Professional Documents
Culture Documents
Preduzetnitvo u zdravstvu
Profesor#
Student# &adeda !aksimovi' (ndeks )roj# **+,-. Student# /asminka Srdi' (ndeks )roj# 0*,-.
SADRAJ:
1. UVOD...........................................................................................................................................................4 2. DEFINICIJA MENADMENTA.............................................................................................................6 45*5 K6!P6& &T 78K6V69 &/"5555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555. 3. SPECIFINOSTI MENADMETNA U ZDRAVSTVU........................................................................9 :5*5 6P;T P76! & 8 <=7"VSTV85555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555*:545 <&">"/ P76! &" 8 <=7"VSTV85555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555*:5:5 SP ?(@(>&6ST( <"P6SA &(B 8 <=7"VSTV8 ( T7"&S@67!"?(/" &/(B6V 8A6C 5555555555555555555555555555555** :5D5 8KA/8> &/ ! =(?(&SK6C 6S6BA/" 8 T7"&S@67!(S"&( ! &"=E! &T555555555555555555555555555555555555555555*4 4. KOMUNIKACIONE MREE U ZDRAVSTVU..................................................................................15 D5*5 6P7"V="&6ST 8V6F &/" (?T T B&6A6C(/"555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555554* 5. RELACIJA IZME U ZAPOSLENI! U ZDRAVSTVU I FUNKCIONISANJA ZDRAVSTVENO" SISTEMA....................................................................................................................23 6. ZAKLJUAK...........................................................................................................................................24 #. LITERATURA..........................................................................................................................................25
1. UVOD
Informaciono i drutvo znanja baziraju na novim paradigmama razvoja, a osnovni stubovi su 5e: Vlada, Obrazovanje, Poslovanje, Zdravstvo i Demokratija !entar svi" #e# je pojedinac, gde se skupljaju, $uvaju i koriste razni podaci, od koji" su mnogi vezani za ljudsko zdravlje 5 %enad&ment u zdravstvu je proces kojim se planiraju, organizuju, usmeravaju, kontroliu i koordiniraju resursi i procedure, pomo'u koji" se zadovoljavaju potrebe i potra&nja za zdravstvenim i medicinskim uslugama ()zdravstvo je savremeni alat za ve'u produktivnost, istovremeno je i sutranji instrument za preformiranje sistema zdravstvene zatite i u isto vrijeme potuju'i multi)kulturnu, multi)jezi$nu i zdravstvenu zatitnu tradiciju (vrope *dravstveni menad&ment ima za cilj da u procesu pru&anja usluga ostvari zadatak, kao jedna celina, kako bi se zadovoljile potrebe korisnika zdravstvenog sistema + ovom radu je prikazan koncept elektronskog zdravstva i pravci razvoja zdravstvene i informati$ke svijesti i rad na razvijanju zdravstvenog prosvije'ivanja, a sve u cilju zatite i unaprije,enja zdravlja stanovnitva &epovoljno stanje u zdravstvu iznudilo je Gitno preduzimanje reformskiG zaGvata5 !enader u zdravstvu tre)a da $%&'()*'( razvijene komunikacijske3 koncepcijske3 analiti1ke i dijagnosti1ke sposo)nosti5 <dravstvena )'(+,-.%&- je po svojoj prirodi i specifi1nosti veoma intezivna3 trokovi poslovanja u okviru ove )'(+,-.%&-/ imaju tendenciju stalnog rasta3 a satisfakcija korisnika visoko korelira sa kvalitetom usluga5 P%&+'().'/0 nekoliko decenija dogodile su se mnoge zna1ajne $1%2'(.( u informacionoH komunikacionim teGnologijama $u upotre)u su ule faks maine3 mo)ilni telefoni3 satelitske antene3 sistemi sa glasovnim porukama3 ku'ni ra1unari% koji se povezuju sa poslovnim mreama i (nternetom5 7ezultat uske veze ra1unarske i komunikacione teGnologije danas su telekomunikacije3 tj5 elektronski prenos podataka sviG vrsta $od teksta3 grafike3 video3 zvuka3 preko razli1itiG komunikacioniG kanala kao to su javne telefonske mree3 privatne ka)lovske linije3 mikrotalasne linije3 satelitski $1/'(.%&%5 Tako se dolazi do telekomunikacioniG ili ra1unarskiG mrea5 Ve'ina ustanovaHpreduze'a postavila je svoje informati1ke resurse na mree3 a sve ve'i )(% poslovanja3 )ankarstva3 o)razovanja3 zdravstva o)avlja se preko mrea5 <ato 'emo opisati na koji na1in mree funkcioniu u zdravstvu5 8 uslovima razvijenog trita medicinskiG usluga3 od +(3,1, se zaGteva maksimalna odgovornost3 ali nadleni imaju o)avezu da im se prvo %4(54()( odgovaraju'e uslove za rad da )i od njiG uopte mogli da zaGtevaju odgovornost5 lektronsko zdravstvo $eHzdravstvo% i izgradnja njiGovog informacionog sistema $<(SHa% su u tom pogledu optimalno 1(6(.'(3 jer je poznato koliki je zna1aj efikasnog
pristupa medicinskoj dokumentaciji i najnovijoj nau1noHstru1noj literaturi za isGod +(7(.', i z)og toga su oni tema ovog rada5 C/+' rada je3 takoIe3 )io da se jasnije prou1i3 opie i sagleda uloga zaposleniG u zdravstvu u transformaciji zdravstvenog menadmenta5
2. DEFINICIJA MENADMENTA
