You are on page 1of 5

SVOJSTVA AZBESTA Azbestom se naziva mineralna grupa serpentina i amfibola, koji imaju svojstvo da se cepkaju na tanka i elastina vlakna.

Pn izradi mainskih elemenata od azbesta, najveu primenu je dobio hrizotilni azbest koji ini 95 ukupne svetske proizvodnje azbesta i koji se odlikuje otpornou na visoke temperature, elastinou, velikom jainom, malom toplotnom provodljivou i postojanou na dejstvo baza. ! kristalnom azbestu voda se nalazi u obliku adsorpcione i konstitucione vlage. Adsorpciona voda "#$a%& nije hemijski vezana sa azbestom i njen gubitak pri zagrevanju do '(()* povlai sobom smanjivanjejaine vlakna i njihove elastinosti. Pri normalnoj vla+nosti i temperaturi, azbestovana vlakoa apsorbuju vlagu iz vazduha i u potpunosti uspostavljaju svoja svojstva. Ako se na azbest deluje temperaturama od '((#,(()* on poinje da gubi hemijski vezanu konstitucionu vodu "-$.(& i jainu. Azbesna vlakna su dobar adsorbent raznih jedinjenja organskog i mineralnog porekla i imaju dobra dielektrika svojstva zbog ega se koriste u elektromainstvu za izradu izolacionih materijala. MAGNETN! MATERIJALI %snovna prednost metalokeramikih magneta, u odnosu na livene magnete je u ravnomernoj strukturi koja utice na njihov bolji kvalitet. %sim toga, metalurgija prakova obezbeduje znatno veu produktivnost od tehnologije livenja. /arakteristike metalokcramikih magucta su0 1.2eki magneti # permaloj 3e ,.#,54 5i .5#.6 # Permendur 3e 5(4 *o 5( ..7vrdi magneti alni 3e 5,,5#854 5i .9#.54 Al 1.#194 *u ' alniko 3e 59#584 Al 6#1(4 5i 1,#194 *o 1.#15 kunife 3e .(4 5i .(4 *u 8( kuniko *u 954 5i .'4 *o '1 9. 2etaloplasticni magneti alniko 3e 5.4 5i .(4 *o 154 *u '4 Al 9 berijum ferit 1':a%-683e.%9-5#, smole ;ektolit 3e.%9 9(4 3e9%' ''4 *o.%9 .8 :erijum ferit :a% 1' OPTE O LEPILIMA Lepila su materiJe koje slue za vrsto i trajno spajanje dva dela istovremenog ili razdvjenog materijala delovanjem "specifine" ili "mehanike' adhezije. Proces spajanja dva ista ili razdvojena materijala lepilom naziva se lep<jenje. =epilo treba da ima dobru adheziju na materijale koji se lepe i dovoljnu koheziju i stabilnost kako bi veza izmedu slepljenih materijala bila trajna i vrsta. >ile adhezije mogu se u punoj meri manifestovati samo u sluaju kada materijal svojom hemijskom konstrukcijom omoguava pojavu te sile. ?ntimni kontak izmedu povrina koje se lepe i lepila mo+e se postid samo u sluaju kada se lepilo nalazi u tenom agregatnom stanju. >a druge strane, konani oblik lepila kod gotovog sloja mora biti vrst<er samo u tom sluaju se posti+e dovoljna kohezija konanog sloja, Prema tome, lepila moraju da zadovaoljavaju sledee uslove0 moraju biti hemijski srodna sa materijalima koja se lepe, moraju u momentu nanoenja na povrinu biti u tenom agregatnom stanju, moraju u svom konanom obliku da predstavljaju vrste materije. @a bi se izvrilo kvalitetno lepljenje, koristi se veliki broj razliitih vrsta lepila. 5jihova klasifikacija se mo+e izvriti po veoma razliitim kriterijumima prema0 1.podruju primene ..nainu primene 9.konanim svojstvima '.nainu ovravanja "vezivanja& 5.poreklu Polihloroprenska lepila su po poreklu sintetika polimerizacija lepila. Po nainu ovravanja >vezivanja& pripadaju gmpi lepila koja se ve+u cisto fizikim procesom i gmpi lepila koja se ve+u hemijskim procesom. Po konanim svojstvima polihloroprenska lepila otpoma su na toplo, hladno, atmosferalije i mikroorganizme. Po nainu primene pripadaju grupi lepila kABa se vezuju na normalnoj temperaturi, a mogu se nanaositi etkom i valjcima. ro podruju primene spadaju u grupu lepila za ko+u, gurnu, drvo. 5ajiru primenu polihloroprenska lepila nala su u obuarskoj industnJi. DOBIJANJE POLIHLOROPRENA Polihloropren je danas najvie upotrebljavani sintetiki kauuk za proizvodnju lepila. @obija se iz acitelena koji se provodi u hlopopren "hlorbutadien& reakcijom sa amonijakom bakarhlondom i u vinilacetilenu i sa hlorovodoninom kiselinom. OSOBINE POLIHROPRENA Polihloropren je slian po mnogim osobinama kauuku, ali ga prevazilazi u odnosu na starenje u alifatinim rastvorenim sredstvima. %brada na valjcima prouzrokuje izvesnu depolimerizaciju i oksidaciju, ime se dobijaju bolje jepljivi produkti. Polihloropren je rastvoren u aromatinim "toluol& i alifatinim hloriranim