MOSTOVI 2

1.) DISPOZICIJA MOSTA

POPRENI PRESJEK SPREGNUTOG MOSTA:

Slika : Popreni presjek spregnutog mosta sa elinim I nosaima

Slika : Popreni presjek sanduastog spregnutog mosta

Preporuene vrijednosti raspona: - elini mostovi sa I nosaima : 30 do 130 m (uobiajeno 40 do 90 m) - sanduasti popreni presjek : 50 do 150 m ( uobiajeno 70 do 120 m)

U Francuskoj 90 % cestovnih mostova izvode se sa 2 I elina nosaa. U nekim drugim europskim zemljama je preporuka koritenje 4 I nosaa jer inenjeri smatraju da je konstrukcija sa 2 nosaa preosjetljiva ukoliko doe do loma jednog od glavnih nosaa. Konstrukcija sa 4 I nosaa je robusnija.

Slika : Uobiajeni popreni presjek spregnutog mosta sa 4 I nosaa

KONCEPCIJA PRESJEKU:

SPREGNUTIH

MOSTOVA

SA

ELINIM

NOSAIMA

Glavni uzduni nosai : Glavni uzduni I nosai izvode su u pravilu varenjem, osim kod malih raspona kada se mogu upotrijebiti toplo valjani profili. U uzdunom smjeru irina pojasnice je u pravilu konstantna. Promjenjive veliine su u pravilu debljina pojasnice i visina hrpta. VRSTE ELINIH NOSAA: Univerzalni toplovaljani profili visine proizvode se do visine od 1016 mm (visine preko 914 mm su izvan opsega navedenim u BS 4). Koriste se za raspone do 25 m kod prostih greda i do 30 m za kontinuirane grede. Gornje vrijednosti navedenih raspona vrijede u sluaju relativno malog razmaka izmeu glavnih nosaa. U takvim sluajevima racionalnija je uporaba zavarenih limenih nosaa.

RAZMAK UZDUNIH ELINIH NOSAA: Nosai su najee na razmaku 3,0 do 3,50 m. Najee za dvotranu cestu koriste se 4 elina nosaa u Velikoj Britaniji. Kolnika ploa je najee 240 mm debela i direktno distribuira optereenje kotaa. Za raspone preko 50 m se najee koriste 2 elina nosaa. Tada se kolnika ploa oslanja na poprene eline nosae. Ploa nosi izmeu poprenih nosaa, a ne preko glavnih nosaa. Grede se povezuju poprenim nosaima ili spregovima obavezno iznad oslonaca zbog stabilnosti i prenoenja horizontalnih optereenja izmeu leajeva. esto se koriste i poprena stabilizacija na odreenoj udaljenosti unutar raspona kako bi se osigurala bona stabilnost elinih nosaa na izvijanje. Jednorasponski mostovi se koriste tamo gdje je oekuje veliko slijeganje oslonaca kako bi se prijeio unos sile u rasponsku konstrukciju. Najei rasponi su 30 do 40 m, rijetko za raspone preko 50 m.

POPRENE GREDE : POPRENE GREDE U POLJU: Popreni nosai u pravilu nisu spregnuti sa ploom te sa glavnim uzdunim nosaima ine okvir. Na glavne nosae spajaju se standardnim spojevima u eliku. Duljina poprenih greda izmeu glavnih nosaa iznosi u pravilu do 8 m, ako se primjenjuje kolnika ploa sa vutama. U pravilu su grede konstantne visine du raspona, ali mogu biti razliite visine u razliitim rasponima. Poprene grede su u pravilu smjetene u sredini visine glavnih uzdunih nosaa ili malo ispod sredine visine kako bi se osigurala maksimalna poprena krutost konstrukcije. Kod mostova sa rasponom do 40 m, konstrukcija je u pravilu konstantne visine, te su poprene grede smjetene u pravilu na istoj visini kako bi se omoguilo postavljanje pomine oplate za betoniranje kolnike ploe. Kod mostova sa promjenjivom visinom potrebno je sputati poloaj poprene gredu u odnosu na kolniku plou s porastom visine kako bi se suprotstavilo lateralnom torzijskom izvijanju donje pojasnice. Poprene gredu u polju su u pravilu 400 do 700 mm visoki IPE ili HEA profili, ovisno o razmaku glavnih nosaa koje povezuju. Poprene grede su zavarene na glavne nosae elinih profila. Povezivanje poprenih nosaa i glavnih uzdunih nosaa ostvaruje se na mjestu zavarenih poprenih vertikalnih ukruenja hrpta. Na vertikalno ukruenje se zavaruje vertikalni lim stvarajui tap T presjeka ija je uzduna os vertikalna. Na njega se vari poprena greda. Na mjestu spajanja pojasnica oprenog nosaa zavaruju se horizontalni limovi do hrpa glavnog nosaa.

