POGLAVLJE 2.: DRUTVENA STRATIFIKACIJA Uvod egalitarizam: drutvo u kojem su svi lanovi jednaki sva ljudska drutva od najjednostavniji!

do najslo"eniji!# imaju neki o$lik drutvene nejednakosti. Pose$no su mo% i &resti" nejednako ras&odijeljeni me'u &ojedin(ima i drutvenim sku&inama) a u mno*im drutvima &ostoje tako'er uoljive ra+like u ras&odjeli $o*atstva mo se odnosi +a stu&anj u kome &ojedin(i ili sku&ine mo*u nametnuti svoju volju dru*ima) s nji!ovim &ristankom ili $e+ nje*ovo* &ristanka presti se odnosi na koliinu (ijenjenosti ili asti &ove+anu s drutvenim &olo"ajima) kvalitetama &ojedina(a i stilovima "ivota bogatst o se odnosi na materijalne &osjede koji se de,iniraju kao vrijedni u &ose$nim drutvima. Oni mo*u ukljuivati +emlju) stoku) +*rade) nova( i mno*e dru*e o$like vlasnitva koje &osjeduju &ojedin(i ili drutvene sku&ine

-rutvena nejednakost i drutvena strati,ika(ija va"no je ra+likovati drutvenu jednakost od drutvene strati,ika(ije !r"#t e$a $e%e!$a&ost jednostavno se odnosi na &ostojanje drutveno stvorene nejednakosti !r"#t e$a strati'i&a(i%a je &ose$an o$lik drutvene nejednakosti. Ona se tie &ostojanja uoljivi! drutveni! sku&ina koje su ran*irane jedna i+nad dru*e u smislu ,aktora kakvi su &resti" i $o*atstvo. Ona +nai !ijerar!iju drutveni! sku&ina s"p&"lt"re) tenden(ija lanova svako* sloja drutva je da ra+vijaju svoju vlastitu su&kulturu) tj. odre'ene norme) stavove i vrijednosti koji su im svojstveni kao drutvenoj sku&ini kad neki lanovi drutva imaju iskustvo slini! "ivotni! okolnosti i &ro$lema koji nisu +ajedniki svim lanovima ra+vija se su&kultura lanovi drutvene sku&ine kojima su +ajednike sline "ivotne &rilike i su&kultura ra+viti %e gr"p$i i!e$titet !r"#t e$a mobil$ost) su&kulutre drutveni! slojeva su naroito i+ra+ite kad &ostoji malo mo*u%nosti &relaska i+ jedno* u dru*i sloj. Ovo kretanje je &o+nato kao drutvena mo$ilnost &ostoje zat ore$i s"sta i strati'i&a(i%e * to su oni di je mala mo*u%nost drutvene mo$ilnosti . i &ostoje ot ore$i s"sta i strati'i&a(i%e . sa visokim stu&njem drutvene mo$ilnosti i ot$e #a$se: ovise o &olo"aju neke oso$e u sustavu strati,ika(ije . &olo"aj mo"e uve%ati ili umanjiti "ivotne anse) tj. mo*u%nosti oso$e da stekne stvari koje su de,inirane kao &o"eljne i i+$je*ne one stvari koje su de,inirane kao ne&o"eljne u nje*ovu drutvu

-rutvene nasu&rot &rirodnim nejednakostima mno*e sustave strati,ika(ije &rate vjerovanja koja tvrde da drutvene nejednakosti imaju $ioloki temelj Jean Ja(/ues 0ousseau je jedan od &rvi! koji su is&itivali ovaj &ro$lem

on *ovori o biolo#&i "temel%e$o% $e%e!$a&osti kao &rirodnoj ili ,i+ikoj) jer ju us&ostavlja &riroda) a sastoji se u ra+likama u do$i) +dravlju) tjelesnoj sna+i i kvalitetama uma i due on je vjerovao da su $ioloki utemeljene nejednakosti me'u ljudima male i relativno neva"nem dok su drutveno stvorene nejednakosti *lavni temelj sustava drutvene strati,ika(ije i&ak) $e+ o$+ira) koliko male $ile $ioloke nejednakosti one su i&ak temelj na kojemu se stvaraju strukture drutvene nejednakosti priro!$a i &"lt"ral$a $e%e!$a&ost: mo"e se tvrditi da $ioloke ra+like &ostaju $ioloke nejednakosti kad i! ljudi de,iniraju kao takve. 2ioloki ,aktori imaju va"nost u mno*im sustavima strati,ika(ije +$o* +naenja koja im &ri&isuje ra+liite kulture ra+like &ostaju nejednakosti samo +ato to su de,inirane kao takve uvjerenja &rema kojima su sustavi drutvene strati,ika(ije utemeljeni na $iolokim nejednakostima mo*u i! se s!vatiti kao ra(ionali+a(ije ti! sustava