U8(1(.'( da je do)ro upravljanje klju1 *&$'(0, svakog preduze'a3 kole3 razvojnog programa3 ili zdravstvene ustanove3 dovelo je do toga da se menadment kao o)last razvije $%&+().'/0 godina5 Po miljenju jednog od najuglednijiG svjetskiG teoreti1ara menadmenta J P5 =rukera $*K.K% pojava menadmenta u LL 8/'(3* je /52(./+, poloaj znanja do tada tretiranog kao ukras3 u realni kapital neke ekonomije5 Kori'enje velikog )roja principa3 kasnije nazvanog MmenadmentaM * poznato je 8(3%8/2, i razvijalo se paralelno sa ljudskim drutvom i proizvodnim odnosima5 Prve nau1ne teorije o rukovoIenju nastaju krajem prolog 8(3,5 @rederic N5 TaOlor $*.+PH*K*+% je pokreta1 Mnau1nog rukovoIenjaM i 1itavog pokreta zvanog3 tejlorizam5 6n je uo1io da se efikasniji radni rezultati mogu ostvariti3 kroz stru1nu selekciju3 o)uku radnika3 kontrolu procesa rada i sistem planiranja kao i sistem nagraIivanja5 Svojim )/'(+%2 MTGe Prinsiples of Scientific !enagementM3 $*K*:% J MPrincipi nau1nog rukovoIenjaM proirio je prakti1nu upotre)u rukovoIenja u vropi i "merici5 @rancuski industrijalac Benri @aOol $*.D*H*K4+% je prvi analizirao komponente rukovoIenja i ukazao da ono u se)i sadri planiranje3 organizovanje3 sistem nareIivanja3 koordinaciju i kontrolu5 6pti principi menadmenta koje je naveo ostali su .($1%2(.'(./ od njegovog prvog kapitalnog )(+, M6pta i industrijska upravaM $*K*P% i 1ine osnovu menadmenta u tzv5 klasi1noj koli5 PedesetiG godina prisutno je veliko interesovanje za prou1avanje motivacije3 a danas jo *8(3 je slogan Minvestiranje u ljudeM vode'i koncept za poznate kole marketinga $&uffield instituta3 !egatrend ?ompanO%5 8pravljanje $menadment% postaje veoma aktuelno poslednjiG decenija5 Sa enormnom koncentracijom kapitala3 sredstava za rad i radne snage u velikim ustanovama postaje sve prisutnije saznanje da je kvalitetno rukovoIenje od ogromne vanosti ne samo za ostvarenje zajedni1kiG ciljeva3 ve' i za sve aspekte savremenog ivota5 Kako je $%&+().'/0 decenija u zdravstvu dolo do intenzivnog razvoja teGnologije3 institucionalizacije medicine3 pojavili su se sli1ni pro)lemi5 TakoIe razvoj modela zdravstvene zatite od tzv5 regulativniG ka kompetitivnim i uklju1ivanje trita u zdravstvo $%&+().'/0 godina ima )rojne $%&+()/9( po zdravstvenu zatitu3 ali je jasno da se od rukovodilaca *2(&-% administriranja sve vie 5,0-(8, pravo poslovno upravljanje5 kspertna grupa S<6 je3 analiziraju'i raznovrsne pro)leme koji se javljaju u zdravstvu mnogiG zemalja3 zaklju1ila da svi napori da se unapredi organizacija3 strukture ili funkcionisanje zdravstvenog sistema postiu mali *&$(0 )ez efikasnog upravljanja $*K0D%5 Stoga se danas u zdravstvu kao i u ostalim sektorima govori o menadmentu.
*
R(7 menadment koja je preuzeta iz engleskog jezika $management% poti1e od italijanske 1(7/# !anegg$iare% J rukovati i latinske 1(7/# manus J ruka5 (ako3 jo *8(33 kod nas ne postoji saglasnost u pogledu zna1enja ovog pojma3 1ini se da je adekvatan termin u naem jeziku# rukovoIenje i u tom smislu se# u daljem tekstu3 ova 1(7 koristi5
M(.,):2(.- neki definiu kao nauku3 a neki kao 8(6-/.*5 6n je i jedno3 i drugo5 Kao i nauka on se )azira na teorijama i principima 1ija se ispravnost moe u praksi ispitati i dokazati i na znanju koje se moe nau1iti i prenositi5 !enadment je takoIe i 8(6-/.,3 jer postizanje eljenog rezultata3 ispunjavanje ciljeva3 5,0-(8, od rukovodioca mnoge 8(6-/.(3 zatim kreativnost3 mogu'nost kompromisa itd5 Budu'i da je teorija rukovoIenja mlada nauka3 jo *8(3 u ekspanziji postoji 1itav niz definicija5 Bez tendencije da se da prednost3 ovde 'e )iti navedene neke od definicija iz literature# R*3%8%;(.'( '( &3*$ sledeih ,3-/8.%&-/: *% otkrivanje3 razvijanje3 dizajniranje i ocenjivanje ciljeva organizacije i alternativniG politika koje vode ka ciljuQ 4% navoIenje organizacije na usvajanje politikeQ :% preispitivanje efektivnossti politikeQ D% iniciranje koraka ka $1%2(./ politike koja je neefikasna i neadekvatna5 H 7ukovoIenje kao nauka 1esto ima koncepte i metode koje poti1u iz starijiG disciplina# ekonomije3 poslovne administracije3 psiGologije3 sociologije i matematike5 $ ncOclopaedia Britanica3 *K.-%5 H 7ukovoIenje je jedna od tri funkcije u organizacionim sistemima $upravljanje3 rukovoIenje3 izvrenje% koja je nastala u vertikalnoj $%)(+/ rada sa gledita uloge u ostvarivanju ciljeva organizacionog sistema $Aeksikon marketinga3 *K003 Kosti' E53 *K..%5 H 7ukovoIenje je aktivnost koja3 putem planiranja3 koordinacije i kontrole3 *&2(1,8, aktivnosti kompanije i uspostavlja odnose izmeIu zaposleniG na razli1itim nivoima u organizaciji $Creen C5=53 *K.D%5 H 7ukovoIenje je drutveni3 sistematski3 proaktivan proces# uklju1uje meIuso)no )(+%8,.'( ljudi koji moraju da rade zajedno da )i proizvodili rezultate z)og kojiG organizacija postoji# 1*3%8%)(<( odluke su sukcesivne3 pravovremene3 $1/2(.+'/8( i metodi1ne3 jer o)uGvataju organizaciju u njenom totalitetuQ rukovoIenje je3 k cilju orijentisano ponaanje3 -(2(+'(.% na onome to se o1ekuje3 a ne reakcija na ono to se ve' dogodilo5 $"dizes (53 *K.K%5 H 7ukovoIenje je stvaranje i odravanje sredine u kojoj pojedinci3 1,)(</ u grupama3 mogu da ispune zadate ciljeve3 a o)uGvata# planiranje3 organizaciju3 kadrovsku politiku3 voIstvo i kontrolu $Koontz B53 *K.P%5 8 istraivanju smo se %$1()(+/+/ za $%&+().'* definiciju3 a o)zirom da se u literaturi 1esto citira i pri tome 8(1.% prikazuje sutinu pojma rukovoIenja $!arriner "5 *K.D53 ?oGen *K..3 Barrison S5 *K.K5 i drugi%5
