Federalni Plan Upravljanja Otpadom 2012-2017

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Federalno ministarstvo okolia i turizma Alipaina 41 71 000 Sarajevo Bosna i Hercegovina
FEDERALNI PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM 2012-2017
Konzultant: Konzorcij: Enova d.o.o. Sarajevo Franca Lehara bb 71 000 Sarajevo Bosna i Hercegovina Bosna-S d.o.o. Sarajevo Ul. Nova 26 71 000 Sarajevo Bosna i Hercegovina
Sarajevo, decembar 2011
Federalni plan upravljanja otpadom 2012-2017
Na osnovu lana 6. Zakona o upravljanju otpadom ''Sl. novine Federacije BiH'', broj: 33/03, 72/09), i lana 19. stava 2. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine (''Slubene novine Federacije BiH'', broj 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva okolia i turizma, na sjednici odranoj dana_______________________donijela
FEDERALNI PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE 2012-2017 SADRAJ PLANA

1 UVOD I POLAZNE OSNOVE .............................................................................................................. 9 1.1 UVOD .........................................................................................................................................9 1.2 SVRHA I NAELA FEDERALNE STRATEGIJE UPRAVLJANJA OTPADOM ...............................................9 1.2.1 Indikatori stanja upravljanja otpadom ..................................................................................... 10 1.2.2 Strateki koncept upravljanja otpadom .................................................................................... 11 1.2.3 Ciljevi i mjere ........................................................................................................................ 12 1.3 OSNOVNI CILJEVI FEDERALNOG PLANA UPRAVLJANJA OTPADOM 2012-2017 ................................. 12 1.3.1 Povezanost FPUO sa drugim planovima i politikama .................................................................. 14 2 PRAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR ........................................................................................... 15 2.1 POLITIKA ZATITE OKOLIA U BOSNI I HERCEGOVINI ................................................................. 15 2.2 INSTITUCIONALNI OKVIR .......................................................................................................... 15 2.2.1 Entitetske institucije............................................................................................................... 15 2.2.2 Dravne institucije ................................................................................................................. 16 2.2.3 Akteri na lokalnom nivou ........................................................................................................ 17 2.3 ZAKONSKI OKVIR UPRAVLJANJA OTPADOM U FBiH ...................................................................... 18 2.3.1 Vaei zakoni i pravilnici ......................................................................................................... 18 2.3.2 Zakoni i pravilnici u fazi donoenja i usvajanja ......................................................................... 19 2.3.3 Odnos Plana upravljanja otpadom i pravnih zahtjeva ................................................................ 19 2.3.4 Procjena utjecaja na okoli i upravljanje otpadom .................................................................... 19 2.4 NAELA PLANIRANJA I UPRAVLJANJA OTPADOM U EU ................................................................. 20 3 POSTOJEE STANJE UPRAVLJANJA OTPADOM U FBiH ................................................................ 21 3.1 KOMUNALNI OTPAD ................................................................................................................... 21 3.1.1 Produkcija komunalnog otpada ............................................................................................... 21 3.1.2 Postojea infrastruktura za prikupljanje otpada ........................................................................ 22 3.2 NEOPASNI PROIZVODNI OTPAD ................................................................................................. 22 3.2.1 Procjena koliina ................................................................................................................... 23 3.2.2 Podaci Federalnog zavoda za statistiku .................................................................................... 24 3.3 OPASNI OTPAD ......................................................................................................................... 24 3.3.1 Procijenjene koliine .............................................................................................................. 25 3.3.2 Podaci Federalnog zavoda za statistiku .................................................................................... 25 3.3.3 Postojea infrastruktura upravljanja opasnim otpadom ............................................................. 26 3.3.4 Zbrinjavanje opasnog otpada.................................................................................................. 27 3.4 POSEBNE KATEGORIJE OTPADA.................................................................................................. 28 3.4.1 Otpad iz zdravstvenih i veterinarskih ustanova ......................................................................... 28
3.4.1.1 Procjena koliina neopasnog otpada iz zdravstvenih i medicinskih ustanova .......................................... 28
3.4.2 3.4.3 3.4.4 3.4.5 3.4.6 3.4.7 3.4.8 3.4.9 3.4.10
Otpadna ulja i drugi zauljeni otpad .......................................................................................... 28 Otpadne gume ...................................................................................................................... 29 Otpadne baterije i akumulatori ............................................................................................... 29 Otpadna vozila ...................................................................................................................... 29 Elektrini i elektroniki otpad .................................................................................................. 29 Otpad iz rudarstva i ekstraktivne industrije .............................................................................. 29 Graevinski i inertni otpad ...................................................................................................... 31 Otpadni mulj iz ureaja za proiavanje otpadnih voda............................................................ 31
Postojee stanje u preiavanju otpadnih voda i sadanje koliine muljeva sa postrojenja u FBiH ......... 32
3.4.9.1
Otpad ivotinjskog porijekla.................................................................................................... 33
3.4.10.1
Spalionice otpada ivotinjskog porijekla .............................................................................................. 34
3.4.11 Ambalaa i ambalani otpad ................................................................................................... 34 3.5 ODLAGALITA OTPADA .............................................................................................................. 35 3.5.1 Postojea odlagalita otpada .................................................................................................. 35 3.5.2 Ilegalna odlagalita otpada (divlje deponije) ............................................................................ 36 4 PLAN ORGANIZACIJE SUSTAVA UPRAVLJANJA OTPADOM.......................................................... 37 4.1 NADLENOSTI U SUSTAVU UPRAVLJANJA OTPADOM .................................................................... 37 4.2 OPI POSTUPCI UPRAVLJANJA OTPADOM ................................................................................... 38 4.2.1 Prevencija nastajanja otpada .................................................................................................. 38 4.2.2 Smanjenje koliina proizvedenog otpada ................................................................................. 38
4.2.2.1 4.2.2.2 Edukacija i komunikacija s javnou ................................................................................................... 39 istija proizvodnja ............................................................................................................................. 40 Odvojeno prikupljanje otpada............................................................................................................. 41 Sortiranje iz mijeanog komunalnog otpada ........................................................................................ 43 Mehaniko-bioloka obrada (MBO) otpada .......................................................................................... 43 Termika obrada ............................................................................................................................... 44
4.2.3
Recikliranje ........................................................................................................................... 41
4.2.3.1 4.2.3.2
4.2.4
Obrada otpada ...................................................................................................................... 43
4.2.4.1 4.2.4.2
4.2.5 Finalno odlaganje .................................................................................................................. 45 4.3 ORGANIZACIJA SUSTAVA UPRAVLJANJA OTPADOM ...................................................................... 46 4.4 KOMUNALNI I NEOPASNI PROIZVODNI OTPAD ............................................................................ 46 4.4.1 Projekcija rasta koliina komunalnog otpada ............................................................................ 46 4.4.2 Sustav upravljanja komunalnim i proizvodnim otpadom ............................................................ 47 4.4.3 Regionalni centar za upravljanje otpadom (RCUO) .................................................................... 49
4.4.3.1 Dinamika gradnje RCUO .................................................................................................................... 52
4.4.4 Centar za upravljanje otpadom (CUO) ..................................................................................... 53 4.4.5 Pretovarna stanica (PS) .......................................................................................................... 54 4.4.6 Reciklano dvorite (RD) ........................................................................................................ 55 4.4.7 Zeleni otoci ........................................................................................................................... 55 4.5 OPASNI OTPAD ......................................................................................................................... 56 4.5.1 Projekcija rasta koliina opasnog otpada .................................................................................. 58 4.5.2 Okvir sustava upravljanja opasnim otpadom ............................................................................ 58
4.5.2.1 Razvoj Federalnog plana upravljanja opasnim otpadom ....................................................................... 59
4.6 POSEBNE KATEGORIJE OTPADA.................................................................................................. 60 4.6.1 Medicinski otpad ................................................................................................................... 61 4.6.2 Otpad iz rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina ............................................................... 63 4.6.3 Graevinski otpad i otpad od ruenja ...................................................................................... 64 4.6.4 Otpad animalnog porijekla...................................................................................................... 65 4.6.5 Otpadni mulj iz ureaja za preiavanje ................................................................................. 68
4.6.5.1 4.6.5.2 Projekcija i procjena budueg stanja (za period od 2012. do 2017. godine) ........................................... 68 Planirani kapaciteti ............................................................................................................................ 69
4.6.6 Ambalaa i ambalani otpad ................................................................................................... 69 4.6.7 Otpadne gume ...................................................................................................................... 71 4.6.8 Otpadna vozila ...................................................................................................................... 72 4.6.9 Otpadna ulja ......................................................................................................................... 74 4.6.10 Otpadne baterije i akumulatori ............................................................................................... 79 4.6.11 Elektrini i elektronski (EE) otpad ............................................................................................ 80 4.7 ODLAGALITA OTPADA .............................................................................................................. 82 4.7.1 Zahtjevi EU za odlagalita otpada............................................................................................ 82 4.7.2 Deponije i dozvola za upravljanje otpadom .............................................................................. 82 4.7.3 Zatvaranje deponija ............................................................................................................... 82 4.7.4 Regionalni centri za upravljanje otpadom - lokacije odlagalita otpada ....................................... 83 4.8 INFORMACIJSKI SUSTAV UPRAVLJANJA OTPADOM ....................................................................... 85 4.8.1 Organizacijska shema informacijskog sustava .......................................................................... 85 4.8.2 Razvoj kapaciteta informacijskog sustava upravljanja otpadom .................................................. 86 5 FINANCIJSKI ASPEKT PLANA UPRAVLJANJA OTPADOM ............................................................. 87
5.1 IZVORI FINANCIRANJA .............................................................................................................. 87 5.1.1 Entitetski/dravni izvori financija ............................................................................................. 87 5.1.2 EU fondovi ............................................................................................................................ 88 5.1.3 UN Programi ......................................................................................................................... 89 5.1.4 Razvojne banke i meunarodne razvojne agencije .................................................................... 89 5.2 PROCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA SANACIJU I ZATVARANJE ODLAGALITA I CRNIH TOAKA . 90 5.2.1 Sanacija i zatvaranje postojeih odlagalita otpada ................................................................... 90 5.2.2 Sanacija crnih toaka ............................................................................................................. 91 5.3 FINANCIRANJE I PROCJENA TROKOVA USPOSTAVE REGIONALNIH CENTARA ZA UPRAVLJANJE OTPADOM ............................................................................................................................................. 91 5.3.1 Sufinanciranje pripremne faze ................................................................................................ 91 5.3.2 Sufinanciranje gradnje i uspostave RCUO ................................................................................ 91 5.3.3 Trokovi uspostave RCUO ...................................................................................................... 92 6 7 AKCIONI PLAN ZA PERIOD 2012-2017 ........................................................................................ 95 IMPLEMENTACIJA PLANA ........................................................................................................... 101
LISTA SLIKA
