You are on page 1of 4

BRZINA KAO MOTORIKA SPOSOBNOST I MOGUNOSTI NJENOG USAVRAVANJA U TENISU Brzina glave reketa postaje sve vanijom komponentom

u teniskoj igri. Ona igrau daje mogunost udaranja loptice velikom brzinom. Brzina glave reketa motorikim slijedom poinje iz nogu i prenosi se do podlaktice pa na reket i lopticu, istovremeno igrau omoguava kontrolu brzine i rotacije loptice. Brzinom Glave reketa igra moe regulirati dali lopticu eli udariti snano ili joj eli dati vie rotacije. Brze noge, brza rotacija podlaktice, prijenos brzine i zavrno ubrzanje reketa akom, kojom e se dodatno poveati brzina glave reketa , klju je uspjenosti brzog izvoenja udarca. oveanjem brzine gibanja bilo kojeg dijela tijela, pa tako i poveanje brzine podlaktice i ake, igra e nesvjesno utjecati na inervaciju i neki! drugi! miini! skupina u pokretu zbog koji! e se ne!otice remetiti strukturu preciznog gibanja potrebnog za izvoenje sloene te!nike kao to je udaraca reketom u tenisku lopticu. "gra kada izvodi neko gibanje maksimalnom brzinom, nee moi precizno upravljati gibanjem i kontrolirati ga u svim dijelovima njegovog izvoenja. #azlika je to se pri maksimalnoj brzini izvoenja nekog gibanja u pokret unosi dodatna koliina miine snage $poveani miini tonus% neki! miini! skupina koje inae ne bi trebale biti inervirane. oveanje miinog tonusa poremetiti e kvalitetu te!nike izvedbe. &akoer, zbog velike brzine izvoenja nekog gibanja oteana senzorna korekcija koja je nuna u toku izvoenja neke sloene te!nike. "n'ormacije koje igra dobiva putem senzorni! receptora, odgovorne su za toan redoslijed ukljuivanja pojedini! miini! skupina. "gra putem senzorni! receptora dobiva i odreenu koliinu povratni! in'ormacija koje su od velikog znaaja za precizno izvoenje gibanja i eventualne korekcije u toku izvoenja. ( poetku trenanog procesa izvoenje gibanja maksimalnom brzinom moe imati za posljedicu gubitak te!nike kontrole. &o moe rezultirati smanjenom kontrolom smjera, brzine i duine loptice. &reneri bi ako ele razvijati brzinu udarca, u toku treninga trebali primjenjivati vjebe koje naglaavaju brzinu glave reketa. rimjenom takvi! vjebi, kojima e se poboljati sposobnost brze izvedbe pokreta,. ne bi se smjela izgubiti te!nika kontrola izvedbe pokreta. )ato je vrlo sloeno utvrditi koja je to brzina kojom se pokret izvodi dovoljno brzo, a da se pri tom ne poremeti te!nika izvedba, i ne izgubi kontrola nad lopticom. Brzina kao motorika sposobnost se moe de'inirati kao sposobnost ovjeka da zadani pokret, gibanje ili kretanje tijela u prostoru izvede u to je mogue krae vrijeme u tono de'iniranim uvjetima. ostoje etiri osnovna vida brzine* brzina jednostavnog pokreta brzina ponavljajueg pokreta $'rekvencije pokreta% brzina kretanja tijela u prostoru i brzina neuromiine reakcije koja je de'inirana kao sposobnost brze inervacije miia na neki vanjski podraaj $zvuni, vidni ili podraaj na dodir%. ( tenisu su to podraaji na zvuni i vidni signal.

+ombinacijom etiri navedena oblika brzine mogu se opisati svi sluajevi brzine pokreta ili brzine kretanja tijela u prostoru.

rema ,ollmannu i ,ettingeru $-./0% ispoljavanje brzine ovisi o* reaktivnosti i osjetljivosti kortikalni! motoriki! centara na vanjske podraaje, utjecaju neki! subkortikalni! ganglija koje su odgovorne za detekciju ti! vanjski! podraaja, koje zatim prenose na ivane stanice odgovorne za inervaciju miia, brzini kretanja ivani! signala kroz modane putove i ivce prema miiima, intenzitetu irini i brzini nji!ova podraaja na mii, sastavu miini! vlakana u agonistima, i biokemijskim karakteristikama energetskog depoa u miiima, viskozitetu miia i otporu koji se javlja u zglobovima prilikom miinog rada, jakosti miia agonista i pravovremenoj relaksaciji miia antagonista, relativnoj duini miia, nainu insercije na kost vrsti kotane poluge.

