RUSIJA U VRIJEME REVOLUCIJA (1905 i 1917)

1905. godina:
Rusija je poetkom 20 stoljea jedina drava s apsolutistikim oblikom polufeudalne monarhije ona je s velikim zakanjenjem ula u ekonomske promjena, to se odrazilo i na politiku situaciju u Rusiji je 99 stanovnitva seljatvo koji obra!uju poljoprivredna zemljita koja su ujedino i sirovinski potencijali poinje se razvijati industrija, Rusija od "rancuske posu!uje kapital # dolazi do kapitalistiko$ i industrijsko$ razvoja, to mijenja socijalne uvjete ivota # razvojem industrije razvija se novi oblik drutva prol !ari"a! %radnitvo& # teka faza za radnitvo %radno vrijeme je do '' h dnevno, zabrana trajka, teki uvjeti rada, mala zarada, eksplotiranje djece(& # javlja se klasna svijest o svom poloaju paraleleno s tim procesom javljaju se i #$r%oa&i"'(a %$ra!anska& drutava, koja imaju dominantnu ulo$u u ekonomskom drutvu industrija oteava poloaj seljaka, naime Rusija uvodi carine na uvoz ind) proizvoda to izaziva protuakciju europskih sila, s time da Rusija ima poljoprivredni izvoz Nikolaj II. Romanov je car # najslabiji vladar koje$ je *uropa, a po$otovo Rusija imala # bio je neobrazovan, neinteli$entan, od$ojen da bude apsolutisitii vladar # nije uope razumjievao do$a!aje u svojoj zemlji # bio je pod velikim utjecajem svoje supru$e Aleksandre Fjordove, ali i pod utjecajem seosko$ +vidovnjaka+ Raspuina # koji na neki nain kontrolira sve to se do$a!a u dvoru, te savjetuje +$lupo$+ cara # javlja se korupcija na dvoru ljevica ',9, # 'o)i"al*d +o(ra!'(a '!ran(a # temelji se na marksizmu, a cilj joj je obaranje apsolutizma, or$anizira trajkove, nemire, te se dijeli na 2 strujemenevici # imaju stav da ./0 mora biti otvorena za koaliciju i za saveznitvo sa svakim tko je protiv apsolutizma, po$otovo s $ra!anstovom boljevici # treba izbje$avati kompromis s liberalnom buroazijom # svrha im je revolucionarna djelatonost # izdavali su u inozemstvu asopis + Iskra+ iji je urednik 1enjin $ra!anski kru$ovi djeluju i u inozemstvu i osnivaju + Savez za osloboenje+ koji se temelji na politikim a ne na socijalnim pitanjima carski reim nikome ne poputa # uspjeno se bori s lijevicom i desnicom ali do '902 $odine Rusija je doivjela poraz u ratu s 3apanom zbo$ 4an!urije, sto$a je potrebna reor$anizacija drave # uspostavom ustavno$ parlamenta %dume& # to car odbija $ubitkom u ratu Rusija je doivjela i financijski poraz, naime mnajnii slojevi drutva se pobunjuju, te dolazi do revolucije u gradovima # sveenik je u nedelju or$anizirao mirni prosvijed da se caru predaju zahtjevi s '52 tisua potpisau ') plan dolaze socijalna prava %pravo na trajk, a$rarna reforma, sazivanje parlamenta&, i u 2) plan politiki zahtjevi car nare!uje da vojska otvari paljbu na prosvijed pri enu je oko '000 mrtvih i ranjenih # (r,a,a n d" l"a napetost izme!u cara i naroda raste # pobuna poprima revolucionarni karakter # or$aniziraju se trajkovi, trai se ustavna duma, seljaci se bune, inteli$encija se solidira s seljacima i pravnicima, ak se i vojska buni %mornairca se predaje Rumunjima& -ongr ' & +'!,a se sastaje u 4oskvi # alje adresu caru # trai nje$ovu od$ovornost na cijelu situaciju u zemlji boljevici formiraju So,i" ! !ipogra.'(i/ radni(a u 4oskvi, a u 0etro$radu So,i" ! gla,nog grada oni pokuavaju or$anizirati $eneralni %opi& trajk # car se prepao i poputa %na prisilu ministra& # potpisao je reskript te je najavio da e pozvati ljede narodno$ povjerenja za surednju za stvarenje 6arodne skuptine za daljni potez ekao je 2 mjeseci nadajui se u pobjedu Rusije nad 3apanom

nakon poraza vlada saziva 6acionalu skuptinu patlamenata # koji je potpuno bezopasan za cara # a sastoji od 5 klase # seljaka, zemljoradnika i $ra!anstva # opozicija se ni nakon to$a ne stiava nakon 2 mjeseca opet prijete trajkovi # predsjednik vlade gro. Vi!o inzistira na tome da car popusti # manifestom najavlja da e sazvati dumu, da e biti birani svi stalei, da e dovesti zakone # pravi parlament $rof 7ito # velikoduna najava # naime, car e razbiti opoziciju i zadovoljiti veinu drutva # plemstvo se poklonilo carevom manifestom, ali i industijalci liberalna buroazija u stranci -on'!i!$!i,ni d +o(ra!i %(ad !i& # zahtjevaju sazivanje konstituante # ustavno$ parlamenta, oni su manje oduevljeni manifestom, dok su boljevici ostali vjerni revolucionarnim namjerama i pobunama %pobuna mornara u 8ornstatu i pobuna 9rne mornarice& razjedinjenost opozicije je iskoristio 7ito te je dao pohapsiti lanove potre$ratsko$ sovjeta, na to je 4oskovski sovijet zaprijetio $eneralnim trajkom, ali je on vojnom slikom u$uen te je pokret slomljen 7ito, iako je unitio opoziciju, zatraio je da se ispune obeanja, to caru ne pada napamet, te je uklonio vita te je 10. 