Slika 1: Hijerarhija sistema upravljanja otpadom ........................................................................................... 11 Slika 2: Ciljevi Federalne Strategije upravljanja otpadom 2008-2018 ............................................................... 13 Slika 3: Osnovno ustrojstvo dravne uprave u oblasti upravljanja otpadom ..................................................... 16 Slika 4: Okvirna shema nadlenosti u sustavu upravljanja otpadom u Federaciji BiH ......................................... 17 Slika 5: Pogoni i postrojenja za koje je propisana provedba PUO .................................................................... 20 Slika 6: Broj komunalnih poduzea po kantonima FBiH .................................................................................. 22 Slika 7: Teritorijalni raspored tvrtki ovlatenih za skupljanje i zbrinjavanje opasnog otpada u FBiH .................... 27 Slika 8: Broj registriranih legalnih odlagalita otpada u FBiH po kantonima ...................................................... 36 Slika 9: Registrirana ilegalna odlagalita otpada u FBiH po kantonima ............................................................. 36 Slika 10: Shema odgovornosti upravljanja otpadom (FBiH i kantoni) ............................................................... 37 Slika 11: Osnovni principi upravljanja otpadom ............................................................................................. 38 Slika 12: Osnovne komponente Programa za podizanje javne svijesti i edukacije ............................................. 40 Slika 13: Princip istije proizvodnje .............................................................................................................. 41 Slika 14: Primjer sustava odvojenog sakupljanja otpada ................................................................................ 42 Slika 15: Shema tipinog MBO postupka....................................................................................................... 44 Slika 16: Prijedlog organizacije sustava sakupljanja otpada ............................................................................ 46 Slika 17: Shema regionalnog koncepta integralnog sustava upravljanja otpadom na podruju jednog kantona ... 47 Slika 18: Sustav upravljanja komunalnim i neopasnim otpadom ..................................................................... 48 Slika 19. Sadraj RCUO ............................................................................................................................... 49 Slika 20. Oekivani efekti smanjenja koliina za odlaganje primjenom mjera za selektivno prikupljanje i uspostavu MBO-a ...................................................................................................................................................... 50 Slika 21: Shematski prikaz rada MBO sustava ............................................................................................... 51 Slika 22: Shematski prikaz RD ..................................................................................................................... 51 Slika 23: Sadraj CUO ................................................................................................................................ 54 Slika 24: Tok otpada u PS ........................................................................................................................... 55 Slika 25: Planirani sustav upravljanja opasnim otpadom ................................................................................ 58 Slika 26: Naini zbrinjavanja medicinskog otpada .......................................................................................... 61 Slika 27: Prijedlog organizacije sustava upravljanja otpadom iz zdravstvenih ustanova ..................................... 62 Slika 28: Naini zbrinjavanja otpada iz ekstraktivne industrije......................................................................... 63 Slika 29: Naini zbrinjavanja graevinskog otpada ........................................................................................ 64 Slika 30: Naini zbrinjavanja otpada animalnog porijekla ............................................................................... 66 Slika 31: Prijedlog lokacija komponenti sustava upravljanja otpadom ivotinjskog porijekla ............................... 67 Slika 32: Prijedlog organizacije sustava upravljanja ambalanim otpadom ....................................................... 70 Slika 33: Prijedlog organizacije sustava upravljanja otpadnim gumama ........................................................... 72 Slika 34: Prijedlog organizacije sustava upravljanja otpadnim vozilima ............................................................ 73 Slika 35: Nain zbrinjavanja otpadnih ulja i maziva........................................................................................ 74 Slika 36: Prijedlog organizacije sustava upravljanja otpadnim uljima ............................................................... 75 Slika 37: Mrea sakupljanja i zbrinjavanja otpadnih ulja u FBiH ...................................................................... 77 Slika 38: Prijedlog organizacije upravljanja otpadnim baterijama i akumulatorima ............................................ 80 Slika 39: Prijedlog organizacije sustava upravljanja elektrinim i elektronskim otpadom .................................... 81 Slika 40: Regionalni koncept izgradnje RCUO u FBiH ..................................................................................... 84 Slika 41: Struktura podataka u sklopu informacijskog sustava upravljanja otpadom ......................................... 85 Slika 42: Okvirna organizacijska shema informacijskog sustava ...................................................................... 86 Slika 43: Razliiti potencijalni izvori financija ................................................................................................. 87 Slika 44: Koliina IPA fondova danih za prve dvije komponente za Bosnu i Hercegovinu (Izvor: http://www.delbih.ec.europa.eu )................................................................................................................ 88
LISTA TABELA
Tabela 1: Lista indikatora ........................................................................................................................... 10 Tabela 2: Popis kantonalnih ministarstava u FBiH za okoli ............................................................................ 17 Tabela 3: Proizvodnja komunalnog otpada i pokrivenost uslugama odvoza otpada u FBiH ................................ 21 Tabela 4: Procijenjene koliine neopasnog proizvodnog otpada u FBiH ........................................................... 23 Tabela 5: Koliine prikupljenog metalnog otpada .......................................................................................... 23 Tabela 6: Koliina neopasnog proizvodnog otpada za FBiH (podruja C,D i E), European List of Waste 2009.g. 24 Tabela 7: Koliina opasnog proizvodnog otpada za FBiH (podruja C,D i E), European List of Waste 2009.g. ... 25 Tabela 8: Tvrtke u FBiH koje se bave zbrinjavanjem i izvozom opasnog otpada prema odredbama Baselske Konvencije ................................................................................................................................................ 26 Tabela 9: Koliine opasnog otpada iz proizvodnih procesa i sa saniranih povrina ............................................ 27 Tabela 10: Koliine i nain zbrinjavanja otpada iz ekstraktivne industrije (trenutna praksa u rudnicima) ............. 30 Tabela 11: Sastav mulja iz postrojenja za preiavanje komunalnih otpadnih voda ......................................... 32 Tabela 12: Sadanje vrste i koliine otpada i mulja za odlaganje .................................................................... 33 Tabela 13: Registrirani objekti za preradu mesa veeg kapaciteta u FBiH ........................................................ 33 Tabela 14: Operativni ciljevi za ostvarenje drugog stratekog cilja .................................................................. 39 Tabela 15: Projekcija rasta koliina komunalnog otpada za razdoblje 2012-2017 ............................................. 47 Tabela 16: Planirano poveanje udjela stanovnitva obuhvaenog sustavom organiziranog sakupljanja komunalnog otpada ................................................................................................................................... 49 Tabela 17: Dinamika gradnje RCUO ............................................................................................................. 53 Tabela 18: Preporuke za nain zbrinjavanja pojedinih vrsta opasnog otpada ................................................... 57 Tabela 19: Okvirni trokovi uspostave kafilerije i sabiralita ........................................................................... 68 Tabela 20: Procijenjene vrste i koliine otpada i mulja za odlaganje do 2017. godine ....................................... 68 Tabela 21: Predviena izgradnja sistema za prikupljanje i tretman urbanih otpadnih voda do 2020. godine ........ 69 Tabela 22: Trokovi uspostave sustava upravljanja otpadnim uljima ............................................................... 78 Tabela 23: Trenutni projekti UNDP u BiH u klasterima Okoli i energija i Demokratsko upravljanje .................... 89 Tabela 24: Okvirni trokovi sanacije i zatvaranja deponije .............................................................................. 90 Tabela 25: Raspodjela trokova izgradnje RCUO-a i uspostave sustava ........................................................... 93
1 UVOD I POLAZNE OSNOVE

1.1 UVOD
Prema Zakonu o upravljanju otpadom (''Sl. novine FBiH'', broj: 33/03 i 72/09) Federalni plan upravljanja otpadom je provedbeni dokument Strategije iz lanka 6.ovog Zakona i donosi se na razdoblje od pet godina. Operativni i strateki ciljevi definirani Strategijom trebaju biti sastavni dio Plana, bilo na federalnom, bilo na kantonalnom nivou. Sam Plan upravljanja otpadom je dokument koji je obavezujui dio planiranja i odnosi se na upravljanje otpadom. Cilj Plana je identificiranje trenutnog stanja, u sferi prikupljanja, odlaganja i tretmana otpada, podrazumijevajui i stanje infrastrukture, te definiranje, na osnovu buduih potreba, potrebnih pravnih i infrastrukturnih zahtjeva/kapaciteta za dostizanje Strategijom postavljenih ciljeva, a u okviru integralnog sistema upravljanja otpadom. Plan upravljanja otpadom u FBiH treba da bude usmjeren ka realizaciji i o stvarenju okolino odrivog ekonomskog razvoja, jaanju cjelovitog pristupa u rjeavanju problema upravljanja otpadom, te promoviranju cjelovitog pristupa integralnog upravljanja otpadom putem dimenzioniranja i odreivanja prioriteta na nivou FBiH na odrivoj osnovi. Federalni plan upravljanja otpadom (FPUO ili Plan) predstavlja krovni Plan Federacije BiH, koji e, pored Strategije upravljanja otpadom FBiH 2008-2018, biti osnova razvoja kantonalnih i opinskih planova upravljanja otpadom kojima se definira upravljanje svim vrstama otpada, dok se kapaciteti za pojedine vrste otpada planiraju na entitetskom nivou. Kao takav, Plan ima za osnovne ciljeve smanjenje rizika po okoli i zdravlje ljudi, i uspostavu prioritetne infrastrukture za integrirano upravljanje otpadom, te smanjenje koliina otpada za finalno odlaganje/zbrinjavanje uz efikasnije koritenje resursa. Legislativa Evropske Unije (EU) zahtjeva, kako od zemalja u Uniji, tako i onih u tranziciji, razvijanje Planova upravljanja otpadom (PUO) u skladu sa relevantnim direktivama. Kao takvo, planiranje upravljanja otpadom postaje trajni element javnog planiranja u svim zemljama. Kljuna uloga planova upravljanja otpadom je uspostava odrivog upravljanja otpadom. Osnovna svrha im je definiranje tokova otpada i opcija tretmana. Tonije, cilj im je osiguravanje planskog okvira: usuglaenosti sa politikom upravljanja otpadom: PUO su vrlo vani instrumenti koji doprinose implementaciji i uspostavi politika i ciljeva na nacionalnom i nivou EU u sferi upravljanja otpadom; osnovnih karakteristika otpada i dovoljne kapacitete za upravljanje otpadom: PUO su izvor informacija o koliinama i tokovima otpada. Osim toga, doprinose osiguravanju dovoljnih kapaciteta, te odgovarajuih naina prikupljanja i tretmana, a na osnovu koliina otpada; kontrole tehnolokih mjere: PUO osigurava identifikaciju podruja za koje je potrebno poduzeti odreene tehnoloke mjere u cilju eliminiranja ili minimiziranja odreenih vrsta otpada; ekonomskih i investicionih zahtjeva: PUO definiraju financijske potrebe za operativnost sistema prikupljanje i tretmana otpada. U skladu s tim, mogu se odrediti potrebe buduih investiranja. Treba imati u vidu se odredbe Plana upravljanja otpadom, kao stratekog dokumenta, primjenjuju i razvijaju u odreenom vremenskom periodu, te zavise od samog otpada, politikih i administrativnih sistema, kao i socioekonomske situacije, pa ak i geo-klimatskih uslova. Stoga, Plan upravljanja otpadom FBiH mora biti baziran na svim ovim uincima kako bi se razvile smjernice koje mogu biti efikasno primijenjene i koje e dati vidljive rezultate. 1.2 SVRHA I NAELA FEDERALNE STRATEGIJE UPRAVLJANJA OTPADOM
Federalna strategija upravljanja otpadom (2008-2018) definirala je politiku i strateke smjernice zasnovane na opim naelima Europske Unije transponiranim kroz Zakon o upravljanju otpadom FBiH (Slubene novine FBiH, broj: 33/03, 72/09). Krovni cilj definiran Strategijom je zatita okolia, promocija i poticanje odrivog koritenja
resursa kroz uspostavu integriranog sustava upravljanja otpadom. Ostvarenje krovnog cilja planirano je kroz realizaciju mjera predvienih u sklopu postavljenih stratekih ciljeva, a to su:
Smanjenje rizika po okoli i zdravlje ljudi i uspostava prioritetne infrastrukture za integrirano upravljan je otpadom Smanjenje koliina otpada za finalno odlaganje/zbrinjavanje uz efikasnije koritenje resursa Osiguranje provedbe sustava kroz pravni, institucionalni i ekonomski okvir Osiguranje sustavnog praenja parametara za ocjenu stanja okolia
Oblikovanje Strategije temeljeno je na nastojanju postizanja sto veeg stupnja usklaenosti s opim naelima EU, kao i temeljnim naelima sadranim u Zakonu o upravljanju otpadom, a to su sljedea naela: 1.2.1 Prevencija Mjere opreznosti Odgovornost proizvoaa otpada Zagaiva plaa Blizina Regionalnost Indikatori stanja upravljanja otpadom
Stanje okolia FBiH, u Strategiji upravljanja otpadom FBiH 2008-2018, te Izvjetaju o stanju okolia 2009, je utvreno na osnovu identificirane liste okolinih indikatora, te proraunu vrijednosti indikatora. Indikatori praenja stanja u oblasti upravljanja otpadom su izraeni prema DPSIR analizi. DPSIR je opi okvir za organizaciju podataka o stanju okolia, a samim time i stanja u oblasti upravljanja otpadom. Meutim, ideja za ovaj okvir ipak je izvorno bila izvedena iz socijalnih studija, pa tek onda ire primijenjena, posebice za organiziranje sustava indikatora u kontekstu zatite okolia i, kasnije, odrivog razvoja. Europska agencija za okoli (EEA) razvila je do sada tri CORE set indikatora za oblast upravljanja otpadom: CSI 017 - generiranje i reciklaa ambalanog otpada CSI 016 produkcija komunalnog otpada CSI 015 napredak u upravljanju zagaenim lokacijama (ovaj indikator se nalazi i u oblasti indikatora za tlo).
Tamo gdje ovi indikatori nisu pruali kompletnu sliku stanja predloeni su indikatori karakteristini za situaciju u kojoj se nalazi okoli u FBiH. U Izvjetaju o stanju okolia FBiH, dokumentu koji predstavlja prvu fazu Strategije upravljanja otpadom 2008-2018 u kontekstu DPSIR analize kao indikatori uzeti su: Indikator D indikator okolnosti (driving force) Indikator P indikator pritisaka na okoli (pressures) Indikator S indikator stanja okolia (state of environment) Indikator I indikator utjecaja (impacts) Indikator R indikator odgovora drutva (response).
Okvir pretpostavlja odnos uzrok-efekt izmeu meusobno povezanih komponenti drutvenih, ekonomskih i ekolokih sustava, i to: Pokretakih snaga ekolokih promjena - ekonomskih sektora i ljudskih aktivnosti (Drivers) Pritisaka na okoli u vidu emisija i otpada(Pressures) Stanja okolia fizikog, kemijskog, biolokog (State) Utjecaja na stanovnitvo, gospodarstvo, ekosustav (Impacts) Odgovora drutva, prioriteta, ciljanih postavki, pokazatelja (Response)
Lista koritenih indikatora je prikazana u donjoj tabeli.

Tabela 1: Lista indikatora OTPAD Komunalni otpad Izgraenost regionalnih deponija (Posebno definiran indikator) Stupanj pokrivenosti uslugama Generiranje i reciklaa ambalanog otpada Broj neureenih i nelegalnih deponija Produkcija komunalnog otpada Industrijski otpad Proizvodnja industrijskog otpada Opasni otpad iz industrije Neopasni otpad iz industrije Stanje okolia i posljedice Zbrinjavanje otpada iz industrije Otpadna ulja (iz industrije i cjelokupnog transporta) [P] [P] [P] [S] i [I] [R] [D] i [P] [R] [P] CSI 017 [P] [S] [P] [Tip indikatora]
10
OTPAD Stare gume vozila (iz industrije i cjelokupnog transporta) Stari akumulatori iz vozila (iz industrije i cjelokupnog transporta) Neupotrebljiva stara vozila Elektronski i elektrini otpad Medicinski otpad Ukupna koliina otpada iz zdravstvenih ustanova Proizvodnja opasnog medicinskog otpada Proizvodnja otpada iz veterinarskih ustanova Primjena pojedinanih naina adekvatnog zbrinjavanja otpada iz zdr.i vet. ustanova Otpad iz poljoprivrede i umarstva Produkcija otpada u poljoprivredi biljna proizvodnja Produkcija otpada u poljoprivredi stoarstvo Produkcija otpada u umarstvu Povrina pod organskom proizvodnjom Povrina pod integralnom proizvodnjom
[Tip indikatora] [P] [P] [P] [P] [P] [P] [P] [R] [P] [P] [P] [R] [R]
1.2.2
Strateki koncept upravljanja otpadom
Principi definirani u Okvirnoj Direktivi o otpadu (2006/12/EC), (2008/98/EC) i EU Strategiji upravljanja otpadom1 su vrlo vane za sam proces planiranja i mogu se sumirati kao: Princip prevencije u cilju ouvanja prirode i resursa, generiranje otpada mora biti minimizirano i izbjegnuto gdje je to mogue; Princip reciklae i ponovnog koritenja ukoliko se generiranje otpada ne moe prevenirati, potrebno ga je ponovno upotrijebiti ili reciklirati ili iskoristiti u procesu povrata energije; Princip unapreenja finalnog odlaganja i monitoringa u sluajevima gdje ne otpad ne moe ponovo koristit, potrebno ga je tretirati i adekvatno odloiti ili spaliti. Obje ove metode zahtijevaj u monitoring i obzirom na njihov potencijal za uzrokovanje opasnih okolinih teta. Ovi principi oznaavaju historijsku evoluciju u sistemu upravljanja otpadom, dajui najvei prioritet infrastrukturnom aspektu i potom ukljuujui aspekte ljudskog zdravlja i okolia, te finalno integrirajui pitanja odranja prirode i resursa. Osnovna platforma koncepta upravljanja otpadom, e se bazirati na hijerarhiji postupaka tretmana otpada koje su sastavni dio integralnog sistema upravljanja otpadom.
