KLASINO ARHITEKTONSKO KIPARSTVO PARTENONA I OLIMPIJE

KLASINO ARHITEKTONSKO KIPARSTVO Jedna od bitnih znaajki grke umjetnosti jest veza izmeu arhitekture i kiparstva. Osim to su isticali dijelove arhitekture jasnim bojama, smjetali su i brojne reljefe i skulpture, a s vremenom je ukraavanje bivalo sve bogatije. Zabat kao trokutasti dio hrama iznad arhitrava na proelju u potpunosti je ispunjen plastikom. eljefna kompozicija prilagoena je obliku zabata a likovi svojim kretnjama i polo!ajem tvore jedinstvenu priu. "ajve#a i najvelianstvenija sauvana skupina klasinih kipova sastoji se od mramornih skulptura koje su nekad krasile zabate $artenona.%&'(. god. nakon dvodnevnog bombardiranja venecijanskih mu!ara srueno je %) stupova peristila, zidovi cele, mnoge metope i dijelovi obruba na sjevernih i ju!nih strana. "o izmeu %'%*. i %'%(.god. trideset i tri broda su nosila mnoge kamene kipove i obrube u +ondon za to je ,urska vlada dala odobrenje +ordu -lginu. .anas se ti /-lgini kipovi0 nalaze u 1ritanskom muzeju u +ondonu no svaa o zakonskom vlasnitvu nad mramorom nastavlja se do danas. 2kulpture sa sredinjeg dijela obaju zabata su potpuno izgubljene."a samom hramu ostali su manji dijelovi skulpture zabata zamijenjeni kopijama i ve#ina zapadnog friza. "eki originalni dijelovi friza nalaze se u muzeju na 3kropoli, dok su njegovi preostali dijelovi, metope i vrhovi zabata u $arizu. ZABATI PARTENONA $auzanije, grki putopisac iz *.st.n.4r., u svojem je djelu opisao zabate $artenona. ekonstrukcija istonog zabata pripovijeda o roenju 3tene iz glave njenog oca Zeusa. On je 5efestu naredio da ga lupi eki#em po glavi da bi mu ubla!io glavobolju, nakon ega se Zeusova glava raskolila i iz nje je izala boginja 3tena u punom bojnom oklopu. 6 lijevom uglu 5elios u bojnim kolima, koja vuku dva konja, izlazi iz mora i prilazi le!e#oj statui .ioniza 7boga vina i vinogradarstva8 koji se odmara dr!e#i u rukama kantaros. .o njega su dvije !enske figure9 .emetra 7bo!ica plodnosti zemlje i poljodjelstva8 i $ezerfona. 6 desnom se uglu 2elena u bojnim kolima sputa u ocean. .o nje su tri !enske figure9.ionisa i 3froditu naslonjenu na $eitu, bo!icu udvaranja i ljubavnog nagovora. :lave dvaju konja, do nogu .ioniziovih i le!e#ih bo!ica pod otrih su kutom urezanim uglovima trebaju podsje#ati na koije izlaze#eg sunca i blijedog mjeseca to poniru ispod zabatnog prostora. +ako#a pokreta osje#a se i kod le!e#ih likova. Zakrenutost tijela ispod /mokre odje#e0 odaje dojam dinaminosti. 3teninu roenju u zabatnom prostoru prisustvuju i mnoga druga bo!anstva koja zajedno tvore cijelu kompoziciju; .emetra9bo!ica plodnosti zemlje i poljodjelstva, eina je i 4ronova k#i, Zeusova sestra 5ermes9glasnik bogova i pratilac mrtvih u podzemni svijet, bog trgovaca 5estija9bo!ica doma#eg ognjita, prvoroena k#er 4rona i ee $osejdon9bog mora i zemljotresa, 4ronov i ein sin, Zeusov brat 3res9bog rata, najstariji sin Zeusa i 5ere +eta9majka Zeusove djece 3polona i 3rtemide

Zapadni zabat okrenut prema $ropilejima, prikazuje pobjedu 3tene nad $osejdonom za zatitnika grada. ,o je bila nova tema, po prvi puta prikazana u skulpturi na $artenonu. Oni stoje u sredini a izmeu njih je sveta maslina. 3tena u ruci dr!i koplje a $osejdon trozubac. "e niane jedno drugo ve# na isti cilj da bi zabili oru!je u zemlju u znak svoje prevlasti.