Brzina tenisaa ovisi i o veliini i broju ivani! impulsa koji inerviraju neki mii. )a brzo izvoenje nekog pokreta bitna je i sposobnost brze in!ibicije $oputanja% miia. 1ogunost brze inervacije i brze in!ibicije $oputanja% miia, imaju jednaku vanost za brzinu izvoenje nekog gibanja. )naajan dio navedenoga u velikoj je mjeri genetski determinirano. Brzina kao motorika sposobnost koja ovisi o brzini i redoslijedu ukljuivanja i iskljuivanja ivani! impulsa koji inerviraju mii i na taj nain vre odreeni rad velikom brzinom, ima vrlo visoki koe'icijent uroenosti. 2toga bi se trening brzine tenisaa trebao usmjeriti na razvoj koordinacije $optimalizacije odnosa agonista i antagonista%, lokalnog energetskog depoa, jakost miia, i na smanjenje viskoziteta miia, ako se on promatra sa motorikog i 'unkcionalnog gledita, te na razvoj te!nike pripremljenosti tenisaa. rilikom maksimalne inervacije miii se skrauju i na taj nain vri odreeni rad. +od in!ibicije miii se nikada ne izdue do kraja, ve su u stanju pripravnosti i ekaju novi podraaj. "gra bi u toku treninga izmeu nekoliko serija vjebi kojima razvija brzinu, trebao koristiti vjebe istezanja koje e miina vlakna pokuati ponovno vratiti na nji!ovu duinu koju su oni imali prije vrenja odreenog rada. 3jebe istezanja se koriste da bi se smanjio poveani miini tonus koji je prouzroio miini rad, i time smanjio otpor miia antagonista prilikom izvoenja nekog gibanja. Brzina 'rekvencije pokreta ovisi o brzini prelaska motoriki! ivani! neurona iz stanja inervacije u stanje in!ibicije i obrnuto. 4a bi igra mogao maksimalno brzo izvesti zadano gibanje i svu tu brzinu prenio na lopticu, podlogu i sl. ne ovisi samo o razvijenosti brzine kao motorike sposobnosti, ve i od niza drugi! 'aktora kao to su* &e!niko znanja igraa. 5ivo dinamike snage. 6leksibilnosti miia.

5adalje, brzina reketa koju igra prenosi na brzinu loptice, ovisi i o preekstenziji miia koja e se dogoditi neposredno prije udarca. )atim o tono de'iniranom

redoslijedu ukljuivanju pojedini! miini! skupina, te na kraju brzoj rotaciji tijela kao posljedici navedenoga. 2tudije +lein7dera i 1estera sa 2veuilita za sport u +7lnu pokazuju da je preekstenzija, a zatim naglo oputanje oni! miia koji su odgovorni za odreeni rad $agonista% te prijenos brzine i dodatno ubrzanje gibanja na miine skupine koje e dalje nastavljati zadani pokret, osnovni preduvjet za brzu rotaciju tijela koja e na kraju rezultirati brzinom loptice. Usavravanje brzine enis!i" e"ni!a (savravanje brzine te!nike izvoenja udaraca u tenisu, moe se provoditi na dva naina* 2intetiko usavravanje brzine gibanja, kojim se brzina usavrava tako da se te!nika izvodi u cjelini. 8nalitiko usavravanje brzine, kojim se usavravaju samo odreeni dijelovi te!nike udarca, o kojima ovisi brzina izvoenja gibanja u cjelini, i koji imaju znaajan utjecaj na brzinu loptice.