Preporuuje se odmicanje prikljuka poprene grede barem 100 mm or ruba donje pojasnice kako bi pomina skele za oplatu mogla kliziti.

Ploe za ukruenje u ravnini pojasnica poprenih nosaa mogu biti pravokutne ili trokutaste. Slika : Trokutaste ploe: horizontalni presjek kroz spoj

ee se korite pravokutne ploe. Slika: Pravokutne ploe: horizontalni presjek kroz spoj

Slika: Popreni nosa u polju

POPRENI NOSAI NAD OSLONCIMA: Poprene grede smjetena nad osloncima spreavaju horizontalne pomake uslijed horizontalnih sila (vjetra i potresa) - stoga su u pravilu vee visine od poprenih greda u polju. Izvode se zavarivanjem. Odupiru se djelovanju vjetra na rasponski sklop, onemoguavaju bono torzijsko izvijanje donje pojasnice koje su jako tlano napregnute nad stupovima. Stoga je visina nad stupovima najee visine 600 do 1600 mm.

DETALJ OJAANJA GLAVNOG UZDUNOG NOSAA KOJI OMOGUUJE ODIZANJE POMOU PREA:

DETALJ OJAANJA POPRENOG NOSAA NAD STUPOM NOSAA KOJI OMOGUUJE ODIZANJE POMOU PREA I ZAMJENU LEAJEVA:

Slika: Popreni nosa nad osloncem

10

DEBLJINA KOLNIKE PLOE Prema Britanskim preporukama najmanja debljina kolnike ploe iznosi h = 220 mm kako bi se zadovoljili uvjeti trajnosti i bazirani na maksimalno dozvoljenoj irini pukotina i debljini zatitnog sloja betona. Ploa nije osjetljiva na poprene momente savijanja za razmak uzdunih nosaa od 2,5 do 3,8 m. Optimalna debljina kolnike ploe h = 230 do 250 mm. Konzole na rubu ploe treba ograniiti na maksimalno L = 1,5 m. Konzolu je mogue poveati do L = 2,50 m ako je zatiena odbojnom ogradom te nije mogue izvanredno optereenje konzole vozilom.

11

KONTINIRANI MOSTOVI: Za kontinuirane mostove raspona L = 45 do 100 m najee se koriste 2 uzduna nosaa na veem meusobnom razmaku: a) Ploa sa vutama Ploa se vutama koje se podebljava prema elinom nosau ak do 350 mm omoguava razmak nosaa od 6,00 m. U Europi se esto primjenjuje zajedno sa poprenim prednapinjanjem, ali UK rijetko.

b) Srednja uzduna greda Mogue je koristiti u sredini toplovaljani profil koji je pridran poprenim spregom na odreenim regularnim intervalima. Omoguuje razmak glavnih nosaa od ak 7,0 m. Zahtjeva paljiv odabir detalja poprenog sprega zbog zamora materijala.

12

c) Popreni nosai Popreni nosai se koriste kod greda na razmaku veem od 7,0 m. Popreni nosai se nalaze na razmaku b = 3,5 do 4 m. Ploa nosi u uzdunom smjeru izmeu poprenih nosaa. Ova konstrukcija je prikladna za mostove irine 12 m.

13

2. KARAKTERISTIKE MATERIJALA PREMA DIN FACHBERICH 104:

ELIK: Mogu se koristiti sljedee vrste elika S235, S275, S355, S460. (Ekonominije je koristiti S355, nego S275) Unutar svake osnovne kvalitetne grupe elika postoje podgrupe vezane uz svojstvo ilavosti. Meutim smatra se u novije vrijeme da se za eline i spregnute mostove treba koristiti iskljuivo kvalitetna grupa elika S355 J2G3 (DIN St52-3N, JUS (.0561, .0562, .0563)) . Prema DIN EN 10025-2:2005-04 navedeno je da se moe koristiti oznaka +N umjesto (G3 i G4). Stoga je S355 J2G3 = S355 J2+N Kod odreivanja sila uslijed sprijeenih deformacija uslijed djelovanja linearne temperaturne promjene dozvoljeno je koristiti = 10 10-6 K-1 za elik i beton.