Slika 1: Hijerarhija sistema upravljanja otpadom
Prema ovoj hijerarhiji, najvei prioritet u tretmanu otpada moraju imati aktivnosti na njegovom izbjegavanju, dok trenutno najkoritenija praksa direktnog odlaganja krutog otpada dobiva najnii prioritet i tei se k njenom smanjivanju. Kako ova dva prioriteta predstavljaju granine zahtjeve integralnog sistema upravljanja otpadom,
Community Strategy for Waste Management COM (96) 399 final - Rezolucija EU Savjeta od 24 Februara 1997 o Strategiji upravljanja otpadom pojedinih zajednica.
11
realno rjeenje e se traiti negdje izmeu njihovih nivoa, i to putem primjene praksi smanjivanja proizvodnje otpada, njegovog recikliranja i obrade. Implementaciju ovih generalnih ciljeva je mogue provesti jedino uvoenjem jednog Integralnog sistema upravljanja otpadom. Integralni sistem upravljanja otpadom treba osigurati mehanizme koji e u velikoj mjeri potovati sve aspekte ivotnog vijeka proizvoda, poevi od prirodnih resursa pa sve do njegovog odlaganja kao otpada. 1.2.3 Ciljevi i mjere
Na osnovu analize i utvrivanja trenutnog stanja okolia u Federaciji BiH, u okviru Strategije su postavljeni ciljevi i mjere, koji trebaju dovesti do poboljanja stanja okolia u narednom periodu. Gledano u duhu DPSIR metodologije planiranja razvoja sektora okolia, prethodno odreeni indikatori D (okolnosti), P (pritiska) i S (stanja) osiguravaju preduvjete za definiranje odgovora drutva (R) s ciljem poboljanja stanja okolia, a time i smanjenja utjecaja na zdravlje ljudi. U skladu s navedenim, Federalna strategija upravljanja otpadom 2008-2018 sadri strukturno razraeno strateko opredjeljenje FBiH ka efikasnim mehanizmima upravljanja okoliem. S tim u vezi definiran je i krovni cilj Strategije kojim se eli postii zatita okolia i promocija i poticanje odrivog koritenja resursa kroz uspostavu integriranog sistema upravljanja otpadom. Ostvarenje krovnog cilja je mogue postii realizacijom mjera predvienih u sklopu slijedeih stratekih ciljeva: Smanjenje rizika po okoli i zdravlje ljudi i uspostava prioritetne infrastrukture za integrirano upravljanje otpadom Smanjenje koliina otpada za finalno odlaganje/zbrinjavanje uz efikasnije koritenje resursa Osiguranje provedbe sistema kroz pravni, institucionalni i ekonomski okvir Osiguranje sistematskog praenje parametara za ocjenu stanja okolia.
Imajui u vidu potrebu za uspostavljanjem realnog okvira za planiranje upravljanja otpadom u kratkoronom, srednjoronom i dugoronom periodu, kao i potrebu za ocjenu provedbe strategije 2, definirani su operativni ciljevi koji predstavljaju specifine i mjerljive promjene koje e se ostvariti u toku implementacije navedenih mjera iz Strategije i doprinijeti ostvarivanju krovnog cilja i stratekih ciljeva.
1.3
OSNOVNI CILJEVI FEDERALNOG PLANA UPRAVLJANJA OTPADOM 2012-2017
Federalni plan upravljanja otpadom je osnovni dokument o upravljanju otpadom na podruju Federacije BiH za razdoblje 2012-2017. Okvir za pripremu ovog plana su Strategija upravljanja otpadom FBiH (2008-2018), postojei zakonski propisi u FBiH, te europske smjernice o upravljanju otpadom (EU Direktive). FPUO predstavlja provedbeni dokument Strategije, te je njegov osnovni cilj uspostava integralnog sustava upravljanja otpadom, odnosno identificiranje trenutnog stanja, u sferi prikupljanja, odlaganja i tretmana otpada, podrazumijevajui i stanje infrastrukture, te definiranje, na osnovu buduih potreba, potrebnih pravnih i infrastrukturnih zahtjeva/kapaciteta za dostizanje Strategijom postavljenih ciljeva. Plan treba biti usmjeren ka realizaciji i ostvarenju okolino-odrivog ekonomskog razvoja, jaanju cjelovitog pristupa u rjeavanju problema upravljanja otpadom, te promoviranju cjelovitog pristupa integralnog upravljanja otpadom putem dimenzioniranja i odreivanja prioriteta na nivou FBiH na odrivoj osnovi. Provedbom ovog Plana postii e se: Uspostava integralnog sustava upravljanja otpadom Poveanje udjela odvojeno prikupljenog otpada Poveanje reciklae i ponovnog koritenja otpada Prethodna obrada otpada prije konanog odlaganja Smanjenje koliina otpada koji se odlae na odlagalitima Smanjenje tetnih utjecaja na okoli Samoodrivost sustava upravljanja komunalnim otpadom
Clan 8 Zakona o upravljanju otpadom: Vlada FBiH za razdoblje od dvije godine podnosit e izvjee Parlamentu Federacije o provedbi Strategije.
2
12
Slika 2: Ciljevi Federalne Strategije upravljanja otpadom 2008-2018
STRATEKI CILJ 1: SMANJENJE RIZIKA PO OKOLI I ZDRAVLJE LJUDI I USPOSTAVA PRIORITETNE INFRASTRUKTURE ZA INTEGRIRANO UPRAVLJANJE OTPADOM
Operativni cilj 1.1: Poveati broj stanovnika obuhvaen organiziranim prikupljanjem otpada Operativni cilj 1.2: Stvoriti uvjete za sanitarno odlaganje kapaciteta za najmanje 5 godina odlaganja u svim regijama Operativni cilj 1.3:Ukloniti nelegalna odlagalita i sanirati podruje na kojem su se nalazila Operativni cilj 1.4:Sanirati i zatvoriti postojea opinska odlagalita Operativni cilj 1.5:Sanirati postojee povrine pod neadekvatno odloenim otpadom (opasni i neopasni otpad) Operativni cilj 1.6:Uspostaviti kapacitete za adekvatno zbrinjavanje opasnog otpada (% koliina opasnog otpada) Operativni cilj 1.7:Uspostaviti deponije inertnog (graevinskog i sl.) otpada (% koliina inertnog otpada) Operativni cilj 1.8:Poveati ukupni procent adekvatnog zbrinjavanja otpada i procent adekvatnog zbrinjavanja opasnog otpada Operativni cilj 1.9:Pokriveno efikasnim sistemom upravljanja otpadom u poljoprivrednoj proizvodnji i umarstvu Operativni cilj 1.10:Uspostaviti kapacitete za adekvatno zbrinjavanje otpada ivotinjskog porijekla (mjerljivo prema koliini , odnosno ukupnom % adekvatno zbrinutog otpada) Operativni cilj 1.11: Sanirati i zatvoriti postojea odlagalita, jame grobnice i groblja za otpade ivotinjskog porijekla Operativni cilj 1.12: Poveati procenat adekvatno zbrinutog otpada iz zdravstvenih ustanova Operativni cilj 1.13:oveati procenat adekvatno zbrinutog otpada iz veterinarskih ustanova
STRATEKI CILJ 2: SMANJENJE KOLIINA OTPADA ZA FINALNO ODLAGANJE/ZBRINJAVANJE UZ EFIKASNIJE KORITENJE RESURSA
Operativni cilj 2.1:Uspostaviti sustav odvojenog prikupljanja komunalnog otpada u svim opinama F BiH Operativni cilj 2.2:Prikupiti i reciklirati koliine nekih vrsta komunalnog otpada Operativni cilj 2.3: Odvojeno prikupiti bio-otpad iz vrtova i parkova Operativni cilj 2.4: Uspostaviti regionalne centre za upravljanje otpadom u svim regijama sa svim potrebnim sadrajima Operativni cilj 2.5: Preventivnim mjerama sprijeiti/umanjiti porast ukupnih koliina otpada iz industrije sa porastom obima industrijske proizvodnje Operativni cilj 2.6:Poveati udio otpada iz industrije koji se reciklira odnosno podlijee povratu materijala i energije (R&R ), uz istovremeno smanjenje koliina preostalog otpada za odlaganje Operativni cilj 2.7:Poveati ukupni procent adekvatnog zbrinjavanja otpada iz industrije reciklaom, odnosno povratom materij ala ili energije (R&R) Operativni cilj 2.8:Biorazgradljivi otpad iskoriten za proizvodnju komposta i biogoriva Operativni cilj 2.9:Smanjena koliina nastalog biorazdradljivog i drugog otpada u poljoprivredi i umarstvu Operativni cilj 2.10:Smanjena koliina nastalog otpada od opasnih materija u poljoprivredi i umarstvu Operativni cilj 2.11:Sprjeavanje nastajanja i smanjenje koliina otpada za finalno odlaganje otpad ivotinjskog porijekla Operativni cilj 2.12:Smanjiti koliinu proizvedenog medicinskog opasnog otpada iz zdravstvenih ustanova
STRATEKI CILJ 3: OSIGURANJE PROVEDBE SISTEMA KROZ PRAVNI, INSTITUCIONALNI I EKONOMSKI OKVIR
Operativni cilj 3.1:Osigurati striktnu provedbu usvojenih propisa i preuzetih meunarodnih obaveza - otpad (obuhvaeno sa 2.1) Operativni cilj 3.2:Usuglasiti domae zakonodavstvo o okoliu sa zakonodavstvom EU - otpad (obuhvaeno sa 2.2) Operativni cilj 3.3:Integrirati evropske sektorske politike po pitanju okolia u sektorske politike FBiH - otpad (obuhvaeno sa 2.3)
STRATEKI CILJ 4: OSIGURANJE SISTEMATSKOG PRAENJE PARAMETARA ZA OCJENU SANJA OKOLIA
13
1.3.1
Povezanost FPUO sa drugim planovima i politikama
Planiranje upravljanja otpadom treba biti integralni dio sveukupnog nacionalnog sistema planiranja u cilju ireg pristupa odrivom razvoju i postizanja stratekih ciljeva u Planu upravljanja otpadom: Prostorno planiranje propisi prostornog planiranja kojima se odreuje okvir za prostorni razvoj, mogu utjecati na odgovornosti lokalnih vlasti u oblasti upravljanja otpadom. Takvi propisi mogu ukljuivati specifine zahtjeve u smislu izdavanja dozvola za postrojenja za tretman i/ili odlaganje otpada. Opseno planiranje kojim se odreuje posebna namjena zemljita je osnova za uspostavu i razvoj privatnih i javnih aktivnosti. Okolino planiranje Planiranje upravljanja otpadom je usko povezano sa generalnim okolinim planiranjem. S jedne strane, planiranje otpada je dio sveukupnog planiranja u cilju osiguranja dostizanja postavljenih okolinih ciljeva, a s druge, ciljevi plana upravljanja otpadom mogu jedino biti postignuti ukoliko su postavljeni okolini standardi i kontrola aktivnosti upravljanja otpadom. Planiranje energetskog sektora postrojenja za tretman otpada mogu biti i elektrane, spalionice i postrojenja na bioplin i ostala postrojenja koja kao gorivo koriste otpad. Generalni energetski plan treba sadravati odrednice koritenja energije otpada iz takvih postrojenja. Proizvodnja energije spaljivanjem ili iz postrojenja na bioplin moe biti mjera u ostvarenju ciljeva politike u sferi klimatskih promjena. Stoga, ove mogunosti zbrinjavanja otpada trebaju biti detaljno razmotrene u okviru FPUO. Zdravlje ljudi otpad esto sadri kemijske supstance koje predstavljaju prijetnju po ljudsko zdravlje. Primjeri su opasni otpad, otpad iz domainstava i otpad iz produkcije energije i otpadnih tokova. Ova pitanja trebaju biti integralni dio planiranja u oblasti zdravstva i planiranja upravljanja otpadom.
14
2 PRAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR

2.1 POLITIKA ZATITE OKOLIA U BOSNI I HERCEGOVINI
Ustav Bosne i Hercegovine je dodatak Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (Daytonski sporazum), usvojen 1995 godine, koji definira Bosnu i Hercegovinu kao suverenu dravu sa decentraliziranom politikom i administrativnom strukturom, i nekoliko nivoa politikog upravljanja: Tijela dravne vlasti Dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine (decentralizirano u 10 kantona sa svojim vladama i parlamentima) Republike Srpske (centralizirano) Brko Distrikt (samoupravno upravna jedinica pod suverenitetom Bosne i Hercegovine i formalno dio oba entiteta).