6okviruju ih konji koji vuku bojna kola, a grupa mitskih heroja 3tene ispunjava prostor do ruba zabata. 2uprotno od istonog zabata, ovdje je naglaena dinaminost pokreta kod skulptura, od kojih su sauvane samo tri ote#ene statue i mnogo fragmenata ostalih.

ad na zabatima trajao je od )<'9)<*.pr.4r. ))*=%. godine radilo se na stupovima hrama tako da su metope postavljene na hram kasnije. Za friz se pretpostavlja da je bio postavljen do ))'. godine ali se na njemu i kasnije radilo. >igure na zabatima su postavljene na svoje mjesto pri kraju radova, oko )<*. godine. FRIZ PARTENONA 6nutarnji friz je neprekinuti pojasni reljef dug ?*? stopa7%&@m8 i visok jedan metar koji se protezao oko cele. Jonskog je tipa a bio je podreen arhitekturi te tako manje izra!ajan. Azradio ga je >idija sa svojim uenicima izmeu ))@. i )<(. god.pr.4r. 3tenjani su svake godine, u kolovozu, organizirali $anatenajske svecanosti. ,ako i friz prikazuje povorku $anatenajskih sveanosti koja zapoinje u jugozapadnom dijelu i odvija se u dva smjera9jedna ide sjevernom a druga ju!nom stranom hrama, da bi se spojile na sredini istone strane gdje je bio glavni ulaz.$ovorka graana pela se do hrama boginje 3tene na 3kropoli , nose#i joj darove. "a elu povorke ila su kola u obliku broda. "a katarci je umjesto jedra bio razapet peplos9odora koju su tkalje istakle u ast 3tene. "a peplosu je bila prikazana borba bogova s gigantima, u kojoj je sudjelovala i Zeusova k#i. Aza kola su stupali tkalje, aristokrati i najistaknutiji politiari i dr!avnici. 6 rukama su nosili koare sa raznovrsnim darovima namijenjenim boginji. $ovorku su zavravale jedinice atenske vojske. $anatenajske sveanosti podrazumijevale su i muzika i sportska nadmetanja zvana $anatenajske igre. $objednici su kao nagradu dobivali ulje od svetih 3teninih maslina.

Zanimljiv je zapadni dio reljefa gdje su prikazani konjanici i poetno okupljanje povorke. Aako je rije o niskom reljefu, likovi su razmjeteni s osje#ajem za prostornu organizaciju plohe koja je ostvarena u tri plana. "a taj je nain neutralizirana zatvorenost i plonost pozadine koja je potisnuta u dubinu i pretvorena u etvrti plan. 6 energinom kretanju konjanika ostvarena je ritmika gracioznost kompozicije. 6 reljefu ne vidimo glavni dio graana, ni teko naoru!ane atenske pjeake hoplite ve# umjesto toga dominira povorka jahaa. ije je o generikom prikazu, ili pak povorci suvremenika iz vremena kada je friz nastao. $ovorka jahaa je herojska tema utoliko to konji u grkoj umjetnosti obino ukazuju na heroje. ,ako se smatra da su 3tenjani sa statusom heroja bili oni koji su poginuli na Baratonu, u prvom pobjedonosnom ogledu 3tenjana protiv $erzijanaca. 1roj od %C* mukaraca u jahakoj povorci isti je ili pribli!an broju 3tenjana poginulih na Baratonu. Delike $anateneje bile su odr!ane manje od mjesec dana prije bitke stoga su ta dva dogaaja bila usko povezana u mati 3tenjana.3tena je proglasila bo!anski status za borce koji su pali u obrani grada i uinila je to u nazonosti bogova i legendarnih heroja, na hramu posve#enom gradskoj bo!ici, koji je podignut da bi obilje!io konani uspjeh protiv istonih neprijatelja. $anatenajski friz prenosi itavu poruku prikazuju#i jedan trenutak u odvijanju svete procesije sa svim aluzijama na vjersku i graansku topografiju graana 3tene. 2 ciljem da se kroz