KVALITETA ELIKA

t 40 mm fy 235 fu 360

40 mm <t 100 mm fy 215 fu 340

max t [mm] Cestovni mostovi za -30C 85 65

max t [mm] eljezniki mostovi za -30C 60 35

S235 J2 S355 J2 S335 K2 S355 N S460 N S460 NL

355

510

335

490

80 80 60

460

570

430

550

60 90

MODANICI : Najee se za sprezanje koriste valjkasti modanici sa glavom, koji moraju biti izraeni od odgovarajue kvalitete elika, te prema dimenzijama i kvaliteti u skladu sa svim zahtjevima Eurocodea i vaeih normi. Tako npr. odnos propisane vrstoe prema granici poputanja elika za modanike mora biti najmanje 1,2 a lomno izduenje na epruveti standardnih propisanih dimenzija ne smije biti manje od 12 %. Valjkasti modanici se zavaruju elektrootporno te materijal za njihovu izradu mora imati i odgovarajuu kvalitetu glede zavarljivosti.

14

ARMATURA: Pri proraunu plastine otpornosti poprenog presjeka za elik za armaturu smije se koristiti samo elik sa normalnom ili visokom duktilnou. BETON: FB 104 vrijedi samo za betone klase C 30/37 do C 50/60. Uporaba drugih klasa betona ili lakoagregatnog zahtjeva odobrenje investitora. Za kolnike ploe se u pravilu koristi beton C 35/45. Za veu klasu betona potrebno je odobrenje investitora. Ovo ogranienje je uvedeno jer se ele vlana naprezanja u ploi uslijed skupljanje i hidratacijske topline svesti na najmanju moguu granicu. Vrsta i koliina cementa u betonu se odreuje prema vanjskoj temperaturi ( treba izbjegavati cemente CEM I ), a vodocementi faktor mora biti w/c < 0,45.

Klasa betona Karakteristina tlana vrstoa fck [N/mm2] Srednja vrijednost vlane vrstoe fctm [N/mm2] Donja granina vrijednost vlane vrstoe fctk;0,05 [N/mm2] Gornja granina vrijednost vlane vrstoe fctk;0,95 [N/mm2] Modul elastinosti Ecm [N/mm2]

C30/37 30 2,9

C35/45 35

C40/50 40

C45/55 45

C50/60 50 prema EN 206

3,2

3,5

3,8

4,1

2,0 3,8

2,2 4,2

2,5 4,6

2,7 4,9

2,9 5,3

32000

33500

35000

36000

37000

15

VISINA KONSTRUKCIJE Jednorasponski mostovi: ruba grede) Kontinuirane grede: h/L = 1/18 do 1/30 (od gornjeg ruba kolnie ploe do donjeg h/L = 1/20 do 1/25 glavnog raspona

PRELIMINARNE DIMENZIJE HRPTA I POJASEVA Mjerodavne poprene sile kod spregnutih mostova dobivaju se pri smjetaju raunskog optereenja tekog vozila neposredno iznad glavnog nosaa u blizini leaja. Ako se vozilo smjesti iznad glavnog rubnog uzdunog nosaa, na njega otpada otprilike 85 % ukupne poprene sile, a kod optereenja iznad unutarnjih glavnih nosaa radi se o priblino 70 % optereenja. Mjerodavni momenti savijanja dobivaju se u sluaju direktnog optereenja glavnog nosaa raunskim vozilom u sredini raspona. Pri tome oko 75 % optereenja otpada na krajnji glavni nosa ako se optereenje nanese iznad njega, odnosno oko 50 % na unutarnje glavne nosae ako je optereenje iznad njih. U prvom se koncipiranju poprenog presjeka hrbat obino predimenzionira tako da moe preuzeti oko 150 % od izraunate vrijednosti poprene sile (rezerva je korisna u doprinosu na savijanje). Za visine limenih nosaa do 1,5 m (ukljuujui i valjanje nosae), hrbat se obino dimenzionira da nije potrebno stavljati posebna ukruenja, osim nad osloncima Kod visina u rasponu od 1,5 m do 2,5 m optimalno je dimenzionirati hrbat tako da je potrebna ugradnja samo vertikalnih ukruenja, osim eventualno i horizontalnih ukruenja u blizini unutarnjih oslonaca (velik dio hrpta je u tlanom podruju).