!enadment kao jedan kompleksan proces ima svoje osnovne komponente# planiranje3 organizaciju3 oda)ir kadrova3 voIstvo i kontrolu5 <adatak *&$(6.%= menadera je da %4(54()/ usklaIenost sviG oviG komponenti5 U&$(6.%&- ostaliG komponenti zavisi od planiranja5 Planiranje3 pored 81(2(.&3( determinante3 $kratkoro1ni3 dugoro1ni3 srednjoro1ni%3 po /58(&./2 literaturnim podacima u se)i sadri korporativne planove $koji o)uGvataju razvoj preduze'a na dui period%3 strateke $koji su srednjoro1ni i odnose se na uvoIenje promena%3 1*3%8%)(<( $koji u se)i pretpostavljaju korake za %&-8,1(.'( stratekiG% operativne $koji u se)i sadre uo)i1ajene aktivnosti ustanove% i finansijske $koji u se)i odreIuju opremu i sredstva za postizanje ciljeva%5 =onoenje odluka je uo)i1ajeni rezultat samog planiranja i u se)i sadri selekciju naj)olje alternative koja vodi ostvarenju zadataka5 Organizacija kao komponenta rukovoIenja o)ez)eIuje odgovaraju'u $%)(+* rada kao i 1,&$%)(+* opreme5 6rganizacijom se u ustanovama uspostavlja Mefikasan sistem radaM posmatran kroz prizmu ekonomskiG rezultata poslova3 a koordinacija se odnosi na %4(54(;/8,.'( uslova u kojima se sve aktivnosti unutar preduze'a odvijaju kroz jednostavne korake5 Kadrovi i kadrovska politika 1ine tre'u komponentu i ona se odnosi isklju1ivo na ljudske resurse5 6vo se prvenstveno odnosi na identifikovanje neposredniG potre)a ustanove3 pronalaenja i iz)ora kandidata3 njiGove o)uke3 *.,$1(;/8,.',3 $1(2(6-,.', itd5 Vostvo tj5 liderstvo u se)i $%)1,5*2(8, proces uticaja na zaposlene3 tako da se oni maksimalno zalau da rade'i zajedno dostignu grupne ciljeve $Kontz *K.-%5 <a do)ro voIstvo )itno je poznavanje i kori'enje motivacioniG modela jer to pove'ava zainteresovanost zaposleniG3 smanjenje intervencije rukovodioca3 )roj potre)niG rukovode'iG kadrova3 to $%&+()/7.% vodi smanjenju trokova5 Pri ovome je vana i struktura nagraIivanja koja u se)i ne o)uGvata samo materijalnu naknadu ve' i status i priznanje5 U&$(6.% komuniciranje je preduslov do)rog liderstva5 &a )azi komunikacije se razvijaju ljudski odnosi5 >esto se z)og nedostatka sposo)nosti komunikacije sa razli1itim drutvenim strukturama pojavljuju velike teko'e u ostvarivanju lidertstva5 Kontrola je )itan podsistem sviG komponenti rukovoIenja5 6na mora da )ude razumna3 ekonomi1na i da vodi ka korektivnoj akciji5 <adovoljavaju'i standardi koji se koriste u procesu kontrole moraju )iti relevantni3 merljivi i realisti1ni5 8 literaturi se navode najraznovrsnije metode kontrole# vizuelna3 automatska3 kontrola izuzetaka3 kontrola pomo'u motivacije3 )udetska kontrola3 dnevne karte3 Cantove mape3 mrena analiza3 upotre)a ra1unara5
>
&eki savremeni autori $Bre)inian i /oOce *K.P3 Cold !5 *KK-% pose)no isti1u kontrole u 81(2( velikiG ekonomskiG kriza5 Kontrola je nemogu'a )ez planiranja3 a planiranje )esmisleno )ez odreIenog stepena kontrole5 Planiranje i kontrola postaju veoma povezani pa iG teoreti1ari marketinga smatraju za jednu kom)inovanu aktivnost5 Budu'i da kontrolni sistem %4(54(;*'( signal za korekciju promaaja3 do)ra kontrola )i &$1(7/+, MpropadanjeM mnogiG dugoro1niG stratekiG planova3 to je tipi1an pro)lem manje razvijeniG zemalja5
!eIu stru1njacima se smatra da su zdravstvene ustanove najkompleksnije za upravljanje5 Koordinacija rada stru1njaka razli1itiG profila sa razli1itim 8(6-/.,2,3 razli1itim statusom3 razli1itim pogledima na &8(-3 razli1itim percepcijama ta tre)a da se uradi3 nalazi se u samom sreditu zadatka5 P%&+().'/0 decenija zdravstveni sistem se suo1ava sa rapidnim porastom kvantitativniG i kvalitativniG 5,0-(8, u %4(54(;/8,.'* zdravstvene zatite3 tako da efikasno rukovoIenje zdravstvenim ustanovama postaje centralna potre)a razvijeniG i nerazvijeniG zemalja5 Sve komponente rukovoIenja i njiGovi meIuodnosi prisutni su i u zdravstvenim ustanovama3 meIutim nisu potpuno analogni rukovoIenju u drugim privrednim i neprivrednim o)lastima5 Crupa istraiva1a $7adna grupa S<6 *K0D3 Kovner 75"5 *K0. "llen =5 *K.+5 =okni'HStefanovi' =5 *K..% koja se )avi rukovoIenjem u zdravstvu isti1e da se &+()(<( 1injenice moraju uzeti u o)zir# *% mnoge relacije izmeIu komponenti rukovoIenja u zdravstvu ne mogu )iti *.,$1() sigurno poznate3 pa se analiziraju sa manjom ili ve'om 8(1%8,-.%<%2Q 4% veoma je teko i,ili opasno da se rezultati istraivanja ili prakti1niG aktivnosti ponavljaju iz jedne u drugu situacijuQ :% zdravstveni sistem se ne )azira na proizvodima ve' na uslugama koje se pruaju ljudima to 5,0-(8, kontinuiranu edukaciju u svim o)lastima medicine i srodnim granamaQ D% zdravstvene ustanove ne proizvode MzdravljeM3 ali ono je indirektni MautputM sviG njiGoviG aktivnosti koji je teko 81().%8,-/ pa i 2(1/-/3 uz istovremeno postojanje mnotva ciljeva i kriterijumaQ
+% izmeIu planiranja3 odluke i isGoda u zdravstvu je dug period3 pa je neizvesnost pri donoenju odluka znatno ve'aQ P% rukovode'i kadrovi su sastavljeni od razli1itiG profesija3 1esto nezdravstveniG3 )udu'i da su neke zdravstvene ustanove $)olni1ki podsistem3 na $1/2(1% vrlo kompleksne i 5,0-(8,'* ire timove stru1njaka5 Pored ovoga3 sami zdravstveni radnici 1esto su imali izgovore da se3 i pored potre)e3 ne uklju1uju u o)avljanje rukovode'iG aktivnostiQ 0% rukovoIenje zdravstvenim ustanovama je tipi1no po irokom uklju1ivanju javnosti3 po dravnoj i politi1koj intervenciji3 uz stalni pritisak da se odri $i pove'a% kvalitet zatite uz stagniranje $i pad% trokova3 to je zaista konfliktna situacijaQ i .% za zdravstveni sistem3 pa i podsistem rukovoIenja3 neopGodna je permanentna koordinacija mnogiG nau1niG3 privredniG i neprivredniG sektora drutva5 7ukovoIenje u zdravstvu je proces koji osigurava da zdravstvena slu)a na naj)olji na1in koristi sve raspoloive resurse za dostizanje najvanijeg cilja J o1uvanja i po)oljanja zdravstvenog statusa zajednice $PeacG A53 *KK-%5
1?
