Pitanja i odgovori iz Ustavnog prava II

1. Pojam i znaaj politikih stranaka? Pojam politikih stranaka obuhvaa interesne politike organizacije koje u demokratskom sistemu imaju zadau reprezentacije, konkurencije i integracije. To znai da su one reprezentanti programa i interesa razliitih drutvenih slojeva. ajvei znaaj politikih stranaka je u tome to se one zapravo osnivaju radi uea u vlasti kao posrednici izme!u gra!ana biraa i prestavnikog tijela, odnosno vlade. "na vri jednu socijalnu potrebu, i to potrebu koja postaje sve naglaenija. 2. Raspodjela mandata prema izbornim rezultatima? #va sistema raspodjele mandata$ %einski, srazmjerni &proporcionalni' i mjeoviti. Veinski sistem raspodjele mandata. U ovome sistemu se razlikuju dva podsistema. Prema prvom ( podsistemu apsolutne veine, izabran je onaj kandidat koji je dobio )*+ , - glas od ukupno upisanih &stro.iji sistem', ili od biraa koji su izali na izbore &bla.i sistem'. U ovome podsistemu izbori se obino odr.avaju u dva kruga. Prema drugome ( sistemu relativne veine ( mandat dobija onaj kandidat ili lista, koji su u odnosu na druge kandidate dobili vei broj glasova. /istem veine vie odgovara tzv. 0malim izbornim jedinicama1. Pod pojmom male podrazumijevaju se one izborne jedinice u kojima se bira jedan poslanik, a u velikim se bira vie poslanika. Srazmjerni (proporcionalni sistem raspodjele mandata. Prema ovome sistemu svaka stranka ili koalicija stranaka dobija onoliko mijesta u parlamentu koliko je dobila glasova. 2aspodjela mandata se vri srazmjerno broju palih glasova za svaku stranku. "vaj sistem omoguuje da u parlamentu budu zastupljene i one politike stranke koje su dobila manji broj glasova. !je"o#iti sistem raspodjele mandata. #a bi se na to manju mjeru sveli nedostaci veinskog, odnosno proporcionalnog sistema mandata, neke zemlje kombinuju dva sistema. /tvaraju se male izborne jedinice u kojima se bira po jedan poslanik prema principu relativne veine. /vaka savezna dr.ava predstavlja veliku izbornu jedinicu u kojoj se bira vie poslanika i mandati se raspodjeljuju prema proporcionalnom principu. $. %ak#e mo&u biti tehnike dodjelji#anja mandata prema proporcionalnom izbornom sistemu. Tehnike dodjeljivanja mandata prema proporcionalnom sistemu su$ a.' Primjena izbornog kolinika b.' #3 "ntov sistem c.' 4adenski sistem d.' 5areov sistem

a. Primjena izbornog kolinika ostvaruje se tako da se broj ukupno palih glasova dijeli sa brojem poslanikih mijesta za koje se glasa u izbornoj jedinici. Tako dobivenim izbornim kolinikom dijeli se broj glasova koje dobila svaka lista, odnosno nezavisni kandidat. 6oliko se kolinika nalazi u broju glasova koje je osvojila pojedina lista, toliko e poslanikih mijesta pripasti toj listi odnosno stranci ili koaliciji. b. #3"ntov sistem pravedniji je od izbornog kolinika raspodjeljuje mandate. "va tehnika se sastoji u tome da se broj glasova koje je osvojila svaka lista dijeli najprije sa brojem -, pa sa brojem 7, pa sa brojem 8, sve do broja mijesta za koje se glasa u toj izbornoj jedinici. #obiveni rezultati za sve liste poredaju se prema veliini, a zatim se odbroji onoliko mijesta koliko se bira poslanika. Tako se dobija zajedniki dijelitelj. c. 4adenski sistem ili ili sistem prebacivanja ostataka glasova na vie liste nastao je kao korekcija #3"ntovog sistema, da bi stranke