5. 1906) pro$lasio o'no,n &a(on , tj) oktorirani ustav # ime su o$raniena prava budue$ parlamentaduma nema pravo utjecaja na vanjske poslove, na bu!etski dio pitanja, car je uveo vijee carevine %pola lanova on postavlja&, vlada moe raspustiti dumu, ali duma ne moe sruiti vladu, car imenuje i odre!uje vladu, a ne veina u dumi, te ta parlamentarna monarhija nije imala nikakve veze s zapadnnim tipom ti zakoni su temelj za daljnje nezadovoljstvo u Rusiji borba izme!u dume i carske vladeprva duma trajala je vie oko 2 mj) # izbori su bili slobodni # pobjedili su kadeti %pristae parlamentarno$ reima zapadno:europsko$ tipa&, dru$i su bili ' ri %socijal revolucionari& # stranka s veinom na selu na ') sastanku dume zahtjeva se reforma osnovnih zakona # ope pravo $lasa i od$ovornosti ministra pred parlamentom S!ol pin # koje$a je car postavio umjesto $rofa 7ita # donio je odluku o rasputanju dume kadeti odravaju tajnu sjednicu u 7ibor$u %u "inskoj& $dje pozivaju na trajk, bojkotiranje svih zakona # odaziv nije bio kakav su oekivali # $ra!anstvo je ve zasieno time je vlada pobjedila te je .tolepin novi predsjednik vlade 2) duma # poetak '90;) # nisu odrani slobodi izbori, ovima iz 7ibur$a je zabranjeno da djeluju u dumi, obustavlaj se opoziciona tampa, ali i $rupe na dru$im izborima socijalisti su dobili ,5 mjesta # te se opozicija radikalizira %lijevo& # vlada ima ekstremistika raspoloenja duma je or$anizirala i radi po sekcijama za pojedina drutvena pitanja # prijedlozi se postavljaju pred vladom # vlada zahtjeva akcije protiv krajnje ljevice u dumu trai hapenje 22 zastupnika dume, na to duma bojkotira hapenje # osnovana je specijalna komisija, te .tolepin rasputa 2) dumu na sljedeim izborima vlada je izmijenila izborni postupak # htijela je unititi opoziciju # u dumi je veina predstavnika naklonjena vladi, a opozicija se sastoji oko '00:tinjak poslanika na .tolepina je '9'' izvren atentat, te je za novo$ predsjednika vlade postavljen -o(o, o, # ime zapoinje mirni period Ruske povijesti, nje$a je zamijenio 0or +i(in koji je proet apsolutistikim idejama i da se sukob zaotrava

Rusija je u ') sv) rat ula nespremna i zapada u socijalnu i politiku krizu # vojska doivljava poraz kod <anenber$a, $dje su se istaknula 2 njemaka $enerala =indenbur$ i 1undendorf # otada oni utjeu na svaku politiku odluku u 6jemakoj u Rusiji nita ne funkcionira # potencira se ve postojea korupcija koja je ve zahvatila sve sfere dravne uprave, te se javlja ratno profiterstvo >ntanta alje vojnu pomo i sirovine Rusima, no s obzirom da su eljeznice neor$anizirane i zakrene, sirovine trunu, a vojska se bori u tekim uvjetima %mit # eljeznica brzo funkciionira& nakon privih poraza # nezadovoljstvo dume i buroazije # za vo!enje rata # asnike veze # asnici su dolazili putem veza, nisu bili kvalificirani, nezadovoljstvo se riri i zbo$ velikih ljudskih, ali i to je vanije i financijskih $ubitaka u ministarstvima vlada totalna anarhija, dravna uprava ne funkcionira 1915. godina: udruenja zanatstva %lokalnih skuptina& su ponudili vladi svoju pomo u poslovanju i posreduvanje izme!u uprave i proizvo!aa u 0etro$radu se osniva In$'!ri"'(i od#or i !rgo,a1(i od#or &a proi&,odn"$ Mil"(o, i 0$1(o, # utjecajni zastupnici dume liberalno$ svjetonazora # valdi se ne svi!aju policija zabranjuje rad 0etro$ratskom kon$resu tr$ovine i industrije vlada nije mo$la sama rjeavati probleme te ukljuuje dumu # predstavnici tr$ovine # vjee dume koje kontrolira rad ministarstva # time je vlada dio od$ovornosti prebacila na dumu koja je spremna snositi od$ovornosti ali trai reor$anizaciju politiko$ sistema # ministri imaju povjerenje dume # mo$u rutiti vladu ako im se njen rad ne svij!a parlamentarna veina u dumi # kadeti i ostale $ra!anske stranke # or$aniziraju 2apr dni #lo( %ak 2?5 dume& # zatraiio amnestiu za politike zatvorenike i sastav vlade od lanova dume nije bio revolucionarni blok # ali car je to smatrao kao napad na nje$a i raspustio je parlament # to je izazvalo jo vee nezadovoljstvo i otpor prema caru opozicija nije ujedinjena sto$a je pokuaj trajka sprijeen # smatrta se da u vladi trebaju biti ljudi koji imaju povjerenje naroda car s nikim ne kontaktira # te $a carica uvjerava da je najvi nje$ov neprijatelj parlament # 8R@7ABBB car je preuzeo vrhovnu komandu nad svim oruanim sna$ama # pa su time svi ratni neuspjesi upereni na cara car je odvojen od svih koji su $a pokukali uvjeriti na lou vezu s Raspuinom # predsjevnik dume i maral dvoja $a upozoravaju na Raspuina, kao i pojedini lanovi carske obitelji %ak i carica majka& koji ujedino bezuspjeno or$aniziraju da se Raspuin makne eljeznice su i dalje zakrene i u vojnoj funkciji # nastaje problem