varijaciju kompozicijskog ritma postigne prirodnost i dinaminost, na sjevernoj se i ju!noj strani kod konjanikog ophoda izmjenjuju likovi mladi#a na konju s likovima koji idu pjeice. "osai hidrija pokazuju shemu u promjeni kompozicijskog ritma.Zbog neuobiajene kretnje mladi#a koji sputa amforu na tlo prekida se monotonija povorke. 4ako se povorka pribli!ava istonoj strani, njeno se kretanje usporava i postaje sveanije. .io istonog friza, koji se nalazi u +ouvreu, prikazuje skupinu djevojaka s poetka procesije.2redini istonog friza pribli!avaju se sa sjeverne strane. ,u se bo!ici predaje novi peplos to su ga tkale atenske djevojke, i oekuju dolazak povorke koja se polako sastaje na zabatu. 2veana tiina, odmjerenost pokreta i suzdr!ivi plitki reljef utjelovljuju pojam klasinog. Aza %& djevojaka sa ju!ne, i %< sa sjeverne strane, nalaze se muki likovi9est na jugu i etiri na sjeveru. "jih se naje#e identificira kao heroje deset atenskih plemena a do njih su bogovi u sjede#em polo!aju. "a ju!noj je strani prvi 5ermes, koji sjedi sa putnom kapom na koljenima i odjeven je u putnu odje#u. "a njega se naslanja .ioniz, a lijeva mu je ruka podignuta u znaku slavlja. .o njega sjedi .emetra sa bakljom u lijevoj ruci i desnom rukom na bradi, a zatim 3res koji je rukom obavio desno koljeno. Balo odvojeni od njih sjede 5era i Zeus. $ored 5ere stoji Arida koja kao glasnik bogova predstavlja vezu sa povorkom, a prikazana je kako popravlja kosu i odje#u nakon leta. Zeus se doima neto ve#i od ostalih i ini se kao da mora malo sagnuti glavu da bi stao u friz. $lat mu je skliznuo s ramena, lijeva ruka mu je na naslonu stolice, a desna, sa !ezlom, na koljenima. On sa divljenjem promatra 5eru koja skida veo sa glave. $rva bo!ica na sjevernoj strani je 3frodita. 6z nju se privija mali -ros. On stidljivo skriva jednu ruku meu naborima njene odje#e, ali istovremeno istura gornji dio tijela ponosna pogleda, dok je 3frodita, u majinskoj brizi, stavila ruku na suncobran da mu zatiti nago tijelo od sunca. .o nje je 3frodita, te $osejdon i 3polon u razgovoru. $osejdon je napravljen u sna!nom profilu sa razbaruenom kosom, a 3polon je nosio metalnu krunu i vjerojatno dr!ao lovorov vijenac u lijevoj ruci. Balo dalje, takoer u razgovoru, sjede 3tena i 5efest. Jedino 3tenino obilje!je je koplje dok joj je tit le!i na koljenima, a 5efest sjedi oslonjen na tap. 6 sredini su prikazane dvije mlade djevojke donose stolice sa jastucima, a najvia sve#enica u slu!bi 3tene $olias im poma!e da ih postave. Aza nje blagajnik predaje sluzi na uvanje novi peplos koji je donijela povorka. 4ao va!an ritual u drutvenom !ivotu 3tene $anatenajske sveanosti odra!avale su i njihov identitet u patrijarharnom drutvu. eljef je zanimljivo sagledati i sa strane odraza atenskog dr!avljanstva. >riz se fokusira na atenskom mukarcu, kojeg se prikazuje u svim dobnim rasponima,od mladi#a do starjeina dok se !enski likovi osim boginja na istoku, javljaju u skupinama. 2ve su skulpture izvorno bile obojane u crveno, oker i smee istiu#i se na modroj podlozi.
6 cjelini je friz izraz >idijina majstorstva prikaza ljudskog tijela i pokreta kod svake figure individualno, jer se nijedna figura ne ponavlja ni multiplicira.