Erik Olin 3ri*!t . neomarksistika teorija klase najve%i &ro$lem marksistike teorije klasa u 24. stolje%u je rast srednje klase +a&oslenika na &la%ama# iako nisu vlasni(i sredstava +a &roi+vodnju o&et imaju vie od &roletarijata klase su anta*onistike sku&ine s ra+liitim interesima koje se ra+likuju &o svojoj ulo+i u &roi+vodnji on ra+likuje tri klase: b"roazi%a) proletari%at i sit$a b"roazi%a i+me'u $ur"oa+ije i sitne $ur"oa+ije nala+e se mali poslo!a (i to je sku&ina koja +a&oljava radnike ali o&et i sami rade# eks&loata(ija je) smatra 3ri*!t) &risvajanje &lodova rada jedne klase od strane dru*e klase nje*ova teorija do"ivjela je kritike &o &itanju eks&loata(ije

Jo!n Goldt!or&e . neo5e$erovska teorija klasa nje*ova klasna s!ema se temelji na distink(iji i+me'u tr"ine i radne situa(ije on koristi samo dva ti&a in,orma(ije da $i do$io re+ultate istra"ivanja: +vanje na+iv radno* mjesta# i in,orma(iju o tome je li oso$a samo+a&oslena) &oslodava( ili &oslo&rima( tri kate*orije Goldt!or&eove &odjele: sl"be$i+&a &lasa, posre!$i+&a &lasa i ra!$i+&a &lasa tako'er i nje*ovu ideju kriti+iraju: smatraju da nije do$ro teorijski &otkovao svoju kate*ori+a(iju

3. G. 0un(iman . klasna struktura) ulo*e i mo% &o njemu se klasna struktura sastoji od sku&a "loga radne ulo*e su najva"nije) ali ne mo"e svatko imati ra!$" "log" +a one koji imaju &osao klase se moraju odrediti u+ &omo% kon(e&ata &ari%ere klase kao sku&ina ulo*a ije je +ajedniko smjetanje u drutvenom &rostoru ,unk(ija naravi i stu&nja ekonomske mo%i ekonomska mo% &roi+la+i i+ tri i+vora: las$i#t o) &o$trola) s&oso$nost ostvarivanja na tr"itu mar&etabil$ost# klasa kojoj &ojedina( &ri&ada odre'uje se &omo%u ta tri ti&a ekonomske mo%i

on dijeli drutvo u sedam klasa ovisno o ekonomskoj mo%i &ro$lemi sa tom teorijom: teko $i $ilo sku&iti toliko &odataka o &ojedin(ima nad kojima $i vrili istra"ivanja6 nejasno je koliko tre$a ekonomske mo%i &ojedin(u da $i $io u nekoj odre'enoj klasi

Jan Pakulski i 7al(om 3aters . &ostmoderni+am i smrt klase smatra se da vie klasa sama &o se$i nije va"na) odnosno da je i+ala i+ mode &rema njima klase &ostoje samo ukoliko &ostoji minimalna ra+ina oku&ljanja ili *ru&iranja) a to vie nije tako oito strati,ika(ijski sustavi &rola+e kro+ tri ,a+e: !r"#t o e&o$oms&i- &lasa drutvo &odijeljeno na vlasnike i na radnike . u 18. stolje%u#) !r"#t o orga$izira$i- &lasa vlast ima mo% nad &odre'enim masama . skoro do kraja 24. stolje%a#) stat"s$o. &o$ e$(i%s&a !r"#t a na kulturnim) a ne ekonomskim ra+likama) ljudi sami odre'uju stil "ivota i dr.# &o njima klasna &olitika je mrtva) a &ro$lemi ve+ani u+ etniku &ri&adnost) s&ol) reli*iju i kulutralne ra+like kudikamo su va"niji ra+lo+i +a smrt klasa: vlasnitvo je sve manje u &osjedu jedne oso$e6 vlasnitvo je &ostalo ras&renije . sla$iji i+vor mo%i6 sve je vie oni! koji imaju nova(a +a ne samo o&stanak ne*o i +a u"ivanje6 *lo$ali+a(ija . sve su manje ra+like unutar neke dr"ave jer je sve na jednoj ve%oj ra+ini tako'er su $ili iskriti+irani: navodno se koriste neko+instentnim i smuenim de,ini(ijama klase6 +anemarivanje injeni(e da klasne ra+like utjeu na ti&ove "ivotni! stilova koje odre'ene klase mo*u &riutiti6 *enerali+iranje $e+ doka+a . o smrti &atrija!ata i dr.#

Jo!n 9. 3ester*aard . jaanje klasni! nejednakosti on +a ra+liku od &ret!odne dvoji(e smatra da su klasne nejednakosti sve ve%e i oitije doka+i: jednoj klasi raste &la%a) a dru*oj ne6 mo% visoki! drutveni! klasa je &orasla6 &orasla je vrijednost $o*atstva oni! :; ljudi najvie klase i dr. *lavni ra+lo+i tome su ekonomski i &olitiki navodi da &ostoje i dru*e &odjele u drutvu osim klasni!