mogle iskoristiti preostale glasove. "vaj sistem podrazumjeva postojanje dva nivoa izbornih jedinica ( u.e, obino lokalne, i ire, obino dr.avne. "statak glasova iz lokalnih izbora stranke imaju pravo pribrojati svojoj listi na dr.avnom nivou. U ovom sistemu se unaprijed odre!uje koliko je glasova potrebno osvojiti da bi se dobio jedan mandat, tako se unaprijed ne zna koliko e biti poslanikih mjesta. d. 5areov sistem ili sistem pre9erencijalnog glasanja pru.a najveu slobodu biraima da se opredjeljuju i izme!u stranaka i izme!u ponu!enih kandidata. 4ira ima onoliko glasova koliko se u izbornoj jedinici bira poslanika. "n mo.e na listi jedne stranke glasati za toliki broj kandidata odre!ujui sam redoslijed. "vaj sistem podrazumijeva visok stepen politike kulture i zainteresovanosti biraa. '. %ak#i mo&u biti oblici dr(a#no& ure)enja? U teoriji dr.ave i ustavnom pravu razlikuju se dva osnovna oblika dr.avnog ure!enja$ : Unitarna dr.ava : ;ederacija : *nitarna dr(a#a predstavlja takav oblik dr.avnog ure!enja u kome centralni organi vlasti raspola.u svim dr.avnim nadle.nostima i ne djele ih sa drugim dr.avnim organima. U unitarnoj dr.avi postoji jedan ustav, te se svi zakoni prema pravilu primjenjuju na cijeloj dr.avnoj teritoriji. a toj teritoriji ne postoji druga konkurentna vlast. U okviru unitarne dr.ave mo.e postojati razliit stepen centralizacije, odnosno decentralizacije vlasti. : +ederalna dr(a#a je slo.ena dr.ava koju ine 9ederalne jedinice i savezna dr.ava. "snovni pravni kriterij prema kome se razlikuju 9ederalne dr.ave od decentralizovanih unitarnih dr.ava su slijedei$ 1. Podjela nadle.nosti izme!u savezne dr.ave i 9ederalnih jedinica izvrena je ustavom. 2. ;ederalne jedinice imaju svoj ustav kojim ure!uju svoju unutranju organizaciju, a oblici decentralizacije &srezovi, okruzi, departmani i slino' nemaju takav konstitutivni akt.

$. U 9ederaciji centralni organi mogu vriiti samokontrolu ustavnostii zakonitosti akata 9ederalnih jedinica, jel postoji princip suprematije 9ederalnog ustava. '. ;ederalne jedinice imaju samostalne nadle.nosti u okviru kojih vre ustavotvornu i zakonodavnu vlast. ). ;ederalne jedinice imaju zajamene oblike uea u vrenju vlasti savezne dr.ave ,. -a#edite osno#ne principe ure)enja .i/. 4osna i 5ercegovina je po svom dr.avnom ure!enju jedinstvena u svijetu. jeno ure!enje je republikog karatera, iako 4i5 ne 9unkcionie niti se de9inie kao republika zbog slo.enosti jedinica na koje se dijeli &entiteti i kantoni'. 0.1blici dr(a#ne #lasti. "blici dr.avne vlasti su$ -. zakonodavna, 7. sudska i 8. izvrna vlast. -.<akonodavna vlast <akonodavna vlast ili legislativa je naziv za granu vlasti ija je 9unkcija donoenje zakona. 7./udska vlast /udska vlast ili pravosu!e je naziv za granu vlasti ija je 9unkcija tumaenje zakona. 8.Izvrna vlast Izvrna vlast provodi zakone koje je donijela zakonodavna vlast i interpretirala sudska vlast. U opem smislu, izvrnu vlast ini vlada. 2. *nutar teorije o podjeli #lasti izdi3erencirali su se koji sistemi? Unutar teorije o podjeli vlasti izdi9erencirali su se$ -.Predsjedniki sistem, 7.Polupredsjedniki sistem i 8./istem parlamentarne vladavine. 4. %oji sistemi ine teoriju o jedinst#u #lasti? Unutar teorije o jedinstvu vlasti poznati su sitemi Skup"tinske #lada#ine, u kojima je vlast koncentrisana u skuptini, i autoritarni sistemi, u kojima je vlast koncentrisana u izvrnoj vlasti. 