110 139 Kos

Polemos 3 (2000.
) 1: 111-140 ISSN 1331-5595

111
VOJN KOMPONNT AMICK VANJ5K
POLITIK
Lidija Kos-5tanisic
UDK: J27(7J):J55.02
SLrucni rad
Prim|jeno: J0. 0J. 2000.
Prihvaceno: 09. 05.2000.
5aze|a|
Cen|ra|n| |oncep| amer|c|e vanjs|opo||||c|e ana||ze je po||||c|a moc, |j. njena
sposobnos| da os|var| c||jeve, |oj| se pa| odreduju na |eme|ju nac|ona|no |n|eresa
5A|a. Au|or|ca ana||z|ra upo|rebu vojn|h sreds|ava - |avno |ns|rumen|a amer|c|o
|oba|no u|jecaja | |n|ervenc|on|zma, de|erm|nan|e |oje u|jecu na s|varenje amer|c|e
vanjs|e po|||||e | upo|rebu vojne s||e, |e u pov|jes|| 5A|a prona|az| razdob|ja u |oj|ma
se vojna s||a |or|s|||a, v|se ||| manje, |ao |ns|rumen| amer|c|e vanjs|e po|||||e. 5||one
v|as|||e |n|erese o|ara||er|z|ra|| |ao |n|erese svje|s|e zajedn|ce, za||jucuje au|or|ca,
5A| ce se | u 21. s|o|jecu |or|s|||| pr|je|njom ||| samom upo|rebom vojne s||e |a|o b|
os|var||e svoje vanjs|opo||||c|e c||jeve.
r|jucne r|jec|. americka vanjska po|iLika, SAD, vojna sredsLva
UVOD
Americka vanjska po|iLika je organizirana akLivnosL Sjedinjenih Americkih Drzava (SAD)
kojom one nasLoje maksima|iziraLi svoje vrijednosLi i inLerese u odnosu na druge drzave
i subjekLe koji dje|uju u vanjskom okruzju. SAD je drzava cija je vanjska po|iLika Lijekom
neko|iko sLo|jeca dobiva|a na sve vecoj vaznosLi. Kako je rasLao ug|ed i znacenje SAD-a,
Le njegovog po|ozaja u medunarodnoj zajednici, Lako je ras|o i znacenje njegove
vanjske po|iLike. PoznaLo je da na po|ozaj drzave u medunarodnoj zajednici uLjecu
mr. sc. Lidija Kos-SLanisic je znansLveni novak na projekLu HrvaLska u medunarodnoj zajednici,
na laku|LeLu po|iLickih znanosLi u Zagrebu.
Lidija Kos - 5tanisic: Vo|ne komponente americke van|ske politike
112
prirodni i po|uprirodni akLori - ve|icina i geograski po|ozaj LeriLorija,
!
k|ima i sLanovnisLvo,
kao i sLupanj drusLveno-ekonomskog i Lehnickog razvoja, drusLveno-po|iLicko urede-
nje, privredna sLabi|nosL i unuLrasnje jedinsLvo. SAD posjeduje goLovo sve navedeno,
sLo mu je omoguci|o da i izrasLe u supersi|u s g|oba|nim inLeresima, obvezama i sposob-
nosLima.
2
SAD je po ve|icini ceLvrLa zem|ja svijeLa, a uprav|jaja i posebnim, izdvojenim
podrucjima: PorLoriko i Americki Djevicanski oLoci u Karibima, Cuam, Americka Sa-
moa, Le proLekLoraLom na oLocima u Tihom oceanu. Svojim po|iLickim i ku|Lurnim
uLjecajem, kao i gospodarskom snagom, SAD je vodeca zem|ja svijeLa. Posjeduje
najsoisLiciranije naoruzanje (nuk|earno, konvenciona|no, bio|osko, kemijsko), ima
goLovo najvazniji po|ozaj u Vijecu sigurnosLi UN, uprav|ja radom brojnih medunarodnih
insLiLucija i agencija (Medunarodna banka za obnovu i razvoj l8RD, Medunarodni
moneLarni ond lMl, SvjeLska Lrgovinska organizacija WTO, iLd.). Svoj uspjeh SAD
zahva|juje mnosLvu prirodnih bogaLsLava, p|odnoj mjesavini ku|Lura i jakom osjecaju
naciona|ne pripadnosLi.
CenLra|ni koncepL americke vanjskopo|iLicke ana|ize je po|iLicka moc, koja moze
biLi deinirana kao: konLro|a nad resursima, odnos u kojem jedna drzava uLjece na
drugu prijeLnjom i|i upoLrebom si|e, donosenje od|uke koja uLjece na promjenu vrijed-
nosLi druge grupe |judi, Lj. sposobnosL da se osLvare ci|jevi (8rewer & TaiLe|baum, !997.:!2-
!4). PiLanje naciona|nog inLeresa drzave (skup odredenih karakLerisLicnih zahLjeva
kojih se drze akLeri vanjskopo|iLickog od|ucivanja u odabiru svoje a|LernaLive) odreduje
ci|jeve
J
americke vanjske po|iLike. Zbog Loga je izuzeLno biLno da naciona|ni inLeresi, a
Lime i ci|jevi americke vanjske po|iLike budu jasno ormu|irani.
Americka vojna si|a g|avni je insLrumenL americkog g|oba|nog uLjecaja i
inLervencionizma, koji s|uzi za maksima|iziranje americkih vrijednosLi i inLeresa. Nakon
2.svjeLskog raLa, uoc|jiva je Lendencija mi|iLariziranja americke vanjske po|iLike, jer se
vr|o cesLo rjesavanje medunarodnih prob|ema odreduje Lerminima vojnih rjesenja. C|avni
raz|og nije u cinjenici da su cesLo donosiLe|ji od|uke vojni |ideri, vec u Lendenciji da
!
Americki geopo|iLicar Spykman Ceoraphy o| |he |eace' (!944.) smaLrao je da je geograija
vazan akLor u ormu|iranju vanjske po|iLike, Le je na Lim Leme|jima pokusao i odrediLi
g|avne zadaLke americke vanjske po|iLike. Uz pomoc geograije odredio je podrucja koja bi
Lreba|a biLi pod nadzorom SAD-a - Zapadna Luropa, 8|iski isLok, ugoisLocna Azija, Da|eki
isLok. S pozicija njegovog g|edisLa nasLa|i su g|avni okviri americke g|oba|ne sLraLegije i
con|a|nmen|a. (Vukadinovic, !998.:56)
2
SAD zauzima povrsinu od 9 !66 600 km
2
, 260 7!J 000 sLanovnika: bije|aca ima 8J,4,
crnaca !2,4, azijaLa J,J, domorodaca 0,8, proLesLanaLa ima 56,0, rimokaLo|ika
28,0, zidova 2,0, osLa|ih 4,0, aLeisLa !0,0.
J
Ci|jevi se dije|e na primarne (viLa|ni inLeresi cije napusLanje i|i zrLvovanje vodi unisLenju
drzave, npr. ocuvanje mira i drzavne sigurnosLi) i sekundarne (mogu se rijesiLi po|iLickim
sredsLvima), Le biLne ci|jeve, ci|jeve srednjeg pravca i univerza|ne, dugorocne ci|jeve. Na
ormu|iranje vanjskopo|iLickih ci|jeva uLjecu objekLivni i subjekLivni akLori. ObjekLivni akLori
vezani su uz vanjsku oko|inu: sLrukLura medunarodnog sisLema, vanjskih uvjeLa i sisLemskih
vrijednosLi, naciona|na u|oga drzave, domaci unuLrasnji zahLjevi, sposobnosL za akciju,
javno mis|jenje, vrijednosL i Lradicija organizacijskog aparaLa. SubjekLivni akLori su vezani
uz akLivnosLi akLera i njihove predodzbe, sLavove, vrijednosLi, vjerovanja, dokLrine, ide|o|ogije,
Le povijesnu ana|ogiju (Vukadinovic, !989.:!6J-!92.).
Polemos 3 (2000.) 1: 111-140 ISSN 1331-5595
113
civi|i prihvacaju vojno rjesavanje po|iLickih prob|ema. Tek nakon bo|nog vijeLnamskog
iskusLva Amerikanci su poce|i shvacaLi da vojna snaga i po|iLicki uLjecaj nisu sinonimi.
Mi|iLarizacija vanjske po|iLike vid|jiva je i iz reLorike americkih |idera koji su konsLanLno
nag|asava|i da je zadaca vojne si|e posLizanje sigurnosLi i uLjecaja. SAD je shvaLio
uLrku u naoruzanju kao sredsLvo jacanja svojih vojnih snaga i mogucnosL za zadovo|ja-
vanje ekonomskih poLreba americkog krupnog biznisa, Le konsLanLno iscrp|jivanje
SovjeLa. lako je americka vojna snaga primarno prevenLivna, korisLena je i u svrhu
promjene ponasanja drugih drzava, a ne samo za zasLiLu izicke sigurnosLi americkog
naroda.
Tab|ica upoLrebe vojnih snaga u po|iLicke svrhe pokazuje razdob|ja u kojima se
vojna si|a najcesce korisLi|a - za ohnsona i Reagana, kao i razdob|ja u kojima se vojna
si|a nije preLjerano korisLi|a - za CarLera. Tab|ica nas navodi na zak|jucak kako se SAD
za prijaLe|jsko uvjeravanje cesLo korisLio unboa| d|p|omac|jom (Keg|ey & WiLLkop,
!99!.:72-85). Prema pro.dr. Radovanu Vukadinovicu (Vukadinovic, !998.:209) ci|jevi
vojne si|e su s|jedeci: vojna si|a je obrambeno sredsLvo za zasLiLu LeriLorija i naciona|ne
sigurnosLi, sredsLvo zasLrasivanja, insLrumenL koji ce naLjeraLi proLivnika da odusLane
od napada i poLrazi mogucnosL mirnog rjesavanja prob|ema, e|emenL naciona|nog
presLiza drzave na medunarodnom p|anu, organizirana si|a u rukama v|adajuce grupe,
koja odrzava unuLrasnji red i pomaze osLvarenju prok|amirane po|iLike. Americka
vanjska po|iLika posjeduje odredene vojne insLrumenLe kojima se moze pos|uziLi u
odredenim siLuacijama, a u povijesLi SAD-a posLoje brojni primjeri u kojima su americke
posLrojbe dje|ova|e kao insLrumenL americke vanjske po|iLike. lpak, de|ikaLan odnos
vojnih snaga na vrhu svjeLske po|iLike, kao i dje|ovanje unuLrasnijh cimbenika, onemo-
gucuju SAD da svoju si|u primjenjuje neograniceno. Razdob|ja u kojima se vojni insLru-
menL korisLio, bi|o cesce i|i rjede, ug|avnom ovise o deLerminanLama americke vanjske
po|iLike. ames Rosenau
4
pokusao je sLvoriLi predLeoriju vanjske po|iLike, Lj. odrediLi
k|asiikaciju poLencija|nih si|a koje uLjecu na naciona|nu vanjsku po|iLiku, sLo ce koris-
LiLi u ana|izi vanjske po|iLike SAD-a.
Najvaznije deLerminanLe koje uLjecu na vanjsku po|iLiku SAD-a, a Lime i na koris-
Lenje vojne si|e, inLernog su uLjecaja:
a) vanjski izvori - medunarodni po|iLicki i ekonomski susLav
b) socija|ni izvori - naciona|ne vrijednosLi, javno mnijenje, predsjednicki izbori i mas
mediji
c) v|adini izvori - predsjednik, izvrsna minisLarsLva, agencije i Kongres
d) izvori u|oge
4
Ch. W. Keag|ey & L. R. WiLLkop ana|iziraju samo inLerne uLjecaje, koji ce i u ovom radu biLi
razmaLrani. Rosenauova predLeoriju inace, uk|jucuje i vanjske uLjecaje (a. vanjski akLori koji
dje|uju izvan drzave - zasLrasivanje i|i suzbijanje, suradnja i|i promjena suradnje, inLegracija
i|i dezinLegracija, b. vanjski akLori koji dje|uju unuLar drzave - akLivnosL raz|iciLih ekonom-
skih grupa, nezadovo|jne i oLudene drusLvene grupe, organizirane mreze, c. Lransnaciona|ni
akLori - propaganda, akLivnosLi na osnovu sporazuma drzava - iz|ozbe, ku|Lurne razmjene,
sporL) koji u vecoj mjeri ne uLjecu na sLvaranje americke vanjske po|iLike.
114
e) individua|ni izvori.
lzvori americke vanjske po|iLike su:
5
Unipo|aran susLav !945.-49., bipo|aran susLav !949.-62., bipo|icenLrican susLav !962.-
90., unipo|icenLrican !990., mu|Lipo|arni susLav predvida se u novom Lisuc|jecu.
Premisa ovog ana|iLickog mode|a je da svaki izvor moze biLi LreLiran kao uzrocnik koji
zajedno s osLa|im izvorima odreduje vanjskopo|iLicko ponasanje SAD-a.
DTMINANT AMICK VANJ5K POLITIK
A. Vanjski izvori
Medunarodni po|iLicki susLav ima visoko s|ojeviLu i decenLra|iziranu sLrukLuru, s cesLim
promjenama disLribucije snage.
5
SubjekLi medunarodnih odnosa su nosioci odredenih
dje|aLnosLi i zbivanja karakLerisLicnih za sadrzaj medunarodnih odnosa, Lj. svaki nosi-
|ac neke akLivnosLi koja uLjece na medunarodne odnose u poziLivnom i|i negaLivnom
smis|u. (Vukadinovic,!998.:!0!). C|avni akLeri zbivanja na medunarodnom p|anu su
drzave, medunarodne organizacije, v|adine (univerza|ne - UN i njegove specija|ne
agencije, Le regiona|ne) i nev|adine, medunarodne privredne organizacije, raz|iciLi
pokreLi, crkva, nacije, skupine |judi (sindikaLi, vojna e|iLa, obavjesLajne zajednice).
Teorija medunarodnih odnosa jos uvijek nije usag|asi|a mis|jenja o u|ozi covjeka poje-
dinca u medunarodnim odnosima. U pos|ijeraLnom razdob|ju dos|o je do uzdizanja
5hema1
|eedback
vanjskopo||t|ck| output|:
vanjs|opo||t|c|o ponasanje
vanjskopo||t|ck| |nput|:
|zvor| vanjs||, soc|ja|n|, v|ad|n|,
|nd|v|dua|n| | u|oge, proces
stvaranja vanjs|e po||t||e
Polemos 3 (2000.) 1: 111-140 ISSN 1331-5595
115
nedrzavnih akLera - medunarodnih organizacija, mu|Linaciona|nih korporacija, kao i
medunarodnih LerorisLickih skupina.