16

Kod visina hrpta veih od 2,50 m vjerojatno e biti potrebno ugraditi i horizontalna i vertikalna ukruenja hrpta. Donja pojasnica odreuje se tako da se osigura potreban moment povrine drugog stupnja za preuzimanje naprezanja od savijanja. irina joj se obino ograniava odreenim preporukama da bi se osigurala njezina poprena stabilnost, smanjila potreba za izvedbom odgovarajuih vezova te osigurala stabilnost tokom izvedbe mosta. Gornja se pojasnica nad unutarnjim osloncima obino usvaja tako da joj je povrina 50 % povrine donje pojasnice, a ostatak se vlanih naprezanja preuzima armaturom kolnike ploe. Meutim, u sredini raspona treba provjeriti bonu stabilnost ovako postavljene pojasnice tijekom izvoenja mosta. U sluaju mosta sa 2 glavna nosaa obino se usvajaju sljedee iskustvene preporuke: - visina hrpta je L/15 do L/25 kod slobodno oslonjenih nosaa odnosno L/20 do L/30 kod kontinuiranih nosaa - irina gornje pojasnice najmanje je 200 do 250 mm s minimalnom debljinom 10 do 12 mm - irina donje pojasnice iznosi najmanje 1/6 visine hrpta (obino se nalazi u rasponu L/60 do L/25)

17

Dimenzije glavnih nosaa kod nespregnutih mostova: Ukupna visina nosaa h: Lo / 18 h Lo / 12 Lo / 10 h Lo / 7 - za cestovne mostove - za eljeznike mostove

Lo razmak izmeu nul-toaka momentnog dijagrama

irina pojasnice b: 0,25 h b 0,35 h

Debljina pojasnice tf: b/25 tf b/10

Debljina hrpta tw tw h /125 Minimalna debljina hrptova glavnih nosaa je propisana na 10 mm (Metalni mostovi str. 73) Debljina hrptova je u funkciji njegove visine. Za osiguranje prijenosa posminih napona sve optimalne konstruktivne visine bi zadovoljene debljinom 8 do 10 mm. Takve debljine nisu prihvatljive iz drugih razloga za glavne nosae mostova. Propisi za eljeznike mostove ak trae unutar kojih se granica moramo kretati. Ako se za konstrukcijsku visinu uzme optimalna visina, onda je povoljno uzeti: hk = 1500 do 2000 mm t = 12 mm hk = 2000 do 2500 mm t = 13 mm hk = 2500 mm i vie t = 14 mm do najvie 15 mm

18

POPRENI SPREGOVI: elini nosai su u pravilu vitki te ih je najee potrebno meusobno povezati kako bi se osigurala dostatna stabilnost. Destabilizirajue sile koje uzrokuju tlano pritisnuti pojasevi procjenjuju se na 2,5 % sume sila u pojasevima koji su povezani ili polovica te vrijednosti kada se promatra ova pojava zajedno sa djelovanjem vjetra ili drugim znaajnim poprenim djelovanjem. Najee se poprena stabilizacija postavlja na 12 do 15 puta irina pojasnice, pri emu je 8 m uobiajen minimum, a 16 m maksimalna udaljenost poprenog ukruenja.

19

Preliminarna koncepcija spregnutog mosta sa dva glavna uzduna elina nosaa (SETRA):

Visina glavnog elinog nosaa H za most konstantne visine Visina glavnog elinog nosaa H za most promjenjive visine sa vie od 2 raspona Udaljenost glavnih uzdunih nosaa irina donje pojasnice (Binf) Binf - 0,100 za kolniku konstrukciju sa 2 prometne trake Binf - 0,200 za kolniku konstrukciju sa 4 prometne trake IPE ili HEA 400 do IPE 700 (ili grede ekvivalentnog poprenog presjeka)

X/24 -

u sredini raspona - u polju

X/36

L = prosjeno 0,55 LT

irina gornje pojasnice (Bsup)

Standardne poprene grede

Debljine kolnike ploe na mjestu glavnih nosaa Debljine kolnike ploe u sredini

20

X - standardni raspon konstrukcije X = 1,40L - za statiki odreene sustave

X za kontinuirane mostove sa nejednolikim rasponima

pri emu je Duljina krajnjih raspona se mnoi sa 1,25 ako se primjenjuje gornja formula.

