SKRIPTA IZ PREDMETA SPECIJALNA RAUNOVODSTVA (ZAVRNI ISPIT)

1.

KARAKTER TROKOVA U TRGOVINSKIM PREDUZEIMA: PRIZVODNI I ISTI TROKOVI PROMETA

Pri analizi trokova prometa roba u trgovini posebno se istie znaaj Marksove teorije trokova prometa, njegova podjela na iste i dopunske (proizvodne) za sagledavanje udjela trgovine u stvaranju nacionalnog dohotka. U iste (pr !e" tr#$%#!e pr#&et , prema Marksu, spadaju trokovi kupovine i prodaje roba i drugih prateih unkcija kao to su! knjigovodstvo, inansiranje, kontrola i sl. "ni ne poveavaju vrijednost robe i nadokna#uju se iz vika vrijedonosti stvorenog u materijalnoj proizvodnji ustupljenoj trgovini za obezbje#enje uslova za njeno normalno unkcionisanje. U pr#i'!#()e tr#$%#!e pr#&et , prema Marksu, spadaju trokovi uvanja i transporta roba. $a razliku od istih trokova prometa, oni poveavaju vrijednost robe i nadokna#uju se iz njene realizovane vrijednosti a ne iz vika vrijednosti, poznatog u trgovakoj praksi kao mar%a. & praksi se, kao to je poznato, ne vri podjela trokova prometa na iste i dopunske, prije svega uslijed isprepletanosti istih i proizvodnih prometnih unkcija. "ni se mogu samo pribli%no tano utvrditi neknjigovodstvenim putem, tj. posebnim obraunom. & novije vrijeme na poveanje istih trokova prometa u trgovini u znatnoj mjeri su, pored ostalog, uticale preduzete mjere u cilju poveanja ' kulture' trgovine (reklama, pru%anje dopunskih usluga kupcima itd.). ( pored toga, u ukupnim trokovima prometa u trgovini njihovo uee je manje u odnosu na trokove proizvodnog karaktera. Prema istra%ivanjima poznatog ruskog ekonomiste M.(. )akanova, proizvodni trokovi prometa uestvuju u ukupnim trokovima kod trgovine na malo sa *+, do -+,, a kod trgovine na veliko sa .*, do /+,. $natno je uee trokova prometa u prodajnim cijenama robe (kree se i do -+,). "snovini aktori koji utiu na njihovu veliinu su! obim i vid prometa (skladini i tranzitni), asortiman roba, lokacija, konkurencija, materijalno0tehnika opremljenost, irina tr%ita, obrt zaliha, zahtjevi potroaa u pogledu kulture opslu%ivanja (pru%anja dopunskih usluga), produktivnost rada i dr.

*.

TROKOVI RO+E I TROKOVI POS,OVAN-A

2vije glavne vrste trokova u trgovinskim preduzeima klasi ikovanih prema nainu uticaja na vrijednost robe i nadoknadi 0 jesu! 3 trokovi robe i 3 trokovi poslovanja. & tr#$%#!e r#.e (prema teoriji) spadaju! akturna vrijednost robe, zavisni trokovi nabavke i proizvodni trokovi poslovanja (koji nastaju u azi skladitenja i prodaje robe). & praksi, me#utim, u trokove robe spadaju samo akturna vrijednost robe i zavisni trokovi nabavke. "vo stoga to se, uslijed isprepletanosti istih i proizvodnih prometnih unkcija, ne vri podjela ukupnih trokova poslovanja na iste i proizvodne. "ni su, dakle, u cjelini 4isti5 trokovi poslovanja, koji se nadokna#uju iz trgovinske mar%e. Proizvodni trokovi poslovanja koji nastaju u azi lagerovanja i prodaje robe tretiraju se, znai, kao 4element5 trgovinske mar%e. Posljedica takvog tretmana proizvodnih trokova poslovanja koji nastaju u azi lagerovanja i prodaje roba sa gledita teorije, je netanost ukupnih trokova robe, trokova poslovanja i trgovinske mar%e. &kupni trokovi mar%e su manji za iznos trokova uvanja i dovo#enja robe u podesan oblik za prodaju. Tr#$%#!i p#s/#! )0 i trgovinska mar%a su, s druge strane, uveani za iznos datih trokova. & trokove poslovanja u teorijskom smislu ne spadaju proizvodni trokovi poslovanja koji nastaju u azi lagerovanja i prodaje robe ve, znai, spadaju samo isti trokovi poslovanja koji nastaju u azi nabavke, lagerovanja i prodaje robe. 6rgovinska mar%a, sa stanovita teorije, treba da bude jednaka istim trokovima prometa (poslovanja) i pro itu. 6rokovi robe, prema bilansnom tretmanu, predstavljaju rashod perioda u kome je roba realizovana. "ni se nadokna#uju iz njene realizovane vrijednosti (prihoda od prodaje robe). (nae, najvei dio ukupnih trokova u trgovinskim preduzeima se odnosi na trokove roba. "ni iznose, na primjer, pribli%no .+, od prometa hrane na malo. $a razliku od trokova robe, trokovi poslovanja (renta i zakupnina, propaganda, plate i dr.) su, sa gledita bilansa, rashod perioda u kome su nastali."ni predstavljaju cijenu kotanja trgovinskih usluga (poslova). 7adokna#uju se iz vika vrijednosti ustupljenog trgovini za nadoknadu njenih trokova i ostvarenja izvijesnog pro ita, tj. trgovinske mar%e kao razlike izme#u nabavne i prodajne cijene robe koja, u stvari, predstavlja prodajnu cijenu trgovinskih usluga (poslova).

1.

PO-AM2 E,EMENTI I VRSTE KA,KU,A3I-A RO+E U TRGOVINSKIM PREDUZEIMA

K /%4/ 5i0 je postupak, nain, metod utvr#ivanja nabavne cijene robe, cijene kotanja robe i prodajne cijene robe (sa porezom na promet ili bez njega). Os)#!)i e/e&e)ti kalkulacije cijene robe u trgovinskim preduzeima su slijedei! 9akturna cijena robe : $avisni trokovi nabavke ; 7abavna cijena robe : <azlika u cijeni (mar%a) ; Prodajna cijena robe : Porez na promet ; Prodajna cijena robe sa porezom na promet (maloprodajna cijena robe) Fakturna cijena robe je cijena po kojoj prodavac (proizvo#a, dobavlja) prodaje, odnosno kupac (maloprodavac) kupuje robu. "na mo%e biti bruto i neto. & kalkulaciji prodajne cijene robe u trgovinskim preduzeima na akturnu cijenu robe dodaju se, kao drugi element, zavisni trokovi nabavke robe. "ni obuhvataju sve one trokove koji nu%no nastaju pri prenosu robe od prodavca do kupca (trokovi utovara, prevoza, istovara, gubitak u robi osiguranja i dr.). Mogu biti direktni, ako se prevozi samo jedna vrsta robe, i indirektni, ako se istovremeno prevozi vie vrsta robe. =ada se na akturnu cijenu robe dodaju zavisni trokovi nabavke robe dolazi se do nabavne cijene robe, koja pokazuje iznos ulo%enog kapitala u kupovinu jedinice date robe. "na je, naime, vea od nabavne cijene za iznos trokova poslovanja. 2odavanjem razlike u cijeni robe (mare) na nabavnu cijenu robe dolazi se do prodajne cijene robe ( bez poreza na promet). "na mo%e biti slobodno ormirana razlika u cijeni, u obliku propisane mar%e i rabata i slu%i za nadoknadu trokova poslovanja i ostvarenja izvjesnog pro ita. Do prodajne cijene robe sa porezom na promet (poznate kao maloprodajna cijena) dolazi se dodavanjem poreza na promet na prodajnu cijenu robe bez poreza na promet. "n je u naim uslovima prihod viih dr%avnih organa, a ne trgovinskih preduzea, iji je zadatak da ga ukalkuliu, obraunaju, naplate i doznae novana sredstva po tom osnovu na odgovarajue raune viih dr%avnih organa. & zavisnosti od toga po kom se principu sastavlja kalkulacija (principu elastinosti trgovinske mar%e, ukupnih trokova robe, varijabilnih trokova, prosjenih trokova poslovanja i prosjene razlike u cijeni), struktura razlike u cijeni, struktura kalkulacije (maloprodajne cijene robe) je razliita. & daljem tretiranju problematike emo ukazati na speci inosti str4%t4re % /%4/ 5i0e 5i0e)e r#.e 4 tr6#!i)s%i& pre(4'e7i& sastavljene po ostalim principima, budui da je struktura kalkulacije robe po principu trgovinske mar%e naprijed ve prikazana.

>

=alkulacija po principu ukupnih trokova robe ! 9akturna cijena robe : $avisni trokovi nabavke.............................. ; 7abavna cijena robe : Proizvodni trokovi poslovanja.................... ; &kupni trokovi robe : <azlika u cijeni............................................. ; Prodajna cijena robe : Porez na promet............................................ ; Prodajna cijena robe sa porezom na promet =alkulacija po principu varijabilnih trokova! 9akturna cijena robe : $avisni trokovi nabavke............................. ; 7abavna cijena robe : ?arijabilni trokovi poslovanja................... ; &kupni varijabilni trokovi : =ontribuciona mar%a................................... ; Prodajna cijena robe : Porez na promet........................................... ; Prodajna cjena robe sa porezom na promet =alkulacija po principu prosjenih trokova poslovanja (@trokovi plus)! 9akturna cijena robe : $avisni trokovi nabavke............................ ; 7abavna cijena robe : 6rokovi poslovanja................................... ; Aijena kotanja robe : Pro it........................................................... ; Prodajna cijena robe : Porez na promet........................................... ; Prodajna cijena robe sa porezom na promet kalkulacija po principu prosjene stope razlike u cijeni ! 9akturna cijena robe : $avisni trokovi nabavke.......................................... ; 7abavna cijena robe : Planirana (prosjena) razlika u cijeni........................ ; Planirana prodajna cijena robe B "dstupanje od planirane (prosjene) razlike u cijeni ; 6r%ina prodajna cijena robe : Porez na promet........................................................ ; Prodajna cijena robe sa porezom na promet

8.

P,ANIRAN-E TRGOVINSKE MAR9E

Trgovinska mara se obino iskazuje u procentima od maloprodajne cijene robe (bez poreza na promet) ili nabavne cijene robe. Mnoga trgovinska preduzea (maloprodavci) utvr#uju cijenu pojedinih artikala na bazi stope mar%e od nabavne cijene dodavanjem iksnog procenta mar%e na nabavnu cijenu. Mnogi maloprodavci su ovaj metod utvr#ivanja cijene robe poznat kao @trokovi plusC prihvatili iz praktinih razloga. Mnoge prodavnice metalne robe, bakalnice i apoteke utvr#uju cijenu pojedinih artikala dodavanjem standardnog procenta mar%e na njihove nabavne cijene. 6u se, me#utim, javlja problem u utvr#ivanju adekvatne mar%e zbog toga to razliite kategorije roba zahtjevaju i razliite nivoe mar%e, tako da isti procenat mar%e rjetko odgovara svim artiklima. Metodom @trokovi plusC odre#uju se, s obzirom na to, samo poetne cijene. Maloprodajni menad%eri prilago#avaju konane cijene u zavisnosti od kretanja tra%nje, speci inosti prodaje i konkurentskog okru%enja. eina maloprodavaca, zbog uporedivosti, te%i da iska%e mar%u prije u procentima od maloprodajne cijene robe nego od nabavne cijene. "ni, uz to, iskazuju i inansijske elemente (neto pro it, mar%u, prinos od prodaje itd.) prete%no kao procenat od neto prodaje. "tuda se i stopa mar%e iskazuje na isti nain, kao procenat od neto prodaje. 2akle, pri utvr#ivanju maloprodajne cijene robe kljuni elemenat jeste mar%a. Pro itabilnost konkretne prodavnice zavisi od veliine ostvarene mar%e sa datim asortimanom robe i trokovima poslovanja. Dtopa inicijalne i e ektivne mar%e su veoma znaajne pri ormiranju cijene robe. "na pokazuje koja se mar%a mora ostvariti da bi se zadovoljili globalni inansijski ciljevi i slu%e kao 4vodi5 pri ormiranju cijene pojedinih roba. 7aravno, ove stope mar%e maloprodavci ne treba automatski da primjenjuju pri ormiranju cijena pojedinih artikala. Mara pojedinih artikala e zavisiti od tra%nje, konkurentskih uslova, osjetljivosti potroaa na cijene i tr%inih okolnosti. & svemu tome je bitno, kao to je vie puta zbog znaaja istaknuto, da je agragatna (ukupna) mar%a u skladu sa globalnim pro itnim ciljem konkretnog trgovinskog preduzea, odnosno maloprodajnog objekta.6rgovinska preduzea (maloprodavci) mogu poveati pro it, kao osnovni cilj poslovanja uz maksimalno zadovoljenje potreba potroaa, adekvatnom kontrolom trokova, i to kako trokova robe tako i trokova poslovanja. E ikasna kontrola ovih trokova im omoguava ormiranje ni%ih cijena u odnosu na konkurentne i ostvaranje odre#enog pro ita. & kreiranju marketing stratagije konkretne prodavnice akcenat mo%e biti na mari ili na obrtu zaliha. Prodavnice svoju marketing strategiju mogu bazirati na visokoj mar%i i na ni%em obrtu zaliha. Prodavnice sa lokalnim monopolom ostvaruju visoku mar%u i visok obrt zaliha (na primjer, pristupane prodavnice), dok su one sa niskom mar%om i ni%im obrtom zaliha unaprijed, po pravilu, osu#ene na propast.Dve to je naprijed reeno u vezi sa marketing strategijom prodavnice u potpunosti se odnosi i na marketing strategiju trgovinskog preduzea u cjelini. & praksi se prilikom kalkuliranja robe, cijene obino iskazuju u brojevima kao to su F,// din., F// din. ili >/* din. prije nego 1 din., F+ din., 1++ din. ili *++ din., jer se vjeruje da je za potroaa prihvatljivija cijena od F/,/* din. nego od 1+,++ din., iako je razlika naznatna. Predpostavlja se da ljudi (potroai) sami zaokru%uju cijene nani%e (kao na primjer, cijena od */ din. na cijenu od *+ din., cijena od F/,/* din. na cijenu od F/ din.3 prije nego na cijenu od 1+ -