prave strateke odluke3 jer one u se)i *8(3 nose potencijalni rizik5 !nogi ljudi $1%2(.( doivljavaju kao $1(-.'* i tee da im se odupru5 StraGuju za svoje poslove ili su za)rinuti da njiGovi kvaliteti ne'e )iti dovoljni za nove zadatke koji se pred njiG postavljaju5 6se'anje nesigurnosti postaje snanije3 a $%8(1(.'( u menadment se gu)i3 pogotovu u organizacijama koje su pretrpele otputanja radne snage *&+() reorganizacije5 ( pored zna1ajniG napora3 mnoge zemlje3 i razvijene i manje razvijene jo *8(3 ne mogu da naIu odgovaraju'a 1(6(.', za pro)leme kao to su# H &aj)olji na1in pruanja visokokvalitetniG usluga u zdravstvu5 H 6dgovaraju'e regulative vezane za isporu1ioce zdravstveniG usluga5 H 6ptimalnu ravnoteu izmeIu u1e'a privatnog i javnog sektora u finansiranju i organizovanju zdravstvene slu)e5 H 8klju1enje konzumenata i graIana uopte u odreIivanju prioriteta u zdravstvenoj slu)i uz o)ez)eIenje da opti interesi nisu ugroeni zarad individualniG5
11
stomatolozi sa jedne3 i menaderi sa druge strane5 !edicinski stru1njaci3 $1( svega doktori3 su dugi niz godina 1inili elitnu grupu donosioca odluka u svim zdravstvenim sistemima i uivali najve'e pogodnosti iz svog ustanovljenog odnosa sa dravom3 presti i slo)odu da praktikuju u okviru zadatog )udeta5 &isu )ili spremni da priznaju legitimnost ostaliG3 neHmedicinskiGR profesija ili su iG smatrali podreIenim medicini5 Poloaj +(3,1, i stomatologa se $%&+().'/0 godina menja J njiGov rad je sve vie izloen sudu javnosti i pritiscima )ez cilja da se ograni1i njiGova slo)oda )(+%8,.',5 &jiGove pogreke3 loe dijagnoze pa 1ak i nekompetentnost sve 1e'e )ivaju predmet osude medija5 !edicinski profesionalci smatraju da menadment3 menaderi i direktori izvrniG od)ora ele da preuzmu od njiG pozicije na njiGovom neprikosnovenom terenuR3 1ime )i oni $+(3,1/ i stomatolozi% izgu)ili slo)odu u odlu1ivanju na1ina poslovanja i klini1ke prakse5 Postojao je i straG da menaderi mogu da iG istisnu iz procesa donoenja odluka i3 konsekventno ignoriu medicinsko miljenje i &,8(-(5 U8(3 je vladao stav da je zdravstvo pose)na i specijalna )(+,-.%&-3 1ije oso)enosti nisu za menaderski ili komercijalni pristup5 ti1ke 81().%&-/3 smatra se3 ne tre)a da )udu uprljaneR preduzetni1kim mentalitetom5 Termini kao to su# konzument3 marketing3 odnosi s javno'u ili godinji /58(6-,' smatraju se kao dokaz da su se 81().%&-/ zdravstvene slu)e pretvorile od GumaniG 81().%&-/ u komercijalne5 <a menadere3 s druge strane3 jako je vaan faktor *2(6.%&-/ u saradnji sa drugima3 timski rad u cilju postizanja )oljiG ukupniG rezultata5 Savremeni menaderi su u stanju da usvoje strateki pristup zasnovan na dokazima iz istraivanja H menadment na osnovu dokaza $evidenceH)ased management%3 da 1,5*2('* zdravstveno stanje populacije i *&$(6.% se nose sa kompleksnom analizom faktora koji odreIuju zdravlje u okviru sloeniG politi1kiG i ekonomskiG uslova3 kao i da vode zdravstvenu slu)u i za vreme trajanja njene transformacije5 &aravno3 slika nije crnoH4(+,Q mnogi iz medicinske profesije imaju konstruktivan i otvoren pristup menadmentu3 a s druge strane mnogi menaderi potuju pozicije i profesionalnost +(3,1, i stomatologa5 6stalo medicinsko oso)lje3 kao medicinske i stomatoloke sestre i teGni1ari3 su )ili relativno izvan glavnog fokusa $1%2(.,5 (pak3 i u tim profesijama dolazi do restruktuiranja3 tako da od poloaja doktorskiG pomo'nica3 njiGov posao se sve vie sagledava kao odvojen i komplementaran +(3,1&3%2 i stomatolokom5 6sim medicinskog kadra i nemedicinsko oso)lje $1ista1ice3 radnici u kuGinjama3 administrativni radnici zaposleni u dravnim zdravstvenim ustanovama% $%)+(:( restruktuiranju profesija3 gde se njiGove usluge sistemom franiza organizuju kao usluge privatnog sektora3 to jest spoljniG saradnika3 sa ostavljanjem samo vrlo malog )roja zaposleniG na odravanju postoje'iG kapaciteta5
12
konstantan monitoring u smislu smanjenja greaka i3 konsekventno3 smanjenje trokova pruanja zdravstveniG usluga5 Pravilna menaderska informacija je od )itnog zna1aja da )i se3 $1( svega /54(=+( velike greke3 smanjile tenzije i sGvatilo da pove'anje kontrole ne zna1i i gu)itak autonomije i slo)ode medicinske struke5 Kao glavni razlozi za angaovanja ve'eg )roja +(3,1, i stomatologa u savremenom menadmentu navode se &+()(</# H Potre)a za smanjenjem trokova i utedama3 smanjenjem prekora1enja )udetaQ H Potre)a za asistiranjem +(3,1, i stomatologa u finansijskim pro)lemima zdravstvene ustanove3 naro1ito tamo =)( resusrsi ne odgovaraju 5,0-(8/2,5 TakoIe3 uvoIenjem menadmenta u klini1ku praksu3 stomatolozi3 +(3,1/ i drugo medicinsko oso)lje se edukuje u praksi menadmenta i metodama i alatima kao to su# H =ecentralizacija i delegiranjeQ H 8savravanje u radu sa informativnim sistemimaQ H 7uenje ili omekavanjeR )arijera unutar profesionalne GijerarGijeQ H Po)oljanje kvaliteta klini1kiG uslugaQ H Smanjenje visokiG trokova zdravstveniG uslugaQ H Timski rad u grupi radi otvorenog3 kriti1kog %9(.'