Slika : Podebljanje donje pojasnice iznad stupa

OSIGURNAJE STABILNOSTI GLAVNIH NOSAA Limeni nosai imaju vrlo malu torzijsku krutost te vrlo velik omjer izmeu povrine drugog stupnja u odnosu na jau i slabiju os poprenog presjeka, zbog ega su vrlo osjetljivi na bone nestabilnosti tako da moe doi do bonog torzijskog izvijanja o emu posebnu panju treba voditi prilikom izvedbe mosta. U fazi izvedbe mosta jedna je pojasnica obino pridrana kolnikom ploom, dok pri pojavi tlaka u nepridranoj pojasnici moe doi do distorzijskog izvijanja (eng. Distortional buckling).

UKRUENJE NOSAA Ekonomino projektiranje mostova veih raspona rezultira minimiziranjem povrine elinih nosaa to dovodi do vitkijih hrptova. Vitki hrptovi imaju ogranieni kapacitet posmine nosivosti posebno u kombinaciji sa velikim tlanim naprezanjima uslijed momenata savijanja. Stoga je potrebno ukrutiti vitke hrptove.

21

UKRUTE HRPTOVA: Najee se koriti popreno (vertikalno) ukruenje hrptova. Ovo ukruenje znatno poveava posminu nosivost hrptova.

PONAANJE SPREGNUTOG POPRENOG PRESJEKA U PODRUJU POZITIVNIH MOMENATA SAVIJANJA:

U prolosti su se mostovi izvodili u poduprtoj izvedbi za vrijeme montae i ovrenja betonske ploe ili se primjenjivao sustav prethodnog deformiranja (poetno nadvienje, prednaprezanje i sl.) Alternativno, privremeni se kontinuitet ostvarivao privremenim pridranjem prikljuaka u elinom dijelu poprenog presjeka. Nakon to je betonska ploa ovrsnula, uinak se prenosio na cijeli spregnuti sustav. Danas se mogu zadovoljiti uvjeti graninih stanja za nepoduprtu izvedbu slinih onima za poduprtu izvedbu npr. odabirom veeg gornjeg pojasa, ugradbom produenih ukruenja elinih hrptova i izvoenjem nadvienja elinog elementa u radionici (priblino L/200)

22

KLASIFIKACIJA POPRENIH PRESJEKA: Svrstavanje poprenih presjeka u pojedine klase obavlja se postupkom prorauna lokalne vitkosti pojedinih dijelova elinog presjeka i njihovom usporedbom sa graninim vrijednostima koje su u principu jednake kao i za eline konstrukcije. Unato injenici da kod spregnutih nosaa sa nesimentrinim elinim poprenim presjekom u podruju pozitivnih momenata savijanja nul linija lei nisko u elinom presjeku te da do otkazivanja presjeka dolazi pri dosezanju punog momenta plastinosti dolazi otkazivanjem betona, ova pojava nema utjecaja na postupak klasifikacije presjeka. Za razliku od spregnutih nosaa u visokogradnji, u mostovima nije doputen proraun unutarnjih sila i momenata po teoriji plastinosti. Stoga se i za klasu 1 i 2 na isti nain proraunavaju momenti savijanja, i to po teoriji elastinosti, dok se otpornost kao kompaktnih presjeka odreuje po teoriji plastinosti.

