Definicija

Morfologija (od gr. morph oblik i logos rije) dio je gramatike koja prouava vrste rijei i njihove oblike, tj. njihovu morfoloku strukturu. (E. Bari i dr. 1995:95). Oblikoslovlje.

Rije

Rije je najmanja samostalna jezina jedinica koja ima znaenje. (E. Bari i dr. 1995:95). Moe se sastojati od jednoga ili vie morfema. Slog izgovorna jedinica. Kada rije dijelimo na slogove (bo-ca), dobivamo odsjeke bez znaenja.

Morfem
Najmanji odsjeak rijei kojemu je pridruen
kakav sadraj, tj. koji ima kakvo znaenje, zove se morfem. (E. Bari i dr. 1995:96). Morfemska analiza rijei. Morfemska razina.

Morf i alomorfi

Izraz morfema zove se morf. Razliiti morfi koji slue kao izraz istom morfemu zovu se alomorfi. (E. Bari i dr. 1995:96).

Potpuno razliiti alomorfi

Potpuno razliiti alomorfi jednoga morfema zovu se supletivni alomorfi. (E. Bari i dr. 1995:97).

Djelomino razliiti alomorfi

Alomorfi jednoga morfema kojima se pridruuje isti gramatiki sadraj i koji se mogu pojaviti u istoj okolini zovu se dublete. (E. Bari i dr. 1995:97).

Podjela morfema prema poloaju unutar rijei

Korijenski i afiksalni morfem. Svaka rije ima korijenski morfem (npr. glava, zemlja). On sadri leksiko znaenje rijei. Korijenski se morfem naziva i leksiki morfem. (E. Bari i dr. 1995:97).

Afiksi

Afiksalni morfemi ili afiksi ne dolaze u svakoj rijei ili obliku rijei. Afiksalni su morfemi: prefiksi (npr. prekrasan, izbaciti), sufiksi (bolan, nosa), infiksi (sinovi, jeevi) i nastavci (klupa, ruke). Afiksi imaju gramatiko znaenje, pa se nazivaju funkcionalnim morfemima. (E. Bari i dr. 1995:97).

Oblici rijei

Osnova

Dio rijei koji nosi leksiko znaenje zove se

osnova, odnosno oblina (morfoloka osnova). (E. Bari i dr. 1995:98).

Nastavak

Razliiti dijelovi rijei koji se nalaze iza osnove

zovu se (oblini) nastavci. (E. Bari i dr. 1995:98).


Promjenjive i nepromjenjive vrste rijei

Definicija

Rijei koje se pojavljuju u razliitim oblicima zovu se promjenljive, a one koje se javljaju u istom obliku nepromjenjive. (E. Bari i dr. 1995:99).


Vrste rijei


S obzirom na znaenje, rijei se dijele na dvije skupine: 1. rijei koje izriu kakav sadraj vanjskoga ili unutranjega svijeta; to su punoznane, leksike ili autosemantine rijei; 2. rijei koje izriu odnos izmeu onoga to znae rijei prvoga skupa; to su odnoajne, pomone, gramatike ili sinsemantine rijei. (E. Bari i dr. 1995:99).

Punoznane rijei

1. na rijei koje prikazuju pojave statiki, kao skupinu uvijek istih, nepromjenjivih stvari (ili pojmova). To su statine rijei. 2. na rijei koje pojave prikazuju kao tijek, u neprestanu prolaenju, u vremenu. To su dinamine rijei. (E. Bari i dr. 1995:99).

Promjenjive vrste rijei

1. imenice 2. zamjenice 3. pridjevi 4. brojevi 5. glagoli

Nepromjenjive vrste rijei

1. prilozi 2. prijedlozi 3. veznici 4. estice 5. uzvici.

Kategorija oblika rijei

Morfoloke kategorije imenskih rijei

(imenica, zamjenica, pridjeva, brojeva) Kategorija roda (muki, enski i srednji rod) Kategorija broja (jednina i mnoina) Kategorija padea (odnos prema drugim rijeima najee povezan sa slubom rijei u reenici). Nezavisni su padei nominativ i vokativ.