5.%aka# je to predsjedniki sistem #lasti? Predsjedniki sistem ( karakteristian je po polo.aju izvrne vlasti. "na ne proizilazi iz parlamenta i u svemu ima jednaku i nezavisnu poziciju u odnosu na druge dvije vlasti. =aka pozicija predsjednika proizilazi iz njegovog neposrednog izbora, iz nepostojanja politike odgovornosti pred parlamentom i nemogunosti njegovog smijenjivanja, osim u izuzetnim sluajevima krivine odgovornosti, u odsustvu stranakog pritiska, kao i iz irokih ovlatenja u svim elementima izvrne vlasti. 16.-a#edite 3unkcije parlamenta. U demokratiji vlast proizilazi iz naroda. jeno provo!enje u pravilu je preputeno odabranim zastupnicima, koji su okupljeni u parlamentu. jihov najva.niji zadatak je ure!enje politike linije jedne dr.ave, koju oni de9iniu zakonima & zakonodavna funkcija'. <bog toga se parlament oznaava kao zakonodavna vlast &legislativa). Poto

je parlament legitimisan direktno izborom naroda, on igra odluujuu ulogu pri dodeljivanju ostalih 9unkcija vlasti &izborna funkcija'. To posebno va.i za vladu koja se u parlamentarnim sistemima bira od predstavnika iz parlamenta i koja je onda odgovorna parlamentu. "sim toga parlament ima kontrolu nad drugim organima &kontrolna funkcija', da oni ne bi delovali po svojoj samovolji i protiv interesa naroda. 11.%ako iz&leda struktura parlamenta? Parlamenti se mogu sastojati od jednog ili dva zasebna parlamentarna doma, pa se po tome dijele na jednodomne i dvodomne. Postoje, dodue, prilino rijetki primjeri trodomnih parlamenata. U dvodomnih parlamentima se razlikuju tzv. donji i gornji domi. #onji dom dvodomnog parlamenta u pravilu ima veinu zakonodavnih i drugih ovlasti koja je ustavom neke dr.ave namijenjena legislativi, dok gornji dom u pravilu ima savjetodavnu ili nadzornu 9unkciju. >lanove parlamenta najee biraju gra!ani na neposrednim i tajnim izborima, ali se mogu birati i posredno od strane ni.ih parlamenata, posebno organiziranih tijela, odnosno imenovati od strane e9a dr.ave, vlade ili za to ovlatenih drutvenih organizacija &sindikati, crkva i sl.'. Takva imenovanja, odnosno posredni izbori se najee koriste za gornji dom parlamenta. 4roj lanova parlamenta varira od dr.ave do dr.ave, s obzirom na njenu veliinu, broj stanovnika, ustavno ure!enje i odre!ene geo:politike okolnosti. #onji dom parlamenta obino broji izme!u -** i 7** zastupnika, dok je gornji dom u pravilu manji i ima od )* do -** zastupnika. 12. %oje su 3unkcije parlamenta? (16 isto pitanje 1$. 7akonoda#ni postupak. 1'. Pojam i oblici "e3a dr(a#e. 8e3 dr(a#e je jedna od najznaajnijih institucija svakog ustavnog sistema. Prema karakteru i polo.aju e9a dr.ave u teoriji i praksi se karakterie cjelokupno ustavno ure!enje neke dr.ave. / obzirom na karakter ove institucije, dr.ave se djele na monarhije i republike. <a razliku od monarha, predsjednik republike svoj legitimitet utemeljuje u neposrednim ili posrednim izborima, njegov mandat je ogranien i podlije.e materijalnoj i krivinoj, a u nekim sistemima i politikoj odgovornosti. 1,. Pojam i nadle(nosti #lade. Vlada je dr.avni kolegijalni organ izvrne vlasti koji ine ministri koji su, po pravilu, na elu pojedinog resora &ministarstva'. adle.nost vlade naelno se mo.e odrediti kao izvravanje zakona i drugih akata parlamenta i odluka sudova.U tom okviru vlada ima zakonodavnu inicijativu i mogunost da uestvuje u parlamentarnim raspravama, ovlatena je da donosi opte propise &uredbe, odluke itd.' za izvravanje zakona, kao i pojedinane pravne akte i da preduzima druge mjere. 10. 9r(a#na i ja#na upra#a. 9r(a#na administracija ili dr(a#na upra#a, ili, ponekad jednostavno, administracija ili uprava, je izraz pod kojim se podrazumijevaju sve ili redovne