ugljovodonicima "ugljentetrahlorid i trihloritilen& kao i u ketonima "metilletilkeon&. Castvori mogu da se naprave i u alifatinim ugljovodonicima kao i u meavini nerastvaraa. Pohhloropren je naroito univeizalan elastomer jer sadr+i kombinaciju osobina koje su podesne za razlicite primene. TIPOVI HLOROPRENA /ako se poboljavala tehnologija polimerizacije, to su se razvili i novi tipovi polihloroprena sa boljim osobinama obrade. >vi tipovi polihloroprena mogu da se podele u dve velike grupe0 D opte "ire& namene D specijalne namene. Polihloropreni opte namene su E5, E5A, EC7, F, F2=, F$; F$;#1(, FG, F@ i F:, a primenjuju se za elatomerne proizvode. Polihloropreni specijalne namene su0 A*, A@ *E, 3:, $*, ?=A, /5C i > a upotrebljavaju se za athezive, gumiranje, djonove itd. SIROVINE ZA IZRADU POLIHLOROPRENSKIH LEPILA \/ @a bi se postigle +eljene osobine u sastav polihloroprenskih lepila ulaze odredene sirovine. PUNILA \/ /onvencionalna punila kao sto su kaolin, adj, mogu da se dodaju polihloroprenu da bi se smanjila cena gotovog lepila, ali takva punila sni+avaju kohezionu jainu filma. /.onvencionalna punila se mogu dodati kao sredstvaza ojaanje, ali za neke primene gde se zahteva visoka koheziona jaina se ne preporuuje, jer su druga punila kao hidrirani kalcijum silikat i silicijum mnogo efikasniji. ! polihloroprenskom lepilu kalcijum silikat i fmi silicijum poveavaju osnovnu jainu filma. /od masticiranog polihloroprena dodatak deset delova kalcijum silikata mo+e da se udvostrui poetna jaina. 5emasticirani polihloropren, s obzirom da je +ilaviji, ojaava se malom koliinom. /alcijum silikat ima uticaj na viskoznost i rastvorljivost, koji odgovaraju plastinosti polimera. 7o se ogleda u poveavanju viskoziteta. >ilicijum ima slian uticaj, alije manje izra+en nego kod kalcijum silikata. ANTIOKSIDANTI 1 METALNI OKSIDI \/ @a bi se lepila na bazi polihloroprena sadr+ala jainu du+e vremena treba da se dodaju antioksidanti i akceptori kiseline. >matra se daje antioksidant naroito va+an, ukoliko se lepila pri primeni direktno izla+u uticaju sunca ili toplote tj. starenju. Prilikom starenja polihloroprenskih lepila obrazuju se tragovi hlorovodonika, a vlaga koja je normalna prisutna uestvje u stvaranju kiseline. Ako se kiselina ne neutralie ona 8e razarati tkabninu od pamuka, rajona i drugih celuloznih materijala, koji su u dodiru sa polihloroprenskim lepilom. %brazuvanje hlorovodonine kiseline vri se vrlo sporo na sobno& temperaturi, ali direktna suneva svetlost deluju kao katalizatori. Cazvijajuci uticaj Polihloroprenskih lepila na tkaninu inhibira sa upotrebom 2g% i Hn%, koji neutraliu kiselinu. ?sti efekat se posti+e i sa antioksidantima. 2g% i Hn% su efikasiniji u pogledu razaranja na viim temperaturama, ali su manje efikasni na sunevoj svetlosti. :itna funkcija magnezijum i cink oksidaje to slu+e i kao umre+ivai, poveavajui na tj nain adhezuju. Antioksidanti imaju mali uticaj u rastvoru samog polihloroprena, ali znatno vei uticaj imaju kad su u rastvom zajedno sa 2g% i Hn%. SMOLE Polihloroprenskom lepilu se dodaju razne smole da bi se postiglo du+e zadr+avanje lepljivosti, vea koheziona jaina na specifine porine. %bino se primenjuju dva tipa smole i to termoplastine i termoaktivne. 7ermoplastine smole ukljuuju neke fermalne smole "kao one modificirane sa terpenom&, kumaron#indenske smole, hidrogenirani kalofimijum i druge. 7ermoaktivne smole koje se danas primenjuju su alkil#fermalne smole. >vaka od ovih smola produ+uje otvoreno vreme polihloroprenskog lepila. 7ermoaktivne smole poboljavaju specifinu adheziju na metal, staklo i druge krute povrine. 7ermoplastine smole smanjuju kohezionu jainu, jainu na viim temperaturama, ali imaju mali uticaj na koheziju pri sobnoj temperaturi. 7ermoaktivne butil#femalne smole reaguju sa oksidima i dobijaju se na taj nain modifikovane smole. RASTVARA!I ?zbor i koliina rastvaraa za hloroprenka lepila bitno utie na konane osobine lepila, ali to je uslovljeno i nekim osobinama koje rastvara mo+e da zadovolji, kao to su0 7oksinost, viskoznost, mogunost nanoenja pricanjem, kvaenje i prodiranje u podlogu koja se lepi, otvoreno vreme, otpomost filma, vreme suenja. Ha rastvaranje polihloroprena najee se koriste sledei rastvarai0 Aceton, cikloheksan, heksan, metiletilketon, toluol, etilacetat, ksilol, metilacetat. Castvarae za polihloropren mo+emo jo podeliti na0 1.prve "toluol&, .. koji delimino rastvaraju "aceton&, 9.nerastvarae " benzinskc frakcijc od 6( do 1.