6
Neki auLori Lvrde kako danas mozemo govoriLi o
inLernaciona|nim rezimima koji se na|aze pod dominacijom SAD-a, npr. g|oba|ni mo-
neLarni i Lrgovacki susLavi (MMl i WTO). lnLernaciona|ni rezimi uLjecu na: promjenu
sLava donosiLe|ja od|uka i same javnosLi, povecanje medunarodnog p|ura|izma - do|a-
zi do povezivanja naciona|nih inLeresnih grupa u Lransnaciona|ne sLrukLure, povecenje
zavisnosLi drzava, sLvaranje novih insLrumenLa uLjecaja, sLvaranje novih auLonomnih
medunarodnih akLera ( Keg|ey & WiLLkop, !99!.:!79).
Medunarodna po|iLicka ekonomija isLo Lako uLjece na vanjsku po|iLiku SAD-a. UnaLoc
meduzavisnosLi svih akLera, SAD je sve do nedavno igrao g|avnu u|ogu na g|oba|noj
ekonomskoj sceni. SLanje americke privrede, koja je dje|omicno regu|irana ekonomi-
ja, uvjeLova|o je sLanje svjeLske privrede, a do|ar je bio rezervna i para|e|na va|uLa
mnogim drzavama (cenLra|ne banke kupuju i prodaju do|ar kako bi zadrza|e sLabi|nosL
v|asLiLe va|uLe). UnaLoc gub|jenju svemoci, SAD i da|je drzi dominanLne pozicije u
svijeLu. Uprav|ja radom Medunarodnog moneLarnog onda i SvjeLske Lrgovinske orga-
nizacije i na Laj nacin posjeduje insLrumenLe kojima moze uvjeLovaLi primanje u c|an-
sLvo i davanje krediLa.
. 5ocijaIni izvori
Socija|ni (drusLveni) izvori americke vanjske po|iLike sasLoje se od americkih naciona|-
nih vrijednosLi, javnog mis|jenja, predsjednickih izbora i masovnih medija.
Nac1ona1ne vr1Jeonos11
Naciona|ne vrijednosLi SAD-a uvjeLovane su po|iLickom ku|Lurom. Po|iLicka ku|Lura
sasLav|jena je od po|iLickih vrijednosLi, spoznaja, ideja i idea|a koje Amerikanci imaju
o v|asLiLom drusLvu i po|iLici. edna od naciona|nih vrijednosLi je i |ibera|isLicka Lradicija,
koja vuce podrijeL|o iz doba Thomasa eersona i Dek|aracije neovisnosLi. Principi
individua|ne s|obode, jednakosLi pred zakonom, samoodredenja, s|obode poduzeL-
nisLva, v|adavine vecine, prava manjina, s|obode izrazavanja, edera|izma, jednaka
mogucnosL da se parLicipira u javnim pos|ovima i v|adavina prava, osnove su americke
|ibera|isLicke Lradicije. SAD se drzi koncepLa popu|ar suvern||y kojim sva v|asL do|azi iz
naroda i kojim se Amerikanci prog|asavaju s|obodnim |judima. PovezanosL Lookove
ideo|oske Lradicije i vanjskopo|iLickog ponasanja SAD-a vid|jiva je od razdob|ja prog|a-
savanja Monroove dokLrine sve do danas. Kako bi mobi|izira|i javno mnijenje za po-
drsku americkim akcijama u inozemsLvu i podupr|i po|iLicke od|uke s mora|nim vrijed-
nosLima, americki |ideri cesLo prikazuju svoje akcije reLorikom ideo|oskih percepcija.
Nacin na koji po|iLicke dokLrine uLjecu na americki program davanja pomoci, i|usLrira
6
Medunarodni Lerorizam isLo Lako uLjece na svjeLsku po|iLiku, a ci|j mu je izazivanje kaosa u
nekim drzavama, osobiLo u SAD-u. Njime se korisLe socija|ne, po|iLicke i eLnicke manjne, a|i
i neke drzave - Sirija i Libija i Lada mozemo govoriLi o drzavnom Lerorizmu.
116
odnos izmedu po|iLicke ku|Lure i vanjske po|iLike SAD-a. lz americke izuzeLnosLi
proiz|aze i ceLiri osnovne preLposLavke koje su uLjeca|e na americko davanje pomoci:
promjene i razvoj su jednosLavni i |agani, sve dobre sLvari idu zajedno, radika|izam i
revo|ucija su |osi, disLribucija po|iLicke moci vaznija je od njene akumu|acije (Keg|ey &
WiLLkop, !99!.:25!). Prema Leoriji |ibera|ne demokracije, |ideri su izabrani da re|ek-
Liraju drusLvene vrijednosLi i preLvaraju ih iz javnih preerencija u po|iLiku. UnaLoc kon-
cepLu koji jamci jednakosL parLicipiranja u javnim pos|ovima, americku vanjsku po|i-
Liku ormu|ira e|iLisLicki karakLer- vanjskopo|iLicki esLab|ismenL, Lj. manjina koja ima
odgovarajuce podrijeL|o, rasnu pripadnosL, prihode, obrazovanje i veze.
7
NajuLjecajnija
grupa u p|aniranju americke vanjske po|iLike je Vijece za vanjske odnose, koje je ima|o
od|ucujucu u|ogu u sLvaranju po|iLike zadrzavanja SovjeLa (con|a|nmen|a), NATO-a,
Marsha|ovog p|ana, MMl, SvjeLske banke iLd. Vijece je ujedno najvazniji privaLni enLi-
LeL koji donosi od|uke, a povezuje americku drusLvenu e|iLu s americkom v|adom.
PosLoje i druge insLiLucije koje imaju jednako vaznu u|ogu: 8ookings lnsLiLuLe, The
CommiLLee or Lconomic Deve|opmenL, The American LnLerprise lnsLiLuLe iLd. Tradicio-
na|nu vanjskopo|iLicku e|iLu izazva|i su Lijekom osamdeseLih godina, novi cenLri moci i
bogaLsLva Lj. konLra-esLab|ismenL, ciji su c|anovi novi poduzeLnici i novi LehnokraLi
(nova k|asa vanjskopo|iLickih proesiona|aca). VojnondusLrijski komp|eks - proesiona|-
ni vojnici, menadzeri i v|asnici Leske indusLrije koji rade za vojsku, g|avni v|adini
duznosnici cije su karijere i inLeresi vezani uz vojsku, zakonodavci cije regije i drzave
imaju korisLi od povecenja vojnog budzeLa - isLo Lako uLjece na americku vanjsku
po|iLiku. Na donosenje od|uka mogu uLjecaLi i specija|ne inLeresne grupe,
8
kojima pak
javnosL ces-Lo pripisuje preve|iki uLjecaj, osobiLo se Lo odnosi na zidovski, Lj. izrae|ski
|obi (AlPAC - American lsrae| Pub|ic Aairs CommiLLee). lpak, kako bi se smanji|i
uLjecaji specija|nih inLeresnih grupa, Kongres je sedamdeseLih godina donio reormu
izbornog zakona, kojim su se ogranici|i iznosi donacija koje pojedinci mogu daLi za
izbornu kampanju.
1avno mn1JenJe, preosJeon1x1 1zDor1 1 masovn1 meo1J1
UnaLoc raz|ikovanju javnog mnijenja e|iLe od javnog mnijenja mase, priroda americkog
javnog mnijenja je vr|o porazna. Vecina Amerikanaca ne posjeduje najosnovnije zna-
nje o v|asLiLom po|iLickom susLavu, a kamo|i o medunarodnim odnosima. Uz LoLa|no
neznanje, Amerikanci nemaju inLeresa ni za po|iLicke Leme, apaLicni su i g|asacki
neakLivni ( samo 50 Amerikanac iz|azi na izbore). lpak, posLoji znaLno nepodudaranje
onoga sLo Amerikanci znaju i o cemu brinu. Vanjskopo|iLicki sLavovi javnosLi dobivaju
se puLem ankeLa i u njima je vid|jivo da Amerikanci znaju sLo im je biLno. SusLavi
7
Ug|avnom WASP-ovci s najbo|jim sko|ama, iako posLoje i znaLna odsLupanja.
8
lnLeresne grupe mogu imaLi javni inLers, ekonomski inLeres, inLers za jednu Lemu, ideo|oski
inLeres. PosLoje i akLeri koji se ponasaju kao inLeresne grupe, npr. sLrane v|ade imaju |obije,
v|adine agencije koje sLiLe svoje inLerese, v|ade gradova i drzava. lnLeresne grupe su agenLi
po|iLicke sLabi|nosLi, kada jedna grupa ojaca svoj uLjecaj, druge grupe ga pokusavaju sma-
njiLi ( izrae|ski i arapski |oby) i imaju veci uLjecaj na domacu, nego na vanjsku po|iLiku.
9
lzo|acionisLi i inLernaciona|isLi, Lesko|inijasi i pri|agod|jivci.
Polemos 3 (2000.) 1: 111-140 ISSN 1331-5595
117
vanjskopo|iLickog vjerovanja
9
sLvaraju ci|jeve i preerencije javnog mis|jenja. lako Ame-
rikanci ug|avnom podupiru od|uke svojih voda, predsjednici brinu o svojoj popu|arnosLi
koja im donosi vecu i|i manju s|obodu akcije. CesLo, javno mnijenje dje|uje kao sred-
sLvo za zadrzavanje posLojece vanjske po|iLike, jer se donosiLe|ji od|uka ravnaju prema
ocekivanoj javnoj reakciji, a|i moze biLi i sLimu|ans vanjskopo|iLickim inovacijama za
koje se ocekuje da ce dobiLi priznanje javnosLi - proLiv|jenje apar|ha|du, zamrzavanje
uLrke u naoruzanju iLd. Na medunarodnom p|anu javno mnijenje moze biLi raz|og
cjenjkanju, jer omogucuje v|adi SAD-a da neprihvacanje nekog sporazuma obraz|ozi
nes|aganjem javnog mnijenja SAD-a.
Predsjednicki izbori, iako u manjoj mjeri, uLjecu na vanjsku po|iLiku SAD-a. UnaLoc
cinjenici da unuLrasnja, a ne vanjska po|iLika donosi pobjedu, kandidaLi paz|jivo ormu-
|iraju svoje vanjskopo|iLicke ci|jeve. 8iraci naproLiv, goLovo da i ne vide raz|ike u nji-
hovim vanjskopo|iLickim programima, Le je njihovo biracko ponasanje vodeno vise
pros|im nego buducim akcijama. Samo periodicno Lema americke vanjske po|iLike
od|ucuje o Lome Lko ce pobijediLi na izborima.
Masmediji ( TV, Lisak, radio i |n|erne|
!0
) igraju vaznu u|ogu u procesu ormu|iranja
po|iLike, buduci da ob|ikuju sLavove javnosLi i ponasanje donosiLe|ja od|uka puLem
inormacija koje disLribuiraju. Mog|o bi se reci da su americki mediji uz izvrsnu, zako-
nodavnu i sudbenu, ceLvrLa grana v|asLi. Mediji imaju vaznu u|ogu u odredivanju nacio-
na|nih agenda, odreduju sLo ce i o cemu ce nezainLeresirana masa Amerikanaca
mis|iLi, iako vanjskopo|iLicke vijesLi u SAD-u sLvara svega neko|iko novina i sLanica, a
osLa|i ih samo prenose. Mediji su ranjivi na v|adina manipu|iranja, jer ug|avnom disLri-
buiraju podaLke koje dobiju od v|ade, iako ponekada oLkriju i neke za v|adu nepoze|jne
inormacije.
!!
Curenje inormacija je americka po|iLicka insLiLucija i vr|o cesLo se korisLi,
bi|o u ci|ju podrzavanja i|i sprecavanja nekih v|adinih inicijaLiva. Moze se preLposLaviLi
da su mediji poLencija|no vazan inpuL i posrednik u procesu donosenja vanjskopo|i-
Lickih od|uka.
C. VIadini izvori
VaznosL v|adinih izvori americke vanjske po|iLike i njihovi medusobni odnosi najbo|je se
mogu prikazaLi uz pomoc koncenLricnih krugova (vidi shemu2).
Po|iLicki susLav SAD-a je predsjednicki, a drzavne unkcije su podije|jene na zako-
nodavnu, izvrsnu i sudbenu. Zakonodavnu obav|ja Kongres, izvrsnu predsjednik, a
sudbenu Vrhovni sud.
!0
Keg|ey & WiLLkop ne spominju |n|erne|, a|i smaLaram da je danas |n|erne| vazno sredsLvo
puLem kojeg Amerikanci dobivaju inormacije.
!!
Aere WaLergaLe, lrangaLe.
118
Kongres
Kongres je zakonodavno Lije|o koje se sasLoji od dva doma: PredsLavnickog doma
(|ouse o| |epresen|a||ves) i SenaLa ( 5ena|e). Osnovne unkcije i prava Kongresa su
donosenje zakona i rezo|ucija, od kojih su osobiLo znacajni inancijski zakoni, odobra-
vanje medunarodnih ugovora i imenovanja koja vrsi predsjednik SAD-a, opLuzivanje i
sudenje visokim drzavnim duznosnicima u s|ucaju korupcije, izdaje i|i drugih necasnih
dje|a. Tako Kongres osLvaruje minima|ni nadzor izvrsne i sudbene v|asLi. Prema UsLavu
SAD-a Kongres ima odredene zakonske nad|eznosLi u ob|ikovanju americke vanjske i
obrambene po|iLike. Kongres objav|juje raL i donosi zakone iz podrucja obrane, raLi-
icira sporazume s drugim drzavama, odobrava inancijska sredsLva za izvrsavanje pro-
grama obrambene i vanjske po|iLike (Crizo|d, !990.:97).
lako Kongres ima usLavne ov|asLi za vodenje vanjske po|iLike, izmedu izvrsne i
zakonodavne v|asLi cesLo do|azi do borbe za v|asL. U razdob|ju !95!.-55. v|adao je
anLagonizam izvrsne i zakonodavne v|asLi (rezu|Liran medusobnim opLuzbama, npr.,
Lko je kriv za gubiLak Kine?) dok se u razdob|ju !955.-65. Kongres s|agao sa svim
vanjskopo|iLickim od|ukama predsjednika (area reso|u||on Kongres je dao predsjedni-
ku primarni auLoriLeL u od|ucivanju pravca vanjskopo|iLickih akcija za vrijeme kriza,
npr. 8|iski isLok, 8er|in, Kuba, Kineski Ljesnac, VijeLnam ).
!2
U godinama !965.-70.,
Kongres je cak odbio korisLiLi svoje usLavne prerogaLive, kojim je mogao konLro|iraLi
predsjednika. MeduLim, nakon Nixonove od|uke o bombardiranju Kambodze, SenaL
je poceo donosiLi od|uke kojima je ogranicavao Nixonove akcije, a vrhunac je bi|o
!2
Sve do VijeLnama nisu bi|e vazne parLijske raz|ike, jer se vecina demokraLa i repub|ikanaca u
podjednakoj mjeri s|aga|a s predsjednikovim vanjskopo|iLickim od|ukama.