METOPE VANJSKOG FRIZA $o <* metope na jugu i sjeveru,te %) na zapadu i istoku vanjskog dorskog friza $artenona potjeu iz etrdesetih god. ?. st.. Zajednika tema svih metopa bila je pobjeda :rka i bogova nad njihovim ljudskim i mitolokim neprijateljima, a svaka metopa prikazivala je drugu scenu i sastojala se od dvije figure u visokom reljefu na crvenoj podlozi. ISTONA STRANA-GIGANTOMAHIJA

:iganti su mitoloka bi#a velike snage, !eljeli su svrgnuti bogove, pa su poveli poznati E at :iganataE ili :igantomahiju. :eja nije mogla oprostiti Zeusu svrgavanje vlastita sina 4rona te je nagovorila gigante na sukob. Feljeli su Eosvetiti ,itaneE i do#i navrh Olimpa. Olimpski bogovi pozvali su 5erakla jer im je proroanstvo reklo da #e ih on pobijediti. :eja je, uvi to, nastojala sinovima prona#i biljku koja bi ih titila od ljudskoga oru!ja, ali nije je uspjela prona#i jer je Zeus zabranio 5eliju i bo!ici Bjeseca 2eleni da svijet obasjaju svojim svjetlom, a sam je poupao i unitio svaku takvu biljku. 5eraklo je prvo ranio najjaeg :iganta 3lkioneja otrovnom strijelom, a smrtni mu je udarac zadao bacivi ga preko granice $alene, jer 5eraklo je znao da je u rodnoj zemlji taj :igant besmrtan. 6 ratu su sudjelovali i ostali olimpski bogovi te su se borili. Ostale je :igante Zeus oborio munjama, a potom ih je 5eraklo pobio dok su bili oamu#eni. :iganti su, kao i ,itani, izgubili bitku, jer bogovi su ve# bili na vlasti kad je rat pokrenut.

JUNA STRANA-KENTAUROMAHIJA 4entauri su potomci Aksiona i "efele, boginje oblaka, djeca njihovog sina 4entaura i divlje kobile "efele. Fivjeli su u teko pristupanim umama ,esalije, zapadne 3rkadije, -lide i -tolije. $redstavljani su kao surova bi#a, koja su esto ulazila u sukobe sa ljudima. ,ako se kao njihovi protivnici spominju +apiti 7kentauromahija8 i 5eraklo, koji se sa njima sukobljavao vie puta. Aako ih se poimence malo znade, najuveniji kentauri bili su 5iron, >ol i "es. Betope s kentauromahijom su najbolje sauvane, i sve osim sredinjih osam prikazuju borbu kentaura i ljudi a nekoliko ih prikazuje kako kentauri odnose !ene. ZAPADNA STRANA-AMAZONOMAHIJA 3mazonke su bile matrijarharan narod ratobornih !ena, praoca boga rata 3resa. Ame im je bilo izvedeno od gr. ijei amazos, tj. /bezprse0 jer su prema mitu, sebi spaljivale jednu dojku da im ne smeta kod zatezanja luka. :rki su junaci esto dolazili u doticaj s 3mazonkama, posljednji put u ,rojanskome ratu. Gitav ciklus od %) metopa s prikazima amazonomahije proirena je alegorija atenskih pobjeda nad $erzijancima. 2ve metope na kojima je prikazana amazonomahija su sauvane, iako su jako ote#ene. 6sprkos tome prepoznajemo temu po odje#i likova i konjima. SJEVERNA STRANA-SCENE IZ TROJANSKOG RATA 4roz skulpturalno oblikovanje metopa na sjevernoj strani ispriana je pria o ,rojanskom ratu, od iskrcavanje s krmi broda, mukarca s konjem, :rka i Benelaja, 5elene koja nalazi utoite kod kipa 3tene, sa 3froditom, dok -ros7bog ljubavi8 stoji iza nje na njenom ramenu i uvjerava Benelaja da je potediH!enskog jahaa s leteim ogrtaem te zadnjom metopom sa 3tenom i 5erom. Aako je prikazana pljaka ,roje, u pojedinanim scenama dvoboja nije prikazano krvoproli#e. Betope s istone, zapadne i ju!ne strane nalaze se u 3teni dok se dio sjevernih nalazi u +ondonu, dio u $arizu i dio u 3teni. KIP BOICE ATENE PARTHENOS