aktivnosti koje vri neka dr.ava, odnosno pojedinci : dr.avni slu.benici, 9unkcionari ili namjetenici : i institucije &dr.avni organi? dr.avne agencije' koje ih obavljaju. / obzirom da se te djelatnosti vre u javnom interesu, za dr.avnu upravu se tako!er ponekad koristi i izraz javna uprava. 12. 9r(a#na upra#a u .i/. /lo.ena struktura ukupne dr.avne vlasti u 4i5 dolazi do izra.aja u strukturi, nadle.nostima i organizaciji dr.avne uprave. a svim nivoima vlasti, u okviru izvrne 9inkcije, postoje i organi dr.avne uprave. 4roj i nadle.nosti organa uprave na svakom nivou zavise od raspodjele nadle.nosti unutar sistema dr.avne vlasti. ajrazvijenija struktura dr.avne uprave je na nivou entiteta i kantona, a na nivou institucija 4I5 i na lokalnom nivou znatno slabije je razvijena. Pet nivoa dr.avne vlasti &opinski, gradski, kantonalno, odnosno, regionalni, entitetski i dr.avni'. 14. +unkcija i usta#ni polo(aj sudo#a Prema prirodi svoje 9unkcije sudovi su bli.i izvrnoj vlasti, jer neposredno primjenjuju zakone i druge propise. @e!utim, sudovi djeluju samo u sluaju kada nastane spor. jihov zadatak je da je da kao neutralan arbitar utvrde injenino stanje u konkretnom sluaju i da odlue koji e se propisi na to stanje primijeniti. Istina koja se utvrdi pred sudom smatra se konanom istinom. /a ovog stanovita uloga sudova je nezamjenjiva u ostavrivanju demokratskog principa vladavine prava, odnosno, prave dr.ave. 2azvojem demokratskih odnosa sudska 9unkcija jaa svoju samostalnost i nezavisnost od drugih vlasti, pa time i poveava svoj ugled i autoritet. /udovi stiu pravo da kontroliu i zakonodavnu vlast putem ustavnosudskih sporova i izvrnu vlast putem ustavnog spora. 15. -a#edite demokratska usta#na naela o sudo#ima To su$ -aelo neza#isnosti suda ( znai slobodu suda da bez uticaja i pritisaka izvrne ili zakonodavne vlasti, kao i stranaka u postupku, donese sudsku odluku. /ud je u postupku vezan samo ustavom i zakonom i ne mo.e se ponaati arbitrarno, niti se smije rukovoditi politikim oportunitetom. -aelo stalnosti sudijske 3unkcije ( znai da jednom izabrani sudija vri tu 9unkciju bez ogranienja mandata, odnosno, bez obaveze da periodino podlije.e postupku ponovnog izbora. U demokratskim sistemimavrenje 9unkcije je do navravanja odre!ene godine starosti. -aelo sudijsko& imuniteta ( titi sudije od odgovornosti za djela uinjena u vrenju sudijske 9unkcije. %eina ustava izjednaava sudijski imunitet sa poslanikim imunitetom. To znai, da sudija ne mo.e biti pritvoren, niti se protiv njega mo.e voditi krivini postupak bez odobrenja nadle.nog suda ili posebnog nezavisnog organa. -aelo nespoji#osti sudijske sa dru&im 3unkcijama ( proizilazi iz sistema podjele vlasti i naela nezavisnosti suda. #a bi se to osiguralo, u demokratskim sistemima sudija ne mo.e obavljati istovremeno 9unkciju u izvrnoj ili zakonodavnoj vlasti, niti mo.e obavljati druge javne ili pro9esionalne du.nosti.