5hema2
Polemos 3 (2000.) 1: 111-140 ISSN 1331-5595
119
donosenje War |ower rezo|ucije. 8uduci je ze|io imaLi jednaku vaznosL kao i predsjed-
nik, Kongres se uk|jucio u borbu za ob|ikovanje americke vanjske po|iLike.
!J
A|i, pred-
sjednici su uzvraca|i udarac, poce|i su korisLiLi us|uge dvoparLijskih komisija, koje su u
svojem radu Lreba|e usag|asiLi sLavove i na Laj nacin daLi svoju podrsku predsjednik-
ovim inicijaLivama. lako u ob|ikovanju vanjske po|iLike usLav daje vece ov|asLi Kongre-
su nego predsjedniku, rea|nosL je drugacija. SenaL ima ov|asL sk|apanja sporazuma,
!4
a|i predsjednici cesLo korisLe meLodu izvrsnih sporazuma,
!5
kojom zaobi|aze davanje
savjeLa i prisLanaka SenaLa. Kongres ima pravo objav|jivanja raLa, a|i predsjednik je
vrhovni komandanL vojske, cime se ponovno umanjuje znacenje Kongresa. lpak, Kon-
gres ima neosporno vaznu u|ogu u odobravanju ondova, a Lime i uprav|janju vojnim
Lroskovima, Lroskovima davanja sLrane pomoci, a|i u s|ucaju ugrozenosLi americkih
naciona|nih inLeresa Predsjednik moze ignoriraLi ogranicenja koja mu Kongres posLav-
|ja.
!6
PreosJeon1x
lzvrsna v|asL SAD-a povjerena je predsjedniku, vjerovaLno najmocnijem pojedincu na
svijeLu i osobi koja po Lradiciji i po usLavnim odredbama zauzima izuzeLno vaznu u|ogu
u sLvaranju americke vanjske po|iLike. Predsjednik SAD-a bira se na rok od ceLiri godine
s mogucnoscu ponovnog izbora, a za svoj rad nije odgovoran Kongresu. Predsjednik
moze usposLav|jaLi odnose s novim drzavama, sk|apaLi medudrzavne ugovore, od kojih
neki i ne Lrebaju odobrenje SenaLa, odabiraLi najvise dip|omaLske predsLavnike i s|obodno
raspo|agaLi vojnom si|om. Tendencija da se svaki predsjednik nasLoji okruziLi skupinom
osoba cija mu shvacanja, uz sLrucne sposobnosLi najvise odgovaraju, posLa|a je karakLe-
risLika americkog susLava vanjskopo|iLickog od|ucivanja. Predsjednik SAD je se v|asLiLe
adminisLracije, vrhovni zapovjednik oruzanih snaga i voda v|adajuce sLranke, sLo mu
daje izvanredne mogucnosLi samosLa|nog uLjecaj i dje|ovanja, u zem|ji i inozemsLvu,
Lako da vecina LeoreLicara po|iLickog susLava SAD-a smaLra da bez obzira na orma|ne
okvire, predsjednik ima da|eko vece ov|asLi od Kongresa (TaLa|ovic, !996.:82-8J).
lzvrsni ured predsjednika sLvorio je Rooseve|L !9J9. godine, lzvrsnim reorganiza-
cijskim akLom. SasLoji se od Ureda 8ije|e kuce (u kojem se na|aze eksperLi raz|iciLih
!J
lpak posLoje smeLnje Kongresnom sLvaranju po|iLike. Kongres nije dovo|jno oprem|jen da
bi se naLjecao s izvrsnom v|ascu u usmjeravanju americke vanjske po|iLike. Raz|ozi su
parohija|izam, organizacijska s|abosL i nedosLaLak eksperLize (Keg|ey & WiLLkop, !99!.:420-
427).
!4
Do !990. SenaL je odbio raLiiciraLi svega sesL sporazuma, medu kojima je bio i Versajski
mirovni sporazum (Keg|ey & WiLLkop, !99!.: 429).
!5
Medunarodni sporazumi koji nisu podneseni SenaLu na raLiiciranje, npr., SALT iz !972.,
Pariski mirovni sporazum o zavrseLku raLa u VijeLnamu iz !97J., Le razni bi|aLera|ni sporazumi
o americkim vojnim bazama.
!6
Zaobi|azenje Kongresa je moguce: odbijanjem predsjednika da poLrosi novac koji je Kongres
odobrio, upoLrebom diskrecionih ondova - koji sLoje predsjedniku na raspo|aganje za
nepredvidene siLuacije, reprogramiranjem - prebacivanjem odobrenih ondova iz jedne u
drugu svrhu.
120
proesija, zaduzeni za pracenje svih zbivanja na po|ju vanjske po|iLke) i niza osLa|ih
ureda i vijeca
!7
, medu kojima su najvazniji Ured za uprav|je ekonomskim pos|ovima i
budzeLom - C|||ce o| Menamen| and bude|, Vijece za uprav|janje medunarodnom
ekonomskom po|iLikom - Counc|| o| |conom|c Adv|sers, koje izmedu osLa|og priprema
i godisnji Lkonomski izvjesLaj predsjednika, Le Ured za uprav|janje Lrgovackom po|i-
Likom - |n||ed 5|a|es 1rade |epresen|a||ve.
11Jece za nac1ona1nu s1gurnos1 J1N5J
lormirano je !947.godine AkLom naciona|ne sigurnosLi, kako bi se izbjeg|a opasnosL
povecanja dominacije obrambenih i vojnih proesiona|aca na uprav|janje po|iLickim
susLavom. VNS je mjesLo koordinacije obrambenih i po|iLickih cimbenika, u kojem
po|iLicari imaju dominanLnu u|ogu. U VNS-u kao sLa|noj insLiLuciji civi|no-obrambene
koordinacije, na|aze se minisLar obrane, predsjednikov savjeLnik za naciona|nu sigur-
nosL, nace|nik g|avnog sLozera oruzanih snaga i direkLor ClA-e. Dje|ovanje VNS-a moze
se podije|iLi prema s|jedecim razdob|jima: rane godine !947.-6!., doba persona|izira-
nja osob|ja !96!.-69., doba v|asLi 8ije|e kuce !969.-8!., Le razdob|je od !98!. do
danas. U ranim godinama VNS je imao cisLo savjeLnicku u|ogu, a|i nakon Korejskog
raLa, Truman je uvidio nuznosL koordiniranja po|iLike i akcija, Le je VNS dobio vece
znacenje. Lisenhower je VNS preLvorio u visoko orma|izirani susLav ormu|iranja i og|a-
savanja po|iLike, Le je sLvorio unkciju savjeLnika za naciona|nu sigurnosL. Razdob|je
persona|iziranja osob|ja, zapoce|o je s Kennedyjem (osobiLo nakon jaska u Za|jevu
svinja), koji je smanjio vaznosL VNS-a, a povecao znacaj neorma|nih grupa (LxCom i
ad hoc grupa) ciji su c|anovi ima|i sLaLus Kennedyjevih osobnih savjeLnika. ohnson je
nasLavio s Kennedyjevom Lradicijom, a|i je usLanovio i insLiLuciju rucak uLorkom
!8
na kojem su se donosi|e sve vazne od|uke. Razdob|je v|asLi 8ije|e kuce zapoceo je
Nixon, koji je ze|io obnoviLi koherenLnosL sLvaranje vanjske po|iLike, Le je VNS sLavio na
ce|o donosenja vanjskopo|Lickih od|uka. Njegov susLav nas|ijedio je i lord, a|i i CarLer,
iako je u predsjednickoj kampanji napadao Lakav susLav donosenja od|uka. CarLer je
osnovao i dva nova komiLeLa
!9
, koji su Lreba|i zamijeniLi sve sLare komiLeLe i Lako
ponovo poLvrdio podredenosL 5|a|e |epar|men|a 8ije|oj kuci.
Reagan je cesLo mijenjao k|jucne |jude i iako je v|adao privid dominacija 5|a|e
depar|men|a nad 8ije|om kucom, sve vazne vanjskopo|iLcke od|uke donosi|a je Lrojka
- 8aker, D|aver i Me|ise. Reagana nije zanima|o ormu|iranja vanjske po|iLike, Le nije
prisusLvovao sasLancima VNS-a. Zamjenik PoinLdexLera, savjeLnika za naciona|nu sigur-
!7
Ured za razvijanje po|iLickih smjernica, Ured za naciona|nu po|iLiku za konLro|u droga,
Naciona|no vijece za maLerija|e od k|jucnog znacenja, Vijece za kva|iLeLu oko|isa, Ured za
znansLveno-L ehno|osku po|iLku, AdminisLraLivni ured , Naciona|no vijece za Svemir.
!8
Na rucku su bi|i prisuLni predsjednik, minisLri Dean Rusk i RoberL NcNamara, savjeLnik za
naciona|nu sigurnosL 8undy, a zaLim RosLow, direkLor ClA, predsjedavajuci zdruzenog sLozera
vojske i predsjednikov g|asnogovornik.
!9
|o||cy |ev|ew Comm|||ee koji se je bavio dugorocnim projekLima i 5pec|a| Coord|na||on
Comm|||ee, kojim je predsjedavao 8rzezinski. 8rzezinski je ubrzo posLao vazniji od drzavnog
Lajnika Vancea, koji je zaLo dao osLavku.
Polemos 3 (2000.) 1: 111-140 ISSN 1331-5595
121
nosL bio je pukovnik O|iver NorLh, za kojeg se kasnije oLkri|o da je bio duboko up|eLen
u aeru lrangaLe. Nakon ovog incidenLa, Kongres je preporucio da na duznosLi pred-
sjednickog savjeLnik za naciona|nu sigurnosL ne bi Lreba|o biraLi vojno |ice. MeduLim,
isLi dan je na Lu unkciju imenovan genera| Co|in Powe||, koji je obnovio poziLivne
unkcije VNS-a. Za 8usha, sve vanjskopo|iLcke od|uke donosi|a je nova Lrojka - drzavni
Lajnik 8aker, minisLar obrane Cheney i savjeLnik za naciona|nu sigurnosL ScowcroL,
dok za C|inLona sve najvaznije vanjskokopo|iLicke od|uke Predsjednik donosi u dogo-
voru s drzavnim Lajnikom (-com) i savjeLnikom za naciona|nu sigurnosL.
Izvrsna ministarstva i agencije
51a1e Depar1men1
MinisLarsLvo vanjskih pos|ova zaduzeno je za vodenje vanjske po|iLike. Na njegovom
ce|u na|azi se drzavni Lajnik, Lj. minisLar vanjskih pos|ova, koji je prema usLavnim
odredbama uz predsjednika najpozvanija osoba za piLanje vanjske po|iLike. U sk|opu
5|a|e |epar|men|a na|azi se |ore|n 5erv|ce, dip|omaLsko Lije|o u cijem sasLavu radi
najveci dio vanjskopo|iLicke e|iLe, i razne agencije,
20
koje u specija|iziranim podrucjima
uLjecu na sLvaranje americke vanjske po|iLike. UnaLoc Lendenciji da se vanjskopo|iLicko
od|ucivanje cenLra|izira i smjesLi u 8ije|u kucu, |ore|n 5erv|ce vr|o cesLo odbija sve
vanjskopo|iLicke ideje koje do|aze izvan njegove organizacije.
2!
Raz|og premjesLanja
vanjskopo|iLickog od|ucivanja iz 5|a|e |epar|men|a u 8ije|u kucu je u Lome da SD
nema dovo|jno v|asLiLih po|iLickih izvora kako bi mogao sLvaraLi vanjsku po|iLiku, vjero-
vanje da je birokracija neosjeL|jiva na predsjednicke ze|je, Le ma|i budzeL kojim SD
raspo|aze.
22
Smanjenje vaznosL SD uvjeLuje da vaznosL drzavnog Lajnika ovisi o nje-
govim privaLnim odnosima s predsjednikom.
m1n1s1ars1vo oDrane
MinisLarsLvo obrane produkL je Na||ona| 5ecur||y Ac|a iz !947., kojim se nasLoja|o
izba|ansiraLi civi|ne i vojne e|emenLe. MinisLarsLvo obrane sasLoji se od g|avnog sLozera
kopnene vojske, raLne mornarice i raLnog zrakop|ovsLva, kao i Zdruzenog g|avnog
sLozera americke vojske, Le brojnih agencija i ureda. U njima je zapos|en podjednak
broj vojnika i civi|a, a odnos medu njima regu|iraju minisLar obrane - civi| i nace|nik
20
ACDA - Arms Con|ro| and ||sarmen|, AlD - Aency |or |n|erna||ona| |eve|opmen|, USlA,
2!
Raz|og Lome je vjerovanje da je: a) |ore|n 5erv|ce najiskusniji dio 5|a|e |epar|men|a, b) da
su vazni aspekLi vanjskopo|iLickih pos|ova SAD-a po|iLicki i Lradiciona|ni - pregovori, pred-
sLav|janje i raporLiranje, Le da ih oni najbo|je obav|jaju, c) vjerovarnje da su prekomorske
operacije sLo ih vode AlD,USlA i ClA perierne (Keg|ey & WiLLkop, !99!.: J66).
22
Dominacija 8ije|e kuce u odnosu na 5|a|e |epar|men| poce|a je sezdeseLih godina,
dje|omicno zbog nesposobnosLi 5|a|e |epar|men|a da vodi lSA-u ( C|||ce o| |n|erna||ona|
5ecur||y A||a|rs), kao uLjecajni g|as minisLarsLva obrane.
122
Zdruzenog g|avnog sLozera - g|avni vojni duznosnik americke vojske. MinisLra i nace|ni-
ka imenuje sam predsjednik. MinisLar obrane, uz drzavnog Lajnika i nace|nika
zdruzenog sLozera, ima najvecu odgovornosL u savjeLovanju predsjednika u piLanjima
naciona|ne sigurnosLi SAD-a. Vec pedeseL godina po|iLika obrane i naciona|ne sigur-
nosLi SAD-a vodi se iz PenLagona, a vaznosL vojske i ovog minisLarsLva vid|jiva je iz
cinjenica da je vr|o cesLo vojska ima|a g|avni uLjecaj na ormiranje pos|ijeraLnih vojnih
koncepcija, koje su zaLim bi|e sinhronizirane s vanjskopo|iLickim akcijama. Zahva|ju-
juci svojoj go|emoj vojnoj snazi i g|oba|nom prisusLvu, MinisLarsLvo obrane je i da|je
znacajan i uLjecajan cini|ac u kreiranju vanjske po|iLike, cije mis|jenje ima osobiLu
vaznosL u pojedinim kriznim siLuacijama. lpak, na dje|ovanje PenLagona u zadnje
vrijeme negaLivno dje|uje obusLav|janje raLa zvijezda, zavrseLak H|adnog raLa i uLrke
u naoruzanju, a|i i da|jnji razvoj dogadaja na medunarodnom p|anu, osobiLo u po-
g|edu americkog vojnog posredovanja u odredenim |oka|nim i regiona|nim sukobima
(TaLa|ovic, !996.:8J-84).