>idijino djelo hriselefantinske kultne skulpture 3tene bilo je postavljen je u naos, okrenuta prema istonim vratima te okru!ena s bone i ju!ne strane dorskom kolonadom. 1ila je zavrena )<'. godine, u vrijeme posve#enja hrama.2 postoljem kip je bio visok %*,?@ m.1o!ica 3tena .jevica prikazana je u stoje#em stavu, odjevena u hiton 7gr.kiton9haljina bez rukava8 koji se sputao do stopala. "a glavi je imala kacigu ukraenu sfingom u sredini i grifonima 7gr.grIp, gripos9krilati lav s orlovom glavom8 sa strane. 2amo su lice, ruke, noge i glava meduze koju je nosila na prsima, bili izraeni od bjelokosti, sve ostalo bilo je od zlata. 6 desnoj ruci dr!ala je "iku 7$objedu8, a u lijevoj ruci bilo je koplje i do njega zmija. .o nogu se nalazio tit na kojem je reljefno prikazana borba 3tenjana s 3mazonkama. >idija je bio optu!en da je na titu izradio $eriklov i svoj lik, to se protivilo grkoj kulturi u kojoj se nije doputalo uzdizanje pojedinca kao individualca. "a sandalama je reljef koji prikazuje borbu izmeu +ipida i 4entaura, alegorijski trijumf civiliziranog svijeta nad divljatvom. 2matra se da je >idija upotrijebio preko *@ kg zlata za izradu kipa 3tene .jevice. Zlatni dijelovi u obliku ploica, mogli su se po potrebi skinuti a da se ne uniti kip. Aspred kipa nalazio se bazen ispunjen vodom koji je dopirao sve do ulaza a odr!avao je vla!nu atmosferu u hramu, pogodnu za slonovau. 4ip je netragom nestao u ?. st. poslije 4rista, a kako je izgledao mo!emo doznati iz antikih opisa, umanjenih kopija i dijelova skulpture. Deza mita i parabole u figuralnim ukrasima je jedinstvena. :rupiranje tema u odreenim dijelovima hrama; bo!anstava na zabatima, heroja na metopama a i jedni i drugi doekuju smrtnike na reljefima friza tvori zajedniku kompozicijsku cjelinu koja je odra!avala obiaje, !ivot i povijest 3tenjana. ZABATI ZEUSOVA HRAMA U OLIMPIJI $rema $auzaniju, skulpture na prednjem istonom zabatu napravio je $eonije, a one na stra!njem9 zapadnom, 3lkamen, >idijin vrnjak. Zabatne figure su otprilike jedan i pol puta prirodne veliine, dok su bogovi u sredini zabata bili visoki oko tri metra. 2kulpture su izraene u punoj plastici, od otokog mramora prislonjene na pozadinu. De#ina figura nema dovrenu stra!nju stranu a neke su i djelomino uplje zbog manje te!ine. 4od kentaura su neki dijelovi figura bili odrezani u stra!njem dijelu, a konji su bili lagano ukoeni u odnosu na pozadinu, dok je dubina zabata gotovo jedan metar. Astoni zabat opisuje $elopsovu pobjedu nad -nomajem, kraljem $ise, u utrci kola u kojoj je nagrada bila ruka vladareve k#eri 5ipodameje. $elops je kod :rka imao posebno mjesto jer se smatrao utemeljiteljem Olimpijskih igara. "o budu#i da je pobijedio varkom, on i njegovi nasljednici, meu kojima i mikenski kralj 3gamemnon, !ivjeli su u prokletstvu. 2toga je njegov primjer slu!io kao opomena olimpijskim natjecateljima koji su u mimohodu prolazili uz hram. Zeusov kip izgraen je u sredini zabata, desno je -nomaj s kacigom na glavi, a pokraj njega njegova !ena 2teropa, jedna od k#eri 3tlantovih. Birtil, voza -nomajevih kola sjedi pred etvero konja, a dalje stoje dva ovjeka koji nemaju imena. "a kraju le!i 4ladej, rijeka koju -lejci najvie tuju poslije 3lfeja. +ijevo od Zeusa su $elop i 5ipodamija, $elopov voza, konji i dva ovjeka te se zatim zabat opet su!ava i tu je prikazan 3lfej. Zapadni zabat opisuje borbu lapidskog plemena iz ,esalije s kentaurima 7kentauromahija8. 4entauri su bili djeca lapidskog kralja Aksiona i 5ere, koju je pokuao zavesti kad je bio na Olimpu. 4a!njen je tako to je prikovan uz ognjeno kolo u ,artarusu.4entauri su kao polubra#a +apita pozvani na vjenanje piritskog kralja +apituma s .eidamejom, no kako ne