din.). (stra%ivanja u praksi su inae pokazala da prodaja ne reaguje znaajno na cijenu krajnjeg broja /, kao pretpostavke za ostvarenje %eljene bruto mar%e, odnosno neto pro ita. "na je u ovom sluaju jednaka razlici izme#u maloprodajne cijene iskazane na ovakav nain i nabavne cijene date robe. 6rgovinska preduzea (maloprodavci) prilikom kalkulisanja esto %rtvuju pro it pojedinih artikala (tzv. lidera artikla) ormirajui ni%e cijene od moguih prema uslovima tra%nje i trokovima u cilju poveanja ukupnog prometa. "vo je poznato kao vodstvo cijena (cijena ispod trokova). "ve se cijene praktikuju uprkos %rtvovanju pro ita 0 gubitka ako su ispod trokova, jer se vjeruje da su ni%e cijene atraktivne i za potroae koji, pored robe sa redukovanom cijenom, kupuju i drugu robu. "va strategija je sraunata na poveanju prodaje ostalih roba, koje je znatno vee od potrebne kompenzacije za ni%u mar%u artikla sa sni%enom cijenom. Maloprodavci praktikuju vodstvo cijena i u cilju kreiranja globalne predstave o ni%im cijenama u datoj prodavnici a u odnosu na konkurentske prodavnice, kao i ormiranje lojalnosti potriaa. "vo tim prije ako se ima u vidu da predstavu o cijenama date prodavnice potroai ormiraju na bazi cijena nekoliko izabranih artikala. Praksa je pokazala da su e ekti vodstva cijena kratkoroni, jer potroai na osnovu cijena procijenjuju kvalitet artikla! ni%e cijene shvataju kao znak loeg kvaliteta, a visoke cijene kao znak dobrog kvaliteta. ?odstvo cijena je karakteristino za male prodavnice koje ne mogu na drugi nain da konkuriu velikim prodavnicama sa bogatim asortimanom roba i drugim pogodnostima za potroaa. (nae, u mnogim zemljama je zabranjeno ormiranje cijena robe ispod trokova (nabavna vrijednost robe plus trokovi poslovanja).6rgovinska preduzea sa ni%im trokovima u odnosu na konkurente mogu koristiti strategiju ni%ih cijena roba. 2iskontne prodavnice, na primjer, mogu utvrditi ni%e cijene nego mnogi njeni konkurenti usljed ekonomije obima i ni%ih trokova poslovanja. "ne mogu startovati sa ni%im cijenama da bi ostvarile takav obim prodaje koji e, povratno, doprinijeti ostvarenju ekonomije obima (ekonomije trokova) u budunosti. 6rokovi se mogu redukovati povoljnijom nabavkom, zakupom lokala po ni%im gradskim rentama, redukcijom personalnog servisa i minimiziranja izdataka za propagandu i unutranje ure#enje prodavnica.Prodavnice (posebno odjee) esto dr%e istu vrstu robe po razliitim cijenama. 6ako na primjer, maloprodavac muke odjee dr%i koulje razliitih stilova i sastava kupljene od dobavljaa po razliitom cijenama. Dve koulje on grupie u tri razliita nivoa cijena, kao na primjer! F*,// din., F/,// din. i 1>,// din. "va praksa je poznata kao linija cijena. "na pojednostavljuje potroaevu nabavku jer on upore#uje samo ograniene razliite nivoe cijena i, uz to, znatno smanjuje administrativne trokove. 7a cijenu pojedinih artikala, kao i na iznos ostvarene trgovinske mar%e, utie, dakle, i linija cijena.

:.

RO+NA DOKUMENTA3I-A

N 0! ;)i0 r#.) (#%4&e)t na osnovu kojih se proces nabavke kontrolie jesu! 3 trebovanje, 3 porud%bina, 3 aktura, 3 zapisnik o prijemu robe i 3 odobrenje akture. Prema njima se, tako#er, sastavlja i kontrolie kalkulacija robe i vre odgovarajua knji%enja u robnom i inansijskom knjigovodstvu. Trebovanje je pisani zahtjev koji prodajno odjeljenje ili robna kua (prodavnica, skladite) upuuju nabavnom odjeljenju za nabavku odgovarajuih roba, tra%enih na datom tr%itu, za potrebe prodaje. 7abavno odijeljenje nije obavezno da nabavi bilo kakvu robu sve dok ne primi trebovanje od nadle%nog menad%era za prodaju robe. Hedna kopija trebovanja se alje i odjeljenju za raunovodstvo. Po prijemu trebovanja, nabavno odijeljenje sagledava najpovoljnije izbore nabavke date robe i najpovoljnijem dobavljau kao prodavcu robe alje porudbinu. "na je, dakle, dokument koji se alje dobavljau radi isporuke odre#ene robe ili usluge. Dastavlja se u nekoliko primjeraka. "riginalni se alje dobavljau, na osnovu koga on isporuuje robu i dostavlja akturu kupcu (prema listi datih cijena) nakon potvrdnog odgovora na porud%binu. Hedna kopija poru%bine se alje odjeljenju koje je poslalo trebovanje da bi se in ormisalo o toku izvrenja njegovog zahtjeva. 2ruga kopija porud%bine se dostavlja odjeljenju za raunovodstvo. 7abavno odijeljenje zadr%ava za sebe jednu kopiju porud%bine radi kontrole izvrenja procesa nabavke robe. Damo izdavanje porud%bine ne predstavlja osnovu za knji%enje u raunovodstvu, kako kod potencijalnog kupca tako i kod dobavljaa kao prodavca robe, jer se u trenutku prijema porud%bine prodaja ne smatra izvrenom sve dok se roba stvarno ne isporui. =ad roba promjeni vlasnitvo, i kupac i prodavac e proknji%iti ovu transakciju u raunovodstvu. =ad dobavlja (proizvo#a ili veleprodaja) prime porud%binu za svoje proizvode, onda on preuzima sljedee dvije akcije! isporuka robe kupcu i slanje fakture kupcu. (sporukom robe dobavlja prenosi vlasnitvo jedne vrste imovine 0 zaliha, a slanjem akture on postaje vlasnik druge vrste imovine 0 potra%ivanja. 9aktura sadr%i sljedee podatke! opis prodate robe, koliina, cijena, uslovi prodaje i nain isporuke. "na je 0 sa gledita prodavca 0 prodajna aktura, a sa gledita kupca 0 nabavna aktura. Dlu%i kao osnova za knji%enje u raunovodstvu kod prodavca i kupca, poto je evidentno da je promijenjeno vlasnitvo robe. & momentu izdavanja akture prodavac knji%i tako to zadu%uje raun 4=upci u zemlji5, a odobrava raun 4<ealizacija gotovih proizvoda5 ili raun 4<ealizacija robe5 u zavisnosti od toga da li je on proizvo#a ili veleprodaja. =upac, me#utim, ne knji%i primljenu akturu kao obavezu sve dok je za plaanje ne odobri odjeljenje za raunovodstvo, odnosno inansijsko odjeljenje.

"djeljenje prijema robe (skladite) sastavlja po izvrenom prijemu robe zapisnik o prijemu robe po aritmetikom nizu za svaku prispjelu partiju, a na osnovu otpremnice ili dostavnice (dokument koji alje dobavlja uz robu), certi ikat o robi (dokument o uslovima prevoza %eljeznicom, vazdunim ili drumskim putem), ili konosmana (dokument o uslovima prevoza morskim putem). "no vri kvantitativni ili kvalitativni prijem prispjele robe. Hedna kopija zapisnika o prijemu robe se alje odjeljenju za raunovodstvo radi odobrenja akture za isplatu. =opija ovog dokumenta se alje i odjeljenju nabavke i odjeljenju koje je poruilo robu kao obavjetenje da je tra%ena roba nabavljena. "djeljenje za raunovodstvo komparira trebovanje, porud%binu, zahtijev za promjenu porud%bine (ako je u toku nabavke ispostavljena), akturu i zapisnik o prijemu robe da bi utvrdilo da li je navedena roba u akturi stvarno poslata i primljena, da li je odgovarajueg kvaliteta i da li su cijene u akturi date prema porud%bini. Iko je sve u redu, vri se knji%enje tako to se zadu%uje raun 4"braun nabavke robe5, a odobrava se raun 42obavljai u zemlji5. (stovremeno, inansijsko odjeljenje odobrava isplatu fakture (po pravilu ekom). <. KN-I9EN-E KA,KU,A3I-E RO+E

Damo knji%enje kalkualcije robe u trgovinskim preduzeima je veoma jednostavno. $a akturnu vijednost robe, ako je kupljena na kredit, zadu%uje se raun C"braun nabavke robeJ, a odobrava se raun C2obavljai u zemljiJ. &koliko je roba kupljena za gotovo, za akturnu vrijednost robe (koja je novano izmirena) zadu%uje se raun C"braun nabavke robeJ, a odobrava se raun CKotovinaJ. <aun C"braun nabavke robeJ se, tako#e, zadu%uje za zavisne trokove nabavke, a odobrava se raun C2obavljai u zemljiJ. Iko su oni isplaeni u gotovu, tada se umjesto rauna C2obavljai u zemljiJ odobrava raun CKotovinaJ. <aun C"braun nabavke robeJ pokazuje ukupnu nabavnu vrijednost kupljene robe i u tome je njegova osnovna unkcija. "na je, dakle, ista kao i unkcija rauna C7abavka materijalaJ u proizvodnim preduzeima. & trgovinskim preduzeima roba se moe voditi po nabavnim cijenama, po prodajnim cijenama, i to sa porezom i bez njega. Iko se roba vodi po nabavnoj cijeni, tada se za nabavnu vrijednost kupljene robe zadu%uje raun C<obaJ (u magacinu ili u prodavnici), a odobrava se raun C"braun nabavke robeJ. & sluaju kada se roba vodi po prodajnoj cijeni bez poreza na promet, zadu%uje se raun C<obaJ za prodajnu vijednost kupljene robe bez poreza na promet , a odobravaju se rauni C"braun nabavke robeJ za nabavnu vrijednost kupljene robe i C &kalkulisana razlika u cijeniJ za iznos razlike u cijeni. Pri vo#enju robe po prodajnoj cijeni sa porezom na promet zadu%uje se raun C<obaJ za prodajnu vrijednost kupljene robe sa porezom na promet, a odobravaju se rauni C"braun nabavke robeJ za nabavnu vrijednost kupljene robe, raun C&kalkulisana razlika u cijeniJ za iznos razlike u cijeni i raun C&kalkulisani porez na prometJ za iznos poreza na promet. "d toga po kojoj se cijeni roba vodi zavisi, kao to se iz prikazanih knji%enja vidi, i nain knji%enja nabavke robe na domaem tr%itu, tj. kalkulacija robe u trgovinskim preduzeima. L & trgovinskim preduzeima na veliko (magacinima) roba se vodi ili po nabavnim cijenama ili, to je najee sluaj u praksi, po prodajnoj cijeni bez poreza na promet.

