Professional Documents
Culture Documents
planska tekua kontrola i superkontrola ugraenog betona, utvrena nia marka betona od projektovane, nepostojanje kontrolnih betonskih tela kojima se dokazuje kvalitet ugraenog betona ili ako broj kontrolnih betonskih tela nije uzet u dovoljnom broju, nepostojanje dokumentacije o kvalitetu betona kod starih objekata kod kojih se planira adaptacija, dogradnja, promena namene (recimo poveanje korisnog optereenja), pojava oteenja pojedinih konstruktivnih elemenata (na primer pojava prslina, nepredvieni ugibi,...), sumnja investitora ili nadzora u kvalitet ugraenog betona, potreba za ekspertizama, vetaenjima, utvrivanje stvarnih svojstava ugraenog betona radi sanacije konstrukcije zbog starosti, oteenja usled hemijske agresije, itd.
vrstoa pri pritisku, vrstoa pri zatezanju cepanjem, posebna svojstva betona: otpornost prema prodoru vode pod pritiskom vodonepropustljivost, otpornost na dejstvo mraza, otpornost prema jednovremenom dejstvu mraza i soli za odmrzavanje, otpornost na habanje, otpornost prema hemijskoj agresiji, niz drugih svojstava.
Generalno se metode za naknadno ispitivanje betona mogu podeliti u dve kategorije: destruktivne i nedestruktivne. Destruktivne metode se smatraju veoma pouzdanim. Osnovna destruktivna metoda se sastoji u isecanju cilindrinih jezgara (kernova) iz ovrslog betona. Nedestruktivne metode su brojne. Opti nedostatak mnogih nedestruktivnih metoda ogleda se u tome to kada se primenjuju kao samostalne nisu dovoljno pouzdane.
Metoda merenja povrinske tvrdoe betona Metoda merenja brzine ultrazvuka Pull-out test Pull-off test Metoda merenja povrinskog upijanja vode (ISAT test) Metoda merenja rezonantne frekvence Metoda gama zraenja (radioaktivne metode) Metoda linijske mikroskopske analize Infracrvena termografija metoda akustike emisije, metoda otpornosti povrine betona prema proboju, metode pomou radara (shortpulse radar method), metode koje se baziraju na merenju prostiranja naponskih talasa (stress wave propagation method) itd.
PREDMET STANDARDA Ovim standardom se definie postupak naknadnog utvrivanja vrstoe pri pritisku ugraenog betona. vrstoa pri pritisku ugraenog betona utvruje se: ispitivanjem betonskih tela u obliku cilindara izvaenih iz konstrukcije ili kombinacijom postupaka ispitivanjem betonskih tela izvaenih iz konstrukcije i primenom jednog od postupaka ispitivanja bez razaranja. Postupak ispitivanja bez razaranja se primenjuje samo uz vaenje betonskih tela iz konstrukcije.
PODRUJE PRIMENE
a) Ako su kontrolna betonska tela prilikom ugraivanja (betoniranja) uzeta u dovoljnom broju, ali kriterijum za marku betona nije zadovoljen zbog toga to je jedan rezultat u partiji bio manji od najmanje dozvoljene vrstoe (fp,min), a uslov za aritmetiku sredinu (fp,sr) je zadovoljen. b) Ako su kontrolna betonska tela prilikom ugraivanja uzeta u dovoljnom broju, ali kriterijum za marku betona nije zadovoljen. c) Ako je uzeto manje od predvienog broja kontrolnih tela u partiji betona za vreme izvoenja radova, ali ne manje od 80% pa se marka betona ne moe dokazati. d) Ako je uzeto manje od 80% predvienog broja kontrolnih tela u partiji betona.