/8,.', klini1kog rada i rezultata5 <na1ajan *)(% edukacije sGva'en je meIu teoreti1arima menadmenta u zdravstvu vrlo rano3 $1( svega z)og potre)e da se jaz meIu polarizovanim stranama premosti5 !edicinsko oso)lje3 a $1( svega +(3,1/ i stomatolozi nisu )ili mnogo zainteresovani za menaderske pozicije to z)og# H &edostatka treninga3 sposo)nosti i 8(6-/.( u menadmentu3 H &edostatka odgovaraju'e finansijske nagrade za )avljenje menadmentom3 H Surevnjivosti kolega kako prema onima angaovanim puno radno 81(2( kao pre)ezima na drugu stranuR3 tako i prema onima koji rade pola radnog vremena z)og teko'a u usklaIivanju )8('* razliitiG funkcija5 Strategijom uklju1enja medicinskog oso)lja u transformisani menadment menaderske odluke se decentralizuju i delegiraju lekarima3 stvaraju'i tako klini1areH menadere5R !eslin3 5!53 AemieuSH?Garles3 A5 i NortleO3 /5 u svom istraivanju iz *KK05 definiu klini1areHmenadere kao oso)e $uglavnom je to medicinsko oso)lje H +(3,1/ i medicinske sestre% kojima je dat autoritet od strane zdravstvene institucije da donose menaderske odluke u vezi sa )udetom3 oso)ljem $ljudskim resursima% i ostalim institucionalnim resursimaR5
13
Kljuno pitanje je: kako da se medicinski radnici najbolje ukljue u bavljenje menadmentom u zdravstvu? Prva faza uklju1enja stomatologa i +(3,1, u menadment je o)i1no na mikro nivou J delegira im se o)aveza recimo rukovoIenja )udetom u okviru njiGovog %)(+'(.', ili specijalnosti5 6no to doktori tre)a da priGvate je da su takve inicijative zato da postanu odgovorniji +(3,1/3a ne potez ka njiGovom pretvaranju u finansijske menadere5 &a srednjem, mezo nivou3 kao direktori %)(+'(.', ili )olnice3 stomatolozi i +(3,1/ preuzimaju iri stav ka menadmentu resursa za koje su zadueni3 a od srednjeg ka viem nivou3 kao klini1ki direktori ili direktori regionalniG centara oni fakti1ki postaju generalni menaderi5 &a visokom nivou3 nivou strategijskog menadmenta3 doktori se o)i1no susre'u sa dilemom# da li potpuno pre'i na drugu stranuR i napustiti kompletno klini1ku praksu ili nastaviti da )alansirajuR svoje o)aveze i u klini1koj i menaderskoj struci5 L(3,1/ i stomatolozi koji sve vie )ivaju uvu1eniR u menadment3 moraju da posmatraju pro)leme u irem kontekstu3 a ne samo trenutnu patologiju ispred se)e5 Klasi1ne )arijere izmeIu donedavno suprostavljeniG profesija postaju mekeR3 transparentne3 i mnogi sve vie priGvataju menaderske funkcije5 Ve'ina stomatologa i +(3,1, koji rade u zdravstvenim ustanovama $klinike3 )olnice3 da ne pominjemo one koji rade u privatnim ordinacijamaT% neizostavno )ivaju uklju1eni u menadment oso)lja3 %)(+'(.', i resursa5 8loeni napor na po)oljanju menadmenta stomatolokiG i medicinskiG usluga3 )ilo u kontekstu uteda kroz pove'anje efektivnosti ili u smislu generisanja ve'iG priGoda u 9(+/./3 za $%&+()/9* tre)a da ima primanje ve'iG zarada na organizacionoj jedinici3 kao $%&+()/9* pravilnog upravljanja resursima3 a ne da sredstva nestanu u centralnim fondovima zdravstvene ustanove5
14
8 koncepcijama klasi1ne teorije komunikacija $komuniciranje3 cirkulacija informacija%3 $%)1,5*2(8,+% se kao normalno prisutan proces3 =)( samo tre)a sprovoditi propisana projektovana 1(6(.',5 Prou1avanja u novije 81(2( su stvorila uslove za nove i kvalitetnije pristupe5 6snovni model komuniciranja sa1injavaju su)jekt koji predaje $i prima% informacije3 kroz komunikacioni kanal3 su)jektu koji je prima $i predaje%5 To zna1i da informacije mogu )iti '().%&2(1.( i )8%&2(1.(5 Su)jekt je 1ovekHpojedinac koji u svoje ime3 ili kao personifikacija organizacione jedinice stupa u komunikacione odnose sa drugim su)jektima5 8 dananje 81(2( sve je ve'a mogu'nost da )ude uspostavljena komunikacija i na relaciji 7%8(3 J maina5 8 ostvarivanju komuniciranja kroz komunikacioni kanal3 koristi se medij5 Komunikacioni medij3 je )ilo koje prirodno ili 8(6-,73% 1(6(.'(3 koje je podo)no za prenos informacija izmeIu dva su)jekta3 koja su sGodno performansama tog medija sna)devena odgovaraju'im ureIajima za predaju3 odnosno prijem informacija5
15