L & trgovinskim preduzeima na malo (prodavnicama) roba se mo%e voditi po bilo kojoj cijeni! po nabavnoj ili prodajnoj sa porezom ili bez njega. L & naoj praksi ona se najee vodi po prodajnoj cijena sa porezom na promet (maloprodajnoj cijeni). L & zemljama razvijene tr%ine ekonomije roba se u prodavnicama prete%no vodi po prodajnoj cijeni bez poreza na promet. "snovni razlog za to je jednostavnost obrauna poreza na promet u pore#enju sa naim, koji je zbog raznovrsnih stopa komplikovaniji. & trgovinskim preduzeima na malo za svaki prodajni objekt se u raunovodstvu otvaraju posebni odgovarajui rauni, u konkretnom sluaju rauni C<obaJ, C&kalkulisana razlika u cijeniJ i C&kalkulisani porez na prometJ. 6ako#e se i u trgovinskim preduzeima na veliko za svaki magacin otvaraju u raunovodstvu odgovarajui rauni! raun C<obaJ, ili oni sa raunom C&kalkulisana razlika u cijeniJ, u zavisnosti od toga da li se roba vodi po nabavnoj ili prodajnoj cijeni. (nae, raun C&kalkulisana razlika u cijeniJ je raun prihoda zato to je razlika u cijeni speci ian oblik prihoda u trgovinskim preduzeima. <aun C&kalkulisani porez na prometJ je tako#e raun prihoda, jer je porez na promet speci ian oblik prihoda, ali ne za trgovinska preduzea nego za vie dr%avne organe. & vezi sa porezom na promet mo%e se rei da je zadatak trgovinskih preduzea da ga ukalkuliu, obraunaju, naplate od potroaa i doznae novana sredstva po tom osnovu na odgovarajue raune viih dr%avnih organa. G. SNI9EN-E I POVEAN-E PRODA-NE 3I-ENE RO+E

S)ienje

cijena, kao najvanija vrsta redukcije, redovna je praksa trgovinskih preduzea zemalja razvijene trine ekonomije. Ono je prisutno i u praksi naih preduzea. S obzirom na to da je snienje cijena neminovna pojava u praksi, trgovinska preduzea moraju da sastave plan i definiu politiku snienja cijena. Ono reducira maru (kao prodajnu cijenu trgovinskih uskuga i pri istim trokovima poslovanja (kao cijene kotanja trgovinskih usluga umanjujui, dakle, profit kao osnovni motiv poslovanja trgovinskih preduzea, uz maksimalno zadovoljenje potreba potroa!a, bez koga nema ni njega.

Dlino mar%i, snienje cijena se iskazuje u apsolutnom

od neto prodaje ili prodajne cijene.

iznosu

procentima

$a potrebe planiranja redukcija i ocjene per ormansi (rentabilnosti Dtopa sni%enja cijena od neto prodaje ; Dni%enje cijena M F++ 7eto prodaja

snienje cijena se iskazuje procentima od neto prodaje, tj."

asortimana roba,

#rgovinska preduzea (maloprodavci obi!no praktikuju da snienje cijena za potrebe reklamiranja kod potroa!a iskau u procentima od prodajne cijene, odnosno"

Dtopa sni%enja cijena ; Dni%enje cijena po jedinici N F++

od prodajne cijene $rodajna cijena po jedinici

F+

2o sni%enja cijena dolazi uslijed neuskla#enosti izme#u zaliha i tra%nje. Potrebe za sni%enjem cijena se mogu smanjiti boljim uskla#ivanjem zaliha roba sa promjenama ukusa i pre erencija potroaa. 6o se posti%e uvo#enjem novog proizvoda i razvojem komunikacione tehnologije.
%ompjuterizacija prodajnog mjesta (point&of&sale s'stems omoguuje ne samo smanjenje redova potroa!a i trokova rada, ve informisanje o prodaji i zalihama. =ompjuter povezan sa elektronskim sistemom prodajnog mjesta pru%a podatke o

prodaji i novou zaliha, automatski naruuje, prima i upisuje cijene roba, obavlja kalkulaciju (obraun) mar%e i pru%a ostale relevantne podatke za potrebe ocjene rentabilnosti prodaje tih roba. &z to, mo%e se koristiti za obraun poreza na promet i plata, kao i za pripremanje odgovarajuih raunovodsvenih izvjetaja. &spjeh politike sni%enja cijena zavisi od vremena i veliine sni%enja cijena. Mo%e se izabrati izme#u ranog sni%enja cijena u sezoni i kasnog, blizu ili na kraju same sezone. 9aktori kao to su imid% prodavnice, vrste robe i tip prodavnice, utiu na vrijeme sni%enja cijena. ?eliina sni%enja cijena zavisi od vrijednosti prekovremenih (nekurentnih) zaliha. Poto se sni%enje cijena vri da bi se podstakla prodaja i smanjio nivo zaliha, ono u pogledu veliine mora biti toliko da zainteresuje potroae za kupovinu date robe, koji je inae u drugim okolnostima ne bi kupili, bilo zbog nedostatka inansijskih sredstava, bilo iz nekog drugog razloga. & mnogim se sluajevima sni%enje cijena koristi kao instrument konkurencije. Maloprodajne cijene se utvr#uju ispod trokova (nabavne cijene) ili na nivou trokova plus minimalna mar%a. & ovom sluaju se gubi ne samo pro it ve i ulo%eni kapital u zalihe date robe. "vake cijene su poznate kao diskontne cijene. "ne su opravdane samo ako su zasnovane na ni%im trokovima u odnosu na konkurenciju. & praksi je kao poseban vid sni%enja cijena veoma esto prisutna diskriminacija cijena. "na nastaje kada proizvo#ai ili veletrgovci diskriminu cijene izme#u maloprodavca, tj. jedan isti proizvod prodaju razliitim maloprodavcima po razliitim cijenama. 2iskriminacija se mo%e pravdati ni%im trokovima, koliinskim diskontom i zatitom od pojave novih konkurenata (ije se cijene za isti proizvod moraju slijediti ako se %eli zadr%ati isti nivo prodaje, pri emu se ne mogu ormirati ispod njihovih). "na je u ovim sluajevima ekonomski osnovana i iroko se koristi u praksi. 2i erenciranje cijena je (slino diskontnim cijenama) u mnogim zemljama svijeta regulisano zakonom o cijenama. Problematika ormiranja cijena (sni%enje) roba u naoj zemlji je, tako#e, regulisana odgovarajuim zakonom. 6ehnika sni%enja cijena je slina popisu (inventaru) zaliha roba. Dni%enje cijena obavlja popisna komisija koja se stara o regularnom izvrenju sni%enja cijena. "dre#uju je odgovarajui organi upravljanja trgovinskih preduzea (isto kao u proizvodnim preduzeima). Popisna komisija posebno vodi rauna o tome da se prilikom sni%enja tano popie cjelokupna koliina roba. & poseban zapisnik o sni%enju cijena se unosi koliina, stara cijena, nova cijena, ukupna vrijednost po jednoj i drugoj cijeni i razlika. & trgovini se redovno vri ne samo sni%enje, ve i p#!e7 )0e 5i0e) r#.e. 2o poveanja cijena dolazi do uslijed porasta tra%nje. 7a poveanje tra%nje utie poboljanje proizvoda, poveana propaganda, poboljanje servisa, smanjenja konkurencije, poveani dohodak potroaa i njihova zainteresovanost za proizvod. )ez obzira na razlog, e ekti poveanja cijene robe u trgovini su poveanje razlike u cijeni (mar%e). "ni su suprotni e ektima sni%enja cijene koji utiu na smanjenje razlika u cijeni (mar%e). Poveana razlika u cijeni, pri istim trokovima poslovanja, FF

znai poveanje pro ita kao osnovnog cilja poslovanja trgovakih preduzea, uz to potpunije zadovoljenje potreba potroaa bez ega nema ni pro ita. "ni su uzajamno vrsto uslovljeni. "tuda se pri poveanju cijena roba u trgovini mora voditi rauna o gornjoj granici poveanja cijena roba. "na se mo%e pomjeriti navie sve do granice spremnosti potroaa da kupi dati artikal po poveanoj cijeni radi zadovoljenja svojih potreba. 6ime je odre#ena i granica poveanja pro ita trgovakih preduzea. "snovica za obraun poveanja cijena je, kao i kod sni%enja cijena, prodajna cijena robe bez poreza na promet. $a iznos poveanja cijene robe koriguje se porez na promet. 2odavanjem na prodajnu cijenu robe bez poreza na promet iznosa poveanja cijena robe i poreza na promet uveanog za iznos korekcije, dolazi se do poveane prodajne cijene robe sa porezom na promet. 6ehnika poveanja cijena je slina tehnici sni%enja cijena. & zapisnik o poveanju cijena komisija, odgovornih za to, unosi podatke o koliini, staroj cijeni, novoj cijeni, ukupnoj vrijednosti po jednoj i drugoj cijeni i razlici. "na mora da vodi rauna o tome da se prilikom poveanja cijena datih artikala popie tano sva raspolo%iva koliina u konkretnoj prodavnici kako bi se izbjegla svaka mogua zloupotreba od strane odgovornog lica radi prisvajanja tu#eg kapitala zadu%ivanjem manjim iznosom od iznosa stvarnog poveanja cijena. "na je prilikom poveanja cijena ponekad u mogunosti da prijavi manju koliinu od stvarne i da na taj nain ostvari izvijesnu zaradu zadu%avanjem manjim iznosom od iznosa stvarnog poveanja cijena. & krajnjoj liniji, ova zarada pada na teret potroaa. =. PRODA-A ZA GOTOVO

Prodaja za gotovo uglavnom se praktikuje kod kupovine roba svakodnevne potronje i manje vrijednosti. Momenat prodaje robe se kod ovog oblika prodaje robe prema nainu plaanja poklapa sa momentom naplate. Damo knjienje prodaje robe za gotovo se vri (po pravilu, dnevno) tako to se zadu%uje raun OOKotovinaOO, a odobrava se raun OO<ealizacija robe iz prodavniceOO. & uslovima primjene kompjutera u raunovodstvu i elektronskog sistema na samom prodajnom mjestu mogu se na prikazani nain knji%iti i pojedinane, a ne samo zbirne transakcije prodaje robe za gotovo, i to u svakom momentu njenog izvrenja. plata dnevnog pazara sa blagajne (primljenog na bazi izvjetaja o uplati dnevnog pazara poslovodje prodavnice) na %iro raun, kao osnovni instrument platnog prometa u naoj zemlji, knji%i se tako to se zadu%uje privremeni raun @Prelazni konto %iro3raunaC, a odobrava se raun @KotovinaC za iznos uplaenog dnevnog pazara na %iro3raun. (?iak gotovine iznad blagajnikog maksimuma se, takodje, uplauje na %iro3raun.) Po prijemu izvoda %iro3rauna, iz koga se vidi da je odobrena uplata dnevnog pazara, zadu%uje se raun @Piro3raunC a odobrava se raun @Prelazni konto %iro3 raunC. "snovni dokument za knji%enje na raunu @Piro3raunC je izvod %iro3rauna, a na raunu @KotovinaC 0 dnevnik uplate i dnevnik isplate (sa odgovarajuom uplatnom i isplatnom dokumentacijom). & uslovima primjene kompjutera u procesu plaanja, @elektronskog novcaC, u svakom %eljenom momentu se mo%e saznati stanje na raunu @Piro3raunC kod banke kod koje se vodi (nadle%ne ilijale Dlu%be za platni promet, ili 7arodne banke Hugoslavije 0 $avoda za obraun i plaanje). Iko se ostvareni dnevni pazar prodavnice uplauje direktno na vlastiti %iro3 raun umjesto na blagajnu pa potom na %iro3raun, onda se, po prijemu izvoda %iro3rauna knji%i tako to se zadu%uje raun @Piro3raunC, a odobrava se raun @<ealizacija robe iz prodavniceC. &plata dnevnog pazara prodavnice direktno ili indirektno na %iro3raun, vri se pomou opte uplatnice kao gotovinskog instrumenta platnog prometa. "pta uplatnica se koristi kao gotovinski instrument platnog prometa pri svakom plaanju kada platilac nema, a korisnik ima F1