nefunkcionirana povezanosti sela i $rada, sto$a se u $radu javlja nestaica hrane ekonomske potekoe su produbile politiku krizu u zemlji # te car smjenjuje Coremikina i postavlja 3!r$+ na %to je bio lo potez& koji je na poloaj doao zahvaljujui Raspuinu # nije imao politiki pro$ram niti viziju kako rijeiti problem u zemlji 1914. godina: car ponovo saziva dumu, ali ne najvavljuje reforme koje je zahtjevao 6apredni blok # kriza se produblajva i u dumi i izvan nje dolazi i do krize vlade # ostavka ministra vanjskih poslova Sa&ono,a koji je bio najcjenjeniji politiar # caru je savjetovano da uvede diktaturu, ali on to nije napravio %svjestan je da nije za diktatora&, te smatra da je krizu rijeio jer je Dtrumenu ponudio mjesto ministra vanjskih poslova 5ro!opopo,$6 predsjedniku dume je povjereno ministarstvo unutarnjih poslova # dolo je do transfo:rmacije iz liberalnih uvjerenja u ri$idno$ ministra koji je silom i nerazumijevanjem rjeavao sve probleme # radi loe poteze jedan za dru$im # sklon misticizmu, ljudi su $a smatrali ludim

iti se pria da je 0rotopopov stupio u tajni kontakt s neprijateljskom 6jemakom preko njemako$ bankara 7arbu$a, naime on je bio u pratnji rusko$ dele$ata koji se trebao nai s 7arbur$om, ali se nije nao s njim ne$o s nje$ovim imenjakom koji je isto bankar # sluajni susret # car i carica ne vjeruju i optuuju 0rotopopova koji nije htio sklopiti mir njemaki car Eilhem pokuava razbiti >ntantu i utjecati na 6ikolaja %oni su bratii& da bi dolo do sklapanja separatno$ mira # to mu nije polo od ruke # car i carica ne pristaju na nikakve raz$ovore o skalpanju separatno$ mira zbo$ krize i kaosa u zemlji, jedini lo$iki zakljuak je da Rusija iza!e iz rata # vlada strah od separatno$ mira jer bi Rusija izala kao $ubitnik i jo bi joj se nametnule ratne odtete # financijski $ubitak # sve to se uloilo u rat propada taj strah je poprimio velike razmjere, to na neki nain dovodi dko febuarske revolucije parlamentarna veina nije mo$la, po zakonima, utjecati na vanjsku politiku , ali i na bu!etska pitanja # sto$a se u jesen '9'F) sastala duma i optuila vladu za veleizdaju, 4iljukov je napao caricu, vlada zapada u krizu te car mijenja Dtrumera s 7r po,i+ %konzervativni desniar&, koji smatra da se ne treba mijenjati politika Dtrurmera aristokracija je time nezadovoljna, ali nema pristup caru, nekoliko knezova piu caru da je situacija opasna i prijeti opstanak monarhije # car i carica ne rea$iraju trai se da se otkloni Raspuin, a carsko vijee da se formira vlada od parlamentarnih lanova # skuptina plemstva to podrava i naputa cara lanovi carske obitelji knez /imitrij, knez 3usupov i poslanik 0urikijevi su ubili Raspuina i car je pobjesnio # smatra da je to napad na carsku obitelj # nije mo$ao nita uiniti jer 0ukijrevi ima imunitet, a knezovi su pote!eni jer su lanovi carske obitelji car se odvaja i od vlastite obitelji # odlazi u osamu ubojstvo Raspuina je posluilo kao dokaz da se u Rusiji sve mora rjeavati silom vlada revolucionarno stanje # car od$a!a zasjedanje dume za mjesec dana 1917. godina: >ntanta je sazvala savezniku konferenciju u 0etro$radu,a li prekasno jer u Rusiji sve vrvi od stranih a$enata, atentata, svi raz$ovaraju o tome kako treba ubiti cara i caricu, policija je pod utjecajem $ra!ana >ntanta je iznena!ena i svijesna da se Rusij ne moe pomoi, vidljivo je ruenje monarhije <repov nije podrao cara u od$a!anju zasjedanja dume, te $a car smjenjuje s 0ali)i"o+ %senilnim, nesposobnim ovjekom, bez pro$rama& stvarna vlast nije koncentrirana u rukama 0rotopopova # koje$a sumljie za sklapanje separatno$ mira # te on zabranjuje sastanke udruivanja $radova i sela # elio je izmjeniti veinu u carskom vijeu car je dan prije revolucije primio predsjednika dume koji $a je pokuavao uvjeriti na 0rotopopova, no njemu nita ne dopire do utju >ntanta je posredstvom britansko$ poslanika predloila caru da uvede demokraciju i da vlada ima od$ovornost pred dumom stanje u Rusiji: dolazi do G6G<R>D63@= 0A1@<@H8@= 0RAI1*4> # nesposobnost dravne uprave i izvrne vlasti i administrativne or$anizacije 7>63.8@ 0A1@<@H8@ 0RAI1*4@ # stanje na ratitu, nedostatak oruja, streljiva, harane, nezadovoljstvo radnika buroazija %$ra!anstvo& # ba$atai ne mo$u utjecati na politiku # boje se reparacije u sluaju separatno$ mira # sve to su postili tjekom rata, propalo bi radnitvo ? seljatvo # najnii sloj # mobilizacija seljaka i radnika # one koji su bili jedini hranitelji obitelji