<O=>OLOG>JA) V0>JE-?O<@> > -0UA@VE?A <@0A@>B>CA=>JA marksistike i ,unk(ionalistike teorije o klasama svaka je na svoj nain &ristrana i to joj se +amjera so(iolo+i su tu da $i anali+irali drutvo) ali oni to ine &rema svojim vrijednostima

POGLAVLJE 8.: /01, 203ITIKA I DR4AVA Uvod 1. 2. svaki drutveni odnos koji ukljuuje razli&e " moi je &olitiki odnos dva o$lika mo%i: vlast . &ri!va%en kao le*itiman o$lik mo%i &risila . onaj o$lik mo%i koju njoj &odlo"ni ne smatraju le*itimnom ra+lika nije tako oita

7aE 3e$er . mo%i i ti&ovi vlasti - tri i+vora vlasti: kari+matska) tradi(ionalna) ra(ionalno-le*alna 1. &arizmats&a last +asniva se na odanosti &odanika vo'i +a koje* se vjeruje da ras&ola"e i+nimnim vrijednostima6 takvi vo'e o$ra%aju se i+ravnim emo(ionalnim o$ra%anjem koje &o$u'uje odanost i sna"an osje%aj lojalnosti 2. tra!i(io$al$a last se temelji na vjeri u is&ravnost i svetost &ostoje%i! o$iaja i tradi(ija6 taj o$lik vlasti o$ino je naslije'en D. ra(io$al$o.legal$a last temelji se na &ri!va%anju sku&a im&ersonalni! &ravila6 &ojedin(i na vlasti u mo*u%nosti su i+davati nared$e i navesti &odanike da se &okore tim nared$ama s o$+irom na to da dru*i &ri!va%aju +akonski okvir koji le*ali+ira tu vlast - te tri kate*orije koje i+nosi 3e$er su i!eal$i tipo i od koji! svaku od nji! de,inira isti o$lik vlasti -0FAVA 3e$er je de,inira kao ljudsku +ajedni(u koja us&jeno# &risvaja &rava na mono&ol nad le*itimnom u&ora$om ,i+ike sile na odre'enu teritoriju dr"ava se sastoji od vlasti ili +akonodavni! tijela koja donose +akone) $irokra(ije ili dr"avne u&rave koja &rovodi odluke vlasti) &oli(ije koja je +adu"ena +a &roved$u +akona) te oru"ani! sna*a ija je +ada%a tititi dr"avu od vanjski! &rijetnji iako je dr"ava relativno novo o$ilje"je mno*i! drutava ona &ostoji oduvijek &ostoje i drutva $e+ dr"ave &ose$no se to odnosi na &lemenski ustroj# ,eudalna dr"ava . &ojedin(i &osjeduju velike teritorije i u&ravljaju njima. U takvom o$liku dr"ave ona nije $ila kon(entrirana na jednom mjestu ve% u nekoliko ras&rostranjeni! (entara mo%i diljem +emlje (entrali+irana dr"ava se ra+vila tek nedavno i nju smatramo modernom dr"avom

@EO0>JE 7OG> U@E7ELJE?E ?A -0FAV> Eri( A. ?ordlin*er . autonomija demokratski! dr"ava sve su teorije mo%i i dr"ave temeljene ili na drutvu ili na dr"avi dr"ava djeluje autnomno ili neovisno da $i &romjenila drutvo !ra $a a"to$omi%a pr og tipa &ojavljuje se kad su "elje i (iljevi dr"ave u o&re(i sa "eljama najva"niji! sku&ina drutva) te dr"ava &rovodi svoju &olitiku unato &ritis(ima drutva da to ne ini

!ra $a a"to$omi%a !r"gog tipa &ojavljuje se kad dr"ava us&ijeva uvjeriti &rotivnike svoje &olitike da &romijene stajalita i &odr"e vlast !ra $a a"to$omi%a treeg tipa &ojavljuje se kad dr"ava vodi &olitiku koja u"iva &ot&oru ili $arem nije i+lo"ena &rotivljenju javnosti

@!eda <ko(&ol . Povratak drave ona vjeruje da se dr"ava ne o$likuje &o vanjskim &ritis(ima ne*o da dr"ava ima vlastite (iljeve i mo"e slijediti vlastite interese &remda su sve dr"ave u &o+i(iji ostvariti vlastite (iljeve) na mo*u%nost da to uine djeluje ni+ ,aktora: dr"ava mora &ot&uno nad+irati teritorij +a koji je od*ovorna6 &ri!odi dr"ave

GLO2AL>IA=>JA > 7OG ?A=>JE--0FAVE smatra se da mo% &ostoji i i+van dr"ava i da se *u$i +a&ravo mo% sami! dr"ava +$o* *lo$ali+a(ije

Ceni(!i O!mae . <vijet $e+ *rani(a me5"sob$o po eza$a e&o$omi%a . $rie tradi(ionalne *rani(e gra5a$i s i%eta . sve je stvar tr*ovine ako na(ionalne vlasti &okuaju u*uiti ve+e s&ajanja svijeta +a&ravo *ue na(ionalne interese vlade *u$e +naaj +$o* to*a to je svima u interesu da sve ,unk(ionira na ra+ini me'u dr"ava