23

DIN FACHBERICHT 104: VERBUNDBRUECKEN: FB 104.pdf Str.8. Konstruktivna pravila za osiguranje trajnosti konstrukcija: 1.) Razmak ipaka uzdune i poprene armature ne smije biti manji od 10 cm, a na vanjskim rubovima ne smje biti vei od 15 cm 2.) Zatitni sloj betona te armatura i elik za prednapinjanje moraju zadovoljavati DIN FB 102. 3.) U poprenom smjeru: Promjer ipki ds < 16 mm u jednom sloju, odnos povrine armature i povrine betona < 0,7 %. U jae optereenim podrujima (na osloncima te na mjestima poprenih nosaa kao i za pokrivanje uzdunih posminih sila u spoju sa pojasevima) kao i u donjoj zoni izmeu glavnih uzdunih nosaa : Promjer ipki ds < 20 mm, odnos povrine armature i povrine betona tj. koeficijent armiranja < 1 %. 4.) U uzdunom smjeru: gore i dolje armatura u jednom ili dva reda, promjer ipki ds < 20 mm U dijelovima ploa gdje je d > 40 cm smije se u sredini ploe postaviti dodatni sloj armature, promjer ipki ds < 25 mm. U podruju gdje se preklapa armatura koeficijent armiranja ne smije biti vei od 2,50 %, i u podruju gdje nema preklopa ne smije biti vei od 3 %. 5.) Kod kolnikih ploa sa mekom armaturom u uzdunom smjeru i poprenim prednapinjanjem minimalna armatura u poprenom smjeru iznosi 12 / 15 cm.

Kod prorauna leajeva preporuljivo je kod odreivanja deformacija uslijed skupljanja uzeti parcijalni faktor 1,60 , a za puzanje 1,35.

24

KATEGORIJA OBJEKTA: Spregnuti mostovi bez prednapinjanja kolnike ploe, za granino stanje uporabljivosti svrstavaju se u klasu D ( ne provjerava se dekompresija, a pukotine se provjeravaju za estu kombinaciju optereenja).

Kategorija A B C D E

Dekompresija Neuestala esta Nazovistalna -

irina pukotina Neuestala esta esta Nazovistalna

Povratni period (50 godina)

Granina stanja uporabljivosti (GSU):

KARAKTERISTINA KOMBINACIJA (njem. seltene Einwirkungskombination)

S d = S d (Gk, j ) + Pk + Qk,1 + ( 0,i Qk,i ) i >1 j

ESTA KOMBINACIJA (njem. hufige Einwirkungskombination) ( 1 godina)

S d = S d (Gk, j ) + Pk + 11 Qk,1 + ( 2,i Qk,i ) i >1 j

NAZOVISTALNA KOMBINACIJA (njem. quasi-stndige Einwirkungskombination) (1 dan)

S d = S d (Gk, j ) + Pk + ( 2i Qk,i )k i j
NEUESTALA KOMBINACIJA (njem. nicht-hufige Einwirkungskombination) (1 tjedan)

S d = S d G k, j + Pk + '1 Qk,1 + (1,i Qk,i ) i >1 j

25

Parcijalni koeficijenti sigurnosti za djelovanja i koeficijenti kombinacije

Parcijalni koeficijenti sigurnosti Djelovanje Tip Nepovoljna Povoljna Rijetka

Koeficijenti kombinacije Uestala (esta) Nazovistalna Neuestala

i ,sup
Vlastita teina Dodatno stalno Puzanje +Skupljanje Prometno osovinsko optereenje LM 1(gr 1) Prometno kontinuirano optereenje LM 1(gr 1) Kona sila Vjetar popreno Temperatura Potres G1 G2 Cs Qosov Qkont Q1 Fwk1 T AE 1.35 1.35 1.00 1.50 1.50 1.50 1.50 1.50 1.00

i ,inf
1.00 1.00 1.00 0 0 0 0 0 0

0
1.00 1.00 1.00 0.75 0.40 0.40 0.30 0.00* 0

1
1.00 1.00 1.00 0.75 0.40 0.40 0.50 0.60 0

2
1.00 1.00 1.00 0.20 0.20 0.20 0.00 0.50 0

1'
0 0 0 0.80 0.80 0.80 0.60 0.60 0

NAPOMENA: * - ako je temperatura mjerodavna za dimenzioniranje mosta tada je 0 = 0,80 (DIN FB 101,
str. 79)

Grupa optereenja (gr 1) sastoji se od TS i UDL optereenja (djeluju istodobno ako je sluaj nepovoljnog optereenja na konstrukciju) (DIN FB 101, str. 32, tablica 4.4.)