industrija je stala s radom # nedostatak opreme vojska # nezadovoljna stanjem u unutranjosti %opskrbljenou& asniki kadar # nezadovoljstvo vojnom strate$ijom aristokracija # car je od svih potpuno izoliran i izdvojen britanska vlada apelira cara da reor$anizira vlast po uzoru na britansku monarhiju narod bi trebao zadobiti nje$ovo povjerenje, a ne on povjerenje naroda # od$ovor cara britanskoj vladi 0rotopopov naoruava policiju 8. . 191!. # izbila pobuna zbo$ nestaice kruha # 0rotopopov jo uvijek misli da situacija nije alarmantna 10. . prosvjed se proirio na dumu # postavlja se zahtjev za ukidanjem monarhije prosvjednici su zauzeli potu, dvorac, osolobodili politike zatvorenike # policija odbija naredbu da krenu na prosvjednike pale su 2 faktine vlastiduma # i&,r8ni (o+i! ! d$+ # predstavnici liberalne buroazije # eli obinu parlamentarnu demokraciju %monarhiju& britansko$ tipa 'o," ! radni1(i/ i ,o"ni/ d p$!a!a # veinu imaju eseri i socijalisti, boljevika ima malo # ukidanje monarhije i osnivanje republike izvrni komitet dume i sovjet radnikih i vojnikih deputata imaju potpuno razliite stavove # u tome se krije opasnost # me!usobno pre$ovaraju # rezultat # formiranje privremene vlade # veina je liberalna buroazija # predsjednik privremene vlade je L",o.6 a ministar vanjskih poslova je Mil"(o, sovjeti imaju samo jedno$ predstavnika # ministar pravde # - r n'(i privremena vlada trai abdikaciju cara u korist neko$ dru$o$ iz carske obitelji sovjeti i dalje djeluju nezavisno unato privremenoj vladi # to se razdoblje naziva d,o,la89 koje e trajati do Aktobarske revolucije kad je car doznao za pad vlade %u 7rhovnom tabu& naredio je $eneralu I,ano,$ da krene na 0etro$rad i uspostavi potivanje carske vlasti # vojska nije zainteresirana ima samo nekoliko tisua ljudi :presreli su $a vojnici 0etro$radsko$ sovjeta pa se morao vratiti u 7rhovni tab car razmilja da sam or$anizira vojsku, ali to bi uzrokovalo $ra!anski rat jer /uma trai nje$ovu abdiakciju car se odluuje na abdikaciju # 16. . 191!) u korist brata 4ihaela %4ihajlo& potpisuje abdikaciju # prije ne$o je prihvatio bratovu abdikaciju 4ihaelo se savjetovao s 0rivremenom vladom # predsjednik vlade smatra da monarhija %carizma& nema smisla, 4iljukov i Cukov su za monarhiju na Gstavotvornij skuptini odluivati e se o buduem ure!enju # knezu 4ihaelu je reeno da mu se ne moe $arantirati ivot to je ovaj to shvatio ozbiljno i odrekao se krune 17. :. 1917. ; R$'i"a po'!a" r p$#li(a nitko ne ali za padom cara # >tanta se bojala da bi car mo$ao potpisati separatni mir i zabiti no u le!a >tanti 4iljukov # kaded # domoljub, eli da Rusija iza rata iza!e obo$aena # priznao je za sve tajne u$ovore koji su bili potpisivani za vrijeme carevine # ratni ciljevi carske politikeJ Rusija e se boriti do zajednike pobjede i ne dolazi u obzir nikakav separatni mir pozitivan stav prema nacionalistimapriznaje nezavisnost 0oljaka pod uvjetom da vojni savez s Rusijom # nezavisnost bi se realizirata tek poslije rata priznaje nacijama >ustro: G$arske na dravnost, posebno junim slavenika ukinuo rusifikaciju u "inskoj 8erenski # eserac # protivi se anekstiji tu!ih teritorija

sovjeti ele mir jer drava vie nemoe biti u ratu privremena vlada morala je voditi rauna o miljenju sovjeta anta$onizam izme!u 0rivremene vlade i sovjeta brzo je izala na vidjelo # sovjet je iz$lasao odricanje ratno$ cilja Rusije i iz$lasao prijedlo$ da se sklopi separatni mir 4iljukov je bio osamljen a nje$ova politika nije bila prihvaena # $enerali davali ostavke, dok su ratnici bili pod utjecajem njemake vojske 4iljukov vodi dvolinu politiku da dobije na vremenupodrka >ntanti daje pomirljive izjave u javnost centralne sile su poduzele jedan potez # u Dvicarskoj je ivio L n"in %boljevik& koji vodi +@skru+ # poznat je nje$ov stav da se treba sklopiti mir, a ne voditi imperijalistiki rat centralne sile su sredile da se 1enjina pusti u Rusiju preko 6jemake u nadi da e nje$ov utjecaj u Rusiji biti veliki 1enjina su optuivali da je njemaki pijun # no to nije istija jer je to bilo u interesu obiju strana, a 1enjin nije poznavao =indenbur$a 1enjin # najbolji politiar to$ vremena # ima viziju, izvrsan taktiar, karizmatik 1enjin # im je doao u Rusiju odmah je napao 4iljukovu politiku jer su svi bili zasieni rata, i 8erenski je napao 4iljukova # nemo$ue je da Rusija ostane u ratu jer je protiv aneksije, ali ne protiv rata 4iljukov poruuje >ntanti da ostaje u ratu ali se odrie aneksionih ciljeva .ovjet protestira # 1enjin trai da vlast preuzmu .ovjeti # or$anizirana je pobuna, ali privremena vlada se uspjela odrati, ali je bila svjesna da je uspjeja samo zato to su .ovjeti bili slabi 4iljukov je dao ostavku, a 8erenski dolazi na nje$ovo mjesto # te on treba prihvatiti politiku demokratsko$ mira, 7r 89 n(o ministar vanjskih poslova Rusija ne eli separatni mir, ve opi mir # bez aneksija, reparacija, s pravom naroda na samoodre!enje # time je omo$uena revizija tajnih