%iro3raun. Pomou nje se mogu vriti uplate u neogranienom iznosu, kao i u korist sopstvenog %iro3rauna (uplata dnevnog pazara, pretvaranje gotovog novca u virmanski). "pta uplatnica se upotrebljava i kao bezgotovinski instrument platnog prometa pri obraunu po bariranim ekovima. Dastoji se od dva primjerka! priznanice i izvjetaja za arhivu. Priznanica se vraa uplatiocu kao dokaz da je izvrena uplata. (zvjetaj za arhivu ostaje kod banke kao dokument na osnovu koga je izvrena uplata. & raunovodstvu se zadu%enje prodavnice po osnovu prodate robe za gotovo i direktne uplate za %iro3raun vri na osnovu priznanice (prvi primjerak opte uplatnice), potvrdjene od strane banke. &vid u to svakako omoguuje i primljeni izvod %iro3 rauna, iz koga se vidi da je data prodavnica uplatila dnevni pazar na %iro3raun, to se pri elektronskom plaanju mo%e provjeriti u svakom momentu prema potrebi. >. PRODA-A RO+E NA KREDIT KUP3IMA

"snovni oblici prodaje robe na kredit kupcima su! prodaja robe na kredit sa uobiajenim rokom plaanja i prodaja robe na kredit sa du%im rokom plaanja. Plaanje kupljene robe na kredit sa uobiajenim rokom plaanja se vri bariranim ekom, virmanom, akcentnim nalogom i mjenicom. &obiajeni rok plaanja je ., F+, F* ili 8+ dana. ?rijednost kupljene robe se (po pravilu) plaa odjednom. $a razliku od prodaje robe na kredit kupcima sa uobiajenim rokom plaanja, kod prodaje robe na kredit kupcima sa duim rokom plaanja, recimo, -, F1 ili F. mjeseci, vrijednost kupljene robe se ne plaa odjednom, ve u jednakim mjesenim ratama. "na je u praksi poznata kao robni kredit. & trgovinskim preduzeima je sve izra%enija prodaja robe za (barirane) !ekove. "vaj vid plaanja kupljene robe u trgovinskim preduzeima na malo (prodavnicama) je na drugom mjestu, poslije gotovinskog plaanja. <azlozi za sve izra%enije plaanje ekovima kupljene robe su u tome to se time ostvaruje izvjesna sigurnost u plaanju i neka vrsta kredita. Plaanje se vri putem bariranog eka i ekova domaih i stranih gra#ana (koji imaju otvoren tekui raun kod banke). "ek je nalog, u obliku propisanog obrasca (pisma), banci (trasat) kod koje izdavalac eka (trasant) ima raun da po naredbi treeg lica (remitenta) ili donosioca isplati u pismu naznaenu vrijednost. #arirani !ek je obian gotovinski ek precrtan dvjema kosim paralelnim linijama iz donjeg lijevog u gornji desni ugao kako bi se onemoguilo da imalac eka izvri njegovu naplatu u gotovu. (malac (korisnik) bariranog eka mo%e ga iskoristiti samo na taj nain to e ga pondijeti banci na naplatu, koja e mu, umjesto isplate u gotovu, izvriti odobrenje na njegovom %iro3 raunu. 2a bi se izvrilo plaanje bariranim ekom, neophodno je da izdavalac i korisnik imaju otvorene %iro3raune (ili tekue raune) kod iste ili razliite banke. "n se, inae, praktikuje u sluaju kada prodavalac robe zahtijeva momentalno plaanje, a ne pristaje da mu kupac robe izvri isplatu obinim nalogom za prijenos. Plaanje bariranim ekom prestavlja, u stvari, poseban vid

F8

obezbjedjenja za prodavca robe. & znatnoj je upotrebi pri plaanju vozarine, carine, uskladitenja robe i sl. Primljenim ekovima od pravnih i gra#anskih lica mogu se indosiranjem plaati rauni obaveza. & tom sluaju se zadu%uje raun 42obavljai u zemlji5, a odobrava se raun 4Primljeni barirani ekovi5, odnosno 4Primljeni ekovi od gra#ana5, posebno od domaih a posebno od stranih gra#ana. & naoj praksi veoma se esto roba u velikim koliinama prodaje na virman , tj. plaanje se vri optim nalogom za prijenos, kao instrumentom unutranjeg platnog prometa u zakonskom roku, tj. prenosom sredstava sa %iro3rauna kupca na %iro3raun prodavca robe. =od prodaje robe na virman momenat prodaje robe se ne poklapa sa momentom naplate. "na stoga predstavlja neku vrstu prodaje robe na kredit. Period trajanja kredita je odre#en zakonom ili ugovorom o kupoprodaji robe, recimo, do F* dana. $pti nalog za prenos je bezgotovinski instrument platnog prometa pomou koga se, u cilju plaanja (izmirenja) datih obaveza, vri prenos sredstava sa %iro3rauna nalogodavca (kupca) u korist %iro3rauna korisnika (prodavca), nezavisno od toga da li se vodi kod iste ili druge banke. "n se, za razliku od eka, kree! izdavalac3banka3korisnik. Prodaju roba na virman vre uglavnom veletrgovci. Maloprodavci, tako#e, mogu vriti prodaju robe na virman, to znai i kupcima i potroaima. =upci su, dakle, irma, a potroai su gra#ani. =upci kupuju, po pravilu, u velikim, a potroai u malim koliinama. & tome je sutinska razlika izme#u njih. & naoj sadanjoj praksi, koju karakterie problem naplate potra%ivanja po osnovu prodatih roba i izvrenih usluga, sve vie se kao instrument osiguranja naplate odnosnih potra%ivanja koristi akceptni nalog, kao plate%no sredstvo unutranjeg platnog prometa. "vaj nalog izdaje du%nik (kupac) i, pored ostalih elemenata, upisuje datum i mjesto izdavanja i datum dospijea, potpisuje ga, ovjerava i uruuje povjeriocu (prodavcu roba ili usluga). $a prodaju robe na kredit sa uobiajenim rokom plaanja je karakteristino da se, po pravilu, ne naplauje kamata. Me#utim, prodaja robe na kredit sa du%im rokom plaanja od uobiajenog roka (sa otplatom u ratama) vri se uz naplatu odre#ene kamate. ?isina kamate, kao cijena koritenja tu#ih inansijskih sredstava, zavisi od tri kljuna aktora! iznosa duga, vremena otplate duga i visine kamatne stope. Prilikom prodaje robe na kredit sa du%im rokom plaanja od uobiajenog roka (tj. odobrenja tzv. robnih kredita) najee se kao garancija koristi avalirana mjenica od strane poznate banke. "vi krediti se vraaju odjednom u ugovorenom roku ili u tranama. Prilikom kupovine robe na kredit mjenica ima znaajnu ulogu, jer se mo%e lako prenijeti na drugo lice, eskontovati ili reeskontovati, dati u zalog itd., a istovremeno pru%a i kumulativnu garanciju svih potpisnika i %iranata. & praksi se najee javljaju vuene mjenice (trate) i sopstvene (ili vlastite) mjenice. Damo davanje jamstva da e mjenini du%nik svoju obavezu o roku izmiriti mo%e biti u vidu avala ili bankarske garancije. Qice koje svojim potpisom na mjenici garantuje da e du%nik svoju obavezu izmiriti o roku zove se avalista. %val, po pravilu, daje neka poznata banka. #ankarska garancija je jamstvo banke za izvrenje obaveza svog nalogodavca prema korisniku garancije. &amata se rauna po ormuli! Klavnica M =amatna stopa M ?rijeme ; =amata. =amatne stope su obino godinje.

F>

'aplativa mjenica mo%e se iskoristiti za plaanje izvjesnih obaveza po osnovu kupljenih roba ili koritenih usluga putem indosiranja. & tom sluaju e se proknji%iti tako to e se zadu%iti raun 42obavljai u zemlji5, a odobrit e se raun 47aplative mjenice5 (za iznos glavnice i kamate). & novije vrijeme, kao to je poznato, po ugledu na zemlje razvijene tr%ine ekonomije, sva plaanja i u naoj zemlji (to znai i kupljenih roba ili koritenih usluga) sve se vie obavljaju putem elektronskih naloga umjesto klasinih naloga. & razvijenim zemljama sve ee se velika plaanja obavljaju po sistemu bruto plaanja u realnom vremenu. Dutina tog sistema plaanja je u tome da se trans eri novca vre individualno i direktno u momentu (realnom vremenu) slanja novca preko elektronskih komunikacionih sistema. ?elike su prednosti elektronskog naina plaanja (elektronskog bankarstva) u odnosu na prikazani klasian nain plaanja. "ne se ogledaju u brzini, utedi papira za tampanje platnih naloga, rada i vremena. & svakom %eljenom momentu se mo%e saznati stanje datog rauna (na primjer konkretnog kupca robe) i na osnovu toga donijeti adekvatna poslovna odluka (da li mu odobriti ili ne kupovinu robe na kredit). Primjena kompjutera u procesu plaanja omoguuje, pored ostalog, adekvatno upravljanje inansijskim kapitalom. 1?. PRODA-A RO+E NA KREDITNE KARTI3E

& novije vrijeme u svim zemljama svijeta, pa i u naoj zemlji, sve se vie kao instrument plaanja i kreditiranja koristi %re(it) % rti5 . "na omoguuje brzo i ekspeditivno plaanje raznih usluga, kupovinu roba, podizanje gotovine na alterima odre#enih banaka (koje posjeduju bankarske automate) prezentiranjem kreditne kartice i potpisivanjem rauna 0 naloga za isplatu, bez korienja drugih raznovrsnih CklasinihJ instrumenata plaanja. ?lasnik kreditne kartice obavlja na ovaj nain plaanja bez ikakvog rizika u pogledu kra#a, gubitka novca i ekova, kao i utede vremena za zamjenu novca i drugih procedura u vezi sa plaanjem u inostranstvu (zamjena jedne valute za drugu se vri automatski u raznim zemljama). =reditna kartica omoguuje kupovinu roba i usluga bez trenutnog plaanja ekovima ili u gotovini, s tim to se konaan obraun u vezi s tim vri u momentu kada izdavalac kreditne kartice zadu%i tekui raun vlasnika kreditne kartice kao korisnika datih roba ili usluga. "na na taj nain slu%i kao sredstvo plaanja i omoguuje korienje kratkoronog potroakog kredita u zavisnosti od sklopljenog ugovora sa izdavaocem kreditne kartice, od 8+ dana do godinu dana, i du%e. Prema tome, kreditna kartice obavlja unkciju plaanja i kreditnu unkciju. & mnogim zemljama svijeta kreditna kartica, s obzirom na njene iznijete karakteristike, sve vie postaje opte sredstvo plaanja. Prilikom izdavanja kreditne kartice provjerava se kreditne sposobnost (bonitet) budueg korisnika (vlasnika) kreditna kartice (u cilju zatite od eventualnog rizika neizmirenja dospjelih obaveza u roku). Da vlasnikom kreditne kartice sklapa se poseban ugovor po kome e izdavalac kreditne kartice plaati do ugovorenog limita u ugovorenom roku sve izdatke koje imalac kreditne kartice uini kod odre#enih trgovinskih preduzea, hotela, turistikih preduzea i drugih davalaca usluga u putnikom i turistikom prometu, kao i banaka. "vim ugovorom se, tako#e, regulie i plaanje kamate na kratkorone potroake kredite realizovane putem kreditnih kartica (po pravilu, sa du%im rokom od mjesec dana). Prednosti korienja kreditne kartice za vlasnika su, dakle, sigurnost plaanja bez rizika gubitka, kra#e i upotrebe gotovog novca i ekova, bez zamjene jedne valute za drugu, kao i korienje kratkoronih potroakih kredita uz minimalnu kamatu. F*