Prema svojstvima komunikacionog medija postoje dve vrste# H jednosmerni $prenos informacija u jednom &2(1*% kao radio i TV3 H dvosmerni $prenos informacija u dva &2(1,%3 kao telefon5 J().%&2(1.% komuniciranje je kvalitetnije samo u pogledu )rzine prenosa informacije i manjem angaovanju komunikacionog medija5 Brzina implementacije promena 5,0-(8, dalje3 razvijenu komunikacijsku infrastrukturu3 sredstva moderniG telekomunikacija3 internet galaksije555 ali potre)uje i izgradnju modela istraivanja3 kreiranog tako da se nalazi sa razniG trita mogu *$%1(;/8,-/5 6vim se podsti1e ekvivalentnost kategorija3 konstrukcija3 lingvisti1ka i metri1ka ekvivalntnost 2(1./0 instrumenata i ekvivalentnost uzroka i procedura prikupljanja podataka5 TakoIe se eliminie neekvivalentnost3 koja je u stvari rezultat slo)odne interpretacije nalaza istraivanja5 8 mnogim industrijalizovanim zemljama na raspolaganju je o)ilje informacija3 od demografskiG preko industrijskiG pa do /58(6-,', o politi1kim kampanjama3 preliminarnim iz)ornim rezultatima3 ekonomskim pokazateljima razniG sadraja i vrsta5 (nternet je svojom interaktivno'u doneo zna1ajne $1%2(.( u &@(1/ masovniG komunikacija i omogu'io korisnicima u zdravstvu )8%&2(1./ tok komuniciranja u saj)er prostoru5 &ajzna1ajniji vid elektronske komunikacije je eHmail3 a njegova upotre)a predstavlja danas osnovicu komunikacije5 Okvir koji e se koristiti u savremenom zdravstvu, u razvoju standardnog modela bolnike organizacije i menadmenta moe se opisati kao proces kroz sledee faze: H (dentifikovanje zadatka menadmenta3 H !apiranje postoje'e organizacione i menadment strukture3 H Crupisanje )olni1kiG usluga3 H 6rganizovanje klini1kiG specijalizovaniG usluga3 H 6dreIivanje nivoa menadmenta3 H =etaljno odreIivanje uloga u menadmentu3 H 6smiljavanje nove strukture3 H "lociranje trokova3 oso)lja i aktivnosti3 H 6dreIivanje )udu'e organizacije3 H (mplementacija nove strukture3 H (zrada upitnika5
16
()zdravstvo se moe definisati kao sistem koji predstavlja dopunu tradicionalnom sistemu pruanja zdravstveniG usluga koji eliminie papir kao medijum i omogu'ava da se svi podaci o pacijentu i njegovom zdravstvenom statusu 4(+(:( u elektronskoj formi i da im se )rzo i efikasno pristupa putem ra1unarske mree H (nterneta5 P1/2(.%2 ovog sistema distanca je prevaziIena5 Trokovi vezani za prostor i 81(2( su svedeni na minimum3 a to je u ovoj o)lasti pruanja usluga od krucijalnog zna1aja5
Slika 2. Uslovi koje treba obezbediti za e-zdravstvo Koncepcija razvoja drutva $informati1ko drutvo J (nformation SocietO H (S% je naro1ito revolucionarno razdo)lje u ukupnom nau1noteGnolokom progresu3 od zna1aja za razvoj zdravstva5 S'()/6-( projekta vropskog informati1kog drutva je u Brusselsu $Belgija%3 a dostupan je na Ne) sajtu# Gttp#,,ec5europa5eu,informationUsocietO,5 n!ormatiko dru"tvo su obiljeila dva pravca: H razvoj mikroprocesorske teGnologije3 nanoteGnologija3 mikrora1unara3 maina upravljaniG ra1unarom3 fleksi)ilniG i inteligentniG proizvodniG sistema $@!S i (!S% i ro)ota i H razvoj noviG nematerijalniG teGnologija3 odnosno savremeno upravljanje $menadment% svim aktivnostima relevantnim za *&$(6.* proizvodnju
1#
Koncepcija razvoja drutva $drutvo znanja H KnoVledge SocietO% ) nau1noH teGnolokog progresa3 *&2'(1(., ka drutvu znanja u &1()/6-( z)ivanja stavlja li1nost i njegovo znanje uz $1/2'(.* nau1noHinformacioniG teGnologija3 naro1ito informacionoH ekspertniG sistema $Informatic)E-pert S.stems J ( S%3 ra1unarskiG mrea i (nterneta5 =rutvo znanja ima danas nove pristupe sa vie aspekata# znanja3 proizvoda3 kvaliteta3 teGnologija3 informacionoHekspertniG sistema3 vremena3 prostora i sl5 =osta 1esto termin Mdrutvo znanjaM $ no/ledge Societ. H KS% nosi naziv Mdrutvo zasnovano na znanjuM $ no/ledge)!ased Societ. H KBS% i u vropskoj zajednici predstavlja najnoviju vropsku inicijativu3 kojom upravlja vropska komisija $ ?%5 6snovne komponente nove koncepcije razvoja drutva3 tj5 Mdrutva znanja u zdravstvu# su informacije3 praksa3 komunikacija i znanje3 direktno povezane sa upravljanjem kvaliteta zdravstveniG usluga i upravljanjem 4(54'().%6<* i zdravljem na radu5 8 drutvu znanja dominiraju o)lasti# )aza znanja $ no/ledge !ase 0 KB%3 upravljanje znanjem $ no/ledge "anagement 0 K!%3 sistemi )azirani na znanju $ no/ledge !ased S.stems 0 KBS%3 inenjering znanja $ no/ledge Engineering 0 K %3 inenjering drutva znanja $Engineering no/ledge Societ. 0 KS%3 eH drutvo $e)1ociet.%3 eHnauka $e)1cience%3 eHzdravstvo $e)2ealt"%3 eHvlada $e) 3overnment%3 eHekonomija $e)(conom.%3 eHknjige $e)4ooks%3 internet teGnologije3 mikro i nanoHnauka i teGnologija $micro and nano 1cience and 5ec"nolog.