()*&. ODREDIVANJE "IZI!KO # HEMIJSKIH OSOBINA LEPILA Ha odredivanje fiziko#hemijskih osobina lepila propisane su metode ispitivanja0 odredivanje viskoziteta odredivanje specifine mase "gustine& odreivanje potronje lepila ODREDIVANJE VISKOZITETA \/ ;iskozitet je karakteristika tenosti da se suprostavlja pomeranju dvaju susednih slojeva "otpor pomeranja&. ;iskozitet se izra+ava kao dinamiki ili kinematski viskozitet. @inamiki viskozitet "g& je sila koja je potrebna da bi se masa od 1 grama pomerila za 1 cmIs. <edinice za dinamiki viskozitet su0 Poaz sa oznakom P4 *entipoaz sa oznakom $P /inematski viskozitet "v& je sila koja je potrebna da bi se 1 cm materije pomerio za 1 cmIs. <edinice za kinematski viskozitet su0 >tok sa oznakom >t, *entistok sa oznakom c>t. /inematski viskozitet se mo+e izraunati i iz dinamikog viskoziteta i ob prema sledeim formulama0 ;JnIp 4 nJvKp P%>7!PA/0 ;iskozitet se odreduje u prostorijama bez praine i bez promene temperature, na temperaturi od .( L (,5)*. 3ordov levak se uvrsti u stativtako da gornja ivica stoji horizontalno. Hatvori se otvor isticanja "prstom& i napuni se levak uzorak ijaje temperatura .( L (,5)*. Punjenje se mora tako izvesti da ne udu mehuri vazduha u uzorak. =evak se puni do preticanja uzorka preko ivica. SVOJSTVA DRVETA ! zavisnosti od vlainosti, temperature i zaprcminske te+ine mcniaiu mehanika svojstva drveta i t% n& nain da nisu jcdnaka u svim pravcima stmkturc drveta tj. da jaina vlakana strukture drveta nije jednaka P D ispitivanju mehanikih svojstava najznaajni faktor je vla+nost Cezultati ispitivanja drveta se sprovode najee u granicama vla+nosti drveta 6 # .() a najece 15 ;rednosti korekcionog koeficijenta vla+nosti su0 ;rsta drveta4 Vrednost a Bor, Kedar. Tisa. Bukva, Jasen, Brest, Breza 0.05

Jelu, Behi Sibirku jelu, Hrast i druge listopadne vrste 0.0 !ri zatezanju listopadnih vrsta u prav"u vlakana #za $etinare u ovo% slu$aju se neuzi%a u ohzir& 0.0'5 !ri stati$ko% savijanju #popre$no% (tangen"ijalno%& za sve vrste 0.0 !ri "epanju u prav"u vlakana bez obzira na vrstu i na)in "epanja 0.05 >a porastom vla+nosti drveta od vrednosti ( do takc zasienja vrednosti faktora mehanikih svojstava se smanjuju. Pri poveanju vla+nosti drveta za l 0jaina na pritisak u pravcu vlakana opada za vrednost ' #5 u zavisnosti odvrste drveta4 vrednosti opadaju pri cepanju i u pravcu vlakana za 5 i pri statikom savijanju za ' . !ticaj vla+nosti gotovo se ne uzima u obzir kod odredivanja0 jaine drveta na zatezanje u pravcu vlakana, veliini modula elastinosti i na otpomost pn savijanju udarom. >a porastom temperature jaina i elastinost svojstava drveta opadaju. >a sni+avanjem temperature mehanika svojstava drveta rastu. MATERIJALI OD DRVETA \/ St'u(&ni )&t*'i+&,i- su najprimenjivaniji materijali u industriji i obino su kao poiufabrikati a od njih su izraduju materijali u obliku dasaka, letvi i greda. .*tin&'s/i st'u(&ni )&t*'i+&,i- izraduju se u 8 klasa a prema obradi na obrezane i neobrezane. /lasa struganih materijala odreduje se na osnovu mana i defekata koji su nastali pri njihovoj obradi. St'u(&ni )&t*'i+&,i %d ,ist%0&dn%( d'1*t&izraduju se od sledeih vrsta drveta0 breze, bukve, graba, hrasta, jasena a podeljeni su u ' klasa. V*ni'&n& 20*'0,%3&- je perploa kod koje je jedan ili oba spoljanja sloja izradena od ukraenog struganog fumira namenjenog za oblaganje. D*/%'&ti1n& 20*'0,%3&- dobija se na nain to se smolasta traka kojaje vezana sa dekorativnom tekstumom hartijom lepi na perplocu sa jedne ili sa obe strane. D*/%'&ti1ni I+u2t*ni 4u'ni'- predstavlja vieslojnu kompozicijujer se sajedne strane "sa lica& ukraava smolastom trakom i dekorativnom hartijom "slian postupak kao i kod dekorativnih perploa&. Pored nabrojanog postoje i specijalni oblici perploa i to0 )*t&,i5i'&n&6 &')i'&n& i 1&t'%st&,n&. St%,&'s/* 0,%3*- predstavljaju unutranji sloj koji je sa obe strane zalepljen ?jutenim furnirom. P,%$* n& 7&5i st'u(%tin*- izraduju se vruim presovanjem smee od drvene strugotine i 6 # 1. sintetikih smola. P,%3* n& 7&5i 1,&/&n&- proizvode se presovanjem vlaknaste mase od