Pitanja zatite okolia nisu jedan od deset pitanja opisanih u Ustavu kao nadlenosti dravnih institucija, dakle, oni spadaju u sljedee: "Sve vladine funkcije i ovlasti koje nisu izriito dodijeljene u ovom Ustavu institucijama Bosne i Hercegovine pripadaju entitetima "(lanak III, stav 3). Ustav Federacije Bosne i Hercegovine odreuje nadlenosti ovog entiteta i konstitutivnih kantona kako slijedi: Ekskluzivna odgovornost Federacije je "ekonomska politika, ukljuujui planiranje i obnovu, te politiku koritenja zemljita na federalnoj razini" (lanak III.1c), kao i "energetska politike, ukljuujui i meukantonalnu distribuciju po pitanjima, te pruanje i odravanje pripadajua infrastruktura "(lanak III.1g). Zajedniki odgovornosti Federacije i kantona izmeu ostalog je politika zatite okolia, turizma i koritenje prirodnih resursa (lanak III.2.). Ove odgovornosti "Mogu se koristiti zajedno ili odvojeno, ili od strane kantona koordinirano sa Vladom Federacije. U skladu s tim, kanton i Vlada Federacije e konsultirati jedno drugo na stalnoj osnovi s obzirom na ove odgovornosti. "(lanak III.3) "Kantoni imaju sve nadlenosti koje nisu izriito povjerene federalnoj vlasti", kao to su stvaranje politike u pogledu reguliranja i osiguravanja javnih usluga, kojim se ureuje lokalno koritenje zemljita i lokalnih energetskih proizvodnih pogona, uspostavljanje i provoenje kantonalnih turistikih politika i razvoj turizma ( lanak III.4.)
2.2
2.2.1
INSTITUCIONALNI OKVIR
Entitetske institucije
Glavne odgovarajue institucije za pitanja zatite okolia na entitetskoj razini ili razini Distrikta Brko u Bosni i Hercegovini su navedene u nastavku.
Ministarstvo okolia i turizma Federacije Bosne i Hercegovine

Ovo Ministarstvo obavlja "upravne, strune i druge poslove iz nadlenosti Federacije Bosne i Hercegovine koji se odnose na: zrak, vodu, zatitu tla, i upravljanje otpadom, izradu strategije i politike zatite okolia, standarde kvalitete okolia, praenje stanja okolia, izrada razvojne strategije i politike u oblasti turizma i ugostiteljske djelatnosti, praenje turistikih tokova i trendova na lokalnom i meunarodnom tritu; usmjeravanje dugoronog razvoja turizma u okviru privrednog sistema i druge poslove utvrene vaeim zakonima (lanak 20a Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave, ''Slubene novine FBiH'', broj: 06/08). Postoji pet sektora unutar ovog Ministarstva: Sektor za zatitu okolia, Sektor za okoline dozvole, Sektor za turizam, Sektor za implementaciju projekta i Sektor za pravne, financijske i ope poslove. Ovo Ministarstvo djeluje kao nacionalne sredinjice Bosne i Hercegovine u Europskoj agenciji za okoli (EEA).
Druge relevantne institucije na entitetskom nivou vlasti u Bosni i Hercegovini 3:

Ministarstvo prostornog ureenja, graenja i ekologiju Republike Srpske Odjel za prostorno ureenje, imovinsko-pravnih pitanja Brko Distrikta Vlade Bosne i Hercegovine Meuentitetsko tijelo za okoli, imenovano je 2006 godine od strane Vlade FBiH u skladu sa lanom 41. Federalnog Zakona o zatiti okolia. Bavi se svim pitanjima u vezi zatite okolia koja zahtijevaju usklaeni pristup u oba entiteta i odgovoran je za usklaivanje zakona o zatiti okolia , propisima, standardima i akcijskim planovima, meunarodnim ugovorima o pitanjima okolia i njihovu provedbu,
Meuentitetsko savjetodavno tijelo za koordinaciju upravljanja vodama osnovano je poetkom 2000-te, ali je prestalo postojati
zbog promjene zakona o vodama u 2006 godini.
15
sudjelovanje u meunarodnim procesima i suradnju s meunarodnim organizacijama, praenje okolia i informacijski sustavi i razmjene informacija, kao i prekograninim i meuentitetskim pitanjima zatite okolia. Ovaj odbor se sastoji od osam lanova, etiri imenuje Vlada Republike Srpske i etiri imenuje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, koji se sastaju najmanje est puta godinje. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, s relevantnim sektorima vodoprivrede, umarstva i veterinarstva, Poljoprivredni inspektorat, inspektorat vodoprivrede, Veterinarski inspektorat i Ured za provedbu projekata umarstva. Federalno ministarstvo zdravstva s relevantnim sektorima za kemikalije i otrove.
Tu su i brojne javne strune institucije koje se bave pitanjima zatite okolia u oba entiteta, bilo kao dio ministarstva ili pod izravnom nadlenosti entitetskih vlada. U okviru svojih odgovornosti mogu da pruanju profesionalne usluge (npr. zavodi za statistiku, hidrometeoroloki), nadzor i kontrolu aktivnosti koje imaju utjecaj na stanje okolia (npr. inspekcija),djelatnosti u vezi sa prikupljanjem sredstava, poticanjem i financiranjem pripreme, provedbe i razvoja programa, projekata i slinih aktivnosti u podruju ouvanja, odrivog koritenja, zatite i unapreivanja stanja okolia i koritenja obnovljivih izvora energije (Fond za okoli),te planiranje i izvrenje aktivnosti usmjerene na zatitu ljudi, dobara i okolia od prirodnih katastrofa, hitne sit uacije i incidenti velikih razmjera (npr. uprava civilne zatite).
Slika 3: Osnovno ustrojstvo dravne uprave u oblasti upravljanja otpadom
2.2.2
Dravne institucije
Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine su Zakonom o ministarstvima i drugim tijelima uprave Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH 5/03), dodijeljene neke aktivnosti iz oblasti zatite okolia, naime" odgovornost za operacija i zadataka u nadlenosti Bosne i Hercegovine koji se odnose na definiranje politike, osnovnih principa, koordiniranje djelatnosti i usklaivanje planova entitetskih tijela vlasti i institucija na meunarodnom planu u podrujima poljoprivrede, energetike, zatite okolia, razvitak i iskoritavanje prirodnih bogatstava "(lanak 9). Jedan od osam sektora unutar ovog Ministarstva je Sektor za prirodne resurse, energetiku i zatitu okolia, koja ima pet odjela: Odjel za vodoprivredu i turizam, Odjel za primarne energije i politiku, Odjel za srednje energije i projekte, Odsje k za zatitu okolia i Odjel za provedbu projekata. Ostale vane dravne institucije koje se bave pitanjima zatite okolia su: Ministarstvo vanjskih poslova BiH, koje je odgovorno za pripremu bilateralnih i multilateralnih sporazuma i ugovora Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine je stalno tijelo u Vijeu ministara BiH, koje je preuzelo ulogu biveg Ministarstva za europske integracije Bosne i Hercegovine u 2002.
Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine je nadlena za sljedee aktivnosti: Koordinacija aktivnosti na usklaivanju pravnog sustava BiH sa standardima EU (acquis communautaire) Provjeru usklaenosti svih nacrta zakona i propisa koje podnosi Vijeu ministara od strane svih ministarstava te dravnih upravnih jedinica s direktivama "Bijele knjige'' Pripremu povezivanja drava srednje i istone Europe za integraciju u ''unutarnje trite Unije" Usklaivanje aktivnosti tijela i institucija BiH u podruju integracije u EU Koordinacija izvrenja odluka donesenih od strane nadlenih organa i institucija BiH, entiteta i Brko Distrikta BiH u odnosu na sve aktivnosti potrebne na podruju integracije u EU Djeluje kao sredinji operativni partner institucija Evropske komisije u procesu stabilizacije i pridruivanja Koordinacija pomoi EU Sudjelovanje u aktivnostima na izradi zakona, propisa i smjernica u vezi ukljuivanja u europske integracijske procese.
16
2.2.3
Akteri na lokalnom nivou
Upravljanje okoliem na lokalnom nivou u Bosni i Hercegovini je vrlo sloena stvar. Kao to je spomenu to prije, Federacije Bosne i Hercegovine se sastoji od deset kantona, njihove kompetencije opisane su u Federalnom ustavu. Svaki od kantona ima svoju vladu i donosi svoje zakone (usklaeni s Federalnim zakonima). Ne postoji jedinstven oblik organizacije ili politike za ministarstva koja se bave pitanjima zatite okolia na kantonalnom nivou. Kantoni se sastoje od 79 opina ukupno. Djelokrug rada i nadlenosti opina su regulirani Zakonom o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sl. novine FBiH 49/06). lanom 8. ovog Zakona definirane su nadlenosti na formuliranju i provedbi prostornog ureenja i politika zatite okolia, upravljanje vodama, upravljanje otpadom i opinskim prirodnim resursima.
Tabela 2: Popis kantonalnih ministarstava u FBiH za okoli R.br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Naziv kantona Unsko-sanski kanton Posavski kanton Tuzlanski kanton Zeniko-dobojski kanton Bosansko-podrinjski kanton Srednjobosanski kanton Hercegovako-neretvanski kanton Zapadnohercegovaki kanton Kantona Sarajevo Kanton 10 Naziv nadlenog ministarstva Ministarstvo za graenje, prostorno ureenje i zatite okoline Ministarstvo prometa, veza, turizma i zatite okolia Ministarstvo prostornog ureenja i zatitu okolice Ministarstvo za prostorno ureenje, saobraaj i komunikacije i zatitu okoline Ministarstvo za urbanizam, prostorno ureenje i zatitu okoline Ministarstvo prostornog ureenja, obnove i povratka Ministarstvo trgovine, turizma i zatite okolia Ministarstvo prostornog ureenja, graditeljstva i zatite okolia Ministarstvo prostornog ureenja i zatite okolia Ministarstvo graditeljstva, obnove, prostornog ureenja i zatite okolia
Opine u oba entiteta uglavnom izvravaju svoje nadlenosti u zatiti okolia preko razliitih opinskih slubi, poput onih za komunalne poslove, prostorno planiranje, urbanizam, razvoj, inspektorati i drugo.
Slika 4: Okvirna shema nadlenosti u sustavu upravljanja otpadom u Federaciji BiH
17
2.3
ZAKONSKI OKVIR UPRAVLJANJA OTPADOM U FBiH
Federalni plan upravljanja otpadom se sa svim svojim aspektima mora uklapati u zahtjeve domaeg zakonodavstva po pitanjima upravljanja otpadom. Federalna strategija upravljanja otpadom, izraena kao komponenta Federalne strategije zatite okolia 2008-2018, je postavila strateke ciljeve razvoja sektora upravljanja otpadom na podruju FBiH i propisala mjere za njihovo dostizanje. Odredbe Federalnog plana upravljanja otpadom, kao provedbenog dokumenta Strategije, moraju biti u potpunosti usklaeni sa spomenutim stratekim ciljevima. S obzirom na pribliavanja Bosne i Hercegovine lanstvu u EU, Plan e posebno skrenuti panju na osnovne EU direktive kojom je ova oblast definirana. Bez obzira to ovi zahtjevi EU jo nisu obavezujui, Plan e biti kompatibilan sa njima i pruit e dobru osnovu da poslije procesa pregovaranja sa EU i usvajanja specifinih ciljeva razvoja sektora, sustav integralnog upravljanja otpadom na podruju FBiH bude odriv i efikasno operativan. Prema lanu III 2.c) Aneksa 4 Dejtonskog sporazuma (Ustava Bosne i Hercegovine) entiteti e osigurati sigurnu i zatienu sredinu za sve osobe u svojim jurisdikcijama, odravanjem agencije za provoenje graanskog prava koje e funkcionirati u skladu sa meunarodno priznatim standardima, uz potivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda na koje je ukazano u lanku II i poduzimajui i druge mjere u skladu sa potrebama. Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, entiteti su zadueni za zatitu okolia, te su svi relevantni okoli ni zakoni doneseni na nivou entiteta, tj. Federacije Bosne i Hercegovine. 2.3.1 Vaei zakoni i pravilnici
Zakonski propisi koji se odnose na upravljanje otpadom predstavljaju jednu od najsloenijih oblasti zakonskih propisa za zatitu okolia uslijed irokog niza utjecaja koje otpad moe imati na ovjeka i okoli. Vaeim zakonodavstvom iz oblasti upravljanja otpadom uveden je i osiguran okvir za suvremeni sustav zakonskih propisa o upravljanju otpadom. Pregled propisa koji ureuju upravljanje otpadom u Federaciji BiH: Strategija zatite okolia FBiH (2008-2018) Zakon o upravljanju otpadom (Sl. novine FBiH, broj:33/03 i 72/09) Odluka o ratifikaciji Konvencije o kontroli prekograninog prometa opasnog otpada i njegovom odlaganju (Sl. glasnik BiH, br.31/00) Pravilnik o kategorijama otpada sa listama (Sl. novine FBiH, broj: 9/05) Pravilnik o izdavanju dozvole za aktivnosti male privrede u upravljanju otpadom (Sl. Novine FBiH, broj: 9/05) Pravilnik o potrebnim uvjetima za prijenos obaveza sa proizvoaa i prodavaa na operatera sistema za prikupljanje otpada (Sl. novine FBiH, broj: 9/05) Pravilnik koji odreuje postupanje sa opasnim otpadom koji se ne nalazi na listi otpada ili iji je sadraj nepoznat (Sl. novine FBiH, broj: 9/05) Pravilnik o sadraju plana prilagoavanja upravljanja otpadom za postojea postrojenja za tretman ili odlaganje otpada i aktivnostima koje poduzima nadleni organ (Sl. novine FBiH, broj: 9/05) Pravilnik o uvjetima za rad postrojenja za spaljivanje otpada (Sl. novine FBiH, broj: 12/05) Uredba o financijskim i drugim garancijama za pokrivanje trokova rizika od moguih teta, ienje i postupke nakon zatvaranja odlagalita (Sl. novine FBiH, broj: 39/06) Uredba o selektivnom prikupljanju, pakovanju i oznaavanju otpada (Sl. novine FBiH, broj: 38/06) Uredba o vrstama financijskih garancija kojima se osigurava prekogranini transport opasnog otpada (Sl. novine FBiH, broj: 41/05) Uredba koja regulira obavezu izvjetavanja operatora i proizvoaa otpada o provoenju pr ograma nadzora, monitoringa i voenja evidencije prema uvjetima iz dozvole (Sl. novine FBiH, broj: 31/06) Pravilnik o ivotinjskom otpadu i drugim neopasnim materijalima prirodnog porijekla koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe (Sl. novine FBiH, broj: 8/08) Pravilnik o obrascu,sadraju i postupku obavjetavanja o vanim karakteristikama proizvoda i ambalae od strane proizvoaa(Sl. novine FBiH, broj: 6/08) Pravilnik o upravljanju medicinskim otpadom (Sl. novine FBiH, broj: 77/08) Pravilnik o ambalai i ambalanom otpadu (Sl. novine FBiH, broj: 83/10) Pravilnik o prekograninom prometu otpada (Sl. novine FBiH, broj: 07/11).