u$ovora # >ntanta to ne doputa kao i izlazak rusije iz rata i konsolidizaciju zemlje to je uzrokovalo oktobarsku revoluciju >ntanta je bila skeptina hoe li Rusija uspjeti or$anizrati ofenzivu do e$a e >ntanta imati koristi 8erenski pokuava motivirati vojnike # preveliki utjecaj boljevika koji su protiv rata # ipak uspjeva or$anizirati ofenzivu $eneral <r$'ilo. # $lavni komandant ruske vojske # 1. !. # napao neprijateljsku njemaku vojsku # ofenziva je neslavno propala 19. !. # protuudar njemake vojske # osvojena Ri$a, okupirala pribaltike zemlje >ntanta je inzistirala da Rusija ostane u ratu i prui ofenzivu # uzrokovala so"ijalistiku revolu"iju 1enjin je zacrtao pro$ram lijevi# so"ijalista %boljevika& # vrlo kvalitetan kadar # odmah je istaknuo da je protiv rata, dok je ciljmir bez aneksije i kontibucija %reparacija& provesti a$rarnu reformu obraa se socijalistima te im $arantira mir i zemlju,a to mo$u samo boljevici # znai # vlast treba biti u boljevikim rukama, seljaka i vojske 0rivremena vlada za razliku od boljevika eli da 8onstintuanta %ustavotvorna skuptina& odlui o budunosti zemlje i a$rarne reforme boljevici ele izvriti dravni udar, me!utim lokalni kozaci stali su na stranu vlade, pa je 1enjin pobje$o u "insku 8erenski postaje predsjednik vlade # no vlada se nije stabilizirala unato sprijeavanju dravno$ udara boljevika, sastavio je vladu po svome izboru $eneral -ornilo, # buni se i trai vojne reforme, nije mu uspjelo izvriti desniarski dravni udar 7ro)(i # prikljuio se boljevicima i poeo je javno pripremati novu revoluciju # naoruava radnike i boljevike

8erenski # da bi ojaao svoj poloaj i dobio veinu, sazvao je pri,r + no ,i" 9 r p$#li( %predparlament& # oekivao je da e dobiti njihovu podrku, boljevici ne ele sudjelovati u privremenom vijeu i najavljuju (ongr ' 'o," !a 1enjin se vratio iz "inske i tajno sazvao ) n!ralni (o+i! ! par!i" # treba uvesti di(!a!$r$ prol !ari"a!a koja bi trajala sve dok ne bi bilo '!,or no 'o)i"ali'!i1(o dr$8!,o # narod je uz boljevike samo ako oni djeluju odmah i da odmah podjele zemlju 1enjin je za to da se srui vlada # centralni komitet smatra da to nije pametno, tu su =ino,i" , i -a+ n" n protiv nje$ovo$ prijedlo$a te smatraju da je to prerano i preriskantno # 1enjin ima podrku od 7ro)(og, S,rdlo,a, > i&in'(oga i S!an"ina, te poziva javnost na dravni udar lankom +0ismo dru$ovima+ # 1. 11. 8erenski # najuspjeniji politiar od strane protivnika boljevicima %ima karizmu vo!e& # eli se oduprijeti boljevicima i zamoliti zaveznike >ntante da dozvole separatni mir prekasno # vlada 8erensko$ se eli obraunati s boljevicima # sukob na vidiku to nije povoljno za privremenu vladu # 0etro$radski $arnizon daje vjernost sovjetima # vlada povlai vojsku s ratita, zabranjuje boljevike novine i pokree sudski proces protiv sovjeta dvorac Smoljnik # 8erenski $ubi povjerenje vijea republike %privremeni ruski parlament& # vijee trai brzo sklapanje mira i podjela zemlje # vlada $ubi povjerenje vijea i mora dati ostavku 1enjin ne eli da se promijeni politika # 6$!. 11. %22) '0& # boljeviki petro$radski $arnizon zauzeo je sve strateke toke $rada %elektrane, telefonske centrale, kolodvore(&, krstarica >urora uperila je topove na Zimski dvorac $dje je zasjedala vlada pred ostavkom tri kozaka puka # odbili poslunost, konjica s bojita nije sti$la, sto$a su vladi jedino ostali vjerni +pitomci+ vojnih kola # 8erenski se probija iz dvorca kako bi pronaao vojno pojaanje # nije uspio $eneral ? r +i'lo,, komandan bojnice # odbijo poduprijeti vladu koja nema podrku, te 8erenski kapitulira kon$res je predao svu vlast 'o," !$ narodni/ (o+ 'ara na elu s predsjednikom 1enjinom # O-7O<ARS-A REVOLUCIJA 8erenski pokuao je or$anizirati otpor novoj vlasti # pridobio je $enerala -ra'no,a i krenuo je na 9arsko selo # 0etro$ratska $radska uprava je or$anizirala (o+i! ! dr%a,nog 'pa'a s ciljem da or$anizira masu protiv boljevika $eneral Heremislov ne eli mijeati vojsku u politiku # vojska je po strani i nije interesirana za nikakve i niije interese 8erenski mora nuditi primjerje kad su se kozaci odbili boriti 1enjin ako eli zadrati vlast mora provesti reforme i ideje koje masa oekuje # boljevici su objavili d (r ! : dekret o zemlji # zemlja drave, samostana, crkve i veleposjednika su na raspola$anju pokranjskim a$rarnim komitetima i sovjetima seljakih debutata %seljaci nisu dobili zemlju& dekret o vlasti # vlast ima radnika klasa proletera %predsjednici su boljevici& dekret o miru i nacionalnostima # sve zaraene strane trebaju opoeti pre$ovore za mir %pravedan i demokratski& bez aneksija i kontribucije %ratnih odteta& narodi rusije imaju pravo slobodno odluiti o svojoj sudbini, i imaju pravo na samoodre!enje %na odcjepljenje& # boljevici to interpretiraju tako da se nitko ne moe odcijepiti od njih sovjet narodnih komesara # pre$ovori o primirju i obavjetavaju o tome svoje saveznike i pozivaju ih da se ukljue u pre$ovore # opi mir a ne separatni >ntanta # mir joj ne pada napamet %tada je bila slabija strana, .