 Kategorija lica (govornik, sugovornik i

Morfoloke kategorije glagola

negovorna osoba) Kategorija broja (jednina i mnoina) Kategorija vremena (sadanjost, prolost, budunost) Kategorija vida (podatak o svrenosti ili nesvrenosti glagolske radnje) Kategorija naina (nain vrenja glagolske radnje: izjavni, zapovjedni, pogodbeni i eljni nain).

Imenske rijei

Imenice, pridjevi, zamjenice i brojevi.

One se mijenjaju po padeima. Oblik rijei koji je ovisan o njezinoj slubi i odnosu prema drugim rijeima u reenice zove se pade. (Teak Babi 1996:81).

Konjugacija ili sprezanje

KONJUGACIJA ili SPREZANJE je promjena glagola po licima. GLAGOLSKE KATEGORIJE: lice, broj, vrijeme, vid, nain.


Imenice

Definicija

gram. promjenljiva vrsta rijei za koju je

karakteristino obvezatno izraavanje roda, broja i padea; oznauje bia, predmete, pojmove, radnje, stanja, svojstva itd. (Ani 2006:432).
Rijei kojima imenujemo bia, stvari i pojave.

Podjela imenica

S obzirom na znaenje, imenice se dijele na:

vlastite imenice (imena) i ope imenice. Opa imenica rije je koja slui kao ime za skup predmeta koji imaju neke zajednike osobine (ali od kojih svaki ima i neke svoje osobine kojima se razlikuje od sebi slinih, te stoga moe dobiti i vlastito ime). Npr. ovjek, ena, ovca, pijetao, kamen, rijeka, brdo, zvijezda i sl. (E. Bari i dr. 1995:100).

Vlastita imena

Vlastita imenica rije je koja slui kao ime pojedinom ovjeku, ivotinji, stvari (osobito zemljopisnim jedinicama)... (E. Bari i dr. 1995:100).

Ope imenice zbirne i gradivne

Zbirna imenica je ime za skup istovrsnih bia ili predmeta koji se uzimaju kao jedna cjelina: granje, djeca, lie, momad, cvijee, drvee, groe, trnje, telad, drebad, braa, smee itd. Gradivne imenice oznaavaju tvari ili materiju: bakar, blato, okolada, grah, kamen, kisik, kruh, krumpir, kupus, led, liker, olovo, pivo, proso, penica, ra, repa, rum, slanina, sol, vino, voda, vodik, zrak, eljezo. (Teak Babi 1996: 85).

 Konkretne ili stvarne imenice oznauju bia,

S obzirom na ovjekov dodir s onim to znae

predmete i pojave u iju se stvarnost moemo uvjeriti pomou svojih osjetila: ovjek, drvo, knjiga, planina, svjetlo, voda, zemlja, zvuk. Apstraktne ili mislene imenice oznauju neto nestvarno to pomiljamo kao stvarno, npr. radnje: bijeg, borba, hod, sviranje, uenje; zatim duevne pojave: misao, tuga, veselje, i osobine: dobrota, mladost, starost, ivost itd. (Teak Babi 1996: 86).

Sklonidba imenica

a-sklonidba, e-sklonidba i-sklonidba.

A-sklonidba

N momak momci grad gradovi G momka momaka grada gradova D momku momcima gradu gradovima A momka momke grad gradove V mome momci grade gradovi L momku momcima gradu gradovima I momkom momcima gradom gradovima

E-sklonidba

N srna srne G srne srna D srni srnama A srnu srne V srno srne L srni srnama I srnom srnama nastavnica nastavnice nastavnice nastavnica nastavnici nastavnicama nastavnicu nastavnice nastavnice nastavnice nastavnici nastavnicama nastavnicom nastavnicama

I-sklonidba

N no noi G noi noi D noi noima A no noi V noi noi L noi noima I nou/noi noima radost radosti radosti radosti radosti radostima radost radosti radosti radosti radosti radostima radou/radosti radostima