Glo$ali+a(ija i transna(ionalne kor&ora(ije mo% na(ija-dr"ava sve vie sla$i) ali ne &rela+i na &otroae ne*o na kor&ora(ije

Leslie <klair . <o(iolo*ija *lo$alno* sustava dr"ava ne *u$i mo%) ali se sve vie tre$a da $i ra+umjeli *lo$alni sustav usredotoiti &rvenstveno na ,unk(ioniranje transna(ionalni! kor&ora(ija - transna(ionalna djelovanja odvijaju se u tri osnovna &odruja: ekonomskom) &olitikom) kulturno-ideolokom Paul 9irst i Gra!ame @!om&son . dvoj$e o *lo$ali+a(iji *lo$ali+irane ekonomije i me'una(ionalne ekonomije globalizira$a e&o$omi%a se sastoji od sustava u kojem su odre'ene na(ionalne ekonomije tek dio me'unarodni! sustava i &ro(esa me5"$a(io$al$e e&o$omi%e . jo su uvijek dominatne na(ionalne ekonomije) ali one utjeu na me'unarodnu ekonomiju tra$s$a(io$al$e i m"lti$a(io$al$e &orpora(i%e . kod @?= je va"na na(ionalna $a+a i nji!ova djelatnost je re*ulirana unutarnjom re*ulativom vlade) a kod 7?= nemaju vrsto* u&orita

Ant!onJ Giddens . *lo$ali+a(ija i visoka modernost

*lo$ali+a(iji &ridonose te!noloke inova(ije internet i satelitske komunika(ije# da $i tvrtke $ile us&jene moraju &oslovati na *lo$alnom &lanu jer ne &ostoji vie mono&ol na svome tr"itu +$o* otvaranja svjetske tr*ovine dr"ave su jo uvijek mo%ne ali je ta mo% u odre'enoj mjeri limitirana

7>=9EL BOU=AUL@ . 7OGKI?A?JE mo% nije kon(entrirana na jednom mjestu mo% je &o njemu usko &ove+ana sa +nanjem on smatra da mo% djeluje tek onda kada ljudi imaju odre'enu slo$odu ne vjeruje da se mo%K+nanje mani,estira iskljuivo kro+ dr"avu ljudi se esto odu&iru &okuajima u&otre$e mo%i

?OV> -0UA@VE?> POC0E@> > ?OVA POL>@>CA &ad va"nosti konven(ionalne stranake &olitike usko je &ove+an s &ojavom i ra+vojem ono*a to &ostaje &o+nato kao $o i !r"#t e$i po&reti to je jedan od kljuni! as&ekata &romjene naravi &olitike u suvremenim ka&italistikim drutvima &okreti kao ,eministiki) +a +atitu okolia) &roturasistiki) &rotunuklearni) +a *ra'anska &rava . novi drutveni &okreti

Ant!onJ Giddens . drutveni &okreti i visoka modernost 1. 2. D. H. on smatra da modernost ima etiri institu(ionalne dimen+ije: ka&itali+am industrijali+am nad+or vojna mo% danas na*lasak &olitiki! aktivnosti nije vie na radnikim &okretima koji su o$ilje"ili rano ra+do$lje modernosti: 1. ra!$i+&i po&reti &ove+ani su s institu(ijom ka&itali+ma 2. po&reti za slobo!" go ora6!emo&rats&i po&reti s institu(ijom nad+ora D. miro $i po&reti su &ove+ani sa sredstvima nasilja H. e&olo#&i po&reti &odudaraju se institu(ionalnom s,erom industrijali+a(ije - smatra da su *lo$ali+a(ija i sve i+ra"eniji ri+ik kljuni ,aktori +$o* koji! drutveni &okreti &ostaju sve va"nijima

POGLAVLJE 14.: RAD, NE7A20S3EN0ST I D0K03ICA P0>0O-A 0A-A -e,ini(ija rada i nerada nije lako de,inirati rad. @o mo"emo uiniti na vie naina. 0adom se smatra kad je netko +a&oslen6 radom se mo"e smatrati i mno*e aktivnosti koje nisu nu"no &osao +a nova(6 radom se smatra ono to inae ne smatramo radom jedenje i &ijenje &rimjeri(e#6 rad se mo"e smatrati i ono to neki na+ivaju dokoli(om &rimjeri(e i*ranje no*ometa . +a neko*a je rad) a +a neko*a dokoli(a#

<tavovi &rema radu u &redindustrijskim drutvima stavovi &rema radu variraju tokom &ovijesti &ri&adni(i vii! slojeva &oka+uju malo naklonosti +a ,i+iki rad. @o datira i+ &ovijesti *dje je rad usko &ove+an s ro$ljem i sl. i&ak istra"ivanja &oka+uju da danas ne+a&oslenima rad i&ak nedostaje