drveta ili drugog rastmja uz dodatak specijalnih smea. %ne su podeljene na0 izolacione, polutvrde, tvrde i veoma tvrde. OSOBINE 1 PODELA UGLJA ! vremenskim razdobljima dolazilo je do raspadanja drveta i prelaska ugljenisanjem u ugalj. %vo je imalo za posledicu poveanje sadr+aja ugljenikau rudi # uglju uz smanjenje sadr+aja vodonika i kiseonika. Polazna materija 5& dobijanje uglja su bila biljna rastinja. /arakter mineralnih goriva odreden je sastavom i osobinama dobijene materije # uglja, uslovima pod kojima se vri pretvaranje materije i stepenom do koje je pretveranje izvreno, a sve nabrojano obuhvata osnovne fizike osobine mineralnih goriva # uglja. V'st* u(,+&- 7reset, 2rki ugalj, /ameni ugalj, Antracit i Erafit. O02t* 4i5i3/* %s%7in* u(,+& ! ove osobine spada0 E!>7?5A0 /ako je manji sadr+aj ugljenika u rudi # uglju, tako je i manja gustina istog uglja. !tvrdeno je da gustina uglja raste sa porastom geoloke satarosti uglja. /od kamenog uglja gustina se kree u granicama pJ1.1801.8 gr*"%+, dok kod mrkog uglja ona se kree p J (,6 01,5 gr*"%+ :%<A0 Eeoloko stariji ugljevi imaju tamniju boju. %bino boja svih ugljevaje cma sa razliitim nijansama. /od antracita bojaje sivocma do crvenkastocrna, dok kod ostalih kamenih ugljeva boja je obicno mat nijanse i to sivocrna do mrkocrna. ><A<0 ! zavisnosti od vrste uglja tako se menja i njihova nijansa. Antracit ie metalno sjajan, dok sjajni kameni ugalj ima ist duboko crni sjaj. PCM=%20 >ve vrste ugljeva se uglavnom razlikuju i po prelomu0 mrki uglievi imaju zemljast, vlaknast ili koljkast prelom4 kameni ugljevi karakteriu se sjajnim stepenastim prelomom4 dok antracit ima iskljuivo koljkast prelom 7%P=%75A PC%;%@=<?;%>7 i >PM*?3?*5A 7%P=%7A0 /ameni ugljevi su loi provodnici toplote ime navodi na zakljuak da toje struktura uglja zbijenija onda ona manje provodi specifinu toplotu. MRKI UGALJ Nastao je raspadanjem biljnih ostataka ili naslaganjem mikroorganizama a predstavlja sme u huminskih kiselina ili polimerizata masnih kiselina rastvorenih u vodenom rastvoru baza! njihovih soli! anhidrida kiselina i bitumena. "n je mrke do cme boje! kompaktnog ili zemljastog organskog sastava sa manje od #$% neorganskih primesa. Podela mrkog uglja se vri prema geolokoj starosti materije od koje je nastao i to0 1. $umusni ugalj # $umit, .. >apropel ugalj # >apropelit i 9. ;otani mrki ugalj. 5ajznaajnija i najrasprostranjenija grupa je grupa humusnih ugljeva u kojoj spadaju0 =ignit, %bian mrki ugalj, Hemljasti mrki ugalj, >molasti ili sjajni mrki ugalj H*)i+s/* i 4i5i3/* /&'&/t*'isti/* )'/%( u(,+& $emijski sastav prosenog mrkog uglja je sledei0 5( # ,( ugljenika "*&, 9 # 5 vodonika "$&, .8 # 9, kiseonika "(& i ( # . azota "5&. Procenat vlage koji se odreduje prema tehnikim analizamaje sledei0 za mlade lignite i kod mrkog uglja vlaga se kree u granicama 5( # 8( 4 kod starijih lignita i maldih mrkih ugljeva vlaga se kree u granicama 16 N 98 . Eornja toplotna mo iste ugljene supstance mrkog uglja iznosi .5 1.( # 9( 96. <Ikg. 2rki ugalj se lako pali i gori adavim plamenom odajui pri tome miris gari. Hnaajni sastavni deo mrkog ugljaje bitumen. Pod bitumenom se podrazumeva ukupan sadr+aj ugljovodonika, smola, voskova i asfalta, a predstavlja osnovu od koje zavisi sposobnost mrkog uglja za briketiranjem. 7ehnicke karakteristike0 Osnovne Mladi mrki Briket Stariji hemijske i ugalj mrkog mrki ugalj fizike ug&Ja karakteristike mrkog uslja 'laga % ($ ) *$ +, ) ++* ) ,( .epeo % #)*)+, #)+$ /oplotna 0J1kg2 moc 3 4(( ) 4 *5$ +4 *3- ) ,+ +3 (-( ) 33$ ,5 $,3

KAMENI UGALJ /ameni ugalj je proizvod vieg stepena ugljenisanja od mrkog uglja. Cazlika izmedu ova dva uglja je u nejednakosti pramaterije od koje su nastali, geolokoj starosti, uslovima pod kojima se vrio proces ugljanisanja. /ameni ugalj ima mineralni izgled. Po geolokom postanku i hemijskom sastavu kameni ugalj ini posebnu zajedniku klasu, ijije najstarija vrsta antracit. %snovna podela kamenog uglja se vri prema podvrtsma i to0 prema hemijskom sastavu, prema spoljanjem izgledu, prema sad+aju isparljivih materija, osobini koksovanja. !opteno va+i za kameni ugalj sledee karakteristike0 1,&(& 8 # 9:6 0*0*% .