6rgovinska i druga preduzea koja prodaju robu i pru%aju usluge na kreditne kartice ostvaruju na taj nain poveanje obima prodaje, osloba#aju se trokova ispitivanja kreditne sposobnosti potencijalnih kupaca i naplate spornih potra%ivanja od kupaca, odnosno potroaa kao korisnika roba kupljenih na potroaki kredit. Hednom mjeseno (na kraju mjeseca) se plaaju rauni ( akture) za prodate robe i usluge na kreditne kartice, koje su potpisali vlasnici i izdavaoci kreditnih kartica. Prilikom podnoenja akture izdavaocima kreditnih kartica na naplatu alje se ek na naplatu. ?rijednost ovog eka je umanjena za odre#eni procenat provizije od iznosa akture podnijete na naplatu. "va provizija za izdavaoca kreditnih kartica predstavlja prihod, a za trgovinska i druga preduzea koja prodaju robe i pru%aju usluge na kreditne kartice trokove diskonta po osnovu kreditnih kartica. & novije vrijeme sve vie se koriste, pored kreditnih kartica, i debitne kartice. "ne omoguuju zadu%enje odgovarajueg rauna vlasnika kao potroaa odmah ili nakon dva3tri dana po izvrenoj kupovini roba ili korienja usluga. 2ebitne kartice su, s obzirom na to, povoljnije za prodavca robe odnosno davaoca usluga od kreditnih kartica (do novca dolaze odmah). "ne su, me#utim, nepovoljnije od kreditnih kartica za vlasnike kao potroae, poto oni ne mogu da koriste vrijeme izme#u povlaenja eka i zadu%enja njihovog odgovarajueg rauna, odnosno kredit do mjesenog saldiranja. 2ebitne kartice se inae mogu koristiti samo do iznosa pokria na odgovarajuem raunu vlasnika ovih kartica. Prodaja robe ili usluge na kreditne kartice ilidebitne kartice se knji%i tako to se u momentu kupovine zadu%uje raun, recimo, R=upci u zemljiR, a odobrava se raun C<ealizacija robe iz prodavniceJ. & momentu naplate datih potra%ivanja, obino u toku ugovorenog roka, zadu%uju se rauni CPiro3raunJ za iznos rauna po odbitku diskonta u vidu provizije i C6rokovi diskonta kreditnih karticaJ za iznos diskonta u vidu provizije, a odobrava se raun C=upci u zemljiJ za vrijednost prodate robe ili usluga na kreditne kartice. 6rokovi diskonta kreditnih kartica se tretiraju kao trokovi prodaje. "ni su, kao takvi, elemenat trokova poslovanja bilansa uspjeha trgovinskih preduzaa. Primjena terminala na prodajnom mjestu u maloprodaji znatno reducira rad u raunovodstvu u vezi sa knji%enjem prodajnih transakcija, ukljuujui i prodaju robe na kreditne kartice. Mnogi od ovih terminala koriste optiki skener ili druge elektronske naprave za CitanjeJ koda sa etikete na robi. =ada roba pro#e kroz optiki skener kod je odmah poslat u kompjuter. 7a osnovu broja koda kompjuter je odmah u mogunosti da identi ikuje prodati artikal, proknji%i iznos prodaje (na prikazani nain) i prenese trokove artikla sa rauna C<obaJ na raun C7abavna vrijednost realizovane robeJ. Iko je roba prodata na kreditne kartice, unosi se u registar3kasu broj potroaeve kreditne kartice na osnovu koga kompjuter odmah zadu%i odgovarajui potroaev raun. Pomou kompjutera se, dakle, automatski evidentiraju date prodajne transakcije. & novije vrijeme su u mnogim robnim kuama instalirane elektronske registar3kase kao terminali na prodajnom mjestu koji su u direktnoj vezi sa kompjuterskim sistemom. & momentu kada se proda roba na kreditne kartice u terminal se unosi broj kreditne kartice. "vaj broj kompjuter komparira sa listom ponitenih ili ukradenih kreditnih kartica. "n, tako#e, utvr#uje da li e datom prodajom robe stanje na potroaevom raunu biti iznad utvr#enog limita. Iko se ustanovi da datom potroau ne treba odobriti prodaju robe na kredit, kompjuter obavjetava o tome prodavca tako da se prodaja robe na kreditne kartice nee izvriti jer je praena rizikom naplate.

F-

11.

@AKTORING

6rgovinska preduzea, kao i proizvodna preduzea, mogu svoja potra%ivanja po osnovu prodatih roba na kredit da naplate prije roka dospijea prodajom specijalnim irmama koje se bave poslovima otkupa nenaplaenih potra%ivanja po raznim osnovama. "ne su poznate kao (aktoring (irme (prvi put su se pojavile u DI23u), a ovi poslovi kao aktoring poslovi. @ %t#ri)6 Air&e se za raun svojih klijenata bave otkupom njihovih nenaplaenih potra%ivanja po osnovu prodate robe ili izvrenih usluga uz odgovarajui diskont (provizija plus kamata) kao nagradu za obavljanje datog posla, iz koje se pokrivaju svi nastali trokovi u vezi sa njegovim obavljanjem i ostvaruje izvijestan pro it. Prije nego to otkupe data potra%ivanja, aktoring irme provjeravaju kreditnu sposobnost (bonitet) kupca u cilju osiguranja od eventualnog rizika njihove nenaplate. "ne mogu otkupljena potra%ivanja bez ikakvog rizika naplate konvertovati u gotovinu prije roka dospijea za naplatu, ako za to postoji potreba i interes, prodajom na sekundarnom tr%itu. "dnosi izme#u aktoring irme i klijenta u pogledu otkupa datih potr%ivanja se reguliu posebnim ugovorom o aktoringu. Po ugledu na zemlje razvijene tr%ine privrede, aktoring poslovi se sve vie razvijaju i u naoj zemlji sa tendencijom znatnog porasta u budunosti. & raunovodstvu trgovinskih preduzea se naplata potra%ivanja od kupca po osnovu prodatih roba prodajom aktoring irmi knji%i tako to se zadu%uju rauni CPiro3raunJ za neto naplaeni iznos i C6rokovi aktoringaJ za iznos provizije i kamate, a odobrava se raun C=upci u zemljiJ za bruto iznos datih potra%ivanja. 6rokovi aktoringa (provizija i kamata) se tretiraju kao trokovi prodaje, odnosno trokovi poslovanja koji su kao rashod perioda u kome su nastali i nadokna#uju se iz ostvarene bruto mar%e. & bilansu uspjeha se prikazuju, dakle, kao elemenat trokova poslovanja. 1*. VIKOVI NA ZA,IBAMA RO+E

& sluaju kada je stvarno stanje zaliha robe vee od kjigovodstvenog javljaju se vikovi na zalihama robe. $a razliku od manjkova i drugih gubitaka na zalihama robe, teorijski posmatrano, nedopustiva je pojava vikova na zalihama robe zbog toga to se ne mo%e prodati vie (komada) robe nego to je kupljeno. & praksi se, me#utim, i pored toga, vikovi na zalihama robe redovno javljaju i kod RkomadneR robe (kao to su muziki instrumenti, namjetaj, obua itd.) kod koje po pravilu ne bi trebalo da se pojave. zroci pojave vikova na zalihama robe su! prodaja robe po viim od dozvoljenih cijena, prodaja robe u manjoj od aktike (ugovorene tra%ene) koliine (zakidanje na mjeri), greke pri obraunu (naplata veeg iznosa novca od potrebnog uslijed zaokru%ivanja prodajnih cijena robe navie ili nedostatka odgovarajuih apoena novca za potrebe vraanja kusura) i u knjigovodstvu (zadu%ivanje rauna R<obaR pri nabavci po manjoj, a razdu%ivanje ovog rauna pri prodaji po veoj vrijednosti od aktike), priznavanje veeg gubitka u robi (kalo, rastur, lom i kvar) od stvarnog manjka na zalihama robe, itd. "ni su prete%no subjektivne i pekulativne prirode. =arakteristino je da svi vikovi na zalihama robe idu na tetu potroaa (koji su oteeni u pogledu visine cijene, koliine i kvaliteta robe) i u korist vie prodavaca kao odgovornih lica (kao pekulanata koji %ele da se obogate prelivanjem tu#e imovine u sopstveni d%ep), a manje trgovinskih preduzea.

FG

Dve ovo samo po sebi pokazuje da je, u naelu, pojava vikova na zalihama robe neprihvatljiva. "na se, me#utim, i pored toga, RzvaninoR tolerie kao RnormalnaR pojava. )ez obzira na uzroke njihove pojave, vikove na zalihama robe teorijski treba tretirati kao (vanredne) prihode u visini nabavne cijene, a ne cijene po kojoj se roba vodi. 7a ovaj nain se obezbje#uje tanost ukupnih vanrednih prihoda, prosjene stope ukalkulisanog poreza na promet, prosjene stope ukalkulisane razlike u cijeni, trokova prodatih roba (nabavne vrijednosti realizovane robe), periodinog inansijskog rezultata i ostalih relevantnih indikatora za ocjenu boniteta trgovinskih preduzea. 2ati nain tretiranja vikova na zalihama robe rezultat je injenice da se ne mo%e vie prihodovati nego to je ulo%eno kapitala u kupovinu (vikove na zalihama) roba. Iko se vikovi na zalihama robe prihoduju po cijenama po kojima se roba vodi a ne u visini nabavne cijene, to je teorijski jedino ispravno, posljedice toga su netanost ukupnih vanrednih prihoda kao de initivnog dobitka, prosjene stope ukalkulisanog poreza na promet i ukalkulisane razlike u cijeni, trokova prodatih roba, vrijednosti zaliha po nabavnim cijenama po kojima se bilansiraju (vrednuju) i prosjene stope prinosa bruto mar%e na ulo%eni kapital i zalihe robe, kao kljunog pokazatelja ocjene rentabilnosti asortimana roba i ukupne uspjenosti trgovinskog preduzea. 11. MAN-KOVI NA ZA,IBAMA RO+E

Manjkovi na zalihama robe (u magacinu ili prodavnici ) se javljaju u sluaju kada je inventarno stanje robe manje od knjigovodstvenog. &zroci pojave mogu biti objektivne i subjektivne prirode. 6o su! prirodni gubici u robi (kalo, rastur, lom i kvar), greke pri obraunu (naplati prodate robe) i u knjigovostvu, kra#e potroaa i zaposlenih. Poznavanje uzroka pojave manjkova na zalihama robe znaajno je zbog otklanjanja, u potpunosti ili djelimino, mogunosti pojave manjkova na zalihama robe u budunosti i odre#ivanja to adekvatnijeg naina njihove nadoknade. Dvo#enje manjkova na zalihama robe na to je mogue ni%i nivo pozitivno se odra%ava na veliinu trokova prometa (poslovanja), prihoda od prodaje, pro ita, rentabilnosti poslovanja trgovinskih preduzea, kao i na raspolo%ivost ukupnih robnih resursa za zadovoljavanje potreba potroaa. Manjkovi na zalihama robe objektivne prirode (kao, na primjer, prirodni gubici u robi) tretiraju se kao normalni (neizbje%ni), tj. trokovi prometa (poslovanja) i nadokna#uju se iz prihoda tekueg perioda (tj. mar%e). $a razliku od onih koji objektivno nastaju u prometnom procesu, pri prevozu, uvanju i realizaciji robe, manjkovi na zalihama robe subjektivne prirode (prouzrokovani, na primjer, nestrunim rukovanjem robom) se, u principu, tretiraju kao normalna prodaja roba potroaima. 6o znai da ih nadokna#uju lica odgovorna za ouvanje integriteta materijalne robne vrijednosti (prodavci). "na se, dakle, 4poistovjeuju5 sa potroaima. "bjektivno uslovljeni manjkovi na zalihama robe su, po pravilu, normirani, tj. unaprijed se planiraju, respektujui pri tome sve relevantne aktore, i ravnomjerno se alociraju kao trokovi na pojedine kratkorone (mjesene) periode. 7enormirani manjkovi na zalihama robe, kod kojih se ne mo%e utvrditi uzrok njihove pojave i ko ih je prouzrokovao, nadokna#uju se iz prihoda tekueg perioda.

F.