>/ jo nije u ratu& i odbijaju boljevike i ne priznaju njihov reim te protestiraju protiv takvo$ zahtjeva ko$ $eneralisimusa @$/on"ina ona smatra da bi potpisivanje primjerja bilo krenje pakta # obvezale su se za zajedniku pobjedu, a da ne sklapaju separatni mir >ntanta odluila je priznati samo vrhovnu vojnu vladu koja bi se mo$la oduprijeti sovjetima, jer 9rvena armija jo nije postojala

/uhonjin pod utjecajem >ntante # odbija pre$ovore o pirmirju i objavljuje pro$las da bi separatni mir doveo Rusiju u robstvo i on propa$ira vjernost >ntanti sve dok demokratska vlast ne reformijra pravu demokratsku vladu na nje$ov apel trupe su pasivne, a /uhonjin je obeao da e i on zakljuiti mir, odnosno vrhovna vlada s privremenom vladom, ali u do$ovoru sa saveznicima sovjeti su opozvali /uhonjina te su postavili -iri" l n(a koji je stupio u kontakt s 6jemakom za zakljuenje primjerja # 6jemaka i @talija su pristali na primjerje u roku od 2K sata puklo je okruenje >ntante oko 9entralnih sila mir eli slaba vlast u Rusiji %boljevici& # 9entralnoj sili su poznate ideje boljevika # svjetska revolucija protiv svih drava bez socijalizma # sto$a 9) sile smatraju da je bolje marirati na 0etro$rad, dok se >ustrija tome protivi jer je u tekom socijalnom i politikom poloaju %vlada $lad u Ieu&, ekonomski poslovi su podijeljeni na austrijske i u$arske %ma!ari uvaju hranu samo za sebe jer je i oni malo imaju& ministar vanjskih poslova >:G ? r+in trai od Iu$arske hranu, a L$d ndor. %$eneraltab 6jemake& ne moe pomoi >:G je za brzi mir, ali odluili su da iz to$a izvuku to vie koristi %prvenstveno hranu i sirovinu& # boljevici su to s lolakanjem primili i poslali su pro$las zaraenim stranama de se prikljue sklapanju mira, inae e ona sama sudjelovati ruska vojska je apsolutno uz boljevike i ubili su /uhonjina 15. 1%. 191!. pr go,ori $ <r '! ; Li!o,'($ %poljska vojna utvrda& :stupa na sna$u obustava neprijateljstva boljevici su doli nadobudni s idejom da e se proletarijati svih zemalja sjediniti s Rusima, jer su svi rtve to$ kapitalistiko$ rata, a ostale zemlje e pristati na diktat boljevika za mir ruski predstavnici # Ao. " i -a+ n" n ; naivni za razliku od 1enjina i <rocko$ trae kontakt s 6jemakom vojskom nijedna vojska nije bila imauna na propa$andu o miru s dru$e strane njemaki $eneral Bo..+an # mrani tip # 6jemaka nije bila prihvatljiva ideja ope$ mira, bez aneksija i datnih odteta boljevici su tim mirom htjeli postii da se $ranice vrate kao to su bile i '9'K) $odine, to =offmanu ne pada na pamet, jer je nje$ova vojska dola do 0etro$rada, ali se posluio lukavstvom i pristao na primjerje i opi mir bez aneksija i kontribucija : svijestan je da e to boljevici pro$utati i da >ntanta nee pristati na opi mir, ali to ne zanai na pristaju na separatni mir # boljevici to ne znaju i presretni su Hermin i njemaki ministar vanjskih poslova Bil+an # znaju da je =offman otvoreni i racionalni vojni predstavnik # te su mu rekli da upozna Ruse s onim to oni od njih oekuju # =offman je rakao Lofeju # ne dolazi u obzir mir bez aneksija i kontribucije i ne smatra aneksije 0oljske, te ostalih pribaltikih zemalja, i smatra da to stanovnitvo eli ostati pod 6jemakom a ne pod Rusijiom Lofej je slomljen i pokuava s novim prijedlo$om # da se odri plebiscit na temelju dekreta o nacionalnosti, da se 6jemci povuku, da bi plebiscit bio objektivan # 6jemaka je za plebiscit ali nije za povlaenje Lofej se eli povui s konferencije # konferencija se prekida na '0 dana pod iz$ovorom da se prikljue i dru$e zemlje # obje strane ele predah i vrijeme da razrede planove za nove pre$ovore >ustrijanci su bili najpopustljiviju # $rof Hermin je slab i nije mo$ao voditi samostalnu politiku, i preko >:G cara 8arla pokuao utjecati na njem) cara da vojska bude popustljivija 6jemaka eli 8urlandiju %pokrajna "inske&, 1itviju, 0oljsku i ne eli poputati i zato to znaju da je boljeviki reim slab i da se ruska vojska ne eli vie boriti