# 15 , gomja toplotna mo "radno gorivo& ., .15 # 91 '(( <Ikg, su)0%' , # 1,5 , azot (,5#l,. , gustina 1,.N 1, 5, specifina toplota 1,9#',. N za 1O* O7,&sti 0'i)*n* 0%+*dini; 1'st& /&)*n%( u(,+& 1. su1i du(%0,&)*ni # brzo se pali i gori dugim svetlim plamenom sa dosta dima. /oristi se u0 domacinstvu, za podpalu gasogeneratora i svim ostalim granama gde potrebno gorivo sa dugim plamenom. 8. )&sni du(%0,&)*ni i,i (&sni # za proizvodnju svetleeg gasa, peci u industriji stakla, pei za porcelan, ciglarske pei... <. /&)*ni /'&t/%0,&)*ni i,i /%/sni # "sporo sagoreva, ima veliku sposobnost za proizvodnju vodene pare& u domacinstvu, od njega se mo+e dobiti ,5 koksa koji se koristi u livnicama, odline rezultate posti+e za zagrevanje pamih kotlova kada je pomean sa mravim kamenim ugljam. =. )&sni /&)*ni i,i /%1&3,d # 5& kovake potrebe, za proizvodnju metalurkog koksa, u industriji stakla, u rafinerijama nafte, u hemijskim fabrikama, u viecevnim kotlovima. 9. 0%,u)&sni # "dobro sagoreva, daje dugotrajan plamen, proizvodi veliku koliinu toplote& u domacinstvu, za zagrevanje pamih kotlova. >. 0%sni # "gori bez dima& za lo+ita sajakom promajom0 u lokomotivskim brodskim i u kotlovima sa unutranjim lo+item. ! meavini sa masnim kamenim ugljem i samostalno ne zaguuje dimne kanale. ?. )''2&1i /&)*ni &nt'&$itni # "gori kratkim plamenom& u domainstvu. 2ea se sa drugim vrstama. ANTRA.IT Hbog naina ugljenisanja kako je reeno antracit predstavlja najstariju vrstu kamenog uglja i zbog toga ima specifine karakteristike pa se posmatra kao posebna vrsta uglja. Antacit je nastao talo+enjem i raspadanjem pre svega biljnih ostataka kod kojih je proces ugljanisanja doao do zavretka. 7ipini antracit je homogena kompaktna organska stena sivocme, crvenocme ili metalno sjajne boje, glatkih povrina, koljkastog preloma, velike tvrdoe ". #.,5 po 2asovoj skali&. Pali se teko i gori iskljuivo pro jakoj promaji, slabim plaviastim plamenom brz dima. Antracit ima lako topljivi pepeo a u procesu koksovanja ponaa se kao peani ugalj pri topme dajui slabo slepljen koks. 5a skladitu ne menja osobine. ! poredenju sa ostalim vrstama uglja sadr+i najvie ugljenika i to u gradicama 9( # 95 . ?ma najvecu gustinu koja se krece 1,' # 1,, grIcm9. >adr+i manje od '( neorganskih primasa, ne sadr+i huminske kiseline rastvorene u alkalijama, i sadr+i manje od ' kiseonika. ;eoma je otporan prema hemijskim reakcijama. SKLADITENJE UGLJA Ha uskladitenje uglja esto se koriste otvorena skladita, tako da su isti izlo+eni atmosferskim uticajima. %vi uticaji dovode do promena sastava i osobina uglja. 5a vazduhu ugalj gubi deo svoje vlage, nastaje proces suenja i mo+e doi do raspadanja. Ako je atmosferski naizmenino suenje i vlazenje, tada se ugalj intezivnije sitni i drobi. Prilikom suenja ugalj gubi i deo gorivih isparljivih materija. !galj je takode izlo+en i oksidaciji iz vazduha koja je naroito intezivirana u poetku suenja uglja. %ksidacija dovodi do zagrevanje materije uglja koja se mo+e izazvati0 a& spreavanjem kontakta uglja sa oksidacionom atmosferom, b& pravilnom pripremom sikladita c&nainu smetaja uglja u zavisnosti od njegove sklonosti ka promenama. >ve je ei sluaj da se skladitenje uglja vri u bazenima pri emu se mora voditi rauna o vremenu dozvoljenog le+anja uglja i pri tome se pridr+avati svih nabrojanih preventivnih mera skladitenja. !galj je ogranien po vremenu skladitenja i to0 nepostojan mo+e le+ati na skalitu 1 # 9 meseca, srednje postojan mo+e le+ati na skalitu 9#8 meseca, postojan mo+e le+ati na skalitu 8#1. meseca. NAFTA .rirodno teno gorivo je prirodno zenmo ulje koje e naziva naftom. .ostoje dve hipoteze koje obuhvataju teoriju postanka nafte i to6 1 5eorganska hipoteza- %vu hipotezu je zastupao najvie Cuski hemiar akademik 2endeljev po kojoj je zenmo ulje # nafta postaloIla u velikim dubinama zemlje dejstvom vode na karbide metala i dejstvom sumporvodonika na sumpordioksid u prisustvu kalcijum karbida. 8. %rganska hipoteza- Po ovoj hipotezi naftaje nastala od masnih materija morskih +ivotinja u dalekoj prolosti dejstvom razliitih hemijskih i fizikih procesa odvijanja tokom evolucije. SASTAV NA"TE Prema svom sastavu naftaje meavina razliitih ugljovodonika sa neznatnim koliinama primesa koje se kreu u granicama (,5 # 1.( . 3iziki gledano nafta je gusta "nekada veoma gusta na sobnoj temperaturi&, najee svetlomrke boje a rede zelenkastomrke boje.