podnose alkohol, napili su se te zapoeli svau s +apitima koji su ih pokorili uz ,ezejevu pomo#. 6 sredini kompozicije je 3polonov zapovjedniki lik73polon9starogrki bog sunca, pjesnitva i glazbe, pokrovitrelj umjetnosti, sin Zeusov, osobito glasoviti prorok i lijenik,simbol mladenake ljepote8, a svojim stavom ispru!ene ruke pokazuje da se aktivno ukljuuje u dramu jer !eli da +apiti pobijede. "jegova statinost istodobno simbolizira da njegova pomo# nije fizika. +ijevo od 3polona je kralj kentaura -urIton koji je uhvatio 5ipodameju iji su likovi povezani u vrstu skupinu, punu isprepletenih pokreta. "a licu kentaura oituje se patnja koja je u kontrastu sa spokojnim licom mlade. Jijeli prikaz zapravo je sukob racionalnog i iracionalnog, reda i kaosa, to je esta tema i grke umjetnosti i filozofije. 1orba koja se odmie od centra zabata, razvija se u simetrinim grupama koje iako su odvojene daju dojam neprekinutog toka radnje. $oput istonog, i zapadni zabat potie i upozorava na potenu igru meu olimpijskim natjecateljima. METOPE ZEUSOVA HRAMA "arativni prikazi obilje!uju figuralnu dekoraciju arhitekture hrama koja se nalazi na %* metopa, po & na svakom kraju iznad unutarnjih trijemova. Danjske metope oko cijelog hrama ostale su neukraene da se izbjegne konflikt izmeu pedimenta i njih. "a %* metopa prikazano je %* djela 5erakla,kojima bi se iskupio za ubojstvo !ene i djece.On je bio $elopsov praunuk koji je prema legendi zacrtao stadion u Olimpiji. "a metopama su prikazani ubojstvo nemejskog lava neprobojne ko!e, odsjecanje i spaljivanje rana lernejskoj 5idri, pria o 4erinejskoj kouti bronanih kopita i zlatnih rogova koja je bila br!a od strijele, lov na vepra, istrebljivanje stimfalskih ptica, pothvat s bikom u 4nosu, otimanje .iomedovih konja7$odarga, +ampona, 4santa i .ena8 u ,rakiji, otimanje pojasa za -uristejevu k#er od 5ipolite K kraljice !enskog ratnikog naroda 3mazonki kojoj je pojas dao njezin otac 3res. 4od zadatka hvatanja uvena :erionova stada iz -ritije, 5eraklo je morao pro#i preko rijeke te je podigao dva kamena, odveo stoku -uristeju a ona je posve#ena 5eri. ,i se stupovi kod :ibraltara i danas nazivaju 5eraklovi stupovi. .eseta metopa s 3tlasom prikazuje 5erakla kao nosaa nebeskog svoda koji poiva na njemu. Jastuk izmeu svoda i njegovih lea, te ruka boginje 3tene koja mu poma!e olakavaju mu teret koji je preuzeo od 3tlanta kako bi mu donio jabuke od 5esperida. 4od dvanaeste metope 5eraklo ula!e svu svoju snagu da oisti zaputenu staju kralja 3ugija u -lidi. 6 klasinoj verziji legende dovodi u staju rijeku i koriste#i se snagom vode izvrava taj zadatak. 3tena, ovdje sa ljemom i titom, podbada ga svojom prisutno#u. Oblikovanje kroz ranoklasino kiparstvo vidljivo je u njenoj statinosti, u maniri kore, s naznakom pokreta te stupnjom realizma u tkanini da bi se shvatilo tijelo pod njom. 3tena se kroz metope prikazuje etiri puta9 na prvoj, treoj, desetoj i posljednjoj dvanaestoj metopi. 6vijek je prikazana s kopljem u ruci ali kroz razvoj od djevojke preko mlade !ene, zatim zrele !ene te na posljetku kao bo!ice rata. 2ve su skulpture bile obojane. Fenska tijela bila su obojena svjetlim,a muka tijela smeim tonovima. Arisi i one zjenice su bili oslikani. .etalji poput kose bili su ostavljeni neizraenima kako bi bili definirani u boji.