Podrijetlo suvremeni! stavova o radu neki vjeruju da je &rotenstati+am odi*rao va"nu ulo*u u kreiranju suvremene radne etike &rotestantska radna etika &otakla je &ri!va%anje +natno &o+itivnije* stava &rema radu jer su smatrali da je nji!ov rad $o"ji &o+iv dru*i ,aktor je industrijska revolu(ija *dje su) +a ra+liku od &redindustrijsko* do$a tada je rad $io usmjeren &rema odre'enom +adatku#) radni(i $ili o$ave+ni koristiti strojeve da $i is&latili nji!ovu vrijednost . u &oetku je to $io &ro$lem jer se radni(i nisu mo*li naviknuti na dan-no% rad

0A- > -OCOL>=A . CO?BL>C@?E PE0<PEC@>VE Carl 7arE . otu'eni rad on je uvjeren kako ljudska sre%a i is&unjenje ovise o radu) dakle o &roi+vodnji do$ara i uslu*a . &o njemu je rad &rimarna ljudska djelatnost ot"5e$%e +nai da ljudi ne nala+e +adovoljstvo i is&unjenje u o$avljanju svo*a rada kao niti u &roi+vodima svo*a rada rad osi*urava najva"niji nain da ovjek is&uni svoje temeljne &otre$e) iska"e svoju individualnost i svoju ljudskost vie nema +$o* &ojave nova(a +adovoljstva jer &roi+vod rada &ostaje roba za &"po a$%e i pro!a a$%e . rad &restaje $iti sam se$i svr!om) +adovoljstvo i is&unjenje "ivotni! &otre$a 7arE dr"i da je ekonomski sustav baza# &odijeljen na dva dijela: sre!st a za proiz o!$%" i proiz o!$e o!$ose ka&itali+am dovodi novi sustav ro&stva . $a%am$i ra! - eks&loata(iju radnika. Oni donose do$it) a +a to su &remalo &la%eni. Ostatak &risvajaju ka&italisti u o$liku &ro,ita. @ako nastaje proletari%at i b"roazi%a +$o* &ro,ita) odnosno nov(a *u$i se &rvo$itni smisao rada

7arEovo rjeenje &ro$lema otu'eno* rada jest stvaranje komunistiko* ili so(ijalistiko* drutva *dje $i sredstva +a &roi+vodnju $ila u +ajednikom vlasnitvu kritika teorije: sumnja u us&jenost takve teorije jer $i $ila teka &odjela rada6 kriti+iraju te+u o otu'enju

9er$ert 7ar(use . otu'enje od rada i dokoli(e on se u*lavnom sla"e sa 7arEom) ali misli da nije rad *lavni u "ivotu ljudi) ne*o da je va"nija &otronja &roi+voda rad se svodi na is(&rljuju%e) +a*lu&ljuju%e) neljudsko ro$ovanje) a tu je i dokoli(a koja na&rosto o$u!va%a o$like relaksa(ije koji u$la"uju i &roduljuju tu +a*lu&ljenost i tu&ost dokoli(a se temelji na la$im potrebama koje name%u masovni mediji koji su &od kontrolom vladaju%e strukture

=. 3ri*!t 7illis . otu'enje N$ijeli! ovratnikaO suko$ vladaju%e elite i mase &o&ula(ije eks&an+ija ter(i%ar$og se&tora u *os&odarstvima visokora+vijeni! ka&italistiki! drutava) dovelo je do &omaka od vjetine $aratanja s &redmetima do vjetine o&!o'enja s ljudima . taj sektor &rivrede na+iva tri#tem li+$osti to dovodi do otu'enosti ljudi jer ti ljudi na &oslu nemaju svoje &ravo ja +$o* to*a jer je komunika(ija te oso$e +a&ravo &ostala instrument kritika teorije: djelomino se temelje na &rilino nejasnoj &er(e&(iji ono*a to $i ljudi morali i tre$ali $iti6 te teorije nerijetko +anemaruju stajalita lanova drutva

P7>LE -U0C9E>7 . O PODJELI DRUTVENOG RADA . BU?C=>O?AL><@>QCO <@AJAL>A@E uvi'a da &ostoje ne*ativni as&ekti s&e(ijali+a(ije u industrijskom drutvu drutvena solidarnost . oso$e isti! uvjerenja i vrijednosti i jednaki! ulo*a u drutvu me!anika solidarnost . drutvo samo &o se$i &roi+vodi lanove &o kalu&u s&e(ijali+irana &odjela rada je &rijetnja drutvenoj solidarnosti. ?aje%e re+ultiraju anomijom . odsutnost normi &ro,esionalna etika . klju kreiranja $udu%e* moralno* &oretka u industrijskom drutvu

Pro,esije . &rototi& $udu%e*a moralno* &oretkaR strukovna udru"enja inte*riraju &ojedine lanove u sku&ine &o +animanju svaka &ro,esija ima neki odre'eni etiki moral) a $udu%i da svatko ima neku &ro,esiju na neki nain se kreira sam moralni &oredak

0A-?> P0O=E< > -EG0A-A=>JA 0A-A radni &ro(es kao nain na koji se sirovine &reo$likuju ljudskim radom) u+ djelovanje alata i strojeva