diskusije kod boljevika # veina ih je o$orena, 1enjin je shvatio da e morati kapitulirati pred 6jemakom i zbo$ unutranjo politikih razlo$a $lavni do$ovor vodio je s 7ro)(i+ * intelektualan, od$ovoran i sposoban ovjek # odluio $a ne poslati na sljedeu konferenciju s novom taktikom # da odu$ovlae s pre$ovorima # moraju doboti na vremenu da se mo$u koncentrirati na unutranje neprijetelje i poboljati vlast >:G # olakanje to su se Rusi pojavili na pre$ovorima <rocki na poetku filozofira i u raspravu je uvukao i =offmana te filozofiraju iz dana u dan, dok su ostali nervozni po$otovo Hermin nakon nekoliko dana 6jemci su zakljuili da =offman ener$ino i odreito sredi <rocko$a kao i Lofeja =offman je neke stvari stresao <orckom u lice dok $a je ovaj sa smjekom pratio i dao mu lekciju marksizma da se svaki reim temelji na sili =offman se s Herminom odluio zabaviti s Gkrajnskom dele$acijom koja je pro$lasila autonomiju kada je u Rusiju dola boljevika vlast # veliki udarac za Ruse # Gkrajna je itnica kako Rusije tako i ostale djelove *urope dele$ati Gkrajne su predstavnici ukrajnsko$ parlamenta rada : oni su za brzi mir s 9entralnim silama, te eli sklopiti mir s >:G, 6jemakom i dobiti njihovu zatitu od boljevika # pristaje na sve to su diktirali =offman i Hermin te je 9.%.1918 sklopljen +ir U(ra"n i C n!ralni/ 'ila >:G obeala da e Rusima unutar svojih $ranica dati autonomiju kao u dijelu 0oljsko$ teritorija spor unutar mira s Gkrajnom # ele dio teritorija 0oljske # ali je >:G obeala 0oljcima samostalnu dravu # 0oljci su lojalni >:G jer imaju privile$iraniji status kada se sklopio mir s Gkrajnom # 0oljci su postali neprijateljski raspoloeni na svaku kombinaciju poljske drave unutar 9entralnih sila Gkrajna je obeala >:G i 6jemakoj isporuiti sav viak sila # isporuka prije ratifikacije sporazuma isti dan kada su potpisali mir, boljevici su zauzeli 8ijev i sve stavili pod upitnik <rocki nije priznavao pre$ovore s 9entralnim silama # =offman se boji da bi on mo$ao utjecati na Gkrajnu i odvratiti ih od njihove namjere # kada je <rocki vidio ne moe utjecati na Gkrajnu odluio je da prekine pre$ovore i to tako da je proitao pro$las 9entralno$ komiteta da Rusi ne mo$u pratiti takve pre$ovore, ali da ele mir dele$ati 9entralnih sila su z$ranuti nje$ovim pro$lasom i vidjeli su da odu$ovlae na to je =offman komentirao) +<o je neuvenoB+ boljevici su milslili da su nasamarili 9entralne sile =offman # ako je primjerje prekinuto opet je ratno stanje # 6jemaka je odluila poduzeti vojnu akciju da slome Rusiju # njemaki $eneralab se slae s time, ali i da treba zatititi puteve kojima putuje hrana iz Gkrajne 18. %. 1918. # 6jemaka je prodrla na ruski teritorij bez ikakvo$ otpora # panika kod boljevika # 1enjin # treba zaustaviti 6jemaku ali ne vojno, ve da priznaje sve to oni zahtjevaju # treba se spasiti revolucija lanovi centralno$ komiteta su o$oreni # ako boljevici ele ostati na vlasti to je jedini nain # $lasovanje u komitetu # ;-F za 1enjina nakon proboja 6jemci su poveali svoje zahtjeve # hoe 1etoniju , *stoniju, 1itviju, "insku, pokrajnu 8urlandiju, Gkrajnu i da u tr$ovinskim odnosima s Rusijom 6jemaka bude najpovlatenija nacija u sljedeih ; $odina 1enjin nakon njemake ofenzive # mora z$rabiti vojsku # crvenu armiju # najsposobniji je <rocki # u roku je stvorio vojsku koja je uspjela slomiti politike i vojne protivnike %6. %. 1918. <r '! ; Li!o,'( Rusi daju tekst 6jemcima da $a proitaju i potpiu : . . 1918. potpisan je +ir i&+ C$ R$'i" i C n!ralni/ 'ila # Rusija je iz$ubila 0oljsku, 1itvu, "insku i pokrajnu 8urlandiju, 1etviju i *stoniju # 9entralne sile imaju pravo odluiti to se s teritorijem biti # Rusi prihvaaju mir zakljuen s Gkrajnom i sve ekonomske klauze %ratne reparacije&

1enjin- +<o je poraz ali ne moemo vrtiti nasilje nad povijeu+ # boljevici su doblili 2 fazu bitke za vlast usprkos miru u Irest # 1itovsku, 9entralne sile i >ntanta nisu $ledali na Rusiju kao na zavreno po$lavlje # 9entralne sile su zadrale svoje trupe u Rusiji # ne znaju to e biti u Rusiji jer je boljeviki reim nestabilan boljevici nemaju podrku veine stanovnitva, to se oituje u raspisivanju izbora za Gstavotvornu skuptinu %8erenski je raspisao izbore, a boljevici to nisu povukli& # i sam 1enjin tvrdi na ne moe dobiti preko 20 $lasova, ali je priznao na raspisivanje izbora # zato to zahtjev za sazivanje 8onstituante traje ve desetljeima rezultat je razoaravajui za boljevike, od 5F milijuna $lasovaboljevici su dobili 9)2 milijuna socijalrevolucionari %eseri& 2' milijun # od F90 mjesta dobili su K'; a kadeti K)2 milijuna po tim izborima po pravilima parlamentarne demokracije boljevici su iz$ubili vlast, dok su socijal revolucionari trijumfilara # svi se pripremaju za ') zasjedanje Gstavotvorne skuptine boljevici # nee to tako lako proi # jasno je da e doi do sukoba ') saziv 8onstituante # $lasovi protiv vladaine boljevika # 1enjin je istupio s idejom da se rezultati izbora ne priznaju jer je lista sastavljena prije boljevike vlasti, sto$a ne ele predati vlast pobjedniku jer je narod bio zaveden # boljevici su ubeli di(!a!