Granina stanja nosivosti (GSN):

STALNA ILI PROLAZNA SITUACIJA (njem. stndige und vorbergehenden Bemessungssituation)

S d = S d ( G, j Gk, j ) + p P + Q1 Qk,1 + ( Q1 0,i Qk,i )k i >1 j

26

IZVANREDNA SITUACIJA (njem. aussergewnliche Einwirkungskombination)

S d = S d ( AG, j Gk, j ) + PA Pk + Ad + 11 Qk,1 + ( 2,i Qk,i ) i >1 j

SEIZMIKA SITUACIJA (njem. Erdbeben Einwirkungskombination)

S d = S d (Gk, j ) + Pk + 1 AEd + ( 2i Qk,i )k i >1 j

Parcijalnifaktorisigurnostinamaterijalpridokazugraninogstanjanosivostiiznose:

Kombinacije Stalne ili prolazne kombinacije Izvanredna situacija (ne ukljuuje potres)

Beton c 1,5 1,3

Armatura i elik za prednapinjanje s 1,15 1,0

27

4. GRANINO STANJE NOSIVOSTI: Sudjelujua irina: Kod irokopojasnih nosaa sa posmino mekanom pojasnicom koji su optereeni na savijanje nije ispunjena pretpostavka o ravnim poprenim presjecima uslijed posmine deformacije pojasnica. Ovaj utjecaj se uvodi u proraun preko sudjelujue irine pojasnica be koja se izraunava iz ravnotee sila u pojasnici. Kod spregnutih nosaa sudjelujua irina pojasnice ovisi o geometriji poprenog presjeka nosaa, posmine krutosti pojasnice, plastinog ponaanja materijala, a u podruju negativnih momenata savijanja i o nastanku pukotina u betonskoj pojasnici. Tome pridonese i efektivni raspon nosaa Le i djelovanja na nosa.

b eff = b 0 + b ei

b 0 - razmak vanjskih modanika

b ei = L e /8 b i - sudjelujua irina sa svake strane hrpta

L e - priblini razmak nul-toaka momenata savijanja

28

Na krajnjim osloncima beff,0 = bo + i bei i = (0,55 + 0,025 Le / bi ) 1,0

29

Krutost na savijanje spregnutog nosaa

Proraun konstrukcije provodi se metodom itavog poprenog presjeka koja reducira povrinu i moment tromosti betonskog dijela poprenog presjeka koeficijentom

nL

n L = n 0 (1 + L t )
gdje je :

n0 = Ea Ecm t
L

- faktor redukcije za kratkotrajna djelovanja

koeficijent puzanja (t,t0) prema propisu za betonske konstrukcije

popravni koeficijent puzanja ovisan o koeficijentu puzanja, koeficijentu relaksacije i znaajkama presjeka konstrukcijskog elika i spregnutog presjeka. Za spregnute mostove mogu se koristiti konstantne vrijednosti kako slijedi:

- stalna djelovanja, ukljuivo prednapinjanje nakon uspostavljanja sprezanja: L = 1,10

- primarna i sekundarna naprezanja od skupljanja i vremenski ovisna sekundarna naprezanja: L = 0,55

- planski unesene deformacije: L = 1,50

Dokazi naprezanja betonskog pojasa provode se na idealnoj debljini betonske ploe. Za proraun te idealne debljine ploe mjerodavan je odnos faktora redukcije nLF nLI , pri emu se nLI za stalna djelovanja priblino proraunava s BI = 1,7 , a za naprezanja od skupljanja s SI = 0,7.

30

Slika : Model za proraun uinka skupljanja betona na spregnuti nosa Za mostogradnju se preporuuje svrstati poprene presjeke mosta u klasu 3 i dodatno provjeriti stabilnost limova na izboavanje prema DIN 18800-3.

LITERATURA:
[1] Iles D.: Design Guide for Composite Highway Bridges, Steel Construction Institute (SCI), Taylor and Francis Group, New York 2001. [2] Horvati, D.; avor, Z: Metalni mostovi, Hrvatsko drutvo graevinskih konstruktora, Zagreb, 1997. [3] Collings D.: Steel concrete Composite Bridges, Thomas Telford, 2005. [4] Androi, B.; auevi, M.; Dujmovi, D.; Deba, I; Markulak, D.; Pero, B.: elini i spregnuti mostovi, I.A. Projektiranje, Zagreb, 2006. [5] Setra Guidance book: Eurocode 3 and 4 - Application to steel-concrete composite road bridges , 2010.

31