ODavJes1aJna zaJeon1ca
U SAD-u posLoji vise obavjesLajnih agencija,
2J
koje sve zajedno cine obavjesLajnu zajed-
nicu, na cijem ce|u se na|azi direkLor (DCl - d|rec|or o| cen|ra| |n|e|||ence). DCl je
ujedno i direkLor najpoznaLije obavjesLajne agencije - ClA-e, Le predsjedavajuci Nll8-a
(Na||ona| |ore|n |n|e|||ence board) na kojem se sasLaju principa|i svih obavjesLajnih
agencija, a koji su za svoj rad odgovorni VNS. Nl8l konLro|iraju razna savjeLodavna
Lije|a, Le odabrani kongresni komiLeLi. Najjaca komponenLa i najveci poLrosac oba-
vjesLajnog budzeLa je DlA - |e|ence |n|e|||ence Aency, obavjesLajna agencija mini-
sLarsLva obrane, koja za svoj rad odgovara minisLru obrane. lNR (bureau o| |n|e|||ence
and |esearch) u obavjesLajnoj zajednici prezenLira minisLarsLvo vanjskih pos|ova, a
g|avni joj je zadaLak obavjesLajnim izvjesLajima daLi dip|omaLsku osjeL|jivosL.
ClA je nas|jednica OSS-a ( C|||ce o| 5|ra|e|c 5erv|ces ) sLvorena !947. Na||ona|
5ecur||y Ac|om,
24
sa zadacom da bude cenLar raz|iciLih obavjesLajnih akLivnosLi i koor-
dinaLor naciona|nih obavjesLajnih operacija. ClA je zamis|jena kao obavjesLajna agen-
cija koja je Lreba|a ana|iziraLi obavjesLajne podaLke i prezenLiraLi ih donosiLe|jima od|u-
ka, a|i je vr|o brzo skrenu|a s zacrLanog puLa i poce|a z|oupoLreb|jevaLi svoju moc,
vodenjem neauLoriziranih Lajnih akcija. Nakon brojnih z|oupoLreba, dos|o je do pre-
ispiLivanja rada i odgovornosLi obavjesLajnih zajednica. Nakon donosenja |ore|n As
s|s|ance Ac|a !974., DCl je morao obavijesLiLi Kongres o svim obavjesLajnim akcijama
2J
Vaznije obavjesLajne agencije su: superLajna NSA ( Na||ona| 5ecur||y Aency) koja se brine za
sigurnosne komunikacije, kripLo|ogiju i rusenje kodova, NRO ( Na||ona| |econna|ssance
C|||ce) koji uprav|ja saLe|iLskim programima, rakeLama koje se sa|ju u orbiLu, spijunskim
avionima i brodovima.
24
Njene odgovornosLi Lreba|e su biLi: savjeLovaLi VNS o obavjesLajnim podacima koji se Licu
naciona|ne sigurnosLi, davaLi VNS-u preporuke za koordiniranje obavjesLajnih akLivnosLi
raz|iciLih edera|nih izvrsnih minisLarsLava i agencija, usporedivaLi i ocjenjivaLi obavjesLajne,
podaLke Le osiguraLi njihovu disLribuciju, dodaLne us|uge, unkcije i duznosLi koje se odnose
na naciona|nu sigurnosL.
Polemos 3 (2000.) 1: 111-140 ISSN 1331-5595
123
koje je predsjednik odobrio. Reorme lorda, CarLera i Reagana ipak nisu uspje|e Locno
deiniraLi kriLerije za dobivanje izvrsnog odobrenja za vodenje Lajne operacije, Le su se
i da|je mnoge akcije vodi|e bez znanja najvaznijih po|iLicara.
xonomsxe agenc1Je
Lkonomske agencije su agenLi medunarodne po|iLicke ekonomije. Na njihovom ce|u
na|azi se MinisLarsLvo inancija, koje brine za poziciju do|ara u medunarodnom mone-
Larnom susLavu, osLvarivanje ekonomsko-po|iLickih inLeresa SAD-a u svijeLu, poreznu
po|iLiku, Larie, p|aLnu bi|ancu, Lecaj, iLd. MinisLar inancija je g|avni predsjednikov
inancijski savjeLnik, uLjece na donosenje vanjskopo|iLickih ekonomskih od|uka, americki
je guverner u MMl, SvjeLskoj banci, Le lnLer Americkoj, Azijskoj i Arickoj banci za
razvoj. MinisLarsLvo Lrgovine, MinisLarsLvo po|joprivrede i MinisLarsLvo rada isLo Lako
uLjecu na sLvaranje vanjske po|iLike SAD-a, sireci i sLiLeci inLerese americke Lrgovine,
po|joprivrede i rada.
D. Izvor uIoge
Teorija u|oge smaLra da na akcije i ponasanje sLvaraLe|ja po|iLike uLjece i po|ozaj na
kojem se pojedinac na|azi, Lj. da duznosL ob|ikuje ponasanje Le da se pojedinac po-
nasa onako kako mis|i da se od njega ocekuje. lpak, moguce je da jaka osobnosL
prev|ada ogranicenja u|oge koju igra i Lransormira je. SLvaranje vanjske po|iLike je
raciona|an proces Lijekom kojega bi raciona|ni akLer Lrebao doci do odabira najbo|je
varijanLe. MeduLim posLoje znaLna ogranicenja raciona|nom izboru: kasno spoznava-
nje prob|ema, posjedovanje neLocnih i|i nepoLpunih inormacija, nedosLaLak vremena,
dvojakosL naciona|nih inLeresa (izabraLi manje z|o), biranje minima|no prihvaL|jivog
rjesenja, i na kraju psiho|oska ogranicenja (Keg|ey & WiLLkop, !99!.:456-46J). Pojedi-
nac se cesLo pri|agoduje pravi|ima birokraLskog ponasanja, Le donosi od|uke u sk|adu
s inLeresima svoje s|uzbe i|i ih izbjegava donosiLi.
. Izvor individue
Povijesni primjeri pokazuju da individua i njezine osobne karakLerisLke mogu uLjecaLi
na sLvaranje vanjske po|iLike SAD-a. Ug|avnom se mis|i na predsjednika, drzavnog
Lajnika, DCl i savjeLnika za naciona|nu sigurnosL, jer se oni na|aze na po|ozajima na
kojima mogu direkLno uLjecaLi na sLvaranje i provodenje vanjske po|iLike. ULjecaj indi-
vidua|aca povecava se u osobiLim oko|nosLima: sLo se na|azi na visem po|ozaju, sLo je
siLuacija neodredenija i komp|eksnija, sLo je vece samopouzdanje i ego individue, sLo
je veca osobna up|eLenosL u siLuaciju, sLo se posjeduje manje inormacija, ako je
osoba nedavno i|i dramaLicno dos|a na v|asL (Keg|ey & WiLLkop, !99!.:5!J). lsLo Lako
posLoje i ogranicenja za individua|ne inicijaLive i po|iLicke inovacije: pojedinci se pri|a-
124
goduju susLavu donosenja od|uka, cesLo se prihvaca preLhodnikovo ponasanje i vjero-
vanje nausLrb v|asLiLih sLavova i pog|eda, Lu su i izbjegavanje odgovornosLi, procedura|-
ne norme, |oja|nosL svom programu, ze|ja za odobravanjem i mjesLom u povijesLi, Le
sLagnacija zbog duzine vremena provedenog na isLoj duznosLi.
Svi spomenuLi izvori - deLerminanLe medusobno se isprep|icu i uLjecu na sLvaranje
vanjske po|iLike SAD-a, Lime i na korisLenje vojne si|e, dok njihov medusobni odnos i
odredivanje prvensLva izvora ovisi od s|ucaja do s|ucaja.
OAZAC AMICK VANJ5K POLITIK NAKON
2. 5VJT5KOG ATA
Pravi|a koja SAD primjenjuje u pos|ijeraLnom razdob|ju i koja su sve do nedavno bi|a
primarni aLribuLi americke vanjske po|iLike (g|oba|izam, anLikomunizam i zadrzavanje
SSSR-a) cesLo su se osLvariva|i upoLrebom i|i prijeLnjom upoLrebe vojne si|e.
7. G1oDa11zam
SAD se mora konsLanLno boriLi proLiv v|asLiLog izo|acionisLickog raspo|ozenja, Le ga
zamjeniLi akLivnom odgovornoscu prema medunarodnoj zajednici. C|oba|isLicki inLer-
naciona|izam SAD-a uzrokovan je osjecajem g|oba|ne odgovornosLi - SAD je cuvar
medunarodnih prava i obveza, svjeLski |ider o cijoj vo|ji i spremnosLi da se bori ovisi
buducnosL svijeLa.
2. An11xomun1zam
Anikomunizam se Leme|jio na vjerovanju da je komunizam opasna ideo|oska si|a u
svijeLu. Da je LoLa|iLaran, nedemokraLican i anLikapiLa|isLicki raspo|ozen, La da je pri-
jeLnja s|obodi i prosperiLeLu Le da se SAD mora proLiv njega osLro boriLi.
3. ZaorzavanJe (Containment)
Zadrzavanje sovjeLskog uLjecaja i ekspanzionizma, kao i pos|ijeraLna dip|omacija
SAD-a pociva|i su na vjerovanjima da je:
- SSSR ekspanzionisLicka drzava koja ze|i maksima|iziraLi komunisLicku snagu kroz
vojna osvajanja i izvoz revo|ucije,
- sovjeLski ci|j dominiranje svijeLom i SAD im se mora osLro suproLsLaviLi (konLra
-akcije),
- SAD je |ider s|obodnog svijeLa i jedini se u sLanju boriLi proLiv sovjeLske agresije i
za obnovu ravnoLeze snaga,
Polemos 3 (2000.) 1: 111-140 ISSN 1331-5595
125
- SAD Lreba konsLanLno povecavaLi vojnu moc, si|a se si|om izbija (k|in se k|inom
izbija),
- sudbina svijeLa ovisi o odnosima supersi|a - iznad svega je naLjecanje sa SovjeLima,
dok su odnosi s manje snaznim narodima sekundarni.
Sekundarni aLribuLi americke vanjske po|iLike su anLirevo|ucionarnosL, imperija|izam, mo-
ra|izam i rea|isLicnosL. SimpLomi konLrarevo|ucionarnog raspo|ozenja SAD-a vid|jivi su :
_ Dek|aracija neovisnosLi ne na|azi se na popisu |iLeraLure u americkim ciLaonicama
izvan SAD-a,
_ SAD se proLivio odrzavanju demokraLskih izbora u Njemackoj i VijeLnamu,
_ SAD je bio na sLrani v|adajuce nedemokraLske e|iLe (npr. u ArgenLini, Kubi,
Dominikanskoj Repub|ici, Crckoj, HaiLima, lranu, Nikaragvi, Paragvaju, li|ipinima,
PorLuga|u, uznoj Koreji, uznom VijeLnamu, Taiwanu) s kojim je dje|io karakLerisLiku
anLikomunizma.
RevizionisLicki po|iLicari Lvrde da je vanjska po|iLika SAD-a imperija|isLicka jer s|uzi
inLeresima bankara i ekonomskih inLeresnih grupa, La da je proiL vr|o cesLo moLiv
americke vanjske po|iLike. Mora|ni idea|izam omogucava nam da povijesL americke
dip|omacije mozemo opisaLi u Lerminima uLjecaja dviju suproLnih sko|a, idea|isLicke i
rea|isLicke. Henry Kissinger, jedan od najpoznaLijih americkih vanjskopo|iLickih inLe-
|ekLua|aca, smaLrao je da je g|avni prob|em americke vanjske po|iLike osci|acija izme-
du ekscesivnog mora|izma i ekscesivnog pragmaLizma, s ekscesivnom brigom za si|u
i|i njenim LoLa|nim odbacivanjem. Po|iLicki rea|izam poceo se jav|jaLi nakon 2. svjeL-
skog raL, kada su i predsjednici s vremena na vrijeme o sebi govori|i kao rea|isLima.
Rea|izam, kao pog|ed i Leorija, zadrzao je svoju popu|arnosL zahva|jujuci cinjenici da
su mnogi pos|ijeraLni dogadaji poLvrdi|i njegove Leme|jne preLposLavke. Americka
preokupacija kon|ikLom lsLoka i Zapada, ravnoLeza si|a, geopo|iLicka |ogika sera
uLjecaja i sLraLegijske ka|ku|acije odgovara|i su Leme|jnim preLposLavkama rea|po|iLike
(Keg|ey & WiLLkop, !99!.:64-70).
5D5TVA AMICK VANJ5K POLITIK
SredsLva koja se korisLe za posLizanje odredenih vanjskopo|iLickih ci|jeva, su raz|iciLe
vanjskopo|iLicke Lehnike i insLrumenLi. Mozemo ih podije|iLi u ceLiri skupine: po|iLicka,
ekonomska i vojna sredsLva Le razvoj demokracije.
25
CoLovo u svim sredsLvima americke
25
SredsLva su raz|iciLe vanjskopo|iLicke Lehnike i insLrumenLi koji se korisLe za posLizanje
odredenih vanjskopo|iLickih ci|jeva. Mozemo ih podije|iLi u ceLiri skupine: a) po|iLicka -
dip|omacija (javna i Lajna), propaganda i medunarodno javno mis|jenje b) ekonomska -
norma|ni odnosi (inozemna ekonomska, Lehno|oska, vojna i pomoc u razvoju, korisLenje
Lrgovackih sporazuma i usmjeravanje Lrgovine) zaLegnuLi odnosi (Larie, kvoLe, bojkoL, em-
bargo, prekid pomoci i davanja krediLa) c) vojna - sukobi niskog inLenziLeLa, sukobi sred
126
vanjske po|iLike posLoji vojna komponenLa. PoIiticka sredstva imaju najmanju izrazenu
vojnu komponenLu, a|i za H|adnog raLa LoLa|na dip|omacija omoguci|a je uv|acenje
subverzije, spijunaze i propagandnog dje|ovanje u ambasade. Vodeni su pravi ma|i
raLovi obavjesLajnih i konLraobavjesLajnih s|uzbi, a ve|epos|ansLva su posLa|a sredisLa
h|adnoraLovskog naLjecanja. Vojna komponenLa je vid|jivija u ekonomskim sredstvi-
ma ciji ci|jevi mogu biLi ekonomskog, po|iLickog i vojnog karakLera.