9arrJ 2raverman . marksistiko vi'enje radno* &ro(esa

tvrdi da je dolo do de*rada(ije rada smatra da &romjene u radnom &ro(esu nisu ne&osredna &oslijedi(a automati+a(ije automati+a(iju smatra &oslijedi(om &okuaja da se mijenja radni &ro(es suvremeni ka&itali+am &roi+veo je proiz o5a+&e po!%ele ra!a to je rad vie &odijeljen to je manje &oslova +a koje su &otre$ni kvali,i(irani radni(i . rad se !e& ali'i(ira menad"ment nastoji od*ovoriti na &ro$leme +a&oslenika koji su nastali +$o* dekvali,i(irano* i de*radirano* rada. On to ini) ne +$o* milosr'a) ne*o +$o* vlastit! interesa u (ilju s&rjevanja ot&ora radnika kvali,i(irani radni(i - kljuni radni(i su $itni +a tvrtku +$o* svo* +nanja6 &eri,erni radni(i . nekvali,i(irani &okuaj de,ini(ije kvali,ika(ije nije mo*u% jer je to drutveni konstrukt

BLEC<>2>L?O<@ > PO<@BO0->IA7 &romjene u industriji i radu u 18M4-ima 'or!izam . &o 9enrJu Bordu koji je &rvi uveo masovnu &roi+vodnju6 u&otre$a &okretne trake - takav nain &roi+vodnje &o 2ravermanu dekvali,i(ira rad i menad"mentu olakava nad+or nad radnim &ro(esom - ka&italistike +emlje su ule u post'or!isti+&o raz!obl%e . koritenje raunala omo*u%uje da se lako &re$a(i s &roi+vodnje jedno* artikla na dru*i - tvrtke su sve 'le&sibil$i%e tako da su im &otre$ni sve ,leksi$ilniji i kvali,i(iraniji radni(i - sve je nekako ,leksi$ilnije &a i sama or*ani+a(ija - do*ovori radnika i menad"era kako $i una&rijedili &roi+vodnju - &odjela ,leksi$ilnosti &rema Jo!nu Atkinsu: 1. '"$&(io$al$a . s&oso$nost menad"era da radnike ras&ore'uje na ra+liite +adatke 2. $"meri+&a . s&oso$nost tvrtke da smanji ili &ove%a $roj radnika - kritike teorije: teorije o ,leksi$ilnosti rada &roturjene su jer su u su&rotnosti s teorijom da rad &ru"a sve manje +adovoljstva6 smatra da &roi+vodnja na tra(i nikad nije $ila dominatan o$lik &roi+vodnje6 ,leksi$ilnost dovodi do nu"nosti ve%e kvali,i(iranosti radnika6 ne sla"e se s time da tvrtke koriste sve vie &eri,erni! radnika - m"lti'"$&(io$al$ost ili m"lti& ali'i(ira$ost) odnosno) tra"i se od radnika da mo"e o$avljati vie &oslova odjednom RA73I8ITA 09RA70VNA 20STI:NU1A Klasa i postig$"e - to je via klasa i+ koje &ojedina( dola+i) vjerojatno %e $iti i via ra+ina nje*ovo* o$ra+ovno* &osti*nu%a A; <; <alse=, A; F; <eat- i J; /; Ri!ge * Polazita i odredita ustanovili su otre klasne ra+like i &odjelili i! u tri sku&ine: via klasa) &osrednika klasa) radnika klasa &ratili su duljinu ostanka u koli &ri&adnika ra+liiti! klasa &re!e$(i%aliza(i%a . o$ra+ovne ra+ine &otre$ne +a &ove%anje ansi +a do$ivanje do$ro &la%ena &osla su se &ove%avale