b) Ukoliko se postupak sprovodi za sluaj opisan pod b onda se vrstoa pri pritisku odreuje na jedan od sledeih naina: ili na cilindrima iji broj mora odgovarati planiranom broju kocki u partiji. Napomena: ako su cilindri veliine 50 x 56 mm najmanji broj cilindara je 10 bez obzira to je planirani broj kontrolnih betonskih tela u partiji manji od 10. kombinacijom postupaka na cilindrima izvaenim iz konstrukcije i primenom jednog od postupaka bez razaranja.
b) Ukoliko se odabrala kombinacija postupaka onda se od nedestruktivnih metoda moe koristiti metoda sklerometra (odskoni eki) ili metoda ultrazvuka. Prvo se na ugraenom betonu za koji nije dokazana marka betona na najmanje 30 ravnomerno rasporeenih mesta, izmeri vrednost indeksa sklerometra (m). Statistikom obradom dobijenih indeksa sklerometra (m) izrauna se njihova srednja vrednost (msr) i standardna devijacija (Sm).
b) Na osnovu izraunate vrednosti standardne devijacije (Sm) odredi se najmanji broj cilindara koje treba izvaditi iz ugraenog betona i na kojima e se odrediti vrstoa pri pritisku.
Standardna devijacija indeksa Najmanji broj cilindara za sklerometra (Sm) ispitivanje vrstoe pri pritisku do 2 3
2,1 do 3,0
3,1 do 4,0 4,1 do 5,0 Iznad 5,0
5
7 10 Na cilindrima iji broj mora odgovarati planiranom broju kocki u partiji
b) Sada, kada je odreen najmanji potreban broj cilindara, sprovodi se sledei postupak: pre nego to se pristupi vaenju cilindara, na svakom mestu gde e se vaditi cilindar najpre se utvrdi indeks sklerometra (m) zatim se za svaki indeks sklerometra oita vrstoa pri pritisku sa kalibracione krive na taj nain se metodom bez razaranja odredi raunska vrstoa pri pritisku (fni) i izrauna se njihova srednja vrednost (fni,sr).
b) U nastavku postupka ispitivanja se izvade cilindri na kojima se pomou prese odredi stvarna vrstoa pri pritisku (fc). Dobijene vrednosti stvarnih vrstoa pri pritisku se preraunavaju na oblik kocke ivice 200 mm, a zatim se izraunava njihova srednja vrednost (fc,sr). Kolinik srednje vrednosti stvarnih vrstoa pri pritisku (fc,sr) i srednje raunske vrednosti (fni,sr) daje korekcioni faktor K.
b) Dalje se sklerometrom ispita cela partija betona koja nije zadovoljila kriterijum za marku betona.
Od ukupnog broja stubova ispituje se 30 do 50%. Od ukupnog broja greda ispituje se najmanje 30%. Od ukupne povrine ploa, najvie na svakih 4 m2, ispituje se jedno mesto. Od ukupne povrine AB zidova na svakih 6 m2 ispituje se jedno mesto. Od ukupnog broja temelja samaca ispituje se najmanje 30%. Sekundarni elementi se ne ispituju.
b) Za svako radno mesto izrauna se indeks sklerometra i sa kalibracione krive se oita vrstoa pri pritisku. Svaka tako dobijena vrstoa se koriguje mnoenjem sa korekcionim faktorom K. Statistikom obradom korigovanih vrstoa izrauna se srednja vrednost (fn) i standardna devijacija (SRI).
N
fn =
i =1
f ni
S RI =
( f
i =1
f ni )
N 1
c) postupak dokazivanja marke ugraenog betona za taku c se sprovodi na isti nain kao za taku b, odnosno samo na cilindrima ili kombinacijom metoda.
OCENA REZULTATA ISPITIVANJA Ako se sprovodi postupak za taku a kriterijum za vrstou pri pritisku betona je zadovoljen ako je aritmetika sredina najmanje tri rezultata ispitivanja vea od:
fp,min x 0,85
Koeficijent 0,85 je odnos vrstoe pri pritisku betona u konstrukciji i vrstoe odreene na betonskim telima za vreme izvoenja radova (npr. betonske kocke). Ovde se napominje da se vrednosti vrstoe pri pritisku odreene na cilindrima koriguju prema koeficijentima za oblik i prema koeficijentima za starost pre nego to se izrauna njihova srednja vrednost.
