Testovi eksplozivne snage

Testiranja su sredstva skupljanja informacija pomou kojih se planiraju budue aktivnosti i na osnovu kojih se donose odluke. Testovi su neophodni pri programiranju trenanog procesa i kontroli uinka prilikom realizacije tog programa. Bez redovnih testiranja kondicione pripremljenosti teko je upravljati procesom treninga.

Test 1.

30 m sprint

Cilj: Odrediti ubrzanje eksplozivna snaga! Odrediti maksimalnu brzinu tranja "rocjeniti brzinu reakcije

Sredstva za izvoenje testa: #avna$ suha$ travnata podloga duine %& metara 'lektronska oprema za mjerenje vremena (va unja

Postupak: "ostaviti dva unja na rastojanju )& metara *portista zauzme startni poloaj kod prvog unja +a odre,eni signal tri maksimalnom brzinom )& metara -re,aj mjeri vrijeme *lijedi odmor do potpunog oporavka

Test ponoviti tri puta 'videntira se najbolji rezultat Godine starosti . 1& 11 1/ 1) 13 12 1% 14 10 i vie Vrijeme %$/0 2$2/ 2$/) 2$1/ 3$41 3$%2 3$32 3$)) 3$)& 3$/0

Test 2. Skok u dalj

Cilj: 5jerenje eksplozivne snage

Sredstva za izvoenje testa: #avna i suha povrina duine 362 metara Traka za mjerenje

Postupak: *tati na oznaeno mjesto sa blago rairenim nogama 7oljena saviti i zamahnuti rukama radi to dueg skoka *koiti i doskoiti objema nogama Test se izvodi tri puta Test skoka u dalj !jena "o#e $spod prosjeka Prosje%no &o'ro dli%no

&u(ina 8/$& m /$) m

/$2 m

/$4 m

)$& m

Test 3. Skok u vis

Cilj: 9zmjeriti eksplozivnu snagu

Sredstva za izvoenje testa: :isok zid$ stub ili neto slino 7reda ili marker 5etar

Postupak: 9spruiti ruku koja je blia zidu i obiljeiti visinu$ a stopala na podlozi *aviti koljena$ zamahnti rukama i skoiti to je vie mogue - najvioj taki$ dlanom ili prstima udariti od zid 9zmjeriti razliku obiljeenih visina Test izvesti tri puta Test skoka u vis !jena "o#e $spod Prosje%no &o'ro prosjeka Visina 83% cm2& cm 22 cm %& cm dli%no

;%2 cm

:isina skoka moe biti preraunata u snagu$ prema sljedeoj formuli< *naga = tjelesna teina > 3$. > visina skoka u m?

Testovi snane izdrljivosti

Test 1. Test sna(ne izdr(ljivosti za )ornji dio tijela *klekovi se koriste za testiranje miine izdrljivosti gornjeg dijela tijela. Cilj: Odrediti miinu izdrljivost fleksora i aduktora ramena i ekstenzora lakta

Sredstva za izvoenje testa: @toperica

Postupak:

Aei na pod sa licem prema podu (lanovi na podu 9spruiti laktove i podii gornji dio tijela Opruiti tijelo tako da uzduna osovina tijela zaklapa sa podlogom otar ugao *a nonim prstima na podu gurati tijelo prema gore sa opruenim rukama +a odre,eni signal$ trener ukljuuje topericu$ a sportista poinje sa testom 9zvodenje maksimalnom brzinom Tijelo mora biti pravo "onavljati do znaka *TO" Test traje jednu minutu

*ezultat: #ezultat je broj ponavljanja koji se izvede u toku jedne minute.#ezultati se mogu uporediti sa ponu,enim normama u tabeli. !jena "o#e +roj 1& Srednje &o'ro Veoma do'ro /& )& 3& dli%no 2&

Test sna(ne izdr(ljivosti za donji dio tijela Test 2. ,u%njevi sa optere-enjem Bunjevi sa optereenjem se koriste za testiranje snane izdrljivosti donjeg dijela tijela. Cilj: Odrediti izdrljivost kvadricepsa$ ekstenzora kuka i koljena

Sredstva za izvoenje testa:

Teg odgovarajue teine prema tabeli!