& praksi se, naime, u sluaju vo#enja robe po prodajnoj cijeni sa porezom na promet ili bez njega manjkovi na zalihama robe, koji se pokrivaju iz prihoda tekueg perioda, nadokna#uju ne u visini nabavne vrijednosti, ve u visini prodajne vrijednosti (cijene) sa porezom na promet ili bez njega. "vakav nain nadoknade manjka na zalihama robe koji se pokriva iz prihoda tekueg perioda i iji je uzrok nastanka nepoznat, dovodi do 4de ormisanosti5 ukupnih (vanrednih) rashoda, prosjene stope ukalkulisanog poreza na promet i ukalkulisane razlike u cijeni, trokova prodatih roba, inansijskog rezultata u vidu mar%e i pro ita. "dgovornost za manjak na zalihama robe subjektivne prirode, koji se ne pokriva iz prihoda tekueg perioda poto se zna pravi uzrok nastanka (nesavjesno ponaanje odgovornih lica 3 prodavaca) mo%e biti kolektivna ili pojedinana. Praksa je pokazala da je bolja kolektivna odgovornost, s obzirom na to da nastali dati manjak na zalihama robe snose sva odgovorna lica (koja se ujedno me#usobno i kontroliu, pa je vjerovatnoa da e on nastati manja) u jednakim dijelovima ili na neki drugi nain prema dogovoru (na primjer, srazmjerno visini plata kao kljua za podjelu). "vo naroito va%i za uslove dr%avne svojine, koja je bila karakteristina za protekli period razvoja nae ekonomije. =ljuno pitanje jeste! po kojoj cijeni odgovorno lice treba da nadoknadi dati manjak na zalihama robe 3 po nabavnoj ili prodajnoj cijeni bez poreza na promet ili sa njimS "no treba da dati manjak na zalihama robe nadoknadi po onoj cijeni po kojoj se data roba prodaje potroaima, odnosno po prodajnoj cijeni sa porezom na promet ili bez njega. 6o praktino znai da se manjak na zalihama robe koji pada na teret odgovornih lica tretira kao i svaka druga prodaja robe potroaima. Iko bi odgovorno lice dati manjak na zalihama robe nadokna#ivalo po nabavnoj cijeni, ono bi bilo praktino stimulisano da prouzrokuje to vei manjak na zalihama robe, jer bi prodajom datih roba ostvarilo znatnu novanu korist kao razliku izme#u prodajne i nabavne cijene robe. & sluaju kada se roba vodi po nabavnoj cijeni odgovorna lica (prodavci ili poslovo#a prodavnice) tako#e nadokna#uju manjak na zalihama robe po prodajnoj cijeni bez poreza ili sa porezom na promet. 18. GU+I3I U RO+I (KA,O2 RASTUR2 ,OM I KVAR"

& daljem izlaganju ove problematike bie rijei o uzrocima pojave u tretmanu manjkova na zalihama robe objektivne prirode, tj. onim, koji nu%no nastaju u prometnom procesu, pri transportu, uvanju i realizaciji robe. "ni su poznati kao gubici u robi, odnosno kao kalo, rastur, lom i kvar. Mogu biti normirani i nenormirani. 'ormirani prirodni gubici u robi (trokovi rizika na robi) se prikazuju u planu pro ita (operativnom bud%etu, planiranom bilansu uspjeha), odnosno planu trokova prometa (poslovanja). "ni se ravnomjerno alociraju na pojedine kratkorone (po pravilu, mjesene) periode. Dtvarni gubici u robi (kalo, rastur, lom i kvar) se utvr#uju na osnovu dokumentacije o prijemu robe i akta inventara. 'enormirani prirodni gubici u robi nastaju, po pravilu, zbog r#avog gazdovanja. 7eophodno je, u cilju ouvanja robno3 materijalne vrijednosti, utvrditi uzroke njihove pojave i organizovati adekvatan obraun, prijem i izdavanje robe.

F/

Prirodni gubici u robi (kalo) pri prevozu, uvanju i realizaciji robe su uslovljeni iziko3 hemijskim svojstvima (sasuivanje, isparavanje, smrzavanje, prolivanje, topljenje, mrvljenje itd.). "ni se normiraju, pri emu se norma utvr#uje u procentima od vrijednosti pojedinih kategorija roba, a kod nekih vrsta roba (kao to su svje%e voe i povre, jagoda, paradajza i sl.) mo%e i od obima (koliine). "va norma predstavlja gornju (dozvoljenu) granicu manjka na zalihama robe. Iko se pri prijemu dovezene robe ustanovi manjak u granicama norme prirodnog gubitka u robi, on se (na osnovu zapisnika o prijemu robe po koliini i kvalitetu) otpisuje (knji%i) tako to se zadu%uje raun 46rokovi kala, rastura, loma i kvara5, a odobrava se raun 42obavljai u zemlji5. & sluaju da se pri prijemu dovezene robe utvrdi vei manjak od norme prirodnog gubitka u robi, transportno preduzee ili odgovorno lice za uvanje tereta pri prevozu du%ni su da ga, ako je nastao njihovom krivicom, nadoknade. =upac robe ima, dakle, pravo na potra%ivanje prema njima za nastali dati manjak robe pri prevozu. 7orma prirodnog gubitka u robi pri prevozu (drumskim transportom) se utvr#uje u zavisnosti od daljine prevoza, godinjeg doba, a pri uvanju (u trgovini na veliko3magacinu)3u zavisnosti od klimatske zone (ju%na, srednja, sjeverna), roka uvanja, godinjeg doba i uslova uvanja (obino skladite, hladnjae). & trgovini na veliko (magacinu) norma prirodnog gubitka u robi se primjenjuje na realizovanu (izdatu) robu sa skladita u me#uinventarnom periodu, kao i na ostatak robe na zalihama na kraju inventarnog perioda, sa uzimanjem u obzir roka uvanja. (znos prirodnog gubitka po pojedinim vidovima robe se utvr#uje po ormuli! ( ) + z) ' *= , F++ gdje je! K3iznos prirodnog gubitka u robi, <3realizacija robe u me#uinventarnom periodu, z3ostatak zaliha robe na kraju inventarnog perioda, i 73norma prirodnog gubitka u robi sa uzimanjem u obzir srednjeg roka uvanja robe. & trgovini na malo prirodni gubitak u robi se utvr#uje samo od realizovane robe bez uzimanja u obzir roka uvanja. Iko se roba dugo otprema (skladiti), ona se obraunava kako od realizacije tako i od ostatka zaliha robe na kraju inventarnog perioda. $a raspakovanu robu u samouslugama se utvr#uje posebna norma prirodnog gubitka u robi. & trgovini na malo, kao i trgovini na veliko, norma prirodnog gubitka u robi se di erencira po vidivima roba. "na se obraunava samo u sluaju ako se popisom ustanovi manjak na zalihama robe. ubici u robi po osnovu razbijanja! loma i kvara su, za razliku od prirodnog gubitka u robi (kala), prouzrokovani neadekvatnim uslovima uvanja i prometom (manipulisanjem) robe pri transportu, prijemu i izdavanju. "ve gubitke po pravilu, nadokna#uju odgovorna lica (prodavci ili poslovo#a prodavnice, odnosno radnici u magacinu ili sam rukovodilac magacina). Kubici u robi po osnovu razbijanja, loma i kvara mogu se obraunati u momentu nastanka (otkrivanja), za razliku od prirodnog gubitka u robi (kala) koji se mo%e uoiti i obraunati samo prilikom prijema ili popisa robe. & svemu tome je bitno da se planirani (normirani) gubici u robi po osnovu kala, rastura, loma i kvara tretiraju kao trokovi prometa (poslovanja) u visini nabavne cijene, a ne cijene po kojoj se roba vodi. 1+

1:.

UTVRCIVAN-E PERIODINOG POS,OVNOG REZU,TATA PO METODI TROKOVA PRODATIB RO+A

&tvr#ivanje periodinog poslovnog rezultata po metodi trokova prodatih roba se vri na sledei nain! Prodaja 36rokovi prodatih roba ; )ruto mar%a 36rokovi poslovanja ; 7eto pro it (ili gubitak) =ao to se vidi iz opte eme utvr#ivanja periodinog poslovnog rezultata po metodi trokova prodatih roba (bilansa uspeha, operativnog izvetaja, izvetaja pro ita i gubitka, izvetaja dohotka), opredeljujui aktori veliine periodinog poslovnog rezultata su! Lprodaja, Ltrokovi prodatih roba i Ltrokovi poslovanja. 2va osnovna oblika inansijskog rezultata u trgovinskim preduzeima su bruto mar%a i neto pro it (ili gubitak). &z maksimalno zadovoljenje potreba potroaa, trgovinska preduzea mogu ostvariti to vei pro it na sledei nain! F)poveanjem prodaje pri istim trokovima prodatih roba (nabavna vrednost prodate robe) i trokovima poslovanja, 1) smanjenjem trokova prodatih roba i trokova poslovanja pri istoj prodaji i 8) paralelnim poveanjem prodaje i smanjenjem trokova prodatih roba i trokova poslovanja. Mogui su, dakle, razliiti naini poveanja pro ita kao kljunog pokazatelja inansijske snage (uspenosti) trgovinskih preduzea. Period za koji se utvr#uje periodini poslovni rezultat je raunovodstveni period. 6o mo%e biti mesec, kvartal, godina ili neki drugi odre#eni vremenski period. <aunovodstveni period od F1 meseci je iskalna godina. =od veine irmi se poklapa sa kalendarskom godinom i zavrava se 8F. decembra. Princip periodizacije je jedan od opte prihvaenih raunovodstvenih principa. Po ovome principu se %ivotni vek ma koje irme (poslovne jedinice) mora podeliti (za raunovodstvene svrhe) na jednake vremenske periode, kako bi donosilac odluka bio in ormisan o tekuem trendu pro ita svoje irme. Prihodi su ostvarena ukupna vrijednost (novani ekvivalent) prodatih roba ili izvrenih usluga u toku datog raunovodstvenog perioda. Prodaja roba i usluga se mo%e izvriti za gotovo ili na kredit koji e se naplatiti i postati gotovina u odre#enom (kratkom) vremenskom periodu. Prihodi od prodaje roba u datom vremenskom periodu jednaki su zbiru priliva gotovine i potra%ivanja od kupaca po tom osnovu. Prihodi od prodaje roba se izra%avaju u bruto i u neto iznosu, tj. u punoj prodajnoj vrijednosti robe i u umanjenoj za odgovarajue prodajne odbitke, kao to su pvraaji i popusti. =ljuno je pitanje kada treba priznati (knji%iti) prihode od prodaje robe. 2a li u momentu isporuke ( akturisanja) ili u momentu naplata prodatih robaS Hedan od opte prihvaenih raunovodstvenih principa je princip akturisane realizacije. Po ovom principu, prihode od prodaje robe treba priznati (knji%iti) u momentu isporuke robe kupcima (ili izvrenih usluga), bez obzira na to da li su oni u potpunosti ili samo djelimino naplaeni.