5aftaje sastavljena iz0 69 # 6, ugljenika, 11 # 1' vodonika, (,5 # , kiseonika, azota - sumpora do 1 . /od nekih nafti procenat sumpora je znatno vei i iznosi do 5 . *ista materija nafte i njenih osnovnih derivata sastoji se od 6 # 9 hoologih nizova ugljovodonika od kojih su najei0 parafini, nafteni, aromati, olefini. Mlementami sastav najeih vrsta nafte varira u vrlo uskim granicama procentualnog sadr+aja hemijskog sastava i to0 6' "*&, 19 "$&, 9 "%-5->&. OSOBINE NA"TE %sobine nafte su uglavnom podeljene u tri grupe i to0 hemijske osobine nafte, fizike osobine nafte i termofizike osobine. $emijske osobine nafte obuhvataju elementami sastav nafte, sadr+aj primesa i sklonost ka oksidaciji. 3iike osobine nafte su0 gustina i viskozitet. Prema gustini nafta je podeljena na laku "gustine manje od (,9 grIcm9, i teku "ija je gustina vea od (,9 grIcm9. Eustina nafte raste sa sadr+ajem ugljenika, kiseonika, azota i sumpora. Ako ima u sebi vie vodonika gustina nafte opada. Eustina sirove nafte kree se u granicama ( ,5 P 1 grIcm9 . ;iskozitet karakterie unutranje stanje materije tj veliina unutranjeg trenja estica materije. ?zra+ava se na tri naina i to0 dinami4ki viskozitet, kinematski viskozitet i relativni viskozitet. 7enost je tenija ako ima manjenje viskoziteta a va+i i obmuto. Hbog toga viskoznost nafte se svodi na izvesnu odredenu temperaturu. /ao merodavna viskoznost nafte se izra+ava u stepenima Mnglera ")M& na temperaturi od .()* i iznosi 1,. #1( )M. KLASI"IKA.IJA NA"TE 5ajea klasifikacija nafte vri se po hemijskom sastavu i po veliini ostataka njene destilacije 1. Po hemijskom sastavu tj. prema grupi ugljovodonika koja je dominantna u njenom sastavu na0 a& parafinske "u njenom sar+aju je najmanje ,5 parafinskih ugljovodonika&, b& naftenske "u njenom sar+aju je najmanje ,5 ugljovodonika naftena&, c& aromatske "koja sadr+i najmanje 5( aromatskih ugljovodonika&. .. Po veliini ostatka posle destilacije nafte0 a& nafte parafinske baze, iji je ostatak vrst parafm "nafte ?raka, ?rana, 2eksika, Pensilvanije&, b& nafte asfaltne baze, iji je ostatak asfalt "/avkaska i /alifomijska nafta&,c& nafte meovite baze, iji ostatak sadr+i vrst parafin i sfalt "nafte Cumunije, Ealicijska nafta i pojedine nafte ?raka i ?rana&. MAZIVA I NJIHOVA ULOGA U INDUSTRUI @a bi se pojava trenja smanjila, vri se razdvajanje kontaktnih povrina slojem tenosti ili drugim pogodnim materijalima4 2aterije koje u odredenim radnim uslovima mogu zadr+ati i stvoriti uslove pogodnosti u smanjenju otpora trenja izmedu povrina u kontaktu nazivamo 2AH?;?2A, a postupak koji omogucuje takve uslove P%@2AH?;A5<M2. ?z napomenutog ze mo+e zakljuiti da je mazivu poverena uloga u smanjenju trenja i svih njegovih ne+eljenih posledeca, kao i niz drugih odgovomih zadataka kao to su 0 odvodje toplote kcja nastajc u kontaktu dodirnih povrina mainskih elemenata koji se kreu jedan u odnosu na drugi4 zaptivanju izvesnih mainskih elemenata tehnikog sistema, amortizaciji udara u radu tehnikog sistema "kod harmoninog i udamog opterecenja&, zatiti tehnikog sistema od korozivnog dejstva sredine. %d pravilnog izbora maziva u najveoj meri zavise osnovna radna svojstva elemenata tehnickih sistema kao sto su0 stabilnost, preciznost,nosivost,trajnost isl. VRSTE I OPTA KLASI"EKA.IJA MAZIVA >istemska klasifikacija svih maziva u dosadanjoj praksi ne postoji a i tesko bi se mogla odrediti u potpunosti. Cazliite podele mogu se primeniti prema poreklu ili oblasti primene maziva kao i prema reolokim osobinama "viskozitet, tvrdoa itd.&. Podela maziva prema reolokim osobinama i agregatnom stanju predstavlja najednostavniju i to grubu klasifikaciju maziva. Prema ovoj podeli maziva se mogu podeliti na 0 gasovita "vazduh, neutralni gasovi&, tena maziva razliitog viskoziteta "poznata pod optim imenom maziva ulja&, poluvrsta maziva razliitih tvrdoa "poznata pod optim imenom mazive masti& i vrsta maziva "grafit, molibdendisulfid i dr.& 2azive masti se mogu podeliti i prema poreklu sirovine iz koje se dobijaju. 5ajee se u upotrebi koloidalne disperzije ulja iz nafte u sapunu. Prema vrsti sapuna razlikujemo 0 natrijumove, kalijumove, barijumove, litijumove, aluminijumove i druge mazive masti. 2azivim mastima svih vrsta mogu se dodavati razne sintetike materije "aditivi&, ime se dobijaju bolje osobine mazivih masti "legirane mazive masti&. 