%3 8(6-,73, inteligencija u svim vrstama teGnologija3 produ)ljivanje fundamentalniG znanja3 inovacije i inovacione teGnologije3 kvalitet i zatita ivotne sredine5 7a1unarska mrea je sistem koji se sastoji od skupa ra1unarskiG GardverskiG komponenti3 meIuso)no povezaniG komunikacionom opremom $opremom za povezivanje% preko komunikacionog kanala3 i &.,4)'(8(. odgovaraju'im softverom kojim se ostvaruje kontrola funkcionisanja sistema tako da je omogu'en $1/'(.%& podataka razli1itiG tipova3 kao i zajedni1ko kori'enje nekog ureIaja5 6snovni tipovi ra1unarskiG mrea su lokalne mree $Aocal "rea &etVorks3 A"&%3 koje povezuju *1(;,'( na relativno malim udaljenostima i glo)alne mree $Nide "rea &etVorks3 N"&%3 koje pokrivaju ire geografsko podru1je5 Aokalne ra1unarske mree $A"&% povezuju osnovne komponente ra1unarske mree u okviru ograni1enog prostora3 npr5 jedne firme5 Svaki ureIaj u mrei ima mrenu karticu preko koje se priklju1uje na mreu5 Clo)alne ra1unarske mree mogu da koriste razli1ite komunikacione kanale3 kao to su telefonske linije i )ei1ni prenos5 Pored oviG3 postoji i tip gradske mree $!etropolitan "rea &etVorks3 !"&% koji koristi specifi1ne teGnologije5 7a1unarski resursi $procesori3 memorija3 softver% u mrei mogu da )udu 1,&$%1(;(./ na razli1ite na1ine tako da %4(54'(;*'* razli1ite na1ine izvravanja poslova5
1>
<dravstvo je jedina o)last ivota za koju su zainteresovani svi 1lanovi jedne drave3 uklju1uju'i i zdrave oso)e3 upravo z)og jasne &8(&-/ da je zdravlje izrazito krGka i nestalna kategorija5 Svaki 7%8(3 ima legitiman interes da )ude zdravstveno z)rinut3 da ga to z)rinjavanje kota to je manje mogu'e i da pri tome pretrpi to manje neprijatnosti5 8 svemu tome3 (nternet moe )iti od velike pomo'i5
!entralizovana obrada# svi poslovi se izvravaju na jednom $glavnom3 mati1nom% ra1unaru preduze'a3 a ostali 1vorovi se koriste za unos podataka i prikazivanje rezultata5 /edna od glavniG .,2(., u kori'enju ra1unarskiG mrea jeste pristup velikim )azama podataka5 "ko se te )aze intenzivno 2'(.','* svakodnevno3 od strane velikog )roja korisnika3 onda je neracionalno 1uvati iG u vie kopija na svakom 2(&-* kori'enja5 /edno 1(6(.'( je postavljanje )aze podataka na jedan server i omogu'avanje mrenog pristupa svim korisnicima5 Sistem za upravljanje )azom podataka 'e3 sa svoje strane3 voditi ra1una o pokuajima razniG korisnika da 2(.','* podatke u )azi5 ?entralizacija podataka %4(54(;*'( i regularnu zatitu zna1ajniG podataka5 6na moe da )ude potpuno automatizovana i da ne 5,0-(8, intervenciju 7%8(3, $osim povremene%5 &eki programski sistemi omogu'avaju centralizovanu zatitu sviG radniG stanica u mrei5 %re&a ravnopravni" ra$unara $Mpeer to peerM%# ra1unari komuniciraju neposredno jedan sa drugim3 )/'(+( podatke i opremu $npr5 tampa1e% ali je komunikacija usporena pa se koriste u malim preduze'ima5 6lijent)server okru&enje# jedan snaniji mikrora1unar sa mrenim operativnim sistemom upravlja mreom5 To je server5 &a njemu se o)i1no nalaze podaci $npr5 )aze podataka% i aplikativni softver3 koje server
19
stavlja na raspolaganje ostalim 1vorovima J klijentima3 na njiGov 5,0-'(85 Server ima mogu'nost da o)avlja )(% poslova koji 5,0-(8,'* ve'e resurse5 lektronsko zdravstvo se naj1e'e definie kao $1/2'(., (nterneta i srodniG teGnologija u sistemu zdravstvene zatite3 kojima se po)oljavaju pristup3 efikasnost3 efektivnost i kvalitet medicinskiG i poslovniG procesa koje sprovode u1esnici u tom sistemu $zdravstvene ustanove3 medicinsko oso)lje3 pacijenti3 osiguravaju'e organizacije3 drava%3 sa osnovnim ciljem po)oljanja zdravstvenog stanja pacijenta5 Hzdravstvo se odnosi na kori'enje moderne informaciono komunikacione teGnologije u zadovoljavanju potre)a graIana3 pacijenata3 zdravstveniG radnika3 zdravstvene industrije kao i kreatora politike u zdravstvu5 (nternet predstavlja infrastrukturu za irenje prevencije )olesti3 onHline zdravstveno vaspitanje3 %4(54(;/8,.'( elektronskiG usluga u zdravstvu i za pacijente i za profesionalce5 (nternet predstavlja i infrastrukturu informacionog drutva LL( vijeka3 u kome su )rzina stvaranja i pristupa informacijama odlu1uju'i faktori *&$'(6.%&-/ pa i opstanka u zdravstvu5 Bogatstvo usluga koje danas prua3 kao i raznovrsnost na1ina na koje mu se moe pristupiti3 1ine ovaj resurs nezao)ilaznim za o)i1nog3 krajnjeg korisnika ra1unara5 Prakti1no sve zemlje &8(-, danas su povezane (nternetom5 Hzdravstvo eliminie potre)u za papirnim medijem5 (nformacija o pacijentu i njegovom zdravstvenom stanju registruje se elektronski $elektronski zdravstveni karton%3 to %4(54(;*'( jednostavni pristup takvoj informaciji3 )ilo lokalno ili preko (nterneta5 <aGvaljuju'i (nternetu3 pacijent moe uvek da sazna vie o sopstvenoj )olesti3 raznim metodama +(7(.', i uspenosti3 institucijama koje nude terapije3 uslovima osiguranja3 pla'anja i sl5
2?