-aelo ja#nosti su)enja ( podrazumjeva da su!enju, osim stranaka, mogu prisustvovati i drugalica, ukljuujui i predstavnike medija. To naelo omoguuje da javnost kontrolie tok su!enja i nepristrasnost suda. -aelo zbornosti su)enja ( znai da sud sudi i donosi odluke u vijeu, a samo izuzetno, u sporovima koji imaju mali znaaj, mo.e suditi i sudija pojedinac. -aelo ue"a &ra)ana u su)enju ( podrazumjeva da, osim sudija pro9esionalaca, pravnih strunjaka, u su!enju uestvuju i gra!ani laici. To je institut porote. -aelo instanciono& odlui#anja ( podrazumijeva postupak preispitivanja odluka suda. Preispitivanje se u cjelini odvija u okviru sudske vlasti. Pravo na .albu predvi!aju svi ustavi. 26. Pra#osudne institucije u .i/ Pravosudne institucije na nivou dr.ave 4I5 su $ Sud .osne i /erce&o#ine ( ima samo nadle.nosti koje su propisane dr.avnim zakonima i koje proizilaze iz me!unarodnih obaveza dr.ave. U tima nadle.nostima /ud 4I5 odluuje i u prvom i u drugom stepenu. /ud 4I5 ima tri vrste nadle.nosti, i to$ 1. 6rivina nadle.nost ( za krivina djela propisana zakonima 4I5 2. Upravna nadle.nost ( sud odluuje u upravnim sporovima protiv konanih upravnih akata institucija 4I5. $. Apelaciona du.nost ( /ud odluuje pa .albama na odluke krivinog i upravnog odjeljenja :u(la"t#o .;/ ( Tu.ilatvo je nadle.no za istrage i gonjenje uinilaca krivinih djela iz nadle.nosti /uda 4I5. Ima pravo i du.nost da o svom radu i o primjeni zakona 4I5 obavjetava Parlamentarnu skuptinu, Predsjednitvo i %ijee ministara. Visoko sudsko i tu(ilako #ijee .;/ ( %ijee je samostalan i nezavisan organ dr.ave 4I5 i ima zadatak da osigura nezavisno, nepristrasno i pro9esionalno pravosu!e na svim nivoima u cijeloj 4I5. /astavljeno je od linosti najviih strunih i moralnih kvaliteta regrutovanih iskljuivo iz pravosudnih institucija. *lo&a *sta#no& suda .;/ u za"tit ljudskih pra#a ( osimsvoje osnovne nadle.nosti vrenja kontrole ustavnosti i zakonitosti, Ustavni sud 4I5 ima i apelacionu nadle.nost vrenja kontrole u odnosu na odluke sudova u entitetima ukoliko se one tiu pitanja koja su sadr.ana u Ustavu 4I5. 21. %oliko lano#a ini *sta#ni sud .i/? Ustavni sud sainjava devet sudija, od kojih est sudija biraju parlamenti entiteta &<astupniki dom ;ederacije 4osne i 5ercegovine bira etiri, a arodna skuptina 2epublike /rpske dva', a preostalu trojicu bira predsjednik Bvropskog suda za ljudska prava, nakon konsultacija sa Predsjednitvom 4osne i 5ercegovine. Ustavni sud tajnim glasanjem bira predsjednika i tri zamjenika predsjednika iz reda sudija. 22. %ako se donose odluke u *sta#nom sudu .i/? "dluke Ustavnog suda su konane, obavezujue i izvrne. %ijee ministara i vlade entiteta su odgovorni za izvravanje odluka /uda. Prilikom donoenja odluke /ud e odluiti o pravnom djelovanju odluke, tj. #a li e odluk djelovati eC nunc ili eC tunc.