Postoji jo niz propisa koji na neki nain tj. indirektno, utjeu ili reguliraju nain upravljanja otpadom kao to su Zakon o prikupljanju i prometu sekundarnih sirovina i otpadnih materijala (Sl. novine FBiH, br: 35/98), Pravilnik o nainu prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu(Sl. list RBiH, br. 13/94 i 2/92), te Roterdamska
18
konvencija o postupku davanja suglasnosti na osnovu prethodnog obavjetenja za odreene opasne kemikalije i pesticide u meunarodnoj trgovini i tokholmska konvencija o dugotrajnim organskim zagaujuim supstancama. 2.3.2 Zakoni i pravilnici u fazi donoenja i usvajanja
Propisi koji su u fazi donoenja i usvajanja su uglavnom podzakonski akti koji detaljno definiraju odreene aktivnosti. Iz oblasti upravljanja otpadom konkretne aktivnosti su pokrenute na izradi Pravilnika o elektrinom i elektronikom otpadu koji e urediti nain i postupak prijave stavljanja elektrinih i elektronikih proizvoda na trite, osnivanja sustava preuzimanja, sakupljanja i obrade otpada od elektrinih i elektronikih proizvoda i rad tog sustava. 2.3.3 Odnos Plana upravljanja otpadom i pravnih zahtjeva
Prema obvezama i odgovornostima u upravljanju otpadom koje proizlaze iz Zakona o upravljanju otpadom, Federacija je odgovorna za poslove prekograninog prometa otpada i postrojenja za tretman otpada koji obuhvaaju podruje dva ili vie kantona. Dok su kantoni nadleni za upra vljanje svim vrstama otpada, odreivanje lokacija u poslovima upravljanja otpadom i postrojenjima. Proizvoa ili vlasnik otpada snosi sve trokove prevencije, tretmana i odlaganja otpada, ukljuujui brigu nakon upotrebe i monitoring. On je financijski odgovoran za preventivne i sanacione mjere zbog teta po okoli koje je prouzrokovao ili postoji vjerojatnost da ih prouzrokuje. Sakupljanje i tretiranje komunalnog otpada vri se u skladu sa posebnim propisima o komunalnom otpadu. Za komunalni otpad iz domainstava mogu se primijeniti i drugi obraunski kriteriji u skladu s propisom kojim se ureuje komunalne usluge. Lokacije za obradu, skladitenje i zbrinjavanje otpada se mogu odrediti i u zonama privredne namjene (proizvodnim zonama) u skladu s Planom, ako je to u skladu s odredbama dokumenata prostornog ureenja. Federacija je duna osigurati sanaciju okolia na zateenim lokacijama koje su visoko optereene opasnim otpadom ukoliko nije poznat pravni sljedbenik za lokaciju. U skladu sa okvirnom EU direktivom o otpadu dozvola za upravljanje otpadom je potrebna za sve aktivnosti upravljanja otpadom tj. za prijevoz, skupljanje i tretman otpada. Ovom dozvolom omoguava se upravljanje otpadom od strane strunog osoblja i poduzea koja posjeduju adekvatnu oprem u. Prema Pravilniku o izdavanju dozvole za aktivnosti male privrede u upravljanju otpadom (Sl. novine FBiH, broj: 09/05), potrebno je pribaviti dozvolu kod nadlenog kantonalnog ministarstva za zatitu okolia u ovisnosti od kapaciteta operatera. Svaka deponija treba biti registrirana u katastru zagaivaa ili katastru nekretnina. Svi operateri koji posjeduju dozvolu za upravljanje otpadom duni su izvjetavati nadleno kantonalno ministarstvo za okoli o ispunjavanju uvjeta iz dozvole. Na osnovu redovnih izvjetaja od strane operatera prema Uredbi koja regulira obavezu izvjetavanja operatora i proizvoaa otpada o provoenju programa nadzora, monitoringa i voenja evidencije prema uvjetima iz dozvole (Sl. novine FBiH, broj: 31/06), nadleno kantonaln o ministarstvo vodi evidencijske baze podataka. Zakonom su propisane osnovne odredbe koje obavezuju na selektivno prikupljanje i razdvajanje otpada prema vrsti i osobinama, ali u praksi sistem selektivnog prikupljanja i razdvajanja otpada jo nije zaivio zbog nedostatka provedbenih propisa koji se trebaju donijeti za: ambalani otpad, opremu koja sadri poliklorirane bifenile-PCB i poliklorirane terfenile-PCT, otpadne gume, stara vozila, baterije i akumulatore, otpadna ulja, elektrini i elektroniki otpad, otpadni azbest, titan dioksid i graevinski otpad. 2.3.4 Procjena utjecaja na okoli i upravljanje otpadom
Prema Zakonu o zatiti okolia (Sl. novine FBiH, broj: 33/03 i 38/09) i Pravilniku o pogonima i postrojenjima za utjecaja na okoli za pogone i postrojenja za upravljanje otpadom, prema sljedeem:
koje ja obavezna procjena utjecaja na okoli i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju okolinu dozvolu (Sl. novine FBiH, broj:19/04) propisana je provedba postupka procjene
19
Slika 5: Pogoni i postrojenja za koje je propisana provedba PUO
2.4
NAELA PLANIRANJA I UPRAVLJANJA OTPADOM U EU
Okvir za europsku politiku gospodarenja otpadom sadran je u rezoluciji EU Vijea o Strategiji gospodarenja otpadom (97/C76/01) koja se temelji na tada vaeoj okvirnoj Direktivi o otpadu (75/442/EEC) i drugim europskim propisima na podruju upravljanja otpadom. Postoje tri kljuna europska naela: Prevencija nastajanja otpada - u cilju ouvanja prirode i resursa, generiranje otpada mora biti minimizirano i izbjegnuto gdje je to mogue Reciklaa i ponovno koritenje - ukoliko se generiranje otpada ne moe prevenirati, potrebno ga je ponovno upotrijebiti ili reciklirati ili iskoristiti u procesu povrata energije Poboljanje konanog zbrinjavanja i nadzora - u sluajevima gdje ne otpad ne moe ponovo koristiti, potrebno ga je tretirati i adekvatno odloiti ili spaliti. Obje ove metode zahtijevaju monitoring i obzirom na njihov potencijal za uzrokovanje opasnih okolinih teta.
Obvezu planiranja upravljanja otpadom direktno propisuju tri direktive: Okvirna direktiva o otpadu (2008/98/EC), Direktiva o upravljanju opasnim otpadom (91/689/EEC) i Direktiva o ambalai i ambalanom otpadu (94/62/EC). Meutim, i druge europske direktive koje se odnose na posebne tokove otpada, te na objekte za obradu i odlaganje otpada moraju se uzeti u obzir tijekom izrade planova upravljanja otpadom. Najvanije europske direktive u sektoru upravljanja otpadom su: Direktiva o otpadu (2006/12/EC) Okvirna direktiva o otpadu (2008/98/EC) Direktiva o odlagalitima otpada (1999/31/EC, dopunjena Pravilnikom (EC) 1882/2003) Direktiva o upravljanju opasnim otpadom (91/689/EEC) s dodacima 94/31/EC, 166/2006 Direktiva o mulju s ureaja za proiavanje otpadnih voda (86/278/EEC, dopunjena Direktivom 91/692/EEC) Direktiva o spaljivanju otpada (2000/76/EC) Direktiva o ambalai i ambalanom otpadu (94/62/EC) s dodacima 2005/20/EC, 2004/12/EC, 1882/2003 Direktiva o zbrinjavanju otpadnih ulja (75/439/EEC, s dodatkom 87/101/EEC) Direktiva o otpadu iz industrije titanij-dioksida (78/176/EEC) Direktiva o odlaganju PCB i PCT (96/59/EC) Direktiva o baterijama i akumulatorima (91/157/EC) Direktiva o elektrinom i elektronikom otpadu (2002/96/EC) Pravilnik o transportu otpada (EC) 1013/2006
20
3 POSTOJEE STANJE UPRAVLJANJA OTPADOM U FBiH

3.1 KOMUNALNI OTPAD
Prema definiciji, komunalan otpad je otpad iz kuanstva, kao i drugi otpad koji po svojoj prirodi ili sastavu je slian otpadu iz kuanstva. Prema Zakonu o upravljanju otpadom prikupljanje i tretiranje komunalnog otpada obavlja se sukladno posebnom propisu o komunalnim djelatnostima. Kantonalnim propisima ureuje se osnivanje i rad komunalnih poduzea i obveze opina u pruanju komunalnih usluga. Dakle, opine su zaduene za organiziranje upravljanja komunalnim otpadom. 3.1.1 Produkcija komunalnog otpada
Uvid u postojee koliine proizvedenog otpada u FBiH, kao i procjena rasta koliina otpada, te procjena sastava otpada potrebna je radi prijedloga rjeenja integralnog sustava upravljanja otpadom, te definiranje toka komunalnog otpada, od mjesta njegovog nastanka do mjesta konanog zbrinjavanja. S obzirom na dugogodinje zanemarivanje praenja stanja na podruju upravljanja otpadom s obzirom na koliine, sastav i kretanje otpada, tone koliine komunalnog otpada nisu precizno utvrene i uglavnom se baziraju na procjenama. Kao temeljni podaci za ovaj plan preuzeti su podaci iz Izvjetaja o stanju okolia (2008), podaci Agencije za statistiku BiH, te podaci iz relevantnih studijskih i planskih dokumenata izraenih u zadnje tri godine. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, koliina proizvedenog komunalnog otpada po stalnom stanovniku u BiH iznosi u prosjeku 1,07 kg/stan/dan (389 kg/stan/god) 4. Republiki zavod za statistiku Republike Srpske u svom saopenju5 iz 2009 god. navodi produkciju otpada od 0,76 kg/stan/dan (276 kg/stan/god), dok podaci za FBiH nisu dostupni. Prema dosadanjim raspoloivim podacima dobivenim od strane javnih komunalnih poduzea u FBiH6, produkcija otpada kree se od 211 kg/stan/god u Zapadnohercegovakom kantonu do 386 kg/stan/god u kantonu Sarajevo7. S obzirom da se ovdje radi o podacima o otpadu koji se organizirano prikuplja i odvozi na opinska odlagalita, uzet je u obzir i faktor pokrivenost pojedinih kantona uslugom odvoza i odlaganja otpada, kako bi se procijenile stvarne producirane koliine otpada. Prema ovom, proizvodnja komunalnog otpada i otpada komunalnog tipa u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao i pokrivenost uslugom prikupljanja i odlaganja otpada po kantonima predstavljena je donjom tabelom (Tabela 3):
Tabela 3: Proizvodnja komunalnog otpada i pokrivenost uslugama odvoza otpada u FBiH Kanton Unsko-sanski9 Posavski Tuzlanski
10
Broj stanovnika8 288.114 39.886 498.549 400.602

12
Pokrivenost (%) 75 60* 40 55 65 60* 77 50* 85 60* 63%
Proizvodnja otpada (kg/stan/god) 350 236 332 291 220 214 363 211 386 220 316
Ukupne proizvedene koliine otpada (t/god) 100.840 9.431 165.705 116.575 7.280 54.656 81.981 17.240 163.527 17.816 735.051
Zeniko-dobojski11 Bosansko-podrinjski Srednjobosanski Hercegovako-neretvanski13 Zapadnohercegovaki Kanton Sarajevo Kanton 10 Federacija BiH
33.093 254.992 225.930 81.707 423.645 80.800 2.327.318
* Nisu dostupni egzaktni podaci, uzet je prosjek za FBiH

4 5
Statistika okolia, Saopenje br.2, Agencija za statistiku BiH (28.10.2010.g.) Statistika ivotne sredine, Godinje saopenje br. 167/10, Republiki zavod za statistiku RS (01.09.2010.g.) 6 Izvjetaj o stanju okolia, Federalno ministarstvo okolia i turizma (2010.g.) 7 Federalna strategija upravljanja otpadom (2008-2018) 8 Federacija u brojkama 2010, Federalni zavod za statistiku 9 Studija izvodljivosti otpadom na podruju opine Biha , Opina Biha (2009.g.) 10 Studija vrednovanja lokacije regionalne sanitarne deponije za Tuzlanski kanton, JKP Regionalna eko-deponija d.o.o., 2008.g. 11 Plan upravljanja otpadom ZE-DO kantona, Ministarstvo za prostorno ureenje, promet i komunikacije i zatitu okoline ZDK (2007.g.) 12 Vrednovanje lokacije regionalne sanitarne deponije za regiju Gornje Podrinje, SERDA (2009.g.) 13 Plan upravljanja otpadom na podruju HN/K, Ministarstvo trgovine, turizma i zatite okolia HN/K, (2010/2011.g.)