Postupak: *tati pored stalka sa tegom Ae,a i glava u ispravnom poloaju *topala postaviti u prirodan poloaj$ a teinu ravnomjerno rasporediti na obe noge i cijela stopala @ipka treba da bude iza glave na ramenima *putati se dok uzduna osa butine ne pre,e horizontalu -raditi maksimalan broj ponavljanja

*ezultat: 5aksimalan broj ponavljanja koji se izvede sa zadanim optreenjem. dr(avanje sna)e .ivo 1 / ) 3 !jena Odlian (obar "rosjek Ao / od ma0 C.&D 0260.D 0&603D 84. Tabela optereenja i broja ponavljanja<

1&& .2 .& 02 0& 42 4& %2 %& 2&

1 /6) 3 % 061& 1&61/ 12 /& /2 3&62&

Doptereenja Br.ponavljanja

Testiranja i mjerenja u sportu

Testiranja i mjerenja su sredstva skupljanja informacija pomou kojih se planiraju budue aktivnosti. Oni su neophodni pri programiranju trenanog procesa. 7onstantno napredovanje igraa je nezamislivo bez ovih aktivnosti i zbog toga su takve informacije veoma vane za svakog trenera.

#ezultati testiranja sadre ogromne koliine podataka o tome ta se

desilo u prolosti$ koliko je sportista i kojom dinamikom napredovao$ gdje su pravljene greke. Cijeli pro!es testiranja i mjerenja odvija se u #est 123 4aza:

9zbor karakteristika koje treba da se testiraju ili mjere 9zbor odgovarajuih testova ili metoda mjerenja *kupljanje i evidentiranje dobijenih rezultata Enaliza rezultata (onoenje odluka 9zvravanje donesenih odluka

- realizaciju pomenutih faza$ potrebno je ukljuiti sportiste$ posebno u analizu i donoenje odluka.

5ta je potre'no za test6

- odabiru testa treba biti siguran da je on objektivan da je stvaran rezultat!$ validan postie se cilj testiranja! i pouzdan mogunost stalnog ponavljanja!. - izboru testa treba se uzeti u obzir slijedee<

*vaki test treba da mjeri samo jedan 4aktor Test ne treba da zahtijeva tehniku obuenost osim ako se test koristi za procjenu tehnike! Treba se uvjeriti da igra tano razumije ta se od njega oekuje$ ta se mjeri i zato "rocedura testa treba da bude strogo standardizovana u pogledu vo,enja evidencije$ organizacije i uslova izvo,enja

7oristi od testiranja
*ezultati testiranja se koriste za :

"redvi,anje buduih rezultata -kazivanje na slabosti 5jerenje poboljanja 7ontrolu uspjenosti trenanog procesa #azvrstavanje igraa u odgovarajue trenane grupe 5otivaciju igraa Fadovoljavanje potrebe za informativnou o rezultatima i napretku

8aktori koji mo)u imati utje!aj na rezultate testa

Temperatura i vlanost vazduha :rijeme koje je sportista odspavao prije testa 'mocionalno stanje sportiste

Aijekovi koje je sportista eventualno koristio (oba dana 7ofein koji je sportista eventualno konzumirao :rijeme od posljednjeg obroka Okruenje u kojem se testira 5otivacija i iskrenost sportista