+od usavravanja brzine teniski! te!nika bitna je pretpostavka da je igra savladao te!niku izvoenja gibanja udarca i to u svim njegovim bitnim 'azama. postizanje vr!unskog rezultata )atim se nakon toga pristupa usavravanjem brzine pokreta u cjelini, ili samo neki! njegovi! dijelova. &e!nika izvoenja gibanja moe se podijeliti u dvije meuzavisne cjeline* Gibanje reketa kroz zadane 'aze izvoenja te!nike, koje imaju svoj slijed i de'inirane su nainom izvoenja. reekstenzija miia, rotacija tijela i skok kao posljedica niskog poloaja nogu, i reakcije podloge u smjeru prema gore.

+ada je igra savladao te!niku izvoenja gibanja, i nauio sve bitne dijelove izvoenja te!nike, pristupa se usavravanju brzine sintetikom metodom. "grai prilikom izvoenja pokreta maksimalnom brzinom moraju i savladati odreeno vanjsko optereenje koje imaju drei teniski reket u ruci $ oko 900 g.%. "z toga se moe zakljuiti da igrai ako ele poveati brzinu pokreta koja je povezana i sa savladavanjem odreenog vanjskog otpora, moraju poveati i maksimalnu miinu snagu. +ako razvoj snage nije tako za!tjevan proces od razvoja brzine,.tako se prilikom usavravanja brzine jako puno koriste vjebe snage. (savravanje snage, a u cilju postizanja maksimalne brzine pokreta, bitno je poveati nivo dinamike snage. #azvoj dinamike snage je kombinacija snage i brzine u kojoj se neko zadano vanjsko optereenje savladava maksimalnom brzinom. 5a taj nain je u aktivnosti zastupljena snaga i brzina i to kroz cijelu amplitudu pokreta. 3rlo je bitno da se prilikom vjebanja dinamike snage s poveanim vanjskim optereenjem ne skrauje amplituda pokreta. 2kraivanje amplitude dovesti e do toga da e zavrna 'aza pokreta, koja bi trebala biti najbra 'aza u izvoenju pokreta, biti nedovoljno aktivna, ili nedovrena. +od usavravanja dinamike snage trener treba izabrati aktivnosti koje su po svojoj strukturi iste ili vrlo sline elementima teniske te!nike. 3anjsko optereenje trebalo bi biti dozirano na nain da ono ne remeti te!niku izvoenja. 5a

taj se nain istovremeno usavrava dinamika snaga s ciljem poveanja brzine izvoenja pokreta, a ujedno se vjeba te!nika zadanog elementa teniske te!nike. ZAK#JUAK #azvoj brzine kao motorike sposobnosti sloeni proces koji za!tijeva od trenera dobro poznavanje naina razvoja i usavravanja svi! 'aktora koji utjeu na brzinu igraa. 5a neposredan razvoj brzine se moe utjecati kod igraa u njegovoj najranijoj dobi. 8li posredno se na razvoj brzine utjee tako to se kod igraa razvijaju neke druge motorike sposobnosti i ovladava se te!nikom izvoenja gibanja do savrenstva te se na taj nain kompenzirajui neke nedostatke, kod igraa postie maksimalna brzina zadanog gibanja. 2toga se razvoj brzine ne smije promatrati jednostrano, i ne smije ga se jednostrano razvijati, ve kao kombinaciju motoriki! sposobnosti i motoriki! znanja koji kada se usklade ine sloenu komponentu u motorikom prostoru kao to je brzina.

:iteratura* -. Burcar, ;., $-..<%. =&enis trening>. Bur?@ar )agreb. A. Grupa autora*$-..9%. = rirunik za sportske trenere>. 66+, ,OO, )B2, )agreb. 9. Born, ,., ., $A000%. "&6 @oac!ingC sport science reviDe br A0* = ,oD to !it t!e ball !arder but Dit! control. 2tr. -E?-F. <. ,eimer,2., 1edved, 3., ,o''man, G.,* +ineziologija $-..A%.br -?A = Brzina pokreta studenske populacije> str. A-?A9. 66+ )agreb. E. 5eljak, B., $-../% =&enis> "nterni materijal, )agreb. H. )aciorski, 3.,1., $-.FE%. = 6izika svojstva sportiste> 2avez za 'iziku kulturu Iugoslavije, Beograd