1F

& poslovne rashode trgovinskih preduzea spadaju trokovi prodatih roba (nabavna vrijednost prodate robe) i trokovi poslovanja, kao to su! plate i nadnice, propaganda, renta, usluge amortizacija zgrade, automobila i kancelarijske opreme. "ni prouzrokuju smanjenje sopstvenog kapitala i zbog toga se knji%e na dugovnoj streni odgovarajuih rauna. Posmatrano sa gledita raunovodstvene jednaine (bilansa stanja) tretirani rashodi dovode do (F) smanjenja imovine i (1) poveanja obaveza. "ni smanjuju imovinu ako su isplaeni u momentu nastanka (knji%enja). &koliko se isplauju kasnije ( na primjer propagandne usluge) poveavaju obaveze po tom osnovu. (zmedu poslovnih (redovnih) rashoda i poslovnih (redovnih) prihoda postoji vrsta korelaciona veza. Pri utvrdivanju periodinog poslovnog rezultata (pro ita ili gubitka) iz prihoda se nadokna#uju svi trokovi koji su u vezi sa njegovim stvaranjem nastali. "ni se, dakle, u skladu sa principom sueljavanja posmatraju u datom raunovodstvenom periodu kao 4uzroci5 (rashodi, trokovi) i 4e ekti5 (prihodi). )itno je da se prihodi i trokovi odnose na jedan te isti raunovodstveni period. 6ako, na primjer, troskovi iz mjeseca januara ce se nadoknaditi iz prihoda ovog mjeseca, a ne ebruara ili nekog drugog mjeseca. Prihodi od prodaje robe i prilivi gotovine nisu, kao to je ve reeno, identini. 6o isto va%i za rashode i odlive gotovine. "dlivi (isplata) gotovine po osnovu trokova mogu nastati prije, kasnije ili u istom periodu kao i oni iz prihoda od prodaje robe. 7ajva%nija komponenta ukupnih poslovnih rashoda u trgovinskim preduzeima su trokovi prodatih roba (nabavna vrijednost prodate robe). & praksi se kao trokovi robe mogu utvrditi jedino trokovi prodatih roba koji pokazuju koliko kota prodata roba. Pored njh u trokove robe spadaju i proizvodni trokovi poslovanja nastali produ%etkom procesa proizvodnje u s eri prometa, tj. pri transportu, uvanju i prodaji robe. 6rokovi prodatih roba se ne mogu izjednaiti sa cijenom kotanja prodatih roba. Pored njih ona obuhvata i trokove poslovanja u vezi sa prodajom roba. 6o znai da je cijena kotanja prodatih roba vea od trokova prodatih roba za iznos nastalih trokova poslovanja u vezi sa prodajom roba. Dam nain obrauna trokova prodatih roba zavisi od toga po kojoj se cijeni vodi roba! po prodajnoj cijeni sa porezom na promet ili bez njega, ili po nabavnoj cijeni.. +rokovi prodatih roba se, po pravilu, ne utvr,uju u momentu prodaje robe, ak i ako bi bila istaknuta nabavna cijena na etiketi. Problemi utvr#ivanja trokova prodatih roba tako#e se javljaju i u sluaju kada se roba vodi po nabavnim cijenama po kojima treba obraunati trokove prodatih roba 0 kao proizvod koliina puta data cijena. Pri tome se mogu koristiti razliite metode, i to! prosjena cijena, T(9" (najvia cijena), 9(9" (prva ulazna 0 prva izlazna) i Q(9" (posljednja ulazna 0 posljedna izlazna). =oja e se u konkretnom sluaju upotrijebiti metoda , zavisi od cilja koji se %eli ostvariti, recimo, sa aspekta plaanja to ni%eg poreza na pro it datog trgovinskog preduzea. 6rokovi prodatih roba su u raunovodstvu iskazuju (knji%e) na posebnom raunu @nabavna vrijednost realizovane robeJ. "stvarena trgovinska mar%a (razlika u cijeni robe) se obino iskazuje u procentima od prodaje. "na je kljuni pokazatelj inansijske pozicije trgovinskih preduzea. Uto je vea, pri istim trokovima poslovanja, vei je pro it i obrnuto. Mo%e se poveati na slijedee naine! poveanjem prodajnih cijena (pri istim nabavnim cijenama), smanjenjem nabavnih cijena (koritenjem diskonta od dobavljaa i kontrolom trokova prevoza) pri istim prodajnim cijenama i, istovremno, poveanjme prodajnih cijena i smanjenjem nabavnih cijena.

11

1<.

UTVRCIVAN-E PERIODINOG POS,OVNOG REZU,TATA PO METODI UKUPNIB VARI-A+I,NIB TROKOVA

&kupni varijabilni trokovi u trgovinskim preduzeima se sastoje iz trokova prodatih roba i varijabilnih trokova poslovanja. "snovni uslov za utvr#ivanje periodinog poslovnog rezultata po metodi ukupnih varijabilnih trokova je, dakle, podjela trokova poslovanja na iksne i varijabilne, primjenom jedne od poznatih, za te svrhe, metoda. &ontribuciona mara je manja od trgovinske mar%e za iznos varijabilnih trokova poslovanja. (z nje se pokrivaju iksni trokovi poslovanja i ostvaruje odgovarajui pro it. "na se inae mo%e ralaniti na onoliko slojeva na koliko slojeva je mogue ralaniti iksne trokove poslovanja, i to! 3 kontribuciona mar%a 0 iksni trokovi poslovanja artikala ; kontribuciona mar%a ( 3 iksni trokovi poslovanja robnih grupa ; kontribuciona mar%a (( 3 iksni trokovi poslovanja odjeljenja ; kontribuciona mar%a ((( 3 iksni trokovi poslovanja preduzea ; neto pro it poslije oporezivanja. 7a ovaj nain se mo%e bolje sagledati rentabilnost artikala, robnih grupa i odjeljenja, kao i njihov doprinos pokriu iksnih trokova poslovanja i ostvarenju neto pro ita (prije oporezivanja) trgovinskog preduzea u cjelini. &tvr#ivanje periodinog poslovnog rezultata po metodi ukupnih varijabilnih trokova obezbje#uje osnovu za donoenje adekvatnih poslovnih odluka, na primjer, o uvo#enju ili eliminisanju datog artikla iz asortimana roba. "no omoguuje utvr#ivanje i donje granice rentabilnosti (prelomne ta!ke) podjelom iksnih trokova poslovanja sa stopom kontribucione mar%e, kao i sagledavanje uticaja pojedinih kljunih aktora na nju, kao to su promjena prodajnih cijena, ukupnih varijabilnih trokova, stope kontribucione mar%e i iksnih trokova poslovanja. =od prelomne take ukupni prihodi od prodaje robe su jednaki ukupnim trokovima, trgovinska mar%a je jednaka trokovima poslovanja, kontribuciona mar%a je jednaka iksnim trokovima poslovanja, to znai da se posluje bez pro ita i gubitka (periodini poslovni rezultat je jednak nuli). Mara sigurnosti se ostvaruje tek pri prodaji robe iznad prelomne take. "na se obino iskazuje u procentima od vrijednosti realizacije (vrijednost realizacije 0 prelomna takaV vrijednost realizacije M F++). &tvr#ivanje periodinog poslovnog rezultata po metodi ukupnih varijabilnih trokova, kao i po metodi trokova prodatih roba, ima veliki analitiki znaaj sa aspekta menad%menta. "no omoguuje utvr#ivanje pro ita (ili gubitka) za trgovinsko preduzee u cjelini, i to po razliitim takama gledita, po kanalima prodaje, po kupcima, po teritorijama, po robnim grupama i po pojedinim robama. 7a taj nain su menad%eri u mogunosti da ocjenjuju ne samo rentabilnost trgovinskog preduzea u cjelini ve i po ovim osnovama. "ni su, dakle, u mogunosti da sagledavaju njihov doprinos ostvarenju ukupne rentabilnosti konkretnog trgovinskog preduzea. 6o je najva%nija prednost utvr#ivanja periodinog poslovnog rezultata po metodi ukupnih varijabilnih trokova, kao i po metodi trokova prodatih roba u odnosu na ostale metode.

18

1D.

UTVRCIVAN-E PERIODINOG POS,OVNOG REZU,TATA PO METODI UKUPNIB TROKOVA

&tvr#ivanje periodinog poslovnog rezultata (pro ita ili gubitka) po metodi ukupnih trokova bazira se na slijedeim podacima! neto prodaja, poetne zalihe robe, nabavke robe, krajnje zalihe robe i trokovi poslovanja. 6rokovi prodatih roba utvr#uju se oduzimanjem krajnjih zaliha robe od ukupne vrijednosti robe raspolo%ive za prodaju kao zbira poetnih zaliha robe i nabavke robe. 2odavanjem trokova poslovanja trokovima prodatih roba, utvr#enim na ovaj nain, dolazi se do ukupnih trokova i njihovim oduzimanjem od neto prodaje do neto pro ita prije oporezivanja. Metoda ukupnih trokova pored jednostavnog utvr#ivanja periodinog poslovnog rezultata omoguuje i utvr#ivanja drutvenog bruto proizvoda i drugih va%nijih pokazatelja drutvenog raunovodstva. & tome je njena prednost. 2rutveni bruto proizvod se pri utvr#ivanju periodinog poslovnog rezultata po metodi ukupnih trokova izraunava oduzimanjem poetnih zaliha robe od prodaje i dodavanjem krajnjih zaliha robe. 1=. PRODUKTIVNOST U TRGOVINSKIM PREDUZEIMA

& optem smislu rijei, produktivnost oznaava odnos izme#u jednog input aktora i mjere outputa, pod pretpostavkom da su ostali inputi konstantni. $a razliku od produktivnosti, pod e ikasnou se podrazumijeva uspjenost date kombinacije svih inputa u odnosu na de inisani optimalni cilj poslovanja. Proporcija kombinacije pojedinih inputa( aktora produktivnosti) mo%e da varira. ?isoka produktivnost ne znai i visoku e ikasnost, budui da pojedini aktori produktivnosti ne moraju biti kombinovani na optimalan nain, tj. u skladu sa ostvarenjem optimalnog cilja poslovanja. 2va najznaajnija pokazatelja produktivnosti u trgovinskim preduzeima su prodaja po zaposlenom i prodaja po m1 (kvadratnom metru). 6rgovinska kao i ostala preduzea treba da ostvaruju odgovarajuu produktivnost zaposlenih, tj. prodaju po zaposlenom. Pokazatelj produktivnosti prodaja po zaposlenom mo%e ponekad da zavede, poto ignorie znaajne razlike u vjetini (sposobnostima ) i platama me#u zaposlenima. $bog toga se kao alternativa ovom pokazatelju, plate i nadnice iskazuju u procentima od prodaje. Produktivnost izlo%benog i prodajnog prostora za robu mjeri se na bazi prodaje po m1. ?ea prodaja po m1 oznaava veu produktivnost korienja raspolo%ivog prodajnog i izlo%benog prostora kao jednog od znaajnih resursa trgovinskih preduzea. (nae, indikatore produktivnosti rada esto je veoma teko interpretirati iz razloga to svi oni ignoriu tako znaajne aktore kao to su kvalitet opslu%ivanja potroaa i satis kacije zaposlenih. & trgovinskim preduzeima poseban problem predstavlja de inisanje 4outputa5, tj. uinka kao rezultata ljudskog rada. & proizvodnim preduzeima to je proizvedeni gotovi proizvod. $a razliku od toga u trgovinskim preduzeima uinak nije nita drugo nego set opipljivih usluga koje doprinose prodaji roba i ostvarenju mar%e kao razlike izme#u kupovne i prodajne cijene. 6o znai da je mar%a prodajna cijena izvrenih trgovinskih usluga, za razliku od trokova poslovanja koji predstavljaju njihovu cijenu kotanja. 7jome se, dakle, mo%e iskazati uinak u trgovinskim preduzeima. "n se, me#utim, najee iskazuje u koliini prodatih roba, zatim u broju prodatih jedinica, odnosno u vrijednosti prodatih roba. 2akle, vrijednost ostvarenog prometa se prete%no uzima kao izraz ostvarenog uinka u trgovinskim preduzeima. 1>

& praksi se,iako ne sasvim tano, na taj nain najlake rjeava problem kvanti iciranja (iskazivanja) uinka u trgovinskim preduzeima. 7a isti nain se iskazuje i ostvareni kapacitet u trgovinskim preduzeima koji ustvari predstavlja maksimalnu propusnu mo robe i kupaca u jedinici vremena,a koja je uslovljena potrebnim prostorom, osobljem i opremom i drugim elementima potrebnim za obavljanje kontinuiranog procesa prodaje robe. Inaliza ekonomije obima zajedno sa veliinom prodavnica je poseban, veoma znaajan, aspekt analize produktivnosti u trgovakim preduzeima. (stra%ivanjem u praksi je utvr#eno da produktivnost rada raste sa poveanjem ekonomije obima tj. veliine prodajnih objekata. 6rokovi %ivog rada (iskazani u procentima od prodaje) se usljed centralizacije procesa rada smanjuju sa poveanjem veliine maloprodajnih uslu%nih objekata. 7asuprot tome,izvjesni trokovi (kao to su trokovi propagande i zakupa) su visoki. 6ako#e je visok i udio prodaje neprehrambenih roba. &z sve to,istra%ivanjem je utvr#eno da postoji inverzna me#uzavisnost izme#u stope razlike u cijeni i prosjene veliine prodajnih objekata. Prilikom dosadanjih analiza ekonomije obima u trgovinskim preduzeima nije primjenjivana jedinstvena metodologija. Postoje znatne razlike u pogledu naina iskazivanja 4outputa5, usluga i kvaliteta i alokacije optih trokova uprave na pojedine prodavnice. "tuda treba rezultate dobijene analizom ekonomije obima u trgovinskim preduzeima prihvatiti sa izvjesnom dozom rezerve. & cilju dobijanja to pouzdanijih i istovjetnih rezultata neophodno je,dakle,izgraditi jedinstvenu metodologiju analize ekonomije obima u trgovinskim preduzeima. 1>. PRO@ITA+I,NOST U TRGOVINSKIM PREDUZEIMA