Vojna pomoc je omi|jeni americki vanjskopo|iLicki insLrumenL. Kada je !96!.
posLa|o ocig|edno da su zem|je Trecega svijeLa zainLeresirane za v|asLiLi ekonomski i
socija|ni razvoj, a ne zausLav|janje komunizma, donesen je |ore|n As|s|ance Ac|, ciji
su ci|jevi bi|i ekonomske i vojne prirode:
_ povecanje vojne sposobnosLi americkih parLnera kako bi se mog|i boriLi proLiv
agresije i nesLabi|nosLi,
_ zadrzavanje kohezije i snage saveznika,
_ razvijanje vojnih odnosa izmedu SAD-a i parLnera, podrzavanje americke
dip|omaLske sLraLegije, Le povecavanje americkog uLjecaja i presLiza,
_ omogucavanje osnivanja vojnih baza i opskrbe americke vojske izvan SAD-a (sLra-
Legija mobi|nosLi americke vojske),
_ ekonomsko jacanje k|jucnih zema|ja,
_ podrska demokracijama, obrana posLojecih demokraLskih insLiLucija i vrijednosLi
(Keg|ey & WiLLkop, !99!.:!2J).
Za vrijeme po|iLike zadrzavanja, vojna pomoc je Lreba|a povecaLi sposobnosL saveznika
u borbi proLiv SSSR-a i komunizma. OsobiLa paznja pok|anja|a se NATO-u i SLATO -u
Le narodima koji su granici|i s komunisLickim zem|jama, a s kojima su na osnovu
bi|aLera|nih sporazuma bi|i sk|apani vojni sporazumi. Nixonovom dokLrinom SAD se
obvezao osiguraLi vojnu i ekonomsku pomoc svim prijaLe|jima i saveznicima, kako bi
se sami mog|i braniLi. Kako bi se zadrza|a sLabi|nosL i zadrzavanje komunizma u Loj
regiji, za vrijeme Nixona i lorda poveca|a se i prodaja oruzja na 8|iskom isLoku, osobiLo
lranu i Saudijskoj Arabiji. Najveci iznosi za americku sLranu vojnu i sigurnosnu pomoc
!998./99. bi|i su: sLrano vojno inanciranje - lzrae| !,8 mi|ijardi $, LgipaL !,J mi|ijarde
$, ekonomska pomoc- lzrae| !,2 mi|ijardi $, LgipaL 8!5 mi|ijuna $ (M||||ary ba|ance
!998/99.: !7).
PovjerensLvo MAP-a (M||||ary Ass|s|ance |roram) je g|avni mehanizam kojim su
osigurani obrambeni arLik|i, us|uge i Lrening, dok je lMS (|ore|n M||||ary 5a|es)
najvaznija komponenLa americke vojne povezanosLi s drugim narodima. lMS je vise-
namjenski insLrumenL koji je simbo|izirao americku od|ucnosL i vjerodosLojnosL da se
ojacaju americki saveznici. PosLoje i proLivnici Lakve po|iLike, koji Lvrde da je americko
oruze u Trecem svijeLu bi|o korisLeno proLiv SAD-a i njegovih saveznika. OsobiLi je
primjer lrana kojeg je SAD naoruzao, a on se okrenuo proLiv SAD-a. lMS i osLa|e
njeg inLenziLeLa i sukobi visokog inLenziLeLa d) razvoj demokracije - posLivanje |judskih
prava, |ibera|na demokracija i s|obodno LrzisLe.
Polemos 3 (2000.) 1: 111-140 ISSN 1331-5595
127
orme vojne pomoci dio su sire kaLegorije poznaLe pod nazivom sigurnosna pomoc
(secur||y ass|s|ance).
Sama svrha vojne pomoci je vr|o upiLna buduci da s jedne sLrane osigurava prisLup
vojnim bazama i uz manji Lrosak povecava americku vojnu sposobnosL, dok s druge,
sLvara kvazi obveze. Sredinom sedamdeseLih godina po|ovica americkih k|ijenaLa su
bi|i dikLaLori, koji su pridonije|i mi|iLarizaciji svojih v|ada, po|iLickoj nesigurnosLi i vojnim
prevraLima. U nekim s|ucajevima, npr. L| Sa|vador, HaiLi i Cranada, americka vojna
pomoc je smanjiva|a gradanske e|emenLe i povecava|a preLorijanizam. Vojna pomoc
ima|a je raz|iciLe rezu|LaLe, u nekim s|ucajevima ojaca|e je anLikomunisLicke v|ade, a|i
je uspori|a i Lranziciju ka demokraciji.
azvoj demokracije SAD je sLozerna drzava Zapadnog svijeLa koja promice neku
vrsLu univerza|ne zapadne ku|Lure i za obranu demokracije spremna je korisLiLi vojnu
si|u. OsobiLo je Lo bi|o vid|jivo !990.-ih kada se SAD upusLio u izgradnju novog svjeL-
skog poreLka - PusLinjska o|uja, angazman u 8iH, bombardiranje Srbije i do|azak na
Kosovo. Uvjeren da se svi narodi moraju pokoriLi zapadnim vrijednosLima demokracije,
s|obodnog LrzisLa, |judskih prava, individua|izma, v|adavine pravde i da sve Le vrijed-
nosLi Lrebaju ugradiLi u svoje insLiLucije, SAD je sk|on v|asLiLe inLerese okarakLeriLiziraLi
kao inLerese svjeLske zajednice, Le na Laj nacin dobiLi |egiLimiLeLe za posLupke koji
odrazavaju njegove inLerese. MeduLim, SAD korisLi dvosLruka mjeri|a, jer se demokra-
cija promice samo ako na v|asL do|aze oni koji odgovaraju SAD-u, nesirenje nuk|ear-
nog oruzja vrijedi za lrak i lran, a|i ne i za lzrae|, promice se s|obodna Lrgovina, a|i ne
i za po|joprivredne proizvode, |judska prava su izvor spora s Kinom, a|i ne i sa Sau-
dijskom Arabijom, agresija na KuvajL se sprecava jer on posjeduje naLu, dok se agresi-
ja na 8iH nije sprijeci|a, jer je 8iH ne posjeduje.(HunLingLon, !997.:227-228). Nakon
H|adnog raLa, promicanje i ucvrscivanje demokracije, posLa|a je g|avna odrednica
americke vanjske po|iLike. MeduLim, ovakav imperija|izam |judskih prava nije dobro
prihvacen u nezapadnom svijeLu, a i dovodi do odbacivanja rezo|ucije o krsenju |jud-
skih prava u UN-u. C|avni argumenLi za Lakvo ponasanje jesL cinjenica da nadg|edanje
|judskih prava krsi drzavnu suverenosL, dok je uvjeLovanje davanja ekonomske pomoci
sLanjem |judskih prava suproLno pravu na razvoj. ZnakoviLo je da po|iLika |judskih
prava SAD-a brine za zasLiLu gradanskih i po|iLickih prava, a ignorira socija|na i eko-
nomska prava. SAD se suocava i s prob|emom prijaLe|jskog Liranina koji obi|aLo krsi
|judska prava, a|i je prijaLe|jski raspo|ozen prema SAD-u. U pos|jednje vrijeme vid|jivo
je sp|asnjavanje odusev|jenja za promicanje demokracije u nezapadnim drusLvima, jer
u nezapadnim zem|jama puLem s|obodnih izbora vr|o cesLo do|aze na v|asL v|ade
neprijaLe|jski raspo|ozene prema Zapadu i SAD (HunLingLon, !997.:2J9-245).
Vojna sredstva su uz neorma|nu peneLraciju (javnu dip|omaciju, vojnu pomoc) i
Lajne akcije najvazniji insLrumenLi americkog g|oba|nog uLjecaja. Vojna sredsLva se dije|e
na sukobe niskog, srednjeg i visokog inLenziLeLa. Prema sLupnju inLenziLeLa sukoba
mogu se odrediLi i razdob|ja u kojima se vojna si|a upoLreba|java|a rjede i|i cesce.
128
aJ 5uxoD1 n1sxog 1n1enz11e1a
Prema americkim auLorima, sukob niskog inLenziLeLa je po|iLicko-vojna borba ograni-
cenih razmjera, koja Lezi posLizanju po|iLickih, gospodarskih, socija|nih i psiho|oskih
ci|jeva. DugoLrajnog je karakLera i maniesLira se kroz raz|iciLe ob|ike: dip|omaLske,
gospodarske i psihosocija|ne priLiske, a|i je sk|on i Lerorizmu i pobuni (TaLa|ovic,
!994.:!!6). U sukobe niskog inLenziLeLa u|aze i Lajne akcije koje su vodi|e americke
Lajne s|uzbe, kao i demonsLracija si|e u odredenoj regiji (vojne vjezbe i manevri),
kojima je ci|j direkLno uLjecanje na po|iLicku siLuaciju u nekoj zem|ji:
1953.- ClA je zbaci|a s v|asLi iranskog premijera Mosadika.
Kada je na Lom znacajnom, geosLraLeskom podrucju dos|o do sLvaranja nove v|ade
koja je zapoce|a s naciona|izacijom sLranih kompanija, eng|eski inLeresi nas|i su se
na udaru. PosLoja|a je mogucnosL da se Lo osjeLi i u SAD-u, pa je ClA uz pomoc
svojih agenaLa i obi|nom inancijskom injekcijom uspje|a srusiLi Mosadikovu v|adu
i vraLiLi saha Rezu Pah|evija na v|asL.
1954. - ClA je organizira|a drzavni udar u CvaLema|i.
Nova v|ada na ce|u s acopom Arbenzom ze|je|a je radika|nim reormama rijesiLi
piLanje naciona|nog razvoja sLo je osobiLo pogodi|o americki kapiLa|. Americka
propaganda novu v|adu je prikaziva|a kao dio komunisLicke zavjere, dok je ClA
priprema|a gvaLema|ske emigranLe za oruzani upad. Naoruzani americkim oruzjem
i uz americku vojnu podrsku, usLanici su skrsi|i oLpor nove v|ade, Le su Lako inLeresi
|n||ed |r|u|e Company osLa|i sacuvani.
1961. - ClA je organizira|a neuspje|o iskrcavanje na Kubu - Za|jev svinja.
Akcija je ima|a za ci|j rusenje KasLrovog rezima. Kubanske izbjeg|ice vojno su
pripremane u CuaLema|i i obecana im je americka vojna podrska.
1972.l3. - Ci|e - Lajne akcije ClA-e s ci|jem svrgavanja A||iendea.
lako je ClA jos od !962. pomaga|a proLivnicima Sa|vadora A||iendea, marksis-
Lickog kandidaLa za predsjednika, 70.-ih godina program pomoci je ugasen zbog
proLiv|jenja 5|a|e |epar|men|a. Kada je na izborima u rujnu !970. A||iende dobio
ma|u vecinu g|asova (J6,2), americka adminisLracija je poce|a razmis|jaLi o akci-
jama kojim bi ga sprijeci|i da dode na v|asL - uvjeravanjem i podmicivanjem ci|ean-
skog kongresa, Le upoLrebom mracnijih meLoda (Operacija SLaza 2). A||iende je
pobijedio i preuzeo v|asL, a|i je !97J. svrgnuL u drzavnom udaru kojeg je organizi-
ra|a ClA.
1979. - Nikaragva - nemi|osrdna borba proLiv komunisLa.
Uz Nikaragvu vezana je i aera lrangaLe, da bi os|obodio americke Laoce iz lrana,
SAD je prodao lranu oruzje, a Lako zaraden novac korisLio za inanciranje konLrasa
u Nikaragvi.
1980.-tih - AganisLan.
ClA je preko PakisLana s|a|a mudzahedine (anLimarksisLe) koji su se bori|i proLiv
sovjeLskih Lrupa i prosovjeLskog rezima, kao i visokosoisLicirano naoruzanje - SLin-
Polemos 3 (2000.) 1: 111-140 ISSN 1331-5595
129
gere (rucni projekLi|i za gadanje aviona), koji su uve|iki pridonije|i pov|acenju SSSR-a
iz AganisLana.
l prije nego sLo je NSC 68 zaLrazio i nevojne angazmane proLiv SSSR-a (ubojsLva, miLo,
ucjene, drzavni udari, kupovanje g|asova, ekonomske privi|egije) SAD se njima obi|aLo
s|uzio. Nakon kriLika na racun rada obavjesLajnih organizacija, sredinom sedamdeseLih,
senaLski komiLeL je ispiLivao rad americkih obavjesLajnih akLivnosLi, Le je !976. donio
||na| |epor| kojim su obavjesLajnoj zajednici nameLnuLa odredena ogranicenja.
DJ 5uxoD1 sreonJeg 1n1enz11e1a - vojne inLervencije, Lj. direkLno korisLenje raLnih
mogucnosLi u drugim zem|jama, radi posLizanja v|asLiLih vanjskopo|iLickih ci|jeva.
KOJA - 1950. -1953.
U sk|opu snaga UN SAD ze|i os|obodiLi uznu Koreju od komunisLicke v|asLi Sjever-
ne Koreje. Kasnije je promjenio ci|j ze|eci i Sjevernu Koreju os|obodiLi od komuni-
sLa i obije Koreje ujediniLi. Nakon sLo je u raL us|a i Kina, SAD je dozivio sLrahoviL
poraz, a|i je uspio obnoviLi v|asL sve do J8. para|e|e. Codine !95J. sk|op|jen je
sporazum kojim je Koreja podije|jena na Sjevernu i uznu, s demi|iLariziranom
granicom koja je pro|azi|a J8. para|eom.
LIANON -1958.
lzbio je gradanski raL mus|imana koji su bi|i sk|oni suradnji sa SovjeLima (pomaga|e
su im arapske zem|je Sirija i LgipaL, ujedinjeni u Ujedinjenu Arapsku Repub|iku) i
krscana, koji su bi|i za odnose sa SAD-om, Le su od njih i Lrazi|i pomoc. Dogovor je
posLignuL kompromisom.
DOMINIKAN5KA PULIKA- 1965.
lzbio je gradanski raL i na v|asL je Lrebao doci komunisLicki simpaLizer. Kako bi
izbjegao jos jednu Kubu, ohnson je pos|ao 2J.000 marinaca, koji su omoguci|i da
na izborima pobijedi americki kandidaL.
JUGOI5TOCNA AZIJA
Nakon 2. svjeLskog raLa, lrancuska je lndokinu podije|i|a na Lri drzave - Laos,
Kambodzu i VijeLnam, kojima je !95J., na Zenevskoj konerenciji, dodije|jen sLaLus
- Laos i Kambodza su dobi|i neuLra|nosL, a VijeLnam je podije|jen u dvije zone, koje
su se Lreba|e !956. godine ujediniLi. Nakon nasLavka borbi u VijeLnamu, zem|ja je
podije|jena !7. para|e|om na Sjeverni i uzni VijeLnam. !964. godine SAD u|azi u
raL na sLrani uznog VijeLnama, a poceLkom sedamdeseLih bombardiranjem prosiruje
raLa i na Kambodzu - bombardiranje LeriLorija Kambodze svrsLava se u sukobe
srednjeg inLenziLeLa.