I$telige$(i%a, &lasa i obrazo $o postig$"e tripartit$i obrazo $i s"sta . tri ti&a kola klasina *imna+ija) te!nika kola) srednja kola moderno* ti&a# u*lavnom &rema re+ultatima testa inteli*en(ije takvom sustavu najvie su &ridonijeli &si!olo+i o$ra+ovanja) koji su smatrali da je mudro &oslati dijete u kolu koja naj$olje od*ovara nji!ovim mo*u%nostima) a to $i s&o+nali &omo%u testa inteli*en(ije iako je relativno do$ro ,unk(ionirao taj o$lik o$ra+ovanja se ukinuo jer se smatralo da su testovi inteli*en(ije netoni Art!ur Jensen de,inira i$telige$(i%" kao s&oso$nost a&straktno* ra+miljanja) a mjeri se testovima inteli*en(ije) kojima do$ivamo & o(i%e$t i$telige$(i%e neke oso$e >T# smatra se da su testovi inteli*en(ije &ristrani &rema $jelakom srednjem sloju jer i! u*lavnom sastavljaju &ri&adni(i to* sloja ako je &ri!va%eno da drutvene klase i etnike sku&ine imaju ra+liite su&kulture i da to utjee na nji!ovo rjeavanje testa inteli*en(ije) tada je svaka us&ored$a ti! sku&ina s o$+irom na mjerenu inteli*en(iju nevaljana o&%enito je &ri!va%eno da je inteli*en(ija re+ultat i ge$ets&i- +imbe$i&a i +imbe$i&a o&oli$e ali je nemo*u%e &ro(jeniti koliko utjee jedni im$eni(i) a koliko dru*i Klas$e s"p&"lt"re i obrazo $i "sp%ei+me'u ra+liiti! drutveni! sku&ina ra+liit je o$ra+ovni us&je! 9er$ert 9. 9Jman tvrdi kako ri%e!$os$i s"sta ni"i! klasa stvara samonametnutu +a&reku &o$oljanja &olo"aja ra+liite su&kulture imaju ra+liite sustave vrednovanja i ra+liite norme &a tako i ra+liito *ledaju na o$ra+ovanje stvar je i motiva(ije +a &osti+anjem us&je!a) ni"a klasa . ni"i motiva(ija) via klasa . via motiva(ija tako je i sa na&redovanjima u &ri!odima i statusu radnika klasa se okre%e: 'atalizm" &ri!va%anje stanja) umjesto nastojanja da se ono &o&ravi#6 $eposre!$o za!o ol%e$%e na*laava u"ivanje u radostima trenutka) a ne "rtvovanje +a neku $udu%u na*radu#6 ori%e$ta(i%a $a sa!a#$%ost6 &ole&ti izam odanost sku&ini# J. 3. 2. -ou*las je lon*itudinalnim istra"ivanjem otkrio da je najmanje us&jeni! u kolama) neovisno o inteli*en(iji) &ri&adnika ni"e radnike klase osim to*a je ustanovio da duljina $oravka u o$ra+ovnim sustavima ve+ana u+ klasu &o njemu mno*e $itne ra+like u us&je!u &ri&isuju se utje(aju okoline u &redkolskoj do$i pre!#&ols&a so(i%aliza(i%a je i+u+etno $itna +a ra+voj oso$nosti djeteta i utjee na kasniji us&je! u srednjoj klasi roditelji &osve%uju dje(i ve%u individualnu &a"nju i &ostavljaju%i im vie norme koje moraju dose%i) roditelji osi*uravaju &oti(ajnu okolinu koja &o*oduje intelektualnom ra+voju $udu%i da je *ovor va"an medij komunika(ije i uenja) ra+ine &osti*nu%a u koli mo*u se &romatrati &rema ra+likama u o$ras(ima *ovora smatra se da dijete i+ ni"i! slojeva ne $arata jednako sustavom +nakova kao i dijete i+ vie klase 2ernstein ne od$a(uje *ovorne o$ras(e radnike klase ali i! smatra in,eriornijima nasu&rot ra+ra'enom sustavu +nakova

14

dje(a i+ radnike klase ne $arataju sa vie klasi,ika(ijski! sustava kao dje(a i+ &rimjeri(e srednje to je isto doka+ stanovite &rednosti ovi! i+ srednje klase u o$ra+ovnom sustavu K"lt"r$a !epri ira$ost i &ompe$za(i%s&o obrazo a$%e slika su&kulture radnike klase nije &rivlana . &rika+uje se kao su&standardna inai(a matine kulture srednje klase. ?je+in standard o&ada &rema donjim slojevima radnike klase i na samom dnu &retvara se u kulturu siromatva i+ te slike ra+vija se teori%a o &"lt"r$o% !epri ira$osti . time se mo"e o$jasniti nisko o$ra+ovno &osti*nu%e &ri&adnika ti! sku&ina t+v. &"lt"r$o !epri ira$o !i%ete nema neke va"ne vjetine) stajalita i vrijednosti koji su &rijeko &otre$ni +a visoko &osti*nu%e u o$ra+ovanju ta teorija je &ro$lem +a ideal jednakosti ansi u o$ra+ovanju . tvrdi se da jednakost ansi &ostoji samo kad su ra+ine &osti*nu%a svi! drutveni! sku&ina jednake ideja o poziti $o% !is&rimi$a(i%i se ra+vila u korist kulturno de&rivirane dje(e mora im se &ru"iti ruka i &omo%i im da se natjeu ravno&ravno s dru*om dje(om &ompe$za(i%s&o obrazo a$%e tre$a kon(entrirati na &redkolsku do$ &okrenuti su &ro*rami +a &oma*anje kulturno de&riviranoj dje(i u (ilju osi*uravanja pla$ira$og obogae$%a &oti(ajnu od*ojnu sredinu koja %e u dijete usaditi motiva(iju +a &osti*nu%a i &ostaviti temelj djelotvornom uenju u o$ra+ovnom sustavu# $rojni su &okuaji &omo%i) ali rijetko kada su du*oroni 2ierre 9o"r!ie" * &"lt"r$i &apital i razli+ita postig$"a teorija kulturne de&riviranosti metom su kritika +ato to &ret&ostavlja ili im&li(ira da su kulture vii! klasa su&eriornije kulturi radnike klase Pierre 2ourdieu &onudili su &ristu& . teori%a &"lt"r$og &apitala da $i o$jasnili &osti*nu%a i ulo*e o$ra+ovanja u drutvu &okuava doka+ati da je +a neus&je! radnike klase kriv o$ra+ovni sustav) a ne kultura radnike klase smatra da je $itna ulo*a o$ra+ovno* sustava &"lt"r$a repro!"&(i%a . ne ukljuuje &renoenje kulture drutva kao (jeline ne*o umjesto to*a re&roduk(iju kulture vladaju%i! klasa &"lt"r$i &apital nije ravnomjerno ras&ore'en u itavoj klasnoj strukturi i to je *lavni ra+lo* klasni! ra+lika u o$ra+ovnim &osti*nu%ima on ve%u &o+ornost &osve%uje stilu) ,ormi ne*o sadr"aju to je uenikov stil sliniji stilu vladaju%i! klasa to je ve%a vjerojatnost da %e uenik us&jeti on uvodi i &ojam -abit"sa . odnosi se na nain "ivljenja) vrijednosti) sklonosti i oekivanja &ojedini! drutveni! sku&ina 2ourdieu nastoji &oka+ati kako &ostoji vrlo tijesan odnos koji &ove+uje kulturne &rakse i o$ra+ovni ka&ital) te sekundarno) drutveno &odrijetlo drutvena ,unk(ija elimina(ije je *lavna ulo*a o$ra+ovno* sustava) a (ilj je eliminirati &ri&adnike radnike klase i+ vii! o$ra+ovni! ra+ina Step-e$ J; 9all, Ri(-ar! 9o>e i S-aro$ :e>rirtz * &"lt"r$i &apital i izbor obrazo a$%a &roveli su istra"ivanje kojim se "eli ustanoviti utje(aj o$ra+ovni! re,ormi) &o&ut uvo'enja slo$odna u&isa u en*leski kolski sustav roditelji i+ srednje klase iskoritavaju uvo'enje tr"ita u o$ra+ovanje i slu"e se svojim drutvenim i kulturnim &rednostima ra+lo* tome je to ti roditelji &osjeduju ve%i kulturni ka&ital ne*o ve%ina roditelja i+ radnike klase osim kulturne &rirode &rednosti roditelja i+ srednje klase su i materijalne 11