2astima se takode mogu dodati i neka vrsta maziva, te se na taj nain dobijaju grafitirane masti, masti sa molibdenom. Podela maziva koja se najee koristi je prema primeni samog tehnikog sistema tj. maine. Prema ovoj podeli razlikuju se sledea maziva za podmazivanje i to 0 motorna ulja, turbinska ulja, kompresorska ulja, le+ina ulja, hidraulina ulja, cirkulaciona ulja, mazive masti za le+ita,mazive masti za zupanike i dr. VODA ;oda se sastoji od 11,11 vodonika i 66,69 kiseonika. Prirodna voda uvek u sebi sadr+i odredene primese koje su rastvorene u njoj. Prirodne vode su podeljene na0 1. atmosferske, .. izvorske, 9. bunarske, '. protone i rene, 5. barske, 8. jezerske i ,. morske. ;oda siromana zemnim alkalijama naziva se mekom vodom a ona koja je bogatija naziva se tvrdom vodom. 7ehnologija vode obradjuje tri problema i to0 1. snabdevanje stanovnitva i industrije dovoljnom koliinom vode, .. priprema vode "za koricenje u razliitim svrhama i za razliite potroae&, 9. preiavanje otpadne vode. PODZEMNE VODE /oliina vode koja padavinama padne na tlo, podeljena je u tri dela0 jedan deo je deo koji isparava, drugi deoje onaj koji odlazi u vodene tokove i trei deoje onaj koji odlazi u zemlju putem podzemnih voda koje su najva+nije za odr+avanje +ivota. Prodiranjem u zemlju ona iz humusa apsorbije znatne koliine soli >(., 5$9, nitrate i nitrite. @aljim prodiranjem u dubinu ova voda rastvara razne sedimentne stene koje sadr+e *a, 2g, 3e, 2n provodei ih u bikarbonate koji su rastvorljivi u vodi. Hbog toga su ove vode tvrde od povrinskih voda ali su zato bistre "filtrirane su preko prolaska razliitih slojeva zemlje& i najee ne sadr+e mikroorganizme. VODA ZA PIE 5ajzdravijaje voda sa izvora tj. izvorska voda i onaje najbolja za oie ;oda za pie mora biti bez mirisa i daje bistra. 7emperatura vode za pie treba da se kree u granicama , P 1(O*. Prisustvo nitrita, nitrata i amonijaka u propisanim koliinama u vodi koja slu+i za pie je dozvoljeno. Hemno alkalni bikarbonati poboljavaju ukus vode za pie i njihova dozvoljena koliina iznosi 5((#,(( mgIl /ao voda za pie prvenstveno se koristi podzemna voda iz bunara i izvora. Potrebne koliine ovih vrsta voda nezadovoljavaju potrebe potronje pa iz tih razloga koriste se i povrinske vode i to najee rene i jezerske. %ve vode se pre upotrebe za pice preicavaju. PRE!I!AVANJE POVRINSKIH 1 PODZEMNIH VODA Povrinske vode se preiavaju na sledee naine0 bistrenje vode talo+enjem, filtriranjem vode, sterilizacijom vode. Podzemne vode se preicavaju na jedan od sledeih naina0 uklanjanjem vika *(., uklanjanjem 3e i 2n, filtriranjem. INDUSTRIJSKA VODA Ha industrijske potrebe koriste se vode razliitog kvaliteta to zavisi od namene i to0 za hladenje, za razliite industrijske procese, za napajanje parnih kotlova i sl. ;rste voda koje se koriste u industriji su0 1. bunarska voda, koja je hladna i tvrda4 .. rena voda "ona je neto mekija od bunarske vode i toplija je&4 9. omekana voda "koristi se u proizvodnji za napajanje postrojenja i kod napajanja parnih kotlova&4 '. destilisana voda, koja se koristi za laboratorijske potrebe kao i u posebnim industrijama kao toje farmaceutska industrija4 5. voda za pice, koja se koristi u prehrambenoj i kondistorskoj industriji. /vrdoa vode /valitet industrijske vode pored nabrojanih osobina odreduje se i prema sad+aju *a, 2g i drugih soli. /oliina ovih soli u vodi odredjena je stepenom tvrdoe vode. Prema stepenima tvrdoe vodu delimo na0 1. veoma meku () # '), .. meku ')#6), 9. srednje meku 6) #1.), '. srednjetvrdul .)# 16), 5. tvrdu l6)#9()i 8. veoma tvrdu preko 9(). "mek avanje vode .ostoje naje a tri na ina za omek avanje vode6+. termiko omek avanje! ,. hemijski postupci i 5. postupak pomou izmenj ivaa tj. menjaa jona. VRSTE SAPUNA ?zdvajamo sledece vrste sapuna0 perai, toaletni, medicinski, meki metalni. Perai sapuni su tvrdi sapuni dobijeni od masnoe ni+eg kvaliteta sa dodatkom preparata kao sredstva za beljenje. 7oaletni sapuni proizvode se od kvalitetnih masnoa uz dodatak mirisnih supstanci boje. 7oaletni sapuni sadr+e najvei procenat masnih kiselina. >pecijalne vrste su0 glicerinski, deji, za veljenje, teni. Elicerinski sapun izradjuje se uz dodatak alkohola, ricerina ili eera. @eji sapuni su kvalitetniji, blagi, neutralni sapuni koji sadr+e minimalne koliine mirisnih materija. >apun za brijanje izradjuje se od masnoa sa veim sadr+ajem sterinskih kiselina. 