21
Iz podataka danih u gornjoj tabeli, vidljivo je da srednja pokrivenost uslugama prikupljanja i zbrinjavanja otpada u FBiH iznosi 63%. Prema podacima iz Izvjetaja o stanju okolia (2010), prosjena pokrivenost uslugom prikupljanja i odlaganja otpada u FBiH iznosi 70%. Za kantone za koje nisu bili dostupni podaci, uzeta je srednja vrijednost (najmanja i najvea evidentirana pokrivenost) pokrivenosti uslugama. Neusuglaenost podataka najveim dijelom je uzrokovana nepostojanjem adekvatnih evidencija podataka to se istie kao jedan od najveih problema postojeeg sistema. S obzirom da toni podaci o koliinama proizvedenog komunalnog otpada na nivou FBiH nisu dostupni, da ne postoji registar koliina otpada, te da uprave opinskih odlagalita otpada ne vode tonu evidenciju o koliinama otpada (ne postoje vage), koliine otpada dobivene na osnovi studijske analize i rada na terenu, uzete su kao relevantne. Ipak, u okviru izrade kantonalnih planova upravljanja otpadom potrebno je provesti detaljnu analizu koliina komunalnog otpada u svrhu planiranja potreba na nivou kantona.
3.1.2
Postojea infrastruktura za prikupljanje otpada
Prikupljanje otpada u Federaciji BiH, obavlja 67 komunalnih poduzea. Pregled broja kompanija po kantonima dat je na donjoj slici (Slika 6).
Kanton Sarajevo Tuzlanski kanton Zeniko-dobojski kanton Hercegovako-neretvanski kanton Kanton 10 Srednjobosanski kanton Zapadnohercegovaki kanton Bosansko-podrinjski kanton Unsko-sanski kanton Posavski kanton
1 7 10 10 6 12 6 3 9 3
Slika 6: Broj komunalnih poduzea po kantonima FBiH
Komunalni otpad odvoze uglavnom komunalna poduzea u vlasnitvu opina, a u rjeim sluajevima privatna poduzea, kao ALBA Zenica. Otpad se odlae u vreama, kantama od 120 l, kontejnerima od 1.1 m 3 i rjee u kontejnerima od 5 m3. Prikupljanje otpada se vri kamionima sa i bez potisne ploe. Mehanizacija za prikupljanje i zbrinjavanje otpada je uglavnom zastarjela i ima limitirane performanse.
3.2
NEOPASNI PROIZVODNI OTPAD
Neopasni proizvodni otpad predstavlja otpad nastao u procesu proizvodnje, koji se ne koristi kao sekundarna sirovina u industriji u kojoj je nastao. Taj otpad nije slian, po svojim osobinama, komunalnom otpadu. Prema Zakonu o zatiti okolia i Zakonu o upravljanju otpadom, proizvoai, sakupljai, obraivai otpada i subjekti odgovorni za njegovo krajnje zbrinjavanje, u obavezi su dostavljanja podataka o koliinama otpada, tipu14 i nainu zbrinjavanja jednom godinje nadlenom ministarstvu. Bez obzira na zakonsku obavezu, izvjetavanje nije dostiglo eljeni nivo, a veina dobivenih podataka nije pouzdana niti potpuna.
14
Pravilnik o kategorijama otpada sa listama (Sl. novine FBiH, br. 9/05)
22
3.2.1
Procjena koliina
Ukupna koliina neopasnog proizvodnog otpada u FBiH, prema prikupljenim podacima iz upitnika i procjenama (s obzirom na intenzitet proizvodnih djelatnosti i karakteristinog otpada), je oko 2.200.000 t/god. Najvee koliine generiranog neopasnog proizvodnog otpada, su prisutne na podruju Tuzlanskog kantona (1.200.000 t /god), te na podruju Zeniko-dobojskog kantona (935.000 t/god), to je razumljivo sa stanovita tipa industrije zastupljene u ovim kantonima. U Tuzlanskom kantonu najvee koliine otpada ine ljaka i pepeo, dok je u ZDK to odsijani koks, troska, ljaka i pepeo, te odsijani aglomerat. Tabela 4daje prikaz koliina neopasnog proizvodnog otpada prema kantonima.
Tabela 4: Procijenjene koliine neopasnog proizvodnog otpada u FBiH Kanton Unsko-sanski Posavski Tuzlanski Zeniko-dobojski Bosansko-podrinjski Srednjobosanski Hercegovako-neretvanski Zapadnohercegovaki Kanton Sarajevo Kanton 10 Federacija BiH Ukupne koliine neopasnog proizvodnog otpada (t/god) 5.500 100 1.300.000 1.000.000 250 2.000 8.000 200 9.000 50 2.325.100
Prema trenutnoj praksi zbrinjavanja, dio neopasnog proizvodnog otpada se predaje ovlatenim poduzeima na dalje zbrinjavanje reciklaom ili odlaganjem, kao to su: CIBOS Scholz, SUD -MULL Tuzla, Duga Biogroci, Grioss Jajce, Eko sirovina Maglaj, Natron-Hayat Maglaj, Zovko epe, KEMIS Lukavac, Trgosirovina Sarajevo, SIK Mostar, Tehcentar Ptuj Slovenia i Vatrostalna Busovaa, dok otpad kao to je ljaka i pepeo biva odloen u krugu samih industrija ili u njihovoj blizini. Metal, nastao kao otpad u procesu proizvodnje, je jedna od najvanijih sekundarnih sirovina. Podaci o koliinama metala dati donjoj tabeli (Tabela 5) dobiveni su od kompanije CIBOS Scholz koja prikuplja, tretira i isporuuje oko 60% od ukupnog metalnog otpada u BiH a na podruju FBiH oko 70 % od ukupnog metalnog otpada, pa je prema tome najvei sakuplja, obraiva i isporuilac metalnog otpada u BiH i u FBiH.
Tabela 5: Koliine prikupljenog metalnog otpada R.br. Kanton Koliina metalnog otpada t/g CIBOS USK 8.000 PK 3.000 TK 22.000 ZE-DO 30.000 BPK 2.000 SBK 5.000 HNK 12.000 ZHK SK 25.000 LK AIDA COMMERCE Svi 7.500 11 TRGOSIROVINA Svi 2.500 12 FEROSIROVINA Svi 22.000 13 SIROVINAMETAL Bugojno Svi 3.000 14 Ukupno u FBiH 142.000 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
23
Dodatno, kompanije Aida Commerce, Trgosirovina (Sarajevo), Ferosirovina i Sirovinametal Bugojno (za koje su dostupni podaci), prikupljaju cca 35.000 t/god. Navedene prikupljene koliine predstavljaju 95% metalnog otpada nastalog u FBiH. Podaci za ostali dio nisu dostupni. Od navedenih koliina pretpostavlja se da izmeu 80 -85% isporuuje domaim eljezarama, a ostatak se izvozi. Za sada, postoji samo jedno postrojenje za sortiranje i tretman metalnog otpada sa rederom u Zenici, koje je u vlasnitvu kompanije Cibos Scholz. 3.2.2 Podaci Federalnog zavoda za statistiku
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, najvee koliine neopasnog proizvodnog otpada ini otpad iz termikih procesa 2.306.615 t/god, te otpad iz anorganskih kemijskih procesa u iznosu od 84.243 t/god. Ukupna koliina neopasnog proizvodnog otpada (ne ukljuujui otpad iz aktivnosti 01, 13, 15, 16, 17, 18, 19 i 20 prema Pravilniku o kategorijama otpada sa listama) iznosi 2.542.208 t/god.
Tabela 6: Koliina neopasnog proizvodnog otpada za FBiH (podruja C,D i E), European List of Waste 2009.g. Lista otpada 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 14 Ukupno: Podruje Otpad iz poljoprivrede, vrtlarstva, proizvodnje vodenih kultura, umarstva, lova i ribarstva pripremanja hrane i prerade Otpad od prerade drveta i proizvodnje ploa i namjetaja, celuloze, papira i kartona Otpad iz koarske, krznarske i tekstilne industrije Otpad od prerade nafte, preiavanja prirodnog gasa i pirolitike obrade uglja Otpad iz anorganskih kemijskih procesa Otpad iz organskih kemijskih procesa Otpad od proizvodnje, formulacija, prodaje i primjene premaza (boje, lakovi i staklasti emajli), ljepila, sredstva za zaptivanje i tamparskih boja Otpad iz fotografske industrije Otpad iz termikih procesa Otpad koji potjee od kemijske povrinske obrade i zatite metala; hidrometalurgija obojenih metala Otpad od oblikovanja i povrinske fiziko-hemijske obrade metala i plastike Otpad od organskih materije koje se koriste kao rastvarai (osim 07 00 00 i 08 00 00 Koliina (t/g) 19.016 70.939 40.872 15 84.243 5 90 2.306.615 964 19.449 2.542.208
Otpad iz aktivnosti 01, 13, 15, 16, 17, 18, 19 i 20 je prikazan u zasebnim poglavljima Plana
Prema podacima iz upitnika i procjenama koliina otpada prema nivou proizvodnih aktivnosti, dobivene koliine neopasnog proizvodnog otpada su u skladu sa podacima o koliinama otpada Federalnog zavoda za statistiku.
3.3
OPASNI OTPAD
Opasni otpad je svaki otpad koji je utvren Pravilnikom o kategorijama otpada sa listama (Sl. novine FBiH, br. 9/05) i koji ima jednu ili vie karakteristika koje prouzrokuju opasnost po zdravlje ljudi i okoli po svom porijeklu, sastavu ili koncentraciji, kao i onaj otpad koji je naveden u listi otpada kao opasni i reguliran provedbenim propisom. Prema Zakonu o upravljanju otpadom FBiH zabranjen je uvoz opasnog otpada radi odlaganja.
24
3.3.1
Procijenjene koliine
Prema trenutno dostupnim podacima (upitnici, podaci iz Federalne strategije upravljanja otpadom 2008-2018, te podacima iz studija o upravljanju opasnim otpadom 15) godinje generirane koliine opasnog otpada iz industrije iznose oko 14.000 t. No, s obzirom na jako mali odziv privrednih subjekata na upitnike o generiranim koliinama opasnog otpada, pretpostavka je da su ove koliine vee. Nepostojanje tonih podataka o opasnom otpadu predstavlja jedan od najveih problema, te onemoguava adekvatno planiranje upravljanja ovom vrstom otpada. Trenutno se opasni otpad zbrinjava na nekoliko naina: dijelom ga preuzimaju i odvoze komunalna poduzea, a dijelom se tretira u krugu postrojenja (neutralizacija). Takoer, opasni otpad preuzimaju kompanije (cca 1.000 t/god), kao to su: RECIKLON BH doo Tuzla, KEMIS Lukavac, Rafinerija Modria, Eko sirovina Maglaj, Trgosirovina Gorade, Grioss Jajce, Duga d.o.o. Biograci, Mikrobit d.o.o. Posuje, Reton d.o.o. Mostar, SUD -MULL Tuzla, DEFTER Sarajevo i DELTA PETROL Kakanj. 3.3.2 Podaci Federalnog zavoda za statistiku
Prema podacima navedenim u sljedeoj tabeli (Tabela 7), najvee koliine opasnog otpada u FBiH ini otpad iz proizvodnje termikih procesa. Znaajne koliine opasnog otpada generiraju se i u okviru anorganskih kemijskih procesa. Ukupna koliina opasnog proizvodnog otpada (ne ukljuujui otpad iz aktivnosti 01, 13, 15, 16, 17, 18, 19 i 20 prema Pravilniku o kategorijama otpada sa listama) iznosi 17.919 t/god.
Tabela 7: Koliina opasnog proizvodnog otpada za FBiH (podruja C,D i E), European List of Waste 2009.g. Lista otpada 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 14 Ukupno: Podruje Otpad iz poljoprivrede, vrtlarstva, proizvodnje vodenih kultura, umarstva, lova i ribarstva pripremanja hrane i prerade Otpad od prerade drveta i proizvodnje ploa i namjetaja, celuloze, papira i kartona Otpad iz koarske, krznarske i tekstilne industrije Otpad od prerade nafte, preiavanja prirodnog gasa i pirolitike obrade uglja Otpad iz anorganskih kemijskih procesa Otpad iz organskih kemijskih procesa Otpad od proizvodnje, formulacija, prodaje i primjene premaza (boje, lakovi i staklasti emajli), ljepila, sredstva za zaptivanje i tamparskih boja Otpad iz fotografske industrije Otpad iz termikih procesa Otpad koji potjee od kemijske povrinske obrade i zatite metala; hidrometalurgija obojenih metala Otpad od oblikovanja i povrinske fiziko-kemijske obrade metala i plastike Otpad od organskih materije koje se koriste kao rastvarai (osim 07 00 00 i 08 00 00 Koliina (t/g) 1.645 4.607 3 45 10.400 623 596 17.919
Otpad iz aktivnosti 01, 13, 15, 16, 17, 18, 19 i 20 je prikazan u zasebnim poglavljima Plana
Prema podacima iz upitnika i procjenama koliina otpada prema nivou proizvodnih aktivnosti, dobivene koliine opasnog proizvodnog otpada iznose oko 14.000 t/god. Podaci Federalnog zavoda za statistiku navode koliinu opasnog otpada iz aktivnosti C,D i E od 17.919 t/god. Potrebna je hitna uspostava registra zagaivaa.