ZEUSOV KIP >idija je Zeusa gradio izmeu )?&.9))(. pr.4r. a pomagali su mu njegovi uenici. ,ijelo kipa

je bilo uplje, izrezbareno od drveta a le!alo je na potpornim gredama. "a drveni kip lijepila se slonovaa i zlatoL slonovaa u tankim ploicama koje su se jo tople lijepile na otkrivene dijelove tijelaL a zlato u listi#ima oblikovanim poto se ohladi. Zatim su se prikucavali na drvo. .a bi se stekao dojam cjeline moralo se voditi rauna da listi#i tono prianjaju jedan na drugi kako se avovi ne bi vidjeli. 6metanje dragog i poludragog kamenja pojaavalo je sjaj oiju i inilo bogatijim izvjesne dijelove ukrasa. Aako je Zeus prikazan u sjede#em polo!aju, glavom je doticao strop. 1a taj dojam veliine ini statuu velianstvenom. Zeusovo postolje je bilo &.?m iroko i %m visoko. 2am kip je bio visok %<m 7visina dananje etverokatne zgrade8. 4ip je bio tako visok da su posjetitelji opisivali tron vie nego sam Zeusov lik. $rijestolje na kome je sjedio Zeus bilo je izraeno od sjajne bijele slonovae i crne ebanovine ukraene zlatom, gemama i reljefima. ,u su bile predstavljene mitoloke scene i legende, motivi sa olimpijskih takmienja, ljudske i !ivotinjske figure. "a naslonima za ruke i lea vodile su kolo krilate "ike i 5ore. ,u su bile prikazane i zagonetne sfinge. "a irim povrinama Zeusovog prijestolja prikazana su znaajna djela 5eraklova, a pored njih tragedija "iobida te scene iz borbi s 3mazonkama. "a postolju je prikazana i 3frodita kako se raa iz morskih dubina. Azgled Zeusa poznat nam je i po novcu -lide iz doba cara 5adrijana. Azvjesnu predod!bu o Zeusu daje i glava koja se uva u muzeju u .resdenu, ali koja prije ukazuje na >idijinu kolu, nego na >idiju. 2line podatke pokazuje nam i >idijina glava u 1ostonu. "a osnovu ovoga, predod!ba o Zeusu iz Olimpije svodi se na podatke sauvane u pisanim antikim izvorima. Zeus je u desnoj ruci dr!ao figuru bo!ice pobjede "ike, a u lijevoj !ezlo vrhovnog boga iji je simbol orao, kao kralj ptica, irio krila na vrhu tog !ezla. Fezlo je bilo napravljeno od skupocjenih metala, ukraeno dragim kamenjem. :lava bo!ja bila je ukraena vijencem od maslinovih granica. Otkriveni dijelovi tijela, osim brade i kose koje su bile od zlata, izraeni su od slonovae. $lat, koji se sa lijevog ramena sputao prema trbuhu i nogama ostavljaju#i nagim sna!no poprsje, bio je od finog zlatnog lima. Od zlata su bile i sandale kao i neke figure na trnu i podno!niku na kojeg su se oslanjale noge vrhovnog boga. A od ovog uda su ostale samo legende. Jedna od njih ka!e da je >idije, kada je zavrio i postavio kip na za to odreeno mjesto, uao u hram. $odigao je glavu prema Zeusu i pitao; 0Jesi li zadovoljan, ZeuseMN. Zauo se udarac groma i mramorni pod se zatresao tamo gdje je stajao kip. Gini se da je to bio odgovor; 0.aON.

+iteratura; O. 4erovani, 6mjetnost u sliciL 4lasina razdoblja antike, ijeka %C('. god. 5.P. Janson, 3nthonI >. Janson, $ovijest umjetnosti, Dara!din *@@?. god. J. 1oardman, :reek sculptureL the classical period, +ondon, %C'?. god. Gudesne graevine svijeta, 2tanek d.o.o., Dara!din *@@?. god. Dojtech ZamarovskI, 1ogovi i junaci antikih mitova, Zagreb *@@).god.