& pokazatelje pro(itabilnosti spadaju! bruto3mar%a, operativni pro it, neto pro it (ili prinos od prodaje ), prinos od ukupne imovine, prinos od akcionarskog kapitala (ili prinos od neto vrijednosti ) i zarada po akciji. "acio bruto mare se utvr#uje kao odnos izme#u bruto mar%e(prodaja minus trokovi prodatih roba) i prodaje. "n pokazuje ukupnu mar%u kojom se raspola%e za nadoknadu trokova poslovanja i ostvarenje izvjesnog pro ita. #topa bruto mare (bruto pro ita) je kljuni statistiki pokazatelj pro itabilnosti trgovinskih preduzea. 6o je i razumljivo, s obzirom na to da ona slu%i za nadoknadu trokova poslovanja i ostvarenje izvjesnog pro ita. Pri ocjeni per ormansi trgovinskih preduzea ona se iskazuje u procentima od neto prodaje. & procentima se iskazuju i njeni konstitutivni elementi, trokovi poslovanja i neto pro it ( prije oporezivanja ). "na je, dakle, jednaka zbiru stope odnosnih elemenata od neto prodaje. 7a osnovu stope bruto mar%e za period od nekoliko godina sagledava se kakvo je poslovanje konkretnog trgovinskog preduzea. 2a li je inansijski ojaano ili oslabljeno. Poveanje stope bruto mar%e je znak inansijskog jaanja, jake tra%nje artikla datog trgovinskog preduzea. D druge strane, smanjenje stope bruto mar%e je znak da konkretno trgovinsko preduzee mora sniziti cijene, da bi prodalo svoje artikle, ili, pak, da je nesposobno da prevali poveane(operativne) trokove na svoje potroae. Prilikom analize bilansa uspjeha raunovo#e, bankari, investitori i poslovni menad%eri, pored bruto mar%e, obino iskazuju i ostale elemente u procentima od neto prodaje (uzete kao F++ ,). 7a taj nain se dolazi do tri kljuna operativna racia! stope bruto mar%e,stope trokova poslovanja i stope neto pro ita (prije oporezivanja). 1*

&z to se, kao poseban3 etvrti operativan racio utvr#uje i stopa popusta i povraaja od neto prodaje. "n pokazuje stepen zadovoljstva potroaa kvalitetom robe, stepen e ikasnosti nabavne i prodajne slu%be i potrebe preduzimanja odgovarajuih mjera u cilju njihovog poboljanja. "acio operativnog profita se utvr#uje kao odnos izme#u pro ita prije oporezivanja i nadoknade kamate i prodaje. "n pokazuje pro itabilnost datog trgovinskog preduzea od tekueg poslovanja prije oporezivanja i nadoknade kamate na pozajmljeni kapital. "acio neto profita (ili prinos od prodaje) se utvr#uje kao odnos izme#u pro ita poslije oporezivanja i prodaje. "n pokazuje pro itabilnost datog trgovinskog preduzea od tekueg poslovanja poslije nadoknade svih odbitnih trokova. Pri ocjeni pro itabilnosti trgovinskih preduzea radije se koristi stopa neto pro ita nego apsolutni pro it, iz razloga to se ona mo%e komparirati po razliitim godinama (historijska komparacija per ormansi konkretnog trgovinskog preduzea) i po pojedinim slinim preduzeima. 6rgovinsko preduzee je pro itabilnije to je vea stopa neto pro ita. Prinos od ukupne imovine se utvr#uje kao odnos izme#u pro ita poslije oporezivanja i ukupne imovine. "n je jednak proizvodu prinosa od prodaje (pro it poslije oporezivanjaVprodaja) i obrta imovine ( prodajaVukupna imovina). =ombinacijom ova dva aktora mo%e se dobiti %eljena stopa prinosa od ukupne imovine. Prinos od ukupne imovine je znaajan pokazatelj inansijskih per ormansi konkretnog trgovinskog preduzea, iz razloga to on kombinuje stopu neto pro ita i obrt kapitala( imovine) kao jedan pokazatelj, koji prikazuje e ikasnost (produktivnost) njegovog ulaganja u ostvarenje odre#enog pro ita. Hedna od prednosti racia prinosa od ukupne imovine, u odnosu na individualne pokazatelje (racie), i to ! prinos od prodaje( racia neto pro ita) i obrt imovine, je u tome to omoguuje neposredno upore#ivanje po pojedinim razliitim trgovinskim preduzeima. Prinos od akcijskog kapitala (ili prinos od neto vrijednosti) se utvr#uje kao odnos izme#u pro ita poslije oporezivanja i ukupnog akcijskog kapitala . "n je jednak proizvodu prinosa od prodaje (pro it poslije oporezivanja Vprodaja) i obrta akcijskog kapitala (prodajaVukupan akcijski kapital). Peljena stopa prinosa od neto vrijednosti se mo%e dobiti kombinacijom ovih aktora. Z r ( p# %5i0i se utvr#uje kao odnos izme#u pro ita poslije oporezivanja minus dividende i broja izdatih obinih akcija. "n pokazuje, dakle, zaradu raspolo%ivu za obine akcionare.

1-

*?.

PRO@ITA+I,NOST ASORTIMANA RO+E

6radicionalno se za ocjenu pro itabilnosti i asortimana robe koristi procenat mar%e od nabavne cjene ili procenat mar%e od prodajne cjene. ( u jednom i u drugom sluaju mar%a u apsolutnom iznosu je ista. =ao to je poznato, u praksi je sasvim normalno da se reducira cjena neprodatih artikala na kraju sezone (naroito kod odjee). Dtoga je neophodno jasno praviti razliku izme#u @inicijalneC i @ostvareneC mar%e u procentima od nabavne cjene. & praksi se veoma esto mar%a u procentima od nabavne cijene koristi kao izraz pro ita cijelog asortimana robe. Dmatra se da je pro it izra%en kao mar%a u procentima od nabavne cijene prihvatljiv za potrebe menad%menta ili akcionara. $a potrebe poslovnih veza sa proizvo#aima ili potroaima mnogo je taktinije pro it iskazati kao mar%u u procentima od prodajne cijene, jer je ni%a. $a potrebe menad%menta merandajzinga (upravljanja asortimanom roba) iroko su u praksi koriteni procenti mar%e od nabavne i prodajne cijene. "ni kao @glavni operativni instrumentiC imaju, me#utim, izvjesne nedostatke, koji su uslovljeni time to se nedovoljna pa%nja posveuje tr%inoj osnovi ormiranja cijena! pretpostavljase da svi artikli imaju sline trokoveW ne obraa se pa%nje na moguu elastinost tra%njeW ne pravi se razlika izme#u iksnih i varijabilnih trokovaW generalno neto prodaja se uzima kao odgovarajua osnova za alokaciju trokovaW poklanja se znatna pa%nja stopi neto pro ita (posle alokacije trokova) po pojedinim odjeljenjimaW veoma esto pa%nja se poklanja pokazateljima od prodaje (umjesto @dolarimaC) i kao poluga koriste se odgovarajui procenti. Iko se ne zna da li je mar%a u procentima iskazana od nabavne ili od prodajne cijene 0 dobie se pogrean rezultat, to nije rijedak sluaj u praksi. "igledno je dakle da je potrebna bolja mjera doprinosa pojedinih artikala pro itu trgovinskog preduzea u cjelini nego to je mar%a u procentima od nabavne ili od prodajne cijene. Hedna od tih mjera je @kontribuciona mar%aC pojedinih robnih grupa ili pojedinanih roba. "na je jednaka razlici izme#u prihoda od prodaje i ukupnih varijabilnih trokova. Podjelom iksnih trokova poslovanja sa stopom kontribucone mar%e dolazi se do donje granice rentabilnosti prodaje. =od ove granice ukupni prihodi od prodaje jednaki su ukupnim trokovima (trokovi prodatih roba i trokovi poslovanja)W mar%a je jednaka ukupnim trokovima poslovanjaW kontribuciona mar%a je jednaka iksnim trokovima poslovanja 0 posluje se bez pro ita i gubitka. 6ek pri prodaji iznad nje poinje se ostvarivati izvjesni pro it. <azlika izme#u te prodaje i prelomne take, predstvlja mar%u sigurnosti koja se obino iskazuje u procentima od prodaje. & novije vrijeme dvije znaajne mjere pro itabilnosti pojedinih robnih grupa i pojedinanih roba, odnosno asortimana robe u cjelini jesu! prinos bruto mar%e od investicija u zalihe i direktna pro itabilnost proizvoda.

1G

Prinos bruto mar%e od investicija u zalihe utvr#uje se kao odnos izme#u bruto mar%e i prosjenih investicija u zalihe. Prednost ove mjere kao kriterijuma za merandajzing odluivanje su sljedee! F. Prinos bruto mar%e od investicija u zalihe je znaajna mjera pro itabilnosti aktivnosti kupca i druge merandajzing aktivnosti, jer se tako najva%niji dio imovine (zalihe) koristi za generiranje bruto pro ita (bruto mar%e) 1. Prinos bruto mar%e od investicija u zalihe mo%e se na nivou odjeljenja utvrditi u skladu sa optim %eljenim (ciljem) prinosom od investicija. 8. "dgovarajuom kombinacijom racija stope bruto mar%e (bruto mar%aVneto prodaja) i obrta zaliha (neto prodajaVprosjene investicije u zalihe po nabavnim cijenama) merandajzing izvrioci mogu @proizvestiC %eljeni prinos bruto mar%e od investicija u zalihe po pjedinim robnim grupama ili odjeljenjima. >. Prinos bruto mar%e od investicija u zalihe mo%e se veoma lako utvrditi na osnovu raspolo%ivih raunovodstvenih podatak u svakom trgovinskom preduzeu. Dlabosti prinosa bruto mar%e od investicija u zalihe kao kriterijum za merandajzing odluivanje ogledaju se u tome to ne mo%e da se prilagodi u potpunosti kompleksnoj strukturi trokova u trgovini, to jest ne uzima u obzir trokove inansiranja kupovine na kredit (zalihe) ili koristi koje pru%aju dobavljai u cilju obezbje#enja povoljnih uslova prodaje, kao i potra%ivanja od kupaca. Prijenos bruto mar%e od investicija u zalihe je iskaz kratkorone a ne dugorone pro itabilnosti asortimana roba. ( pored slbaosti, prinos bruto mar%e od investcija u zalihe se iroko koristi kao indikator pro itabilnosti asortimana roba u savremenoj trgovini. & novije vrijeme se kao mjera pro itabilnosti pojedinih robnih grupa i pojedinanih roba koristi bruto mar%a po m1 prodajne povrine. "n se utvr#uje kao odnos izme#u bruto mar%e i pojedine prodajne povrine. =ao i pokazatelj prinosa bruto mar%e od investicija u zalihe, on se koristi u praksi za vo#enje selektivne politike asortimana izme#u pojedinih linija proizvoda, adekvatne politike prema dobavljaima i obezbje#enja odgovarajue mar%e, kao i podrke od strane dobavljaa u promociji i tehnici prodaje. 2irektna pro itabilnost proizvoda je mjera stalnog doprinosa pro itu pojedinih artikala prilago#ena svim relevantnim trokovima, prije svega trokovima uskladitenja i rada. "na se kao takva utvruje kao razlika izme#u korigovane (uveane) bruto mar%e kao razlike izme%u prodajne i nabavne cijene 0 za popuste, gotovinske diskonte i druge orme @dohotkaC (tj. kasa skonto, koliinski i ostali rabati, popusti za avansno plaanje, utede u trokovima povratnog prevoza) 0 i direktnih trokova pojedinih aza maloprodajnog sistema kroz koje proizvod prolazi. Dmatra se da su prednosti direktne pro itabilnosti proizvoda u odnosu na bruto mar%u (bruto pro it) u tome to se njome pokuavaju obuhvatiti svi zara#eni prihodi od prodaje datog artikla, a uzima u obzir samo njegovi direktni trokovi. $a razliku od bruto mar%e ona daje razliit odgovor na pitanje kakva je pro itabilnost prodaje datog artikla. 2irektna pro itabilnost proizvoda obezbje#uje bolje komunikacione i kooperativne odnose izme#u maloprodavca i njihovih dobavljaa. &z sve navedeno o prednostima direktne pro itabilnosti proizvoda treba dodati i to da je njeno izraunavanje veoma lako. Problem je samo u dobijanju to tanijih podataka o relevantnim trokovima. & budunosti e svakako sve vei broj trgovinskih preduzea koristiti direktnu pro itabilnost proizvoda kao mjeru pro itabilnosti asortimana roba. Uiroke su, dakle, mogunosti primjene direktne pro itabilnosti proizvoda kao jednog od kljunih instrumenata adekvatnog menad%menta u trgovinskim preduzeima.

1.