enje ljudi5 8mije'e upravljanja u zdravstvu je3 kao i u drugim o)lastima3 starije od teorije i 5.,.%&-/ upravljanja5 (skustvo je raslo i razvijalo se u svim ljudskim djelatnostima# u o)itelji3 u lovstvu3 vojsci3 organizaciji drave i crkve3 u graIevinarstvu i privreIivanju5 6no to vidimo kao upravljanje3 rukovoIenje i danas vrlo popularni menadment3 to su saeta iskustva3 teGnike i metode upravljanja5 Z.,.%&- upravljanja u punome smislu3 kao sistem teorijskiG sGva'anja koji )i omogu'io i predviIanja u1inaka3 kao to je postignuto u dijelu prirodniG znanosti3 tek se stvara5 Z.,.%&- upravljanja i u tom smislu tre)a razumjeti kao dio drutveniG nauka WPusic3 *KK+5%5 Postoje tradicionalne i istorijske razlike u sGva'anju uloge upravljanja u pojedinim o)lastima ljudske djelatnosti5 7azli1ito je upravljanje u politici3 kulturi3 dravnim poslovima3 privredi5 8 zdravstvenoj zatiti upravljanje ima svoje oso)ine koje proisti1u iz karaktera zdravstvene i medicinske djelatnosti te o)uGva'anja i poloaja te djelatnosti u drutvu5 =ananja praksa upravljanja zdravstvenim sistemom3 a dijelom i teorija upravljanja3 pod uticajem su nekoliko vlastitiG tradicionalniG korijena3 a do)rim su dijelom i pod uticajem suvremeniG tendencija u drugim drutvenim djelatnostima i u proizvodnji5 <a kvalitetno i efikasno pruanje zdravstveniG usluga zaposlenima u zdravstvu 'e sve vie )iti potre)na meavina razli1itiG 8(6-/., i stru1nosti5 !ora'e da se sa jedne strane uklope u trendove delegiranja radniG zadataka nie kvalifikovanom oso)lju3 a sa druge strane da kontinuiranom edukacijom i treningom rade na po)oljanju kvalifikovanosti za o)avljanje poslova u novom okruenju5 Transparentnost izmeIu operative i supervizora3 kao i izmeIu razli1itiG odeljenja za pruanje usluga3 timovi razli1itiG stru1njaka na istom zadatku i )ri i efikasniji promet informacija3 kako interno tako i u odnosu na spoljne faktore3 )i'e %4(+(:', novog3 fleksi)ilnog zdravstvenog menadmenta.

24

Preduzetni1ki menadment 2 !enadment u zdravstvu $Seminarski rad%

#. LITERATURA

1. #rucker $., M%' $%=+() ., 2(.,):2(.-# (z)or iz dela o menadmentu Pitera =ruckerHa3 "dies3 &ovi Sad3 4--:5 2. Ka'anski3 lektronika u zdravstvu3R 3 Norld !ikro5 jul,avgust 4--+3 pp5 +.JP:5 3. %jegovi& '3 S-1,-(&3/ $1/&-*$ *&+*=,2, * 5)1,8&-8*Q iskustva i preporuke 83 Seminar R!enadment u zdravstvuR3 (nstitut za menadment3 @6&3 %eograd, op.cit.,str.*53 4--P5 4. S(ortell ).S, Kaluzn*, +.#.3 !(,+-0 C,1( M,.,=(2(.-: O1=,./5,-/%. D(&/=. A B(0,8/%*13 TGomson =elman Aearning3 =ec :-3 *KKK5

5. VVV5cXm5co5Ou 6. VVV5izzzns5org5Ou

25

You might also like