OCENA REZULTATA ISPITIVANJA Korekcija vrstoe prema starosti betona Starost betona [meseci] 1 2 3 6 9 12 i vie Koeficijent korekcije 1,00 0,91 0,87 0,81 0,78 0,75
OCENA REZULTATA ISPITIVANJA Ocena rezultata za taku b zavisi od toga da li se vrstoa betona odreuje samo na cilindrima ili kombinacijom postupaka na cilindrima i nedestruktivnom metodom. Ako se sprovodi postupak samo na cilindrima onda je kriterijum za vrstou pri pritisku betona zadovoljen ako dobijeni rezultati podeljeni sa 0,85 zadovoljavaju odgovarajui kriterijum za marku betona. I ovde se napominje da se vrednosti vrstoe pri pritisku odreene na cilindrima koriguju prema koeficijentima za oblik i prema koeficijentima za starost pre nego to se izrauna njihova srednja vrednost.
OCENA REZULTATA ISPITIVANJA Ocena rezultata za taku b kada se primenjuje kombinacija metoda (cilindri i nedestruktivna metoda) vri se testiranjem srednjih vrednosti i standardnih devijacija dobijenih ispitivanjima na cilindrima i sklerometrom pomou t testa i F testa. Ovde nee biti dato objanjenje ovih testova. Vano je samo napomenuti da ako su oba testa pozitivna onda se marka betona ocenjuje preko sledeih uslova:
fn MB + 1,28 S R 0,85
f min MB 4 MPa 0,85
fn izraunato ranije
SR = S + S
2 RI
2 RM
OCENA REZULTATA ISPITIVANJA Ocena rezultata za taku c radi se kao za taku b zavisno od toga da li je primenjen postupak samo sa cilindrima ili kombinovani postupak. Ocena rezultata za taku d radi se kao za taku b kada je primenjen postupak samo sa cilindrima.
IZVETAJ O ISPITIVANJU
PREDMET I PODRUJE PRIMENE Ovim standardom utvruje se metoda za vaenje, pregled i ispitivanje vrstoe pri pritisku jezgara izvaenih buenjem iz elemenata od ovrslog betona. VAENJE JEZGRA ODREIVANJE MESTA Elementi konstrukcije iz kojih e se vaditi betonska jezgra kernovi se odreuju na osnovu vie moguih razloga o kojima je bilo rei na samom poetku ovog izlaganja. Jezgra se prvenstveno vade na mestima koja nisu blizu spojnica ili ivica betonskih elemenata. Ako je mogue biraju se mesta bez ili sa malo armature.
OPREMA ZA BUENJE Uobiajen nain buenja vaenja jezgara je pomou vodom hlaene dijamantske burgije.
metalna cev
krunica sa segmentima
OPREMA ZA BUENJE Oprema za buenje mora biti stabilna tako da obezbedi vaenje jezgra bez vibracija. Na taj nain se u znaajnoj meri obezbeuje vaenje neporemeenog jezgra betona.
OPREMA ZA BUENJE Zarezi po izvodnici kerna pokazuju da burgija nije bila stabilna prilikom buenja Preseene ipke armature
VELIINA JEZGARA Prenik jezgra mora biti najmanje jednak trostrukoj nazivnoj vrednosti najveeg zrna u agregatu u [mm]. Na primer za etvorofrakcijski beton: 31,5 x 3 = 94,5 mm 100 mm Za trofrakcijski beton: 16 x 3 = 48 mm 50 mm U optem sluaju preporuuje se da prenik jezgra bude 100 mm ili 150 mm. Jezgra prenika 50 mm mogu izuzetno biti izvaena iz gusto armiranog podruja ili tankih preseka. Njihov broj mora biti vei u odnosu na jezgra veeg prenika.