roditelji i+ radnike klase nisu nita manje +ainteresirani +a o$ra+ovanje svoje dje(e ali su im manje mo*u%nosti neki . a ni&oto svi . roditelji i+ entniki! manjina tako'er su de&rivile*irani kad se &okuavaju sna%i u sustavu u kojemu "ele svoju dje(u u&isati u naj$olje kole Ra=mo$! 9o"!o$ * &las$i poloa% i obrazo $o postig$"e nejednakost u mo*u%nostima o$ra+ovanja nastaje na temelju dvokom&onentno* &ro(esa &rva kom&onenta je primar$i "+i$a& strati'i&a(i%e ukljuuje su&kulturalne ra+like i+me'u drutveni! klasa koje &roi+vodi strati,ika(ijski sustav &o njemu su se&"$!ar$i "+i$(i strati'i&a(i%e jo va"niji oni &roistjeu i+ stvarno* &olo"aja neke oso$e u klasnoj strukturi pozi(i%s&a teori%a i kad ne $i $ilo su&kulturalni! ra+lika me'u klasama) sama injeni(a da ljudi kre%u s ra+liiti! &olo"aja u klasnom sustavu donosi nejednakost mo*u%nosti o$ra+ovanja ako djeak i+ srednje klase neku strukovnu kolu nje*ov i+$or dovodi do !r"#t e$e !egra!a(i%e) a &rimjeri(e ako djeak i+ radnike klase oda$ere tu istu kolu dola+i do !r"#t e$og $apret&a &o 2oudonovoj &o+i(ijskoj teoriji ljudi se &onaaju ra(ionalno va"u tete i koristi odluke o tome koliko %e du*o ostati u o$ra+ovnom sustavu kad $i +a sve uenike &ostojao jedan jedini o$ave+ni nastavni &ro*ram) $io $i uklonjen element i+$ora &ri odluivanju o odre'enim &redmetima i trajanju kolstva &ojam raskri"ja ueni(i radnike klase %e &okuati linijom manje* ot&ora) $irati %e lake &redmete i &okuati se to &rije rijeiti kole Teresa Smit- i /i(-ael Noble * materi%al$i 'a&tori i brita$s&o #&olst o materijalni ,aktori neovisno o kulturi tako'er odre'uju ra+inu &osti*nu%a ve%a sredstva mo*u donijeti roditeljima ra+ne &rednosti "ivljenje $li+u &odruja u kojem se nala+e do$re kole) omo*u%avanje dje(i vie stvari +a eduka(iju... i $es&latno kolovanje ima svoje trokove K"lt"r$i ili materi%al$i 'a&tori? 9alseJ) 9eat! i 0id*e &okuali su i+mjeriti va"nost ulo*e kulturni! i materijalni! im$enika o$iteljsko o+raje mjerili su s o$+irom na obrazo $" razi$" roditelja) a materi%al$e " %ete s o$+irom na visinu o$iteljsko* &ri!oda smatraju da oni i+ radnike klase koji su odluili nastaviti kolovanje imaju jednaki! us&je!a na is&itima kao i ona i+ slu"$eniko* sloja

12