LIANON - 1983. - 84.
Americke Lrupe su bi|e dio mu|Li|aLera|nih peace |eep|n snaga, koje su podrzava|e
v|adu i razdvaja|e zaracene sLrane. Nakon smrLi 24! americkog marinca, SAD se
povukao iz Libanona.
130
GNADA - 1983.
Americke snage izve|e su invaziju na Crenadu kako bi os|obodi|e americke sLu-
denLe koji su se Lamo na|azi|i u zaLocenisLvu, a|i i da bi porazi|i marksisLicke uroL-
nike i zamijeni|i ih prijaLe|jskom v|adom.
L 5ALVADO
Dobivao je bez odobrenja Kongresa pomoc u borbi proLiv geri|e.
PANAMA - 1989.
SAD brani pravo Paname na samoopredje|jenje koje im po medunarodnom pravu
i c|. 5!. Pove|je UN pripada, a Noriega im ga je uskraLio.
26
Ci|j invazije je bio
privesLi Noriegu zakonu i zamijeniLi ga v|adom C. Lndara, Le obnoviLi demokraciju
i ocuvaLi inLegriLeL sporazuma o Panamskom kana|u.
NIKAAGVA
SAD je pomagao pobunjenicima koji su ze|je|i zbaciLi s v|asLi sandinisLicku v|adu.
ClA je u Hondurasu organizira|a baze iz kojih je geri|a is|a u napad i pomog|a je
miniraLi |uke u Nikaragvi. Sve akcije su bi|e izvedene bez znanja Kongresa, inan-
cirajuci se prodajom oruzja lranu - aera lrangaLe.
LI5KI I5TOK - 1991.
Akcije os|obadanja KuvajLa od lraka, bi|e su odobrene od sLrana UN. lako je u
njima sudje|ovao i SSSR, viLa|ni ekonomski inLeresi SAD-a bi|i su zagrnuLi p|asLem
borbe proLiv agresije.
JUGO5LAVIJA - 1999.
NATO pod vodsLvom SAD-a inLervenirao je u ime obrane |judskih prava na Kosovu.
cJ 5uxoD1 v1soxog 1n1enz11e1a - ra1
VIJTNAM
U VijeLnamu bori|e su se komunisLicke snage Sjevernog VijeLnama proLiv demo-
kraLskih snaga uznog VijeLnama s ci|jem ujedinjenja LeriLorija pod komunisLickom
v|adavinom. SAD je komunisLicke akcije smaLrao ugrozavanjem americkog nacio-
na|nog inLeresa, buduci je vjerovao da akLivnosLima vijeLnamskih komunisLa up-
rav|ja njihov omrazeni neprijaLe|j - Kina, sLao je u zasLiLu demokraLskog juga.
CoLovo jedno deseL|jece SAD je bio vojno angaziran u VijeLnamu.
26
Nakon sLo se predao, Noriega je osuden na edera|nom sudu u Miamiu za Lrgovinu drogom
i rekeLiranje.
Polemos 3 (2000.) 1: 111-140 ISSN 1331-5595
131
VOLUCIJA 5TATGIJ5KIH DOKTINA
U|oga nuk|earnog oruzja kao insLrumenLa prisi|e i zasLrasivanja ( Keg|ey & WiLLko-
p,!99!.:89-!00).
AkLiviranjem aLomske bombe, g|avno piLanje americke naciona|ne sigurnosne po|iLike
posLa|o je sLo ciniLi s nuk|earnim oruzjem. Lvo|ucija sLraLegijskih dokLrina podije|jena
je u Lri perioda: period americkog monopo|a (!945. - !949.), period superiornosLi
SAD-a (!949. -!960.), period pariLeLa (!960. - !989.).
aJ Per1oo a1omsxog monopo1a 7945. -7949.
Trumanovo NSC 68 usmjerio je americko sLraLesko razmis|janje u pravcu razmis|janja
o aLomskoj bombi kao sredsLvu prisi|e i cjenjkanja, koje Ljera drzave da prisLaju na
dogovore i rjesenja koja inace ne bi prihvaLi|e. Tako je nuk|earno oruzja posLa|o sred-
sLvo prisi|ne dip|omacije i insLrumenL uLjecaja.
DJ Per1oo super1ornos11 7949. - 790.
Vjerova|o se da se nuk|earno oruzja moze korisLiLi u po|iLicke svrhe.
Lisenhowerova sLraLegija zadrzavanja bi|a je bazirana na Lri koncepLa:
1. Ci|j SAD-a je odbacivanje pasivnog zadrzavanja i dizanje ze|jezne zavjese,
os|obadanjem podrucja lsLocne Lurope.
2. SAD ce uz pomoc vjerodosLojne prijeLnje nuk|earnim razaranjem primoraLi SSSR
da ispuni americke zahLjeve.
3. DokLrina masovne odmazde - maksimum zasLrasivanja uz podnos|jive Lroskove,
masovno unisLavanje sovjeLskog sLanovnisLva i indusLrijskih cenLara.
Lisenhowerovim New |oo|om, Lj. dokumenLom NSC-!62/2 dokLrina nuk|earne
odmazde dobi|a je svoju poLvrdu i svih osam godina Lisenhowerove adminisLracije bi|a
je s|uzbenom dokLrinom. SasLanak Lisenhowera i Hruscova, odrzan !959. u Camp
Davidu, zapoceo je novu azu odnosa SAD-a i SSSR-a.
cJ Per1oo par11e1a 790.- 7990.
Uzajamno sigurno unisLenje, ogranicenje sLeLe i e|asLicna reakcija posLa|i su osnovni
Lermini koji je korisLi|a Kennedyjeva adminisLracija. DokLrina e|asLicne reakcije Lreba|a
je omoguciLi isLicanje snage odmazde (primanje prvoga udara i mogucnosL uzvraca-
nja drugim udarom), suk|adno razvijanje svih rodova vojske, |eksibi|nosL i izbjegava-
nje unisLavanja gradova i civi|a. Za novog predsjednika, ohnsona, Mc Namara je
osmis|io novu dokLrinu, MAD - uzajamnog sigurnog unisLenja, koja je Lvrdi|a je da su
SAD i SSSR jednako ranjivi, Le SAD mora uvjeriLi poLencija|nog napadaca da ce imaLi
132
vece gubiLke nego korisLi. Zbog Loga je bi|o nuzno posjedovaLi kapaciLeLe za drugi
udar. ObosLrano zasLrasivanje zasniva se na principu obosLrane nesumnjive desLrukcije.
SLraLegija rea|isLickog zasLrasivanja korisLena je za Nixonove adminisLracije. DokL-
rina je nag|asava|a vojnu snagu SAD-a, obrana je podije|jena sa saveznicima, pokaza-
na je vo|ja za pregovaranjem i priznaL je pariLeL SAD i SSSR. Tri cenLra|e premise bi|e
su: nuk|earni raL ne moze se pobijediLi, sLoga ga ne Lreba niLi vodiLi, nema a|LernaLive
zap|asivanju, zasLrasivanje zahLijeva jednakosL snaga supersi|a, Lako da ni jedna sLra-
na ne dode u iskusenje da prva napadne. Za CarLerove adminisLracije, !980., opcija
proLusi|e posLa|a je s|uzbenom dokLrinom SAD-a (PD 59 - omogucio je vodenje ogra-
nicenog nuk|earnog raLa SAD-a i SSSR-a). Prosiruju se ideje lordove adminisLracije, Le
se zasLrasivanje pojacava prijeLnjom da ce se osim vojnih snaga i oruzja unisLavaLi i
indusLrijski cenLri. CarLerova dokLrina posveciva|a je pozornosL uznoj Aziji, 8|iskom is-
Loku i LaLinskoj Americi i zahva|jujuci njoj sLvorene su snage za brzu inLervenciju (RDl).
Reaganova adminisLracija |ansira|a je SDl (5|ra|e|c |e|ence |n|||a||ve), izuzeLno
skupu obrambenu sLraLegiju kojom se zahLijeva|a apso|uLna sigurnosL unisLavanjem
sovjeLskih rakeLa u |eLu. Civi|nom zasLiLom, proLupodmornickim raLovanjem, anLira-
keLnim i saLe|iLskim susLavima, Le prosirenjem konLro|e, komunikacija i obavjesLajne
mreze ze|je|o se zasLiLi SAD od napada SSSR-a.
lako SAD posjeduje oruzje visokog desLrukcijskog poLencija|a, nije ga spreman
korisLiLi, a|i u danasnjem svijeLu do|azi do diuzije vojnih snaga. av|jaju se regiona|ne
si|e od kojih se neke ne bi usLrucava|e korisLiLi nuk|earno oruzje koje posjeduju, i|i koje
mogu u odredenom LrenuLku nabaviLi, zaLo je !990.-ih nesirenje nuk|earnog naoruza-
nja bio vazan sigurnosni inLeres SAD-a, a Lako ce osLaLi i u novom Lisuc|jecu.
POVIJ5T AMICK VANJ5K POLITIK
PovijesL americke vanjske po|iLike moze biLi objasnjena i u Lerminima upoLrebe vojnih
komponenaLa svih sredsLava vanjske po|iLike SAD-a. Mogu se raspoznaLi razdob|ja u
kojima se vojna komponenLa ma|o korisLi|a, a|i i periodi pojacanog korisLenja vojne si|e.
Americka vanjska poIitika do 1. svjetskog rata
U samom poceLku americka vanjska po|iLika bi|a je soisLicirani odraz americkog nacio-
na|nog inLeresa - ocuvanja neovisnosLi. Vec u prvoj azi svoga razvoja Amerika je
odbaci|a europske ideje i prihvaLi|a mora|izam, koji je isLicao da isLi principi Lrebaju
vodiLi drzavu i pojedince. Americki |ideri bi|i su uvjereni da Amerika ima posebnu
odgovornosL sLiLiLi svoje vrijednosLi i pridonosiLi svjeLskom miru, Le da SAD najbo|je
s|uzi demokraciji prakLicirajuci je kod kuce. SAD je osudivao principe ravnoLeze snaga
koji su se primjenjiva|i u Luropi, a v|asLiLu ekspanziju po Sjevernoj Americi objasnjavao
Polemos 3 (2000.) 1: 111-140 ISSN 1331-5595
133
je maniesLom sudbine. Sve do poceLka 20. sLo|jeca, americka vanjska po|iLika bi|a je
jednosLavna - ispuniLi maniesL sudbine i drzaLi se po sLrani od dogadaja u Luropi.
Codine !80J., kada je SAD Lujzijanskim ugovorom sLekao s|abo nase|jene rancuske
LeriLorije na jugozapadu zem|je, zapoceo je period pojacane ekspanzije. Monroeo-
vom dokLrinom, !82J., Amerika je uspje|a isk|juciLi Luropu iz Zapadne hemisere.
27
Njome je SAD odbio Lo|eriraLi da|jnje sirenje europske dominacije u Zapadnoj hemis-
eri. Od Loga doba, g|avno pravi|o americke vanjske po|iLke bi|o je - SAD se ne uk|ju-
cuju u borbu za v|asL u Luropi, a isLo ocekuju od Lurope (Luropa se ne Lreba mijesaLi
u americke pos|ove). Monroeova dokLrina opravdava|a je inLervencije SAD-a ne samo
proLiv prijeLnji, vec i proLiv svake mogucnosLi izazova. Nakon pobjede u americko
-meksickom raLu, !848., SAD je za !5 mi|ijuna do|ara kupio podrucje Teksasa, Novog
Meksika i Ka|iornije. Cradanski raL je nakraLko zausLavio LeriLorija|nu ekspanziju, a|i
vec !867. SAD kupuje od Rusije A|jasku. Tako je SAD posLao najjaca zem|ja svijeLa, a
da ve|ike si|e Lo nisu niLi primijeLi|e. Sve do !890. SAD je imao ma|u vojsku i s|abu
mornaricu (briLanska kra|jevska mornarica je sLiLi|a oba|e Amerike), nije ucesLvovao u
radu medunarodnih konerencija i imao je sLaLus drugorazredne si|e (Kissinger,
!994.:J7). Druga po|ovica !9. sLo|jeca bio je period pojacane imperija|ne ekspanzije,
kako na medunarodnom Lako i na americkom p|anu. SAD je prona|azio v|asLiLe sere
uLjecaja, i Lrudio se sacuvaLi svoje inLerese. DokLrina man||es| des||ny, prvo korisLena
za opravdanje americke konLinenLa|ne ekspanzije, kasnije je bi|a prosirena - SAD ima
pravo i duznosL prosiriLi svoj uLjecaj i civi|izaciju na podrucje ciLave Zapadne hemis-
ere, Kariba i Paciika. Ubrzo je SAD krenuo u ispunjavanje svoje sudbine. Nakon
spanjo|sko-americkog raL
28
!895. godine, SAD je prosirio svoj uLjecaj na oLoke u
Karipskom moru, srednji Paciik i u b|izinu azijskog kopna. PoLpisivanjem mirovnog
sporazuma, SAD je dobio pravo da do prog|asenja neovisnosLi, privremeno okupira
Kubu.
29
U ime raLne odsLeLe dobio je PuerLo Rico
J0
i Cuam, a li|ipine je kupio za 20
mi|ijuna do|ara.
J!
lsLe, !898. godine, americki Kongres je prihvaLio zahLjev kojim su
27
Monroeova dokLrina proizas|a je iz pokusaja SveLe A|ijanse (Prusija, Rusija, AusLrija) da
sav|ada !820. usLanak u Spanjo|skoj. Koordiniranom akcijom C8 i SAD sLiLi|e su spanjo|ske
posjede u Americi da|je od Sv. A|ijanse.
28
Na poceLku raLa Kube i Spanjo|ske !895. (kojim je Kuba Lrazi|a neovisnosL od Spanjo|ske)
SAD je prog|asio neuLra|nosL, a|i nakon sLo je na v|asL dosao novi predsjednik McKind|ey
i nakon sLo je americki raLni brod pod sumnjivim oko|nosLima unisLen u havanskoj |uci, SAD
je objavio raL Spanjo|skoj. Raz|og raLu bi|a je: javna neLrpe|jivosL prema spanjo|skoj
auLokraLskoj v|adavini, novi americki duh sLimu|iran naciona|isLickim i senzaciona|isLickim
Liskom, americke simpaLije prema zahLjevima za neovisnosL.
29
lako su se americke Lrupe iz Kube povuk|e !902.godine, zadrza|e su pravo inLerveniranja
radi zasLiLe gradanskog poreLka (do !9J4., kada se odrekao prava, SAD ga je Lri puLa i
iskorisLio).