15
Izvjetaj o procjeni utjecaja na okoli industrijskog, medicinskog i ostalog opasnog otpada u BiH, Vijee Ministara BiH i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (2002.g.)
25
3.3.3
Postojea infrastruktura upravljanja opasnim otpadom
Do sada je praksa zbrinjavanja opasnog otpada u FBiH bila usmjerena ka izvozu, no prema naelima trita, u FBiH se polako poinju razvijati tehniko-tehnoloki kapaciteti za prikupljanje, skladitenje i obradu opasnog otpada. Nekoliko privrednih subjekata (Tabela 8) dobilo je dozvole za prikupljanje, prijevoz i privremeno skladitenje opasnog otpada. Takoer, postoji nekoliko manjih specijaliziranih objekata namijenjenih za obradu opasnog otpada, te postoje odreeni kapaciteti u okviru veih industrijskih postrojenja koji se koriste za obradu pojedinih vrsta opasnog otpada. U donjoj tabeli dat je spisak tvrtki u Federaciji BiH koje se bave zbrinjavanjem i izvozom opasnog otpada prema odredbama Baselske konvencije.
Tabela 8: Tvrtke u FBiH koje se bave zbrinjavanjem i izvozom opasnog otpada prema odredbama Baselske Konvencije Naziv firme C&G d.o.o. Sarajevo Vrsta opasnog otpada kojeg tvrtka zbrinjava/izvozi Otpadna ulja sa polikloriranim bifenilima, piralenska ulja, transformatori sa PCB, itd. Otpadni akumulatori, olovna praina, pesticidi, kiseline, luine, otpadne boje, otpad od lakiranja, fotografske kemikalije, istroeni derivati mineralnih ulja, zagaena pakovanja-ambalaa, zagaeni usisni i filterski materijal, gasovi i aerosoli, laboratorijske kemikalije, olovni akumulatori, zagaena zemlja, graevinski materijali koji sadre azbest, otpadni lijekovi, medicinski otpad, itd. Pesticidi, kiseline, luine, otpadne boje, otpad od lakiranja, fotografske kemikalije, istroeni derivati mineralnih ulja, zagaena pakovanja-ambalaa, zagaeni usisni i filterski materijal, gasovi i aerosoli, laboratorijske kemikalije, olovni akumulatori, zagaena zemlja, graevinski materijali koji sadre azbest, otpadni lijekovi, medicinski otpad, itd. Pesticidi, kiseline, luine, otpadne boje, otpad od lakiranja, fotografske kemikalije, istroeni derivati mineralnih ulja, zagaena pakovanja-ambalaa, zagaeni usisni i filterski materijal, gasovi i aerosoli, laboratorijske kemikalije, olovni akumulatori, zagaena zemlja, graevinski materijali koji sadre azbest, otpadni lijekovi, medicinski otpad, elektrini i elektroniki otpad, itd Otpadna ulja sa polikloriranim bifenilima, piralenska ulja, transformatori sa PCB, otpadni lijekovi, itd. Ostaci od reakcija destilacije, otpadna iva, fluorescentne sijalice, elektroniki otpad, otpadna ulja, deterdenti, razrjeivai, akumulatori, itd. Otpadna ulja i zauljena zemlja Otpad sa ivom Otpadni akumulatori
Grioss d.o.o. Grude
Sud-Mull, d.o.o. Tuzla
Kemis, d.o.o. Lukavac
Kemokop, d.o.o. Tuzla Tuzlamet, d.o.o. Tuzla ''Delta Petrol'', d.o.o. Kakanj Reciklon d.o.o. Tuzla C.I.B.O.S. Sarajevo
Teritorijalni raspored tvrtki ovlatenih za skupljanje i skladitenje opasnog otpada prikazan je na iduoj slici (Slika 7).
26
Slika 7: Teritorijalni raspored tvrtki ovlatenih za skupljanje i zbrinjavanje opasnog otpada u FBiH
3.3.4
Zbrinjavanje opasnog otpada
Opasni otpad u FBiH zbrinjava se od strane komunalnih poduzea, ovlatenih poduzea za zbrinjavanje opasnog otpada, ili se skladiti u industrijskim/bolnikim krugovima. Podaci dati u donjoj tabeli predstavljaju podatke dobivene od 6 kompanija.
Tabela 9: Koliine opasnog otpada iz proizvodnih procesa i sa saniranih povrina Opasni otpad iz proizvodnih procesa (t) Prikupljene koliine 1001 Izvezene koliine 450 Skladitene koliine 386 Tretirane koliine 35 Nepoznato zbrinjavanje 130
Opasni otpad sa saniranih povrina (t) Prikupljene koliine 17 Izvezene koliine 17 Skladitene koliine 0 FEDERACIJA BiH UKUPNO (t) Prikupljene koliine 1018 Izvezene koliine 467 Skladitene koliine 386 Tretirane koliine 35 Nepoznato zbrinjavanje 130 Tretirane koliine 0 Nepoznato zbrinjavanje 0
27
3.4
POSEBNE KATEGORIJE OTPADA
Posebne kategorije otpada predstavljene Planom podrazumijevaju: 3.4.1 Medicinski otpad (otpad iz zdravstvenih i veterinarskih ustanova) Otpadna ulja i drugi zauljeni otpad Otpadne gume Otpadne baterije i akumulatori Otpadna vozila Elektrini i elektroniki otpad Otpad iz rudarstva i ekstraktivne industrije Graevinski i inertni otpad Otpadni mulj iz ureaja za proiavanje otpadnih voda Otpad ivotinjskog porijekla Ambalaa i ambalani otpad. Otpad iz zdravstvenih i veterinarskih ustanova
Prema definiciji iz Pravilnika o upravljanju medicinskim otpadom ("Sl. novine FBiH", broj:77/08), medicinski otpad je otpad koji se proizvodi u zdravstvenim ustanovama i koji je obuhvaen Pravilnikom o kategorijama otpada sa listama (Slubene novine Federacije BiH, broj:9/05). Zdravstvena ustanova je svaka javna ili privatna bolnica, ambulanta, dom zdravlja, stomatoloka ordinacija, dispanzer, akuerska i porodiljska klinika, domovi za stara i iznemogla lica, ambulante u poduzeima, kolama i ostalim nem edicinskim ustanovama, centri za farmaceutsko istraivanje, centri za transfuziologiju, medicinske ili patoloke laboratorije, ljekarne, pogrebne slube, mrtvanice, veterinarske stanice i centri za bioloko istraivanje koje su odobrene od strane ministra javnog zdravstva. 3.4.1.1 Procjena koliina neopasnog otpada iz zdravstvenih i medicinskih ustanova Prosjena proizvodnja otpada iz zdravstvenih ustanova kree se u rasponu od 2,41 to 3,26 kg/krevet/dan, od ega se infektivnog otpada proizvede od 0,19 do 0,88 kg/ krevet/dan16. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku17, broj bolesnikih dana ispisanih bolesnika na podruju FBiH u 2008.g. je iznosio 2.088.516 dana. Uzimajui u obzir prethodno navedenu prosjenu proizvodnju otpada, dolazi se do broja od cca 5.20 0 t/god proizvedenog neopasnog otpada iz zdravstvenih ustanova (ovo ukljuuje otpad iz zdravstvenih ustanova koji je komunalnog tipa i neopasni medicinski otpad), te 420 t/god proizvedenog infektivnog (opasnog) medicinskog otpada. Prema podacima iz upitnika na kojeg je odgovorila veina zdravstvenih ustanova u FBiH i procjenama prema postotku odgovorenih upitnika godinje se generira: 5.100 t otpada slinog komunalnom (mijeani otpad, otpad iz kuhinja i sl.) 300 t neopasnog medicinskog otpada 230 t opasnog medicinskog otpada
Opasni medicinski otpad u FBiH se dijelom sterilizira, topi i spaljuje (Opa bolnica Abdulah Naka, Veterinarski zavod Biha), predaje na zbrinjavanje ovlatenim kompanijama (SUD MULL Tuzla) ili predaje komunalnim poduzeima. Neopasni medicinski otpad veinom se predaje na zbrinjavanje komunalnim poduzeima, dok se manji dio sterilizira ili autoklavira. 3.4.2 Otpadna ulja i drugi zauljeni otpad
Otpadna ulja i drugi zauljeni otpad predstavljaju jedne od najveih polutanata okolia. Ova kategori ja otpada je, u okviru Plana, analizirana bazirajui se na ukupnim koliinama generiranog otpada, obuhvaajui mineralna i sintetika ulja, maziva i zauljeni otpad. Prema procjenama18, koliine otpadnih ulja i zauljenog otpada koje se generiraju na godinje m nivou u BiH iznose izmeu 21.500 i 23.000 t/god. Imajui na umu iskustvene podatke da je u prosjeku 50% ukupne koliine ovog tipa otpada mogue prikupiti nakon upotrebe (na osnovu pretpostavke da je to u prosjeku 45% kod motornih ulja, 75% kod hidraulinih i ulja za mjenjae vozila, te 50% kod kompresorskih ulja), ukupna koliina koritenih ulja koje je mogue sakupiti se procjenjuje na 9.350 do 10.925 t/god. Ukoliko bi se isti prosjeni procent prikupljanja pretpostavio za sva maziva/ulja, onda bi to znailo da bi bilo mogue prikupiti neto vie ukupno
16
Y.W. Cheng, F.C. Sung et al., 2009, Medical waste production at hospitals and associated factors, Waste Management 29, 440444 17 Statistiki godinjak/ljetopis 2009, Federalni zavod za statistiku (2009.g.) 18 Uvodna analiza za razvoj i uspostavljanje sistema upravljanja mazivim uljima, FMOIT, 2006.g.
28
11.000 do 11.500 t rabljenih maziva svih vrsta godinje. 19 Na osnovu relativnog odnosa populacije, broja vozila i aktivnosti industrije, procijenjeno je da se na podruju FBiH moe prikupiti oko 6.600 -7.500 t otpadnih maziva godinje. Trenutni kapacitet za recikliranje otpadnih ulja je 10.000 t/god (u rafineriji ulja Modria), od ega se trenutno reciklira samo 10-15%. Razlog za to je injenica da ne postoji organizirano prikupljanje otpadnih ulja. 3.4.3 Otpadne gume
Na osnovu razliitih procjena koliine starih guma za cijelu BiH (procjene CARDS Pilot projekta reciklae u BiH, 2004-2006. te KJKP Rad Sarajevo, na osnovu kojih je ukupna koliina za BiH u rasponu oko 10.000 t/god). Od toga na FBiH otpada 60%,odnosno 6.000 t/god. Velika koliina starih guma se odlae na legalne i divlje deponije. Rukovanje ovim tipom otpada nije regulirano. Najsigurniji nain za zbrinjavanje ovog tipa otpada je spaljivanje u visoko -temperaturnim spalionicama sa sistemima za reguliranje izlaznih gasova (koji mogu obuhvatiti dioksine i furane). Problematika rukovanja i upravljanja starim gumama treba biti regulirana posebnim pravilnicima. 3.4.4 Otpadne baterije i akumulatori
Procijenjena20 koliina otpadnih baterija i akumulatora koja se generira je 4.000 t/god. Trenutno, u BiH ne postoji u potpunosti organiziran nain rukovanja ovim tipom otpada. Postoje registrirane kompanije zbrinjavanjem i izvozom akumulatora prema odredbama Baselske Konvencije (Tabela 8), te kompanije koje imaju dozvole za prikupljanje otpadnih akumulatora izdane od strane nadlenih kantonalnih ministarstava. Kompanija koja se bavi reciklaom starih akumulatora na podruju BiH je Tesla d.d. Brko. 3.4.5 Otpadna vozila
Otpadno vozilo je vozilo koje radi oteenja, dotrajalosti ili drugih uzroka posjednik odbacuje, namjerava ili ga mora odbaciti. Ako se uzme u obzir da je od oko 278.000 registriranih vozila starija od 15 godina , pretpostavlja se da e sva ova vozila trebati zbrinuti u toku sljedeih 10 godina ukljuujui i dio vozila koja su trenutno stara od 8 do15 godina.
21
3.4.6
Elektrini i elektroniki otpad
U zemljama EU 27 godinje nastaje 5 kg EEO/stan (Bugarska) do 30 kg EEO/stan (V. Britanija)22. Procjenjuje se da u zemljama Zapadne Europe godinje nastaje 14-24 kg EEO/stan, a u novim zemljama lanicama EU 6-12 kg EEO/stan. Uzimajui obzir prethodno navedeno, pretpostavlja se da u FBiH godinje nastane od oko 20.000 t/god. Odlaganje ovog otpada nije organizirano, a donoenje pravilnika koji regulira upravljanje EEO je u fazi izrade. 3.4.7 Otpad iz rudarstva i ekstraktivne industrije
Na podruju Federacije BiH aktivno je devet ugljenokopa, iz kojih su prikupljeni podaci o sistemu zatite okolia kako bi se procijenili najznaajniji utjecaji na okoli. Koliine i nain zbrinjavanja otpada iz ekstraktivne industrije prema trenutnoj praksi u rudnicima predstavljeni su u donjoj tabeli (Tabela 10).