ARMATURA Armaturu treba izbei ukoliko je to mogue prilikom vaenja jezgara. Jezgra za odreivanje vrstoe ne smeju sadrati armaturu u osi ili blizu nje.
PREGLED JEZGARA Nakon vaenja obavlja se vizuelni pregled. Opisuju se sve nepravilnosti (prsline, spojnice, slojevi, gnezda od segregacije,...), opis agregata, opis pora itd.
Prslina
PREGLED JEZGARA
Primer loe komponovanog sastava betona previe sitnog agregata i visok vodocementni faktor
PREGLED JEZGARA
PREGLED JEZGARA
PREGLED JEZGARA
PREGLED JEZGARA
PREGLED JEZGARA
PREGLED JEZGARA Pored navedenog, mora se izmeriti prenik jezgara, njihova duina i mora se odrediti prividna zapreminska masa. ISPITIVANJE PRI PRITISKU PRIPREMA EPRUVETA Izvaena jezgra se seenjem svode na potrebne mere. Visina epruveta za ispitivanje vrstoe pri pritisku (posle obrade krajeva) mora biti najmanje 95% od prenika i ne sme da prelazi 210% od prenika.
ISPITIVANJE PRI PRITISKU PRIPREMA EPRUVETA Krajevi epruveta moraju ispunjavati propisane uslove ravnosti i pravouglosti. Ovo se postie seenjem ili bruenjem krajeva epruveta, kao i nanoenjem ravnajueg sloja. Mogu se prilikom ispitivanja koristiti i odgovarajue kape prema standardu ASTM C1231; AASHTO T22, T851. Po pravilu epruvete se pre ispitivanja potapaju u vodu temperature 20C 2C u trajanju od min. 40 sati. Ostali postupci negovanja se mogu primeniti ako se zahtevaju.
ISPITIVANJE PRI PRITISKU vrstoa pri pritisku se ispituje prema standardu SRPS ISO 4012, dakle na uobiajen nain kakav primenjujemo kod ispitivanja betonskih kocki. IZVETAJ O ISPITIVANJU
PRIMER IZVETAJA
PREDMET I PODRUJE PRIMENE Ovaj standard utvruje metodu za odreivanje odskonog broja povrine ovrslog betona upotrebom ekia voenog oprugom sklerometar (mitov eki).
PREDMET I PODRUJE PRIMENE Odskoni broj moe se koristiti za: ocenu ujednaenosti betona, procenu promena karakteristika betona tokom vremena, pruanje korisne informacije za odreivanje vremena za koje oplata i skele mogu da se uklone. Ova metoda nije zamena za metodu za odreivanje vrstoe betona izuzev u kombinaciji sa metodom vaenja jezgara iz ovrslog betona.
KALIBRACIJA I IZRADA KALIBRACIONE KRIVE Kalibracija sklerometra se vri pomou nakovnja za kalibraciju.
IZBOR POVRINE ZA ISPITIVANJE Betonski elementi moraju imati debljinu od najmanje 100 mm i moraju biti uvreni za konstrukciju. Zone koje pokazuju gnezda, ljuskanje, grubu teksturu i visoku poroznost treba izbegavati. Veoma je poeljno da povrina betona bude suva. Posebnu panju treba obratiti na eventualno uznapredovalu karbonatizaciju povrine betona.
PRIPREMA POVRINE ZA ISPITIVANJE Ispitna povrina mora biti pripremljena bruenjem tako da se jasno vidi tekstura povrine betona. Mora se ukloniti obrada povrine betona (malter, glet masa, boja). Temperatura betona mora biti iznad 0C, a temperatura aparata iznad 10 C.
IZVETAJ O ISPITIVANJU NOVI STANDARD U PRIPREMI 2:2012 (nema znaajnih izmena) SRPS EN 12504-
ZAHVALJUJEM NA PANJI