7eni sapuni proizvode se rastvaranjem toaletnog sapuna u alkoholu. 2edicinski sapuni su toaletni sapuni kojima su dodatak antiseptilka i sumpor sredstva. 5amenjeni su leenju ko+nih bolesti. 2eki sapuni su kalijum sapuni. Po sastavu smea sapuna glicerina vode. 2etalni sapuni su soli tekih metala koji se slabo rastvara u vodi. TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE DETERD@ENATA Proizvodnja deterd+enata obuhvata dobijanje0 serija i dorada serija smea tenih i prakastih sirovina. %ve smee se meaju po utvrdenom redosledu. >erija mo+e da sadr+i desetak i vie komponenata. @orada obuhvata dodavanje mirisnih materija, sredstva za beljenje rastvaranje u vodi, radi dobijanja deterd+enata u obliku tenosti. V'st* d*t*'dA*n&t& @eterd+ente klasifikujemo prema konzistenciji, sastavu, nameni. Prema konzistenciji mogu biti u obliku granula praha, paste, rastvora. @eterd+enti rastvoreni u vodi nazivaju se amponi. Prema nameni dele se0 1. !niverzalne deterd+ente za pranje ruglja 95 4 .. @eterd+enti za vunu i svilu 9. @eterd+enti za pranje rublja 8( 4 '. @eterd+enti za pranje posudja. @eterd+enti se upotrebljavaju u svim sluajevima gde je primena sapuna ograniena. Pranje se mo+e uspeno ovaviti u slanoj vodi. 5emaju mins i ukus pa su nali veliku primenu u industriji za pranje ambala+e u ko<oj se uvaju pia. >a ekolokog aspekta znaajnu prednost imaju sapuni jer se u tvrdim vodama brzo talo+e, to nije sluaj sa deterd+entima. KOMPOZITNI MATERUALIMETALOKERAMIKI MATERUALI %vi materijali se dobijaju presovanjem metalnih prakova u proizvode potrebnih oblika i dimenzija, koji se nakon toga peku, tj. zagrevaju u vakumu ili zatitnoj atmosferi do temperature , koja je pribli+no jednaka 88,8 temperature topljenja metala tj. Tp J (,88 D T ANTI"RIK.IONI METALOKERAMI!KI MATERUALI B @anas se u praksi proizvode dve vrste metalokeramikih antifrikcionih matenjala i to0 bronzografit na bazi bakra i +elezografit na bazi gvo+da, uglavnom u obliku razliitih poroznih aura. 2etaloketamika le+ita imaju dobru osobinu to mogu u pojedinim sluajevima da rade bez podmazivanja uljem, budui da se ulje zadr+ava u porama materijala. ! tabeli 1,. izvren je tabelami prikaz osnovnih svojstava metalokeramikih poroznih le+ita, koja se najece koriste u industriji. %snovna svo jstva antifnkcionih metalokeramikih materijala %snovna svojstva :ronzogr Qelezogr afit afit Poroznost " & 15#.5 15#.( 7vrdoa "$:& 16#.5 .6#'( %2 "/5Imm.& 8(#6( 1((#1.(

%p */5Imm.& 95(#'(( 5((#,(( b" & (#1( (#1( Eustma"5Icm9& 5(#8( 55#85 /oeficijent trenja po eliku bez (,(9# (,('#(,(5 podmazivanja (,(' /oeficijent trenja po eliku sa (.(('# (,((,# podmazivanjem (,((5 (,((6 /oeficijent lineranog irenja 9#11 1.#1, @ozvoljena radna temperatura "O*& 16(#.(( 5(#8( >posobnost apsorpcije ulja " & .#9 .#9 :ronzografit ima sledei sastav0 *u#baza, >n "6#1( &, grafit ".#' &. Helezografit ima sledei sastav0 gvo+da#baza i grafita ".#9 &. "RIK.IONI METALOKERAMI!KI MATERIJALI \/ %ni se sastoje iz baze "bakar, gvo+de&, komponenata koje povecavaju koeficijenat trenja " azbest, kvarcni pesak, oksidi, teko topljiva jedninjenja i sl.&, komponenata koje vre ulogu suvog maziva i poveavaju otpomost materijala na habanje "olovo, grafit, barit, sulfidi i dr.&. @anas se prozvode tri tipa frikcionih metalokeramikih materijala i to0 na bazi bakra, na bazi gvo+da i na bazi gvo+da sa niklm. 3rikcioni materijali na bazi bakra, upotrebljavaju se za rad u uljnoj sredini, a materijali na bazi gvo+da iskljuivo u uslovima suvog trenja"konice, ekskavatori& $emijski sastavi i svojstva0 :akar0 3e (#.4 *u baza4 5i (#.4 Erafit '#64 >i do (,94 ABbest do (,9 Evozdje0 3e baza4 F '#84 Pb 8#64 Erafit ,#94 :a>%' do 154 >i do94 Azbest do 9 3e legure0 3e :aza4 F '#84 *r8#,4 5i do .54 Erafit ,#94 >i do .4 Azbest do .4 Evozdje#sulfid do 9 2etalokeramiki frikcioni materijali proizvode se u obliku raznih bimetalnih proizvoda "diskova ili sektora&, koji se sastoje od jednog cehnog sloja i jednog metalokeramikog frikcionog sloja. Cadi boljeg pn<an<anja ffictalokeramikog sloja, elina podloga se prevlai bakamim slojem "za materijale na bazi bakra&, ili slojem od nikla "za materijale na bazi gvo

'

You might also like