/ud mo.e donosiocu akta dati rok, ne du.i od8 mjeseca, da otkloni neustavnost. Ta odluka ima deklarativni karakter i u njoj se samo konstatuje da je /ud utvrdio da postoji naustavnost. Akt ili pojedine odluke za koje je /ud utvrdio da nisu saglasne sa Ustavom prestaju da va.e danom objavljivanja odluke /uda u D/lu.benom glasniku 4I5E. 6ada /ud odluuje pao aplaciji, nejgova odluka mo.e biti kasatorna, tj. Ukinuta presuda redovonog suda i predmet vraen istom sudu na ponovno razmatranje. 2$. -a#edite koje su nadle(nosti *sta#no& suda .i/. Ustav ;ederacije je propisao sljedee nadle.nosti Ustavnog suda$ 1. 2ijeavanje sporova ( izme!u razliitih nivoa vlasti 2. <atita ustavnosti $. <atita prava na lokalnu amoupravu '. "dluivanje o ustavnim pitanjima ,. "dluivanje o vitalnom ncionalnom interesu na nivou ;ederacije 0. "dluivanje o vitalnom nacionalnom interesu u Fradu @ostaru 2. "dluivanje o smjeni predsjednika i potpredsjednika ;ederacije 4. "dluivanje o imunitetu 16. #avnje miljenja 2'. %oje su nadle(nosti Predsjedni"t#a .i/? Predsjednitvo 4I5 ima sve nadle.nosti uobiajne za e9a dr.ave u sistemu podjele vlasti. To su$ 1. 2eprezentatitvna ( predstavlja dr.avu u zemlji i inostranstvu 2. %o!enje vanjske politike $. Izvrna 9unkcija ( obuhvata izvravanje zakona i drugih odluka Parlamentarne skuptine '. 6omandovanje oru.anim snagama ,. ;unkcija imenovanja ( & %ijea ministara i dr. visoke 9unkcionere' 0.6oordinativna 9unkcija ( uskla!ivanje djelovanja entiteta, me!unarodnih i nevladinih organizacija. 2,.%oja je 3unkcija Vijea ministara? ;unkcija %ijea ministara je provo!enje politike i izvravanje odluka svih institucija 4I5. To obuhvata provo!enje ne samo izriito nabrojanih nadle.nosti institucija 4I5, nego i onih koje proizilaze iz dodatnih nadle.nosti koje prema Ustavu preuzimaju institucije 4I5, kao i onih koje proizilaze iz koordinacije entiteta koju vri Predsjednitvo 4I5. Tako!e ima i uobiajne 9unkcije$ pravo predlaganja zakona, davanja miljenja u zakonskim prijedlozima, itd. 20. 1d e&a se sastoji Parlamentarna skup"tina .i/? Parlamentarna skuptina je dvodomna i ine je$ : 9om naroda i : Predsta#niki dom

22. -a#edite ko ini sasta# 9oma naroda i Predsta#niko& doma PS.i/. 9om naroda ima ukupno -) delegata. Pet delegata 4onjaka u ovaj dom biraju delegati 4onjaci u #omu narod Parlamenta ;ederacije 4I5. Isto tako, PBT #BGBFATA 5rvata biraju delegati 5rvati u #omu naroda Parlamenta ;ederacije 4I5. Pet delegata /rba bira arodna skuptina 2/. Predsta#niki dom ima ukupno H7 poslanika, od kojih se 7I8 biraju na teritoriji ;ederacije 4I5 &7J' i -I8 na teritoriji 2epublike /rpske &-H'. 24. -adle(nosti Predsta#niko& doma PS.i/. 25. 1d e&a se sastoji Parlament +.i/? Parlament ;ederacije 4osne i 5ercegovine, prema Ustavu ;4i5, je najvie zakonodavno tijelo ;ederacije 4osne i 5ercegovine ima dvodomnu strukturu i sastavljen je od Predstavnikog doma i #oma naroda. $6. %oje su nadle(nosti Parlamenta +.i/? adle.nosti Parlamenta ;4I5 su$ : Ustavotvornu nadle.nost : <akonodavna nadle.nost : 4ud.etska nadle.nost : 2ati9ikuje me!unarodne sporazume ( koje zakljui ;ederacija : Utjecaj na izvrnu vlast ( izbor predsjednika i dva podpredsjednika ;eredacije, itd. : #avanje amnestije ( za krivina djela propisana 9ederalnim zakonima : Izbori i imenovanja ( 9unkcionera domova. i dr. : "dluivanje i o drugim pitanjima ( utvr!enim u Ustavu, poslovnicima domova i zakonima. $1. %oju 3unkciju #r"i predsjednik +ederacije? Predsjednik ;ederacije je e9 9ederalne izvrne vlasti. $2.