J0
PuerLo Rico je od SAD-a !9!7. dobio pravo biranja v|asLiLe zakonodavne v|asLi, !952.,
nakon reerenduma, PuerLo Rico je od|ucio i da|je osLaLi u sasLavu SAD, Le je i danas dio
s|uzbenog LeriLorija SAD-a, ciji gradani imaju americko drzav|jansLvo.
J!
SAD je ohrabrivao demokraLske procese na novim LeriLorijima, a|i je i sam ubrzo poceo
korisLiLi ko|onija|isLicke meLode - na li|ipinima je ugusio pokreL za neovisnosL. li|ipini su
!9!6. dobi|i pravo izbora oba doma, !9J6. usLanov|jen je li|ipinski Commonwe|L, !946.
li|ipini su dobi|i neovisnosL.
134
Havaji
J2
Lrazi|i da ih SAD anekLira. Nakon sLo su posLa|e si|a na Karipskom moru i
Paciickom oceanu, Le uvidjevsi poLrebu povezivanja dva oceana, SAD je od|ucio izgradiLi
Panamski kana|.
U razdob|ju od !890.-!920. SAD je sesL puLa inLervenirao u zapadnoj hemiseri.
Codine !902. usLanovio je proLekLoraL nad HaiLima, a !905. nad Dominikanskom
Repub|ikom, periodicno je bio sLacioniran u Nikaragvi, a u isLo vrijeme je igrao vaznu
u|ogu u osnivanju insLiLucija
JJ
ciji se rad Lrebao zasnivaLi na suradnji americkih naroda.
U ranim dip|omaLskim odnosima SAD-a i Azije, americka v|ada je inzisLira|a na
jednakosLi Lrgovackih privi|egija za sve narode. S Lim ci|jem je i drzavni Lajnik ohn Hay
!899. godine prog|asio dokLrinu o|voren|h vra|a. Usprkos mora|isLickoj komponenLi,
o|vorena vra|a bi|a su dip|omaLski manevar kojim je SAD hLio sLeci privi|egija, a da pri
Lome ne mora raLovaLi s Kinezima.
J4
Theodor Rooseve|L bio je prvi americki predsjednik koji je smaLrao da je americki
naciona|ni inLeres siriLi svoj uLjecaj po svijeLu. Monroeovu dokLrinu inLerpreLirao je vr|o
inLervencionisLicki, prog|asivsi !904. njen DodaLak (Coro||ary), kojim su pravo na in-
Lervenciju ima|e samo civi|izirane nacije, Lj. SAD. Za Rooseve|La, SAD su posLa|e me-
dunarodni akLer, a dip|omacija misica bi|a je dio nove americke g|oba|ne u|oge. SmaLrao
je da SAD ne Lreba uk|jucivaLi u europska dogadanja, a|i je ipak americke inLerese u
Luropi idenLiicirao s briLanskim i rancuskim inLeresima. U Aziji Rooseve|La je brinu|a
Rusija, dok je avorizirao njenog suparnika - apan, koji je !904. i napao Rusiju. Una-
Loc prisLranosLi, SAD je prog|asio neuLra|nosL, a Rooseve|L je cak posLao medijaLor u
sk|apanju mirovnog sporazuma, kojim je ogranicena japanska pobjeda i sacuvana
jednakosL na Da|ekom isLoku. Predsjednicke izbore !9!2. dobio je W. Wi|son, koji je
odbacio medunarodnu akLivnosL i po|iLiku si|e koju je prakLicirao Rooseve|L Le vraLio
Amerikance njihovim idea|ima i izo|acionizmu.
Americka vanjska poIitika izmedu dva svjetska rata
Wi|son je !9!6. godine s|oganom |e |ep| us ou| o| war ponovo pobijedio na predsjed-
nickim izborima. lako je njemacke akcije u Luropi smaLrao prijeLnjom americkom
naciona|nom inLeresu, SAD je usao u raL za obranu pravnih vrijednosLi Lek !9!7. godi-
ne, nakon sLo je Njemacka najavi|a neograniceni pomorski raL. Covorom pred Kon-
J2
Nakon sLo je kra|jevska havajska v|ada izg|asa|a kraj sLranog uLjecaja na Havajima !89J.,
americki proizvodaci secerne Lrske i ananasa, u ci|ju zasLiLe svojih inLeresa, pridruzi|i su se
uLjecajnim Havajcima koji su osnova|i novu v|adu. Nova v|ada je Lrazi|a od SAD-a da ih anekLira,
a|i ih je SAD zbog proLesLa javnosLi proLiv ko|onizacije prvo odbio, a zaLim ipak prihvaLio
zahLjev. Nakon aneksije, na Havajima je osnovana vazna pomorska baza Pear| Harbor.
JJ
os !889. SAD je pred|agao da se 2! neovisni narod Zapadne hemisere pridruzi organiza-
ciji za miro|jubivo rjesavanje sporova i b|izu ekonomsku suradnju. Prva Pan-Americka
konerencija odrzana !890., preras|a je u OAS - organizaciju americkih drzava.
J4
Nakon 8okserskog usLanka, u kojem su se Kinezi pobuni|i proLiv v|adavine sLranca, SAD je
izjavio da ce se boriLi proLiv uznemiravanje kineskih LeriLorija|nih i adminisLraLivnih prava od
sLrane europskih si|a i|i apana, kao i proLiv krsenja po|iLike oLvorenih vraLa.
Polemos 3 (2000.) 1: 111-140 ISSN 1331-5595
135
gresom !9!8., Wi|son je objavio program CeLrnaesL Locaka, kojim je deinirao pax
amer|canu i zacrLao principe medunarodnih odnosa nakon raLa. U zadnjoj Locki pro-
grama, Wi|son je predvidio osnivanje Lige naroda, organizacije ko|ekLivne sigurnosLi,
koja je Lreba|a biLi sredisLe nove svjeLske zajednice i na cijem je ce|u Lrebao biLi SAD.
UnaLoc cinjenici da je Wi|son bio sredisnja |icnosL Versajske konerencije i da se ciLav
pos|ijeraLni medunarodni poredak Lrebao organiziraLi prema njegovim zamis|ima, SAD
se prep|asio preve|ikog angaziranja u Luropi, kao i u|aska u europsko-azijsku ravnoLezu
snaga, Le je SenaL odbio raLiiciraLi Versajski ugovor. Odbijanjem SenaLa da raLiicira
Versajski sporazum, i nakon neuspjesne inLervencije proLiv m|ade SovjeLske Rusije,
razocarane principima europske po|iLike i ekonomski nedovo|jno zainLeresirane za
prisusLvo u Lom dije|u svijeLa, SAD se pov|aci iz medunarodnog zivoLa u svoj sp|end|d
|so|a||on. CvrsLo angaziran u LaLinskoj Americi i zainLeresiran za podrucje Azije, SAD
nije imao dovo|jno snage ni vo|je, Le je i da|je prepusLio vodecu u|ogu europskim
drzavama ( Vukadinovic, !972.:!J-!4). Tako su Lradiciona|isLicki sLavovi prevagnu|i nad
Wi|sonovom inLernaciona|isLickom koncepcijom.
SAD je pod svaku cijenu ze|io sprijeciLi u|azak u ne-americki raL, Le je SenaL
ozakonio neuLra|nosL. (!9J5.-.!9J7. SenaL je donio A|| o neu|ra|nos||, kojim se odbija
davanje krediLa i pomoc zaracenim sLranama i sLav|ja im se embargo na kupovinu
oruzja.) lpak, dogadaji su se poce|i kreLaLi u drugom pravcu. l. D. Rooseve|L je !9J9.
idenLiicirao agresore ( Njemacka, lLa|ija, apan) i jos vise je prosirio Monroeovu dok-
Lrinu (napad na ma|e zem|je ugrozava sigurnosL SAD-a), ujedno Lrazeci reviziju AkLa o
neuLra|nosLi. Nakon pada lrancuske, SAD je odbacio orma|nu neuLra|nosL i prog|asio
AL|anLik podrucjem od naciona|nog inLeresa, Le je s Ve|ikom 8riLanijom zamijenio pedeseL
sLarih razaraca za pravo posLav|janja osam baza na briLanskom LeriLoriju sirom svijeLa.
SAD donosi i |eand|ease Ac|, kojim je prodavao i|i davao na |eas|n obrambene
arLiki|e drzavama cija je obrana bi|a od viLa|nog inLeresa za SAD. U prvoj po|ovici
!94!., SAD se dogovorio s Danskom da ce privremeno okupiraLi Cren|and i ls|and. U
ko|ovozu !94!., Rooseve|L i Churchi|| donije|i su zajednicku izjavu nazvanu A||an|s|a
pove|ja, kojom je prog|aseno: da se bez konsenzusa naroda nece priznaLi LeriLorija|ne
promjene, pravo naroda na samoopredje|jenje, obnova samosLa|nosLi osvojenih drzava,
ekonomska suradnja naroda, s|ododa od raLa i sLraha, s|oboda p|ovidbe morima, zabra-
na upoLrebe si|e kao insLrumenLa medunarodne po|iLike. Nakon japanskog napada na
Pear| Harbor, krajem !94!., SAD u|azi u 2. svjeLski raL,
J5
a ekonomska i vojna snaga
koju SAD posjedovao, bi|a je presudna za pobjedu Saveznika.
Americka vanjska poIitika nakon 2. svjetskog rata
Pri kraju 2. svjeLskog raLa, !945., na konerencijama na a|Li i u PoLsdamu, unaLoc
raz|ikama u sLavovima, Saveznici su uspje|i posLici kompromis i ob|ikovaLi pos|ijeraLni
medunarodni poredak. Dogovorene su inLeresne sere i sLvoren je mehanizam ko|ek-
J5
Nakon sLo je apan okupirao lndokinu, SAD je zamrznuo japansku imovinu koja se na|azi|a
u SAD-u, Le nagovorio Dansku da im presLane isporucivaLi naLu. Pregovori i u|LimaLumi
razmjenjiva|i su se s obije sLrane, sve dok 7.!2. !94!. kada je apan napao Pear| Harbor.
136
Livne sigurnosLi-UN.
J6
No, ubrzo je dos|o do nesug|asica medu, sad vec bivsim saveznici-
ma. Codine !946. spusLena je ze|jezna zavjesa i zapoceo je H|adan raL.
U pos|ijeraLnom razdob|ju, osnovne karakLerisLike americke vanjske po|iLike bi|i su
g|oba|izam, anLikomunizam i con|a|nmen|. U Americi se sukob izmedu dva b|oka
doziv|javao kao borba dobra i z|a, do koje do|azi zbog nemora|nosLi sovjeLskog vodsL-
va, a ne zbog prep|iLanja naciona|nih inLeresa. |zvor| sovje|s|o ponasanja Ceorga
Kennana bi|a je bib|ija po|iLike zadrzavanja, dok je NSC-68 bio s|uzbeni dokumenL
sLraLegije H|adnog raLa, u kojem su naciona|ni inLeresi bi|i objasnjeni mora|nim princi-
pima. Trumanova dokLrina Lreba|a je sprijeciLi komunizam da ne poremeLi usposLav|je-
ni raLni ba|as lsLoka i Zapada, Le da se americkim ekonomskim i vojnim sredsLvima
garanLira podje|a Lurope i zasLiLa americkog inLeresa. Suzbijanje komunizma omo-
guci|o je SAD-u da inLervenira i u uda|jena podrucja koja LeriLorija|no i ekonomski nisu
ima|a nikakve veze s americkim naciona|nim inLeresima. Tako mu je bi|o omoguceno
da pokusa sve znacajne sLraLeske i ekonomske Locke inLegriraLi u s|obodni svijeL. (Vuka-
dinovic, !972.:J6-47.). Trumanovom dokLrinom preuve|icane su sovjeLske prijeLnje, sLo
je dove|o do negaLivnih pos|jedica i u samom americkom drusLvu, hisLericnog anLiko-
munizma - McCarLhizma, a|i i do najuspjesnije americke vanjskopo|iLicke inicijaLive -
Marsha|ovog p|ana. Za vrijeme Trumana priznaLe su i dvije konLraverzne drzave -
lzrae| i Tajvan, sLo je SAD-u donije|o ve|ike Leskoce u Lim podrucjima.
J7
CubiLkom
Kine, SAD je posLao od|ucan u obrani Azije od komunizma, Le je !950., nakon sLo je
komunisLicka Sjeverna Koreja napa|a s|obodnu uznu Koreju, krenuo u borbu proLiv
sirenja komunizma, a|i i u obranu v|asiLiLe inLeresne sere. Americka g|oba|na inLer-
vencionisLicka po|iLika ima|a je pokrice u jednosLranom preuzimanju obveze obrane
s|obodnog svijeLa: Lurope, 8|iskog isLoka, Azije. Tako su nasLa|i NATO, CLNTO, SLATO,
ANZUS pakL sa specija|nim obrambenim aranzmanima s apanom i uznom Korejom,
nepisanom obvezom obrane lndije i Lradiciona|nim obvezama obrane zapadne hemis-
ere - RlO pakL.
Za Lisenhowera (!95J.-!960.), reLorika o jacoj poLrebi zausLav|jenja komunizma
bi|a je u suproLnosLi s praksom, a crvenu opasnosL zamijenio je zuLi demon. Samo
posLojanje NR Kine ugrozava|o je americki naciona|ni inLeres, Le je zadrzavanje iz
Lurope preneseno u Aziju. C|avni zadaLak americke vanjske po|iLike u Lom razdob|ju
bi|o je suzbijanje, izo|iranje i okruzenje NR Kine, uz korisLenje svih sredsLava. AnLi-
ko|onija|isLicki pokreLi oLvori|i su novi prosLor za americke akcije. SAD se smaLra pro-
Livnikom ko|onija|izma, Le se za krize na 8|iskom isLoku !956., bori proLiv v|asLiLih
saveznika, ko|onija|isLickih si|a Ve|ike 8riLanije i lrancuske, i Lako ih degradirao. lako
je Lim cinom pomogao Naseru i LgipLu, SAD nije pobo|jsao v|asLiLu poziciju u regiji, niLi
su ga novoos|obodene drzave g|eda|e b|agonak|ono. lsLe godine, posLivajuci inLeresne
J6
Rooseve|L je na a|Li propusLio SLa|jinu inLeresnu seru u sjevernoj Kini kako bi ga privo|io na
sudje|ovanje SSSR-a u UN.
J7
Nakon poraza u kineskom gradanskom raLu, !949., Cang Kai Sek i njegovi borci povuk|i su
se na Tajvan i Lamo su osnova|i isLoimenu drzavu. SAD je bio medu prvim drzavama koje su
prizna|e posLojanje Tajvana i omoguci|e su mu da u Vijecu sigurnosLi preuzme u|ogu
namijenjenu Kini. Tako je Tajvana posLao americko znacajno vojno i po|iLicko uporisLe.