21
Slika %. &ovi 'ojmovi koje sa sobom nosi e-zdravstvo 7azlozi tome su starenje populacije3 uvoIenje noviG skupiG +/'(3%8, i velik napredak u razvoju teGnike i tretmana za prevenciju i +/'(7(.'( nicijativa sadri tri prioritetna smjera razvoja u podruju: informacijskog drutva i medija3 razvoj zajedni1kog informacionog prostora kroz stvaranje digitalniG sadraaja i usluga3 istraivanje i nau1noHteGni1ki razvoj3 uklju1ivanje sviG drutveniG slojeva u informaciono drutvo5 vropska komisija 'e u narednom petogodinjem razdo)lju pose)nu panju posvetiti razvoju irokopojasniG mrea za pristup (nternetu na podru1ju vrope te proizvodnji noviG multimedijalniG sadraja na mrei5 Preduslov za razvoj )ilo kojeg o)lika elektroni1kog poslovanja u zdravstvu je3 osim do)re pravne regulative3 sigurna i pouzdana irokopojasna informati1ka infrastruktura5 TakoIe je neopGodno osigurati standarde koji 'e omogu'iti povezivanje uprkos organizacionim i geografskim razlikama5 <dravstveni radnici i pacijenti moraju razumijeti cijeli sistem3 a edukacija graIana3 a pogotovo zdravstveniG radnika3 vaan je 1inioc uvoIenja elektroni1kog zdravstva5 6snovni dijelovi eHzdravstva su uvoIenje zdravstveniG smart kartica3 povezivanje )olnica3 la)oratorija i doma'instava sigurnom informati1kom mreom te pruanje zdravstvene usluge onHline5
22
23
ti1u3 oGra)ruje se i stimulie individualna i grupna inicijativa i samoHusmerenje3 meIufunkcionalni na1in 1(6,8,.', pro)lema *2(&-% klasi1nog3 GijerarGijskog5
6. ZAKLJUAK
!enadment u zdravstvenim ustanovama )azira se na pacijentu i njegovom zadovoljstvu )rzinom i kvalitetom lije1enja3 efikasnom i efektivnom postavljanju dijagnoza i sprovoIenju terapijske procedure3 i zdravstvene njege3 standardizovanim zdravstvenim uslugama3 jedinstvenom stavu pri odlu1ivanju3 irokoj kulturi i komunuciranju3 uspostavljanju meIuso)ne saradnje izmeIu pojediniG cjelina u zdravstvenoj ustanovi3 isticanju u prvi plan kona1niG3 a ne parcijalniG rezultata pojediniG organizacioniG cjelina5 6ni se3 dakle3 ne )ave lije1enjem3 nego upravljaju elementima i resursima koji omogu'avaju lije1enje ljudi5 8mije'e upravljanja u zdravstvu je3 kao i u drugim o)lastima3 starije od teorije i 5.,.%&-/ upravljanja5 (skustvo je raslo i razvijalo se u svim ljudskim djelatnostima# u o)itelji3 u lovstvu3 vojsci3 organizaciji drave i crkve3 u graIevinarstvu i privreIivanju5 6no to vidimo kao upravljanje3 rukovoIenje i danas vrlo popularni menadment3 to su saeta iskustva3 teGnike i metode upravljanja5 Z.,.%&- upravljanja u punome smislu3 kao sistem teorijskiG sGva'anja koji )i omogu'io i predviIanja u1inaka3 kao to je postignuto u dijelu prirodniG znanosti3 tek se stvara5 Z.,.%&- upravljanja i u tom smislu tre)a razumjeti kao dio drutveniG nauka WPusic3 *KK+5%5 Postoje tradicionalne i istorijske razlike u sGva'anju uloge upravljanja u pojedinim o)lastima ljudske djelatnosti5 7azli1ito je upravljanje u politici3 kulturi3 dravnim poslovima3 privredi5 8 zdravstvenoj zatiti upravljanje ima svoje oso)ine koje proisti1u iz karaktera zdravstvene i medicinske djelatnosti te o)uGva'anja i poloaja te djelatnosti u drutvu5 =ananja praksa upravljanja zdravstvenim sistemom3 a dijelom i teorija upravljanja3 pod uticajem su nekoliko vlastitiG tradicionalniG korijena3 a do)rim su dijelom i pod uticajem suvremeniG tendencija u drugim drutvenim djelatnostima i u proizvodnji5 <a kvalitetno i efikasno pruanje zdravstveniG usluga zaposlenima u zdravstvu 'e sve vie )iti potre)na meavina razli1itiG 8(6-/., i stru1nosti5 !ora'e da se sa jedne strane uklope u trendove delegiranja radniG zadataka nie kvalifikovanom oso)lju3 a sa druge strane da kontinuiranom edukacijom i treningom rade na po)oljanju kvalifikovanosti za o)avljanje poslova u novom okruenju5 Transparentnost izmeIu operative i supervizora3 kao i izmeIu razli1itiG odeljenja za pruanje usluga3 timovi razli1itiG stru1njaka na istom zadatku i )ri i efikasniji promet informacija3 kako interno tako i u odnosu na spoljne faktore3 )i'e %4(+(:', novog3 fleksi)ilnog zdravstvenog menadmenta.
24
#. LITERATURA
1. #rucker $., M%' $%=+() ., 2(.,):2(.-# (z)or iz dela o menadmentu Pitera =ruckerHa3 "dies3 &ovi Sad3 4--:5 2. Ka'anski3 lektronika u zdravstvu3R 3 Norld !ikro5 jul,avgust 4--+3 pp5 +.JP:5 3. %jegovi& '3 S-1,-(&3/ $1/&-*$ *&+*=,2, * 5)1,8&-8*Q iskustva i preporuke 83 Seminar R!enadment u zdravstvuR3 (nstitut za menadment3 @6&3 %eograd, op.cit.,str.*53 4--P5 4. S(ortell ).S, Kaluzn*, +.#.3 !(,+-0 C,1( M,.,=(2(.-: O1=,./5,-/%. D(&/=. A B(0,8/%*13 TGomson =elman Aearning3 =ec :-3 *KKK5
5. VVV5cXm5co5Ou 6. VVV5izzzns5org5Ou
25