$r$ prol !ari"a!a .ovjet narodnih komesara je raspustio skuptinu # tu zapoenje graCan'(i ra! u Rusiji # teko razdoblje ruske povijesti boljevici # uveli ekonomske mjere nazvane ra!ni (o+$ni&a+ # ur$entna, tj) hitna mjera # trajalo je kratko, ali je izazvalo jo vee neprijateljstvo izme!u seljaka i radnika nacionalizacija industrije i tr$ovakih poduzea # bez veih tekoa # bivi vlasnici su na poloajima upravitelja, menadera ukidanje robonovane privrede i revidicija svih vika hrane na selu # zbo$ tekoe u opskrbi hranom # naoruani odredi ratnika ili su po selima i uzimali sav viak proizvoda # dolazi do oruano$ sukoba izme!u seljaka i obreda s obzirom na to neprijatelji reima se mnoe i or$aniziraju se u o!por #ol"8 ,i)i+a # carski g n ral Al (' " i $eneral @ +i(inin i -or+ilo, # or$aniziraju obrede # bijelogardijci sukobi 9rvene armije i bijelo$ardijaca # 8ormilov je ubijen kadetima pomo pruaju eke jedinice koje se nalaze u Rusiji eka le$ija od K20000 vojnika %u tim uvjetima je to strana vojna sna$a& # stvorena od ekih dezertera koji se ne ele boriti unutar >:G vojske i mosovno prelaze u Rusiju da ne bi bili ubijeni 7o+a8 Ma''arD( uspio je or$anizirati preko 7)I) da kada se budu pjevali da pjevaju pjesmu +=ej .laveni+ # znak raspoznavanja skupili su se u Rusiji i borili protiv >:G nakon mira u Irest: 1itovsku # nisu se mo$li boriti protiv 9) sila, ali se postavljalo pitanje kako ih prebaciti da se bore na strani >ntante # trebali su doi do 7ladivostoka kruenjem centralnom Rusijom sukobili su se s lokalnim sovjetima koji su htjeli njihovo oruije, te da tako plate put do 7ladivostoka eka le$ija je prethodnica kontrarevolucije u Rusiji u Amsku je osnovana nezavisna vlada protiv boljevika boljevici su u strahu od eke le$ije pobili cijelu carsku obitelj pobuna prijeti 4oskvi # <rocki # brzo formiranje crvene armije # zaustavili su ehe u 4oskvi i 3eroslavovu boljevici uvode nove oblike vlasti # /i" rar/i"a 'o," !a # boljevici imaju veinu i sura!uju s eserima # na elu to$ sovjeta je vrhovni sovjet na ijem je elu 1enjin uveli ope pravo $lasa samo za one koji ive od svo$ rada %radnici dobili vie $lasova od seljaka& # eseri su nezadovoljni tom odlukom # te dolazi do razlaza boljevika i esera # koji su or$anizirali atentate na vodee boljevike # 1enjin je preivio

9entralne sile i >ntanta ne zanaju kome da se priklone 8erenski # koji je u pro$onstvu u 7I # trai pomo od >ntante da ponovo do!e na vlast # tvrdio je 1oMdu Ceor$eu da kontrarevolucionari do!u na vlast >ntanti je od$ovarala nesi$urna Rusija # bez obzira to je sklopila mir # vojska za istono bojite $lavni bojni udar 191E # od$ovara im vojska na istonom bojitu i sto$a je odluila podrati $ra!anski rat i protivboljevike %oni su za mir s 6jemakom& preko $enerala >lekseja >ntanta nije imala raspoloive trupe kako bi vojno pomo$la kontrarevolucionarima, ali kad su 6jemci doli u "insku, "rancuska i 7I odluile su iskrcati u 4ormansk specijalni ekspedicioni korpus >ntanta je slala Rusiji vojun opremu # ali ta velika koliia nije sti$la do ruske vojske # putovala eljeznicom kad su se 6jemci pribliili 4ormansku >ntanta se bojala da ne do!u do vojne opreme, sto$a su se odluili iskrcati i u >rhan$elsk eka le$ija je u 7ladivostoku, a >ntanta nema bordove da ih prebaci # jedina pomo na kopnu su bili 3apanci # .>/ se boji premoi 3apanaca te to nije dobra prilika da se 3apanci usidre na kopnu "rancuzi i Iritanci su zauzeli 4ormansk i >rhan$elsk i sjevernu Rusiju 6jemci su zauzeli Gkrajnu, $dje joj ujedino tite nezavisnost i transport ita 9entralne sile su u "inskoj Hesi i bijelo$ardejci su zauzeli 8azanj 3apanci su prodrli u .ibir Rumunji anektiraju Iarabiju %4oldaviju& bezizilazna situacija za boljevike i obraaju se 6jamakoj za pomo # smatraju da je u interesu 6jemcima reim koji je za mir # 6jemaka je u dilemi # eli mir, ali se pobojava unutarnjih promjena ako pomo$nu boljevike boljevici u , mj) '9',) ne vide da je 6jemaka pred slomom %8.8. 1918. # pred sam poetak kraja 6jemake potpisan je sporazum izme!u 6jemaca i boljevika # ukoliko Rusi ne budu mo$li sami rijeiti problem s ekspedicijskim korpusom 6jemci e im pomoi # prazno slovo na papiru taj sporazum je pomo$ao boljevicima jer su dobili kratak predah >ntanta uvidjevi slom 6jemake, manje je zainteresirana za Rusiju # prepustiti ih da se sami sa sobom obraunaju # nije svijesna jakosti 9rvene armije boljevici su rastereeni i mo$li su se koncentrirati na neprijatelje # <rocki opet or$anizira 9rvenu armiju vlada strani $ra!anski rat koji je iscrpio zemlju, i trajao je do '922 dok boljevici nisu pobjedili sve neprijatelje 6jemci # korist sporazuma boljevici se ne mo$u protiviti aneksiji baltikih zemalja, kao i or$anizaciji monarhije u "inskoj i 0oljskoj s njemakim princem na elu