Polemos 3 (2000.) 1: 111-140 ISSN 1331-5595
137
sere SAD nije nisLa poduzeo kako bi sprijecio gusenje madarske revo|ucije, koja je
Lrazi|a ukidanje komunizma. UnaLoc prok|amiranju nace|a zasLiLe s|obodnog svijeLa,
SAD se nije ze|io up|iLaLi u dogadaje koji nisu bi|i direkLna prijeLnja americkoj nacio-
na|noj sigurnosLi.
Vanjska po|iLika Kennedyjeve (!960.-6J.) adminisLracije bi|a je obi|jezena Kubom.
Codine !96!. poduzeLo je neuspje|o iskrcavanje na Kubu, a !962. godine bi|a je kuban-
ska rakeLna kriza, za koje je posLa|o jasno da SAD i SSSR imaju neke zajednicke
ci|jeve (os|obadanje izdaLaka za nuk|earno naoruzavanje, obije supersi|e ne ze|e
nuk|earni raL, niLi ze|e udisaLi radioakLivnu prasinu, ne ze|e da nuk|earno oruzje prije-
de u ruke drugih). Kennedy je shvaLio kakvu opasnosL predsLav|ja sLaLicna vanjska
po|iLka, Le je poduzeo niz mjera kojim ju je ze|io dinamiziraLi. Odnosi s zapadnim
saveznicima sLav|jeni su na novu, ravnopravniju osnovu, prihvacena je miro|jubiva koeg-
zisLencija i krenu|o se gradnji mosLova prema lsLoku (peace|u| enaemen|).
Nakon aLenLaLa, Keneddyja je nas|jedio ohanson (!96J.-!968.), za cije je v|ada-
vine SAD usao u raL u VijeLnamu, ze|eci ga obraniLi od komunizma. Nakon sLo je
Sjeverni VijeLnam napao americke Lrupe u VijeLnamu, Kongres je !964. odobrio Co|| o|
1on||n |eso|u||on, kojim predsjednik moze poduzeLi sve mjere kako bi odbacio na-
pade na vojsku SAD i sprijecio da|jnju agresije. Tako je do Nixonovog preuzimanja
v|asLi (!969. -!974.) u VijeLnamu zavrsi|o oko po|a mi|ijuna americkih vojnika. Vanjsko-
po|iLicki uspjesi Nixonovog razdob|je bi|i su: sLvaranje nove g|oba|ne LrokuL ravnoLeze,
deLanL sa SSSR -om, poLpisivanje sporazuma o konLro|i sLraLegijskog naoruzanja (SALT),
obnova odnosa s Kinom, SAD posLaje dominanLna si|a na 8|iskom isLoku, lzrae| i
PakisLan posLaju americki sLraLegijski parLneri, zavrsen je raL u VijeLnamu. Nakon sLo je
Nixon dao osLavku, nas|ijedio ga je lord (!974.-!976.) cije je najvece vanjskopo|iLicko
dosLignuce bi|o poLpisivanje He|sinskog zavrsnog akLa !975.godine.
S CarLerovom adminisLracijom (!977.-!980.) zapoce|a je era posLvijeLnamske vanj-
ske po|iLike. Codine !978., u Camp Davidu, sk|op|jen je mirovni sporazum LgipLa i
lzrae|a, koji je !979. godine i poLpisan u 8ije|oj kuci. Krajem sedamdeseLih godina,
SAD se poceo suocavaLi u Aziji s izazovima. SSSR je !979. izvrsio inzvaziju na AganisLan,
Le je SenaL odbio raLiiciraLi SALT 2. U sk|adu sa svojom vanjskom po|iLikom SAD je
pomagao AganisLanu u borbi proLiv SovjeLa. lsLe godine u lranu je zbacen prozapadni
sah, a na v|asL je dosao undamenLa|isLicki rezim ayaLo|aha Homeinia. lundamenLa|isLi
su u americkoj ambasadi u Teheranu zarobi|i 5J americka Laoca i drza|i su ih u
zaLocenisLvu godinu dana. Tako je u isLoj godini, !979., u lranu SAD zapoceo borbu
proLiv is|amskog undamenLa|izma, a na drugoj sLrani, u AganisLanu, is|amski
undamenLa|izam je cvao pod americkim okri|jem.
U periodu Reaganove v|adavine (!98!.-!988.), SAD je od|ucno korisLio vanjsku
po|iLiku i vojnu si|u, kako bi se osLvari|i americki naciona|ni inLeresi. OsobiLo je bio
pojacan angazman u LaLinskoj Americi, gdje je SAD nizom |ega|nih i i|ega|nih akcija,
ze|io sLvoriLi prijaLe|jsko okruzje. Odnosi SAD-a i SSSR u Lom razdob|ju su evo|uira|i
zahva|jujuci Reaganovoj Lransormaciji. Na poceLku prvoga mandaLa SSSR je vidio kao
carsLvo z|a, a na kraju drugoga, ze|io je osobnim pomirenjem sa sovjeLskom vodsLvom
svijeL os|obodiLi nuk|earnog naoruzanja. lnsLa|iranje u Njemackoj nuk|earnih rakeLa
138
srednjeg domeLa, kao i SDl, bi|e su g|avne dvije Reaganove od|uke koje su pridonije|e
zavrseLku H|adnog raLa. lpak, Reaganov najozbi|jniji vanjskopo|iLicki prob|em bi|a je
aera lrangaLe.
DevedeseLe godine 20. sLo|jeca bi|e su Lrijum vi|sonianizma. SAD je pobijedio
komunisLicku ideo|ogiju i prev|adao sovjeLski geopo|iLicki izazov, a predsjednik 8ush
(!989.-!992.) objavo je sLvaranje novog svjeLskog poreLka, koji se, Lreci puL u ovom
sLo|jecu, ob|ikuje prema americkim vrijednosLima i pravi|ima. U uspjehe 8usheve vanj-
ske po|iLike spadaju poLpisivanje CSCL, najkomp|eksnijeg sporazuma o smanjenju
naoruzanja NATO i VP u Luropi, poLpisivanje STARA, kojim je predvideno smanjivanje
nuk|earnog naoruzanja za J0, pobjeda u Za|jevskom raLu, Le poLpisivanje sporazuma
s Kanadom i Meksikom o sLvaranju s|obodnog LrzisLa u Sjevernoj Americi. NAlTA je
raLiicirana za C|inLonove adminisLracije !99J. Za C|inLona, SAD je jedina supersi|a,
koja bez prisusLva ideo|oskih i sLraLeski prijeLnji, bazira svoju vanjsku po|iLiku prema
LrenuLacnima naciona|nim inLeresima. Promicanje i zasLiLa demokracije, kao i zasLiLa
|judskih prava g|avne su odrednice njegove vanjske po|iLike.
ZAKLJUCAK
Americka vojna si|a g|avni je insLrumenL americkog g|oba|nog uLjecaja i inLervencion-
izma. S|uzi za maksima|iziranje americkih vrijednosLi i inLeresa, Le doprinosi m|iLariza-
ciji vanjske po|iLike SAD-a. SredsLva za posLizanje ci|jeva korisLe se u vojnom - sukobi
niskog, srednjeg i visokog inLenziLeLa, i ekonomskom ob|iku- vojna pomoc. Uz pomoc
vojne si|e i|i samo prijeLnjom njome, SAD je u mogucnosLi dovesLi do preeriranih
ishoda, Lj. uvjeriLi druge drzave da se ponasaju u sk|adu s njihovim ze|jama. Daka-
ko, posLoje razdob|ja u kojima su se vojna sredsLva vise i|i manje korisLi|a. Monroeova
dokLrina, pod krinkom sirenja americkih vrijednosLi i idea|izma, omoguci|a je inLer-
venciju proLiv svake prijeLnje i|i same mogucnosLi prijeLnje SAD-u, Le je americka povi-
jesL !9. i 20. sLo|jeca puna vojnih sukoba. U razdob|ju od !890. do !920. SAD je sesL
puLa inLervenirao u Zapadnoj hemiseri, a za Theodora Rooseve|La d|p|omac|ja m|s|ca
posLa|a je dio nove americke g|oba|e u|oge. W. Wi|son vraLio je nakraLko SAD nje-
govim idea|ima i izo|acionizmu, da bi vec za neko|iko godina SAD uk|jucio u prvi
ve|iki svjeLski sukob. Nakon pobjede, SAD razocaran principima europske po|iLike i
ekonomski nezainLeresiran za prisusLvo u Luropi, pov|ace se u svoj sp|and|d |so|a||on,
koji je Lrajao sve do !94!. Nakon pobjede u 2. svjeLskom raLu i spusLanja ze|jezne
zavjese, g|avne odrednice americke vanjske po|iLike - g|oba|izam, anLikomunizam i
zadrzavanje, osLvariva|e su se vojnom si|om i|i prijeLnjom upoLrebe vojne si|e. Za H|ad-
nog raLa, americka g|oba|na inLervencionisLicka po|iLika ima|a je pokrice u jednosLra-
nom prezimanju obveze obrane s|obodnog svijeLa. Ovisno o deLerminanLama koje su
uLjeca|e na korisLenje vojne si|e mogu se odrediLi razdob|ja pojacane upoLrebe si|e -
ohnsonova, Nixonova i Reaganova adminisLracija, kao i razdob|ja smanjene upoLrebe
si|e - lordova i CarLerova adminisLracija. UnaLoc zavrseLku H|adnog raLa, devedeseLe
Polemos 3 (2000.) 1: 111-140 ISSN 1331-5595
139
godine 20. sLo|jeca nisu donije|e smanjenje upoLrebe vojnih sredsLava. C|oba|izam je i
da|je g|avna odrednica americke vanjske po|iLike, jednako kao i zadrzavanje, s Lime
da se sada odnosi na sve moguce suparnike. AnLikomunizam je zamijenjen novom
ideo|oskom odrednicom - promicanje i ucvrscenje demokracije zapadnjackog Lipa.
VrijednosLi koje nudi americki susLav u jednom dije|u svijeLa nisu dobro prihvacene, a
neke zem|je oLvoreno se opiru izvozu americke demokracije. Sk|one v|asLiLe inLerese
okarakLeriziraLi kao inLerese svjeLske zajednice, moze se zak|juciLi kako ce SAD i u
2!. sLo|jecu korisLiLi prijeLnju i|i samu upoLrebu vojne si|e kako bi osLvario svoje vanj-
skopo|iLicke ci|jeve.
L11era1ura
**** (!998.): M||||ary ba|ance !998/99. London: The lnLernaLiona| lnsLiLuLe or SLraLegic SLudies.
**** (!989.): |r||az amer|c|o drzavno us|rojs|va. Wienna: USlA Regiona| Program Oice.
8aLe|man i Lagon /ur./(!997.), |nc|||oped|js|| a||as sv|je|a.Rijeka: LxLrade.
8oing, C. /ur./ (!990.), |ov|jes| sv|je|a. Zagreb: Naprijed.
8rewner, T.L. & L.TeiLe|baum (!997.) Amer|can |ore|n |o||cy. A Con|emporary |n|roduc||on. New
Yersey: Simon & SchusLer.
CincoLLa, H. /ur./(!994.), An Cu|||ne o| Amer|can ||s|ory. USlA.
Deren - AnLo|jak, SLeica (!98J.): |o||||c|| s|s|em 5jed|njen|h Amer|c||h |rzava. Zagreb: Sveuci|isna
nak|ada Liber.
Crizo|d, AnLon (!990.) Mi|iLarizacija in vojasko-indusLrijski komp|eks. Casop|s za |r||||o znanos||,
Ljub|jana.
HunLingLon, Samue| (!997.), 5u|ob c|v|||zac|ja | preus|roj svje|s|o pore||a. Zagreb: lzvor.
Keag|ey, Ch.W. & L.R. WiLLkop. (!99!.): Amer|can |ore|n |o||cy |a||ern and |rocess. New York:
San MarLin's Press.
Kissinger, Henry (!974.), Amer|can |ore|n |o||cy. New York: W.W. NorLon& Company inc.
Kissinger, Henry (!994.), ||p|omacy. New York: Simon & SchusLer.
Kissinger, Henry (!957.), Nuc|ear Weapons and |ore|n |o||cy. New York. Harper & 8roLhers.
Nick, SLanko (!997.), ||p|omac|ja. Zagreb: 8arbaL.
Po|mar & A||en /ur./(!997.), 1he |ncyc|oped|a o| |sp|onae. New York: Cramercy 8ook.
TaLa|ovic, Sinisa (!994.), SLraLegije obrane i raL u HrvaLskoj. |o||||c|a m|sao !/!994.
TaLa|ovic, Sinisa (!996.), |prav|janje po||||c||m sus|av|ma | sus|av|ma obrane. Zagreb: Deimi.
Vukadinovic, Radovan (!972.), 5||a | |n|eres. Zagreb: CenLar za ku|Lurnu dje|aLnosL om|adine.
Vukadinovic, Radovan (!985.), Nu||earne s|ra|e|je supers||a. Zagreb: AugusL Cesarec.
Vukadinovic, Radovan (!989.), Csnove |eor|je medunarodn|h odnosa | vanjs|e po|||||e. Zagreb:
Sko|ska knjiga.
Vukadinovic, Radovan (!994.), |o|||||a | d|p|omac|ja. Zagreb: OLvoreno sveuci|isLe.
Vukadinovic, Radovan (!998.), Medunarodn| po||||c|| odnos|. Zagreb: 8arbaL.
140
MILITAY COMPONNT5 OF TH AMICAN
FOIGN POLICY
Lidija Kos-5tanisic
5ummary
1he cen|ra| concep| o| Amer|can |n|erna||ona| po||||ca| ana|ys|s |s po||||ca| power |.e.
||'s capab||||y o| accomp||sh|n a|ms, wh|ch are, however, spec|||ed on |he bas|s o| |5
na||ona| |n|eres|. 1he au|hor ana|yses |he use o| m||||ary means - |he ma|n |ns|rumen|
o| Amer|can |oba| |n||uence and |n|erven||on|sm, de|erm|nan|s wh|ch |n||uence |he
crea||on o| Amer|can |ore|n po||cy and |he use o| m||||ary |orce and ||nds per|ods |n
h|s|ory o| |he |n||ed 5|a|es o| Amer|ca when m||||ary |orce had been used, more or
|ess, as |he |ns|rumen| o| Amer|can |ore|n po||cy. 1he |5A |ends |o |a|e |he|r own
|n|eres|s |or |he |n|eres|s o| |he |oba| commun||y and, as |he au|hor conc|udes, |he
|5A w||| con||nue |o use even |n |he 21
s|
cen|ury |hrea|s and |orce o| arms as means
o| accomp||sh|n |he|r |n|erna||ona| po||||ca| a|ms.
rey words. American oreign po|icy, Lhe USA mi|iLary means

110 139 Kos

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

110 139 Kos

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Polemos 3 (2000.

) 1: 111-140 ISSN 1331-5595

You might also like