Prin!ipi testiranja

"rije izvo,enja testa$ obavezno zagrijavanje laganim aerobnim vjebanjem$ praenim istezanjem svih velikih miinih grupa Eko se izvodi vie testova$ prvo se rade kratki$ eksplozivni testovi Testiranje treba uvijek izvoditi na isti identian nain +astojati vriti testiranja u isto doba dana 7oristiti istu opremu Eko su sportisti privlana mjerenja$ poeljno je da i naredna mjerenja vri isto lice Objasniti sportisti test mjerenja i ako je potrebno demonstrirati test +a dan testiranja ne konzumirati kafu$ alkohol$ cigarete$ hranu najmanje / sata prije testiranja 9zbjegavati tei trening dan prije testiranja$ a na dan testiranja ne trenirati 9irza &emir: pro4esor sporta

Procjena postotka masti

1k) ; 2:2 l' 14unta3 2:<=!m ; 1 in 1in%3 9>57$ 1. korak< pomnoi svoju teinu u funtama! sa brojem 1$&0/ /. korak< dobiveni broj zbroji sa .3$3/ ). korak< pomnoi opseg struka mjereno na umbilicusu! sa 3$12 3. korak< oduzmi taj broj od broja dobivenog na drugom koraku 2. korak< dobiveni broj na etvrtom oduzmi od svoje teine %. korak< pomnoi taj broj sa 1&& 4. korak< podijeli taj broj sa svojom teinom i dobije se postotak masti ?@.@ 1. korak< pomnoi svoju teinu u funtama!sa brojem &$4)/

/. korak< dobiveni broj zbroji sa 0$.04 ). korak< izmjeri opseg runog zgloba na najirem dijelu! i podijeli taj broj sa )$13 G da bi dobio dijametar runog zgloba 3. korak< pomnoi opseg struka mjereno na umbilicusu! sa &$124 2. korak< pomnoi opseg kuka mjereno na najirem dijelu! sa &$/3. %. korak< pomnoi opseg podlaktice mjereno na najirem dijelu! sa &$3)3 4. korak< zbroji brojeve dobivene u drugom i treem koraku 0. korak< oduzmi broj dobiven u etvrtom koraku od broja dobivenog u sedmom koraku .. korak< oduzmi broj dobiven u petom koraku od broj dobivenog u osmom koraku 1&. korak< zbroji brojeve dobivene u estom koraku i u devetom koraku. Taj broj je tvoja nemasna tjelesna teina 11. korak< oduzmi svoju nemasnu tjelesnu teinu od svoje totalne tjelesne teine$ te onda taj broj pomnoi sa 1&&. +akon toga dobiveni broj podijeli sa totalnom tjelesnom teinom. #ezultat je postotak tjelesne masti. P*$9A@*$ : a3 9u#ki: teina = .)$10 kg /&2 funti! opseg struka = 00$. )2 ina! 1.korak< 1$&0/>/&2=//1$01 /.korak< //1$01C.3$3/=)1%$/) ).korak< )2>3$12=132$/2 3.korak< )1%$/)6132$/2=14&$.0 bezmasna teina tijela! 2.korak< /&2614&$.0=)3$&/ %.korak< )3$&/>1&&=)$3&/ 4.korak< )$3&/H/&2=12:<2 postotak tjelesne masti! '3 ?ene: teina = 2.$&.kg 1)& funta! opseg runog zgloba = 12$042cm %$/2 ina! opseg trbuha = %0$20cm /4 ina! opseg kuka = .%$2/cm )0 ina! opseg podlaktice = /2$3 1& ina! 1.korak< 1)&>&$4)/=.2$1%& /.korak< .2$1%C0$0.04=1&3$134

).korak< %$/2H)$13=1$..& 3.korak< /4$&>&$124=3$/). 2.korak< )0>&$/3.=.$3%/ %.korak< 1&>&$3)3=3$)3& 4.korak< 1&3$134C1$..&=1&%$1)4 0.korak< 1&%$1)463$/).=1&1$0.0 ..korak< 1&1$0.06.$3%/=./$3)% 1&.korak< ./$3)%C3$)3&=.%$44% bezmasna tjelesna teina! 11.korak< 1)&6.%$%).! > 1&&=)$))%.1&H1)&= 2<:<<2 postotak tjelesne masti!