%oja su o#la"tenja #lade +.i/? %lada ;ederacije, u ostvarivanju svojih ovlasti utvr!enih Ustavom ;ederacije, donosi uredbe sa zakonskom snagom, uredbe, odluke, rjeenja i zakljuke. $$. %oje su nadle(nosti premijera +.i/? Premijer ima sljedee iskljuive nadle.nosti$ 1. Izvrnu 9unkciju 2 .Pravo zakonodavne inicijative $. Pravo predlaganja bud.eta ;ederacije H. Predlaganje smjenjivanja predsjednika ;ederacije ,. #avanje naloga ministrima ( za donoenje pojedinih provodbenih propisa itd. 0. Pokretanje postupka pred Ustavnim sudom ;ederacije ( radi ocjene saglasnosti sa Ustavom usvojenog ili predlo.enog 9ederalnog zakona

$'. %oja je 3unkcija ministara? ;unkcija ministara je da upravlja radom i poslovima u okviru svog resora. /vi ministri ine %ladu kao nosioca izvrne vlasti, i najee su pod rukovodstvom premijera &prvog ministra' odnosno predsjednika %lade. $,. -adle(nosti -arodne skup"tine RS. arodna skuptina 2/ ima sljedee nadle.nosti$ : "dluuje o promjeni Ustava : #onosi zakone i druge propise i ope akte : #onosi bud.et i plan : %ri kontrolu rada %lade : 2asisuje izbore za /kuptinu i predsjednika 2epublike : 2ati9ikuje me!unarodne sporazume koje zakljuuje 2/ uz predhodnu saglasnost Parlamentarne skuptine 4I5 : %ri izbore i imenovanja i druge poslove u skladu sa Ustavom $0. %oja je ulo&a predsjednika RS? Uloga predsjednika 2/ je da izra.ava dr.avno jedinstvo 2epublike /rbije. $2.Vlada u RS. @andat %lade 2/ je etri godine ukoliko se /kuptina ranije ne raspusti. %lada ima uobiajne nadle.nosti predlaganja zakona i drugih propisa, izvrava i obezbje!uje izvravanje propisa, uskla!uje i usmjerava rad ministarstava i drugih organa uprave i vri nadzor nad njihovim radom, donosi uredbe i druge izvrne propise, imenuje 9unkcionere u organima uprave i vri i druge poslove utvr!ene Ustavom i <akonom o %ladi. Prema amandmanima na Ustav 2/ iz 7**7. god. %lada 2s, osim predsjednika, mo.e imati -K ministara, od toga J iz reda srpskog naroda, ) 4onjaka i 8 5rvata. a.alost, ovaj princip nije ni pribli.no proveden. $2. Pojam i obilje(ja lokalne samoupra#e. <okalna samoupra#a podrazumjeva ustavno pravo lokalnog stanovnitva da samostalno odluuje o tzv. lokalnim poslovima. "snovna obilje.ja su$ : ustavna utemeljenost : neposredno odluivanje i odluivanje preko organa lokalne samouprave : pravo na samoorganizovanje : 9inansijska samostalnost : pravo na zatitu samoupravnih prava : pravo saradnje i udru.ivanja sa drugim lokalnim zajednicama u zemlji i inostranstvu $4. 1dlui#anje i or&ani lokalne saoupra#e. eposredno odluivanje i odluivanje preko organa lokalne samouprave je bitno obilje.je koje podrazumjeva da gra!ani putem re9erenduma, zborova gra!ana i drugih oblika neposrednog odluivanja, kao i biranjem lokalnih predstavnikih tjela odluuju

o pitanjima iz nadle.nosti lokalne samouprave. eposredno izabrana lokalna predstavnika tjela imaju svoje izvrne i upravne organe putem kojih ostvaruju lokalne nade.nosti. "pinsko vijee je demokratski organ lokalne samouprave, opinski naelnik je inoksni organ optine. $5.*sta#ne i zakonske osno#e lokalne samoupra#e Ustavna utemeljenost podrazumjeva ustavom utvr!ene nadle.nosti lokalnih zajednica koje one ostvaruju samostalno i bez uplitanja centralnih dr.avnih organa. 2ije je obino o pitanjima lokalnog znaaja koja se racionalnije ostvaruju na lokalnom nivou i koja izra.avaju lokalne speci9inosti, kao to su$ urbanistiko planiranje i raspolaganje, socijalna zatita, stanovanje, briga o djeci, kultura, itd. a osnovu ustava, zakonom o lokalnoj samoupravi se ure!uje nadle.nost lokalne samouprave. Pri tome se, najee, koristi metod nabrajanja pitanja koja su u nadle.nosti lokalne samouprave.