19
Razvoj instrumentalnog okvira, plana za realizaciju i smjernica za okolino prihvatljivo upravljanje otpadnim uljima u Bosni i Hercegovini, FMOIT, 2008.g. 20 CARDS Pilot projekta reciklae u BiH, Svjetska banka, 2004-2006 21 Statistiki godinjak/ljetopis 2009, Federalni zavod za statistiku (2009.g.) 22 Initial Report WEEE Implementation, IFC, March 2008
29
Tabela 10: Koliine i nain zbrinjavanja otpada iz ekstraktivne industrije (trenutna praksa u rudnicima) Rudnik Nain zbrinjavanja otpada U rudniku za sada ne postoji definirani sistem prikupljanja otpada po kategorijama, a podaci o prosjenim mjesenim i godinjim koliinama otpada (ne uzimajui u obzir jalovinu) nisu bili dostupni. Konano zbrinjavanje otpada vri se odlaganjem na komunalno odlagalite. U rudniku postoji definirani sistem prikupljanja otpada, prema kojem se tehnoloki otpad prikuplja odvojeno od komunalnog. Vrste otpada klasificirane kao tehnoloki otpad ukljuuju jalovinu koja nastaje tokom procesa separacije i kao otkrivka na kopovima, otpadna ulje, otpadno eljezo, otpadne gume i akumulatorska kiselina. Ovdje je potrebno naglasiti da prema sadanjoj klasifikaciji otpada u Rudniku Banovii niti jedna vrsta otpada nije klasificirana kao opasni otpad. Prije konanog odlaganja otpad se privremeno skladiti u krugu rudnika, a skladini prostori su otvorenog i zatvorenog tipa, ovisno o kategoriji otpada. Otpadno ulje ima zapreminu od 20.000 m3 i nalazi se pod zemljom, a dio ulja skladiti se na otvorenim skladitima koja su natkrivena. Otpadno eljezo i gume skladite se na otvorenim pokrivenim prostorima. Otpadna ulja privremeno se skladite najvie mjesec dana, a eljezni otpad do est mjeseci. Konano zbrinjavanje otpada vri se preko ovlatenih firmi odlaganjem na komunalno odlagalite odnosno odlagalite tehnolokog otpada. Godinje koliine otpada: Komunalni otpad 24,91 t Jalovina od separiranja 171.360 m3 Jalovina/otkrivka 10.200.000 m3 Opasni otpad 24,9 t
Kreka
Banovii
U rudniku do sada nije uveden standardizirani sustav upravljanja zatitom okolia, no postoji definiran sustav odvoenog prikupljanja otpada, kao i monitoring emisija u zrak i vode. Izvjea o emisijama u zrak i vode rudnik dostavlja nadlenim dravnim institucijama. Takoer je potrebno naglasiti da postoji sustav za prevenciju nesrea koje mogu biti opasne za okoli. Kao to je ve spomenuto, otpad se u krugu rudnika prikuplja prema kategorij ama, a privremeno skladitenje komunalnog, tehnolokog i opasnog otpada vri se u zatvorenim skladitima. U kategoriju opasnog otpada klasificirana su otpadna ulja i maziva, koja se zbrinjavanju putem ovlatenih firmi, dok se otpadno drvo i eljezo recikliraju, a komunalni otpad odlae na komunalna odlagalita otpada. Godinje koliine otpada: Komunalni otpad 1 t Tehnoloki i neopasni otpad 600 t Opasni otpad 6 m3
urevik
Kakanj
U RMU Kakanj jo nije uveden niti jedan standardiziran sistem zatite okolia, no u toku su pripreme za uvoenje sustava ISO 9001:2000 za upravljanje kvalitetom, ISO 14001:2004 za upravljanje okoliem i 18001:1999 sistem upravljanja zatitom zdravlja i sigurnosti na radu. Izvjetaj o emisijama u okoli, koji rudnik podnosi resornom ministarstvu svake dvije godine, obuhvata rezultate ispitivanja tereta zagaenja otpadnih voda izraenog preko EBS-a, koje vri Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo. Otpad koji nastaje u rudniku kategoriziran je kao komunalni otpad i tehnoloki neopasni otp ad, dok, prema podacima opasni otpad ne nastaje tokom eksploatacije i separacije uglja. (Ipak, vrlo je vjerojatno da se u rudniku prikupi odreena koliina otpadnih ulja i maziva, koji su prema Pravilniku o kategorijama otpada sa listama kategorizirani kao opasni otpad). Tehnoloki neopasni otpad, sitna i krupna jalovina, odlae se na posebno ureena mjesta koja se nalaze izvan pogona i grada, a komunalni otpad se putem ovlatene firme zbrinjavanja na odlagalitu komunalnog otpada. U rudniku za sada ne postoji standardizirani sistem zatite okolia, niti se provodi praenje emisija u okoli. (Prema raspoloivim informacijama rudnik nema obavezu izvjetavanja resornog ministarstva o emisijama u okoli). Otpad koji nastaje u rudniku kategoriziran je kao tehnoloki neopasni otpad, koji ukljuuje jalovinu (lapor), i komunalni otpad. Prosjena mjesena koliina otpada iznosi 8000 tona, a na godinjoj razini iznosi 90.000 tona (ukljuujui komunalni i tehnoloki otpad). Prema dostupnim informacijama niti jedna vrsta otpada nije klasificirana kao opasni otpad. Prema dostupnim podacima moe se pretpostaviti da u rudnik nije uveden neki od standardiziranih sistema upravljanjem okoliem, te da se ne provodi praenje emisija tetnih tvari u okoli. U rudniku mjeseno nastaje oko 333 tona tehnolokog neopasnog otpada, odnosno jalovinske primjese iz rovnog uglja, to na godinjoj razini iznosi oko 4.000 tona. Prema dostupnim informacijama niti
Breza
Zenica
30
Rudnik
Nain zbrinjavanja otpada jedna vrsta otpada nije klasificirana kao opasni otpad, a konano zbrinjavanje otpada RMU Zenica vri samostalno. Rudnik nema uveden standardizirani sistem upravljanja zatitom okolia, a prema informacijama dobivenim putem upitnika nema obavezu izvjetavanja resornog ministarstva o emisijama oneiujuih tvari u okoli. Dostupni podaci o otpadu odnose se samo na koliinu jalovine, koje se mjeseno prikupi oko 350 tona, a na godinjoj razini oko 4.200 tona. Rudnik nema uveden standardizirani sistem zatite okolia, a prema dobivenim informacijama ne postoji obaveza izvjetavanja resornog ministarstva o emisijama u okoli, te se monitoring ne provodi. Prikupljeni podaci o upravljanju otpadom odnose se samo na komunalni otpad. Mjeseno se prikupi oko 5 tona otpada, odnosno 60 tona na godinjem nivou. Otpad se u krugu rudnika prikuplja u kontejnerima, a konano se zbrinjava odlaganjem na odlagalitu komunalnog otpada. U rudnik do sada nije uveden standardizirani sistem zatite okolia, a prema informacijama prikupljenim upitnikom, ne postoji obaveza izvjetavanja resornog ministarstva o emisijama u okoli, te se monitoring ne provodi. Dostupni podaci o upravljanju otpadom odnose se samo na komunalni otpad. Mjeseno se prikupi oko 1 tone komunalnog otpada, koji se prikuplja u kontejnerima i odlae na odlagalite otpada.
Adib Loli - Bila
Graanica
Tunica, Livno
UKUPNO
Neopasni otpad: 15.000.000 t/god Opasni otpad: 35.000 t/god
Koliina produciranog otpada varira u znaajnoj mjeri u ovisnosti o kojoj je vrsti rudarenja rije. Koliine produciranog otpada zavise od obima proizvodnje, vremenskog trajanja radova i perioda, odnosno sezone u kojoj se eksploatacija vri. Koeficijent otkrivke za rudnik lignita iznosi cca 5:1 ( 5 t jalovine na 1 t uglja). To znai da ako se godinje otkopa 2 miliona tona uglja za to je potrebno otkopati 10 miliona tona jalovinskih stijena. Jalovina se nakon toga obino trakastim transporterima ili kamionima transportira do vanjskog ili unutarnjeg odlagalita, ili se koristi direktno za zapunjavanje/zasipavanje starih rudarskih radova. U sluaju uglja, oko 75 % otkopanog rovnog uglja nakon procesa prerade mineralne sirovine predstavlja separirani ugalj, a 26 5 % predstavlja jalovinu. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, godinja proizvodnja lignita iznosi 2.651.681 t, pri emu se generira 13.250.000 t jalovine. Godinja proizvodnja mrkog uglja iznosi 4.109.008 t, pri emu nastaje oko 1.000.000 t otpada. Stoga, procjenjuje se da ukupna koliina neopasnog otpada iz rudarskih aktivnosti na podruju FBiH iznosi oko 14.000.000 t/god, to je u skladu sa podacima dobivenim na terenu. Procijenjena koliina opasnog otpada iz rudarskih aktivnosti iznosi 35.000 t/god, to je u skladu sa podacima dobivenim iz Federalnog zavoda za statistiku u ijem se izvjetaju navodi koliina od 37.200 t/god. 3.4.8 Graevinski i inertni otpad
Prema dostupnim podacima iz literature23 koliina graevinskog otpada po stanovniku varira od 0.04 do 5.9 t/god. S obzirom na razvijenost graevinskog sektora u FBiH, pretpostavljena je godinja generirana koliina po stanovniku od 0,3 t. Dakle, procijenjena koliina otpada koja se generira u FBiH na godinjem nivou, iznosi oko690.000 t. Rukovanje ovim tipom otpada potrebno je definirati u okviru studije koja bi se pruila detalje o najekonominijim vidovima odlaganja ovog tipa otpada. Cjelovit nain zbrinjavanja, odlaganja i postupaka reciklae graevinskog otpada e se utvrditi nakon donoenja Pravilnika o upravljanju graevinskim otpadom od strane Federalnog ministarstva okolia i turizma. 3.4.9 Otpadni mulj iz ureaja za proiavanje otpadnih voda
U procesima preiavanja otpadnih voda nastaju odreene koliine taloga ili mulja koji sadri razliite polutante biolokog, organskog i neorganskog porijekla, kao i visoki procent vode. Nepoeljni su u okoliu, jer mogu sadrati patogene mikroorganizme i klice kao i toksine materije te izazivaju neugodne mirise uslijed dalje razgradnje. Zato se deklariraju kao posebni otpad odnosno opasan otpad (19 00 00 prema Pravilniku o
23
[1] J. Stenis, 2005, Industrial management models with emphasis on construction waste, Lund Institute of Tehcnology; [2] Management of construction and demolition waste int he EU, Stakeholders Workshop, Brussels, 2010
31
kategorijama otpada sa listama) koji se u okoli mora adekvatno odlagati uz prethodnu obradu u cilju
neutralizacije i uklanjanja suvine vode. Koliine i karakteristike nastalog mulja zavise od karaktera ulazne vode, tipa postrojenja za preiavanje, stepena preiavanja i koliine i tereta zagaenja vode koja se preiava. Na postrojenjima za preiavanje otpadnih voda nastaju slijedee vrste otpadnog materijala i mulja: 1. Grubi materijal koji se izdvaja na reetkama. Mada ne spadaju u muljeve, materijal sa reetki, kao papir, krpe, komadi drveta, plastike ili gume kao i pijesak iz pjeskolova i pjena iz talonika koji nastaju kod tretmana komunalnih otpadnih voda, takoer zahtijevaju odlaganje. Materijal sa reetki se obino odlae na deponiju ili spaljuje, ali u nekim sluajevima se usitnjava kako bi se odlagao sa pijeskom. Pijesak se obino uklanja prije primarnog i sekundarnog tretmana vode. Tee estice pijeska se uklanjaju pomou selektivnog taloenja u komorama. Nakon cijeenja, pijesak se obino odlae na deponiju zajedno sa komunalnim otpadom jer je inertan. Pjena, ulje i masti i druge materije koje plivaju se uklanjaju iz primarnih talonika, odnosno hvataa masti. U zavisnosti od veliine postrojenja, mogu se koristiti razne metode za odlaganje ovog materijala a danas se to obino povjerava ovlatenoj firmi za ove poslove. 2. Primarni mulj koji nastaje kod primarnog taloenja vode. Sadraj suhe materije u ovom mulju iznosi 37 % i ine ga krupnije estice organskog i neorganskog porijekla. Obino se obrauje i stabilizira zajedno sa vikom biolokog mulja. Bioloki mulj kao viak biomase aktivnog mulja koji nastaje pri biolokom preiavanju komunalnih otpadnih voda, uslijed rasta i razmnoavanja mikroorganizama. Sadri 0,52 % suhe materije u emu je preko 50 % sadraja organska materija. Osnovni sastojci u mulju su: 4. organska materija, nutrijenti (N,P), mikroorganizmi ( bakterije, virusi, protozoe, patogeni i dr.), teki metali i toksine organske materije ako su sadrane u vodi koja se preiava
3.
Hemijski mulj koji nastaje pri obradi industrijske otpadne vode ili kod pripreme pitke i industrijske vode kao to je hemijska precipitacija ili filtracija. Koliine i karakteristike ovog mulja zavise od primijenjenog procesa tretmana vode. Moe sadrati toksine materije kao to su teki metali i hemijski agensi.
Od ovih vrsta otpada i muljeva, jedino se grubi otpad i pijesak mogu smatrati bezopasnim otpadom, dok druge vrste potpadaju pod kategoriju poseban otpad odnosno opasan otpad.
Tabela 11: Sastav mulja iz postrojenja za preiavanje komunalnih otpadnih voda Vrsta mulja Primarni mulj Viak aktivnog (biolokog) mulja Digestirani fermentirani mulj Nitrogen (%) 2,2 - 3,8 2,3 - 4,9 2,1 - 5,9 Karbon (%) 28,2 - 46,6 30,3 - 44,0 22,9 - 26,4 Odnos C/N 14,6 -18,0 5,7 - 14,6 4,1 - 13,9 P2O (%) 1,1 - 5,1 3,6 - 11,1 1,4 - 4,3 Pepeo (%) 24,1- 40,9 29,7- 34,8 36.9 - 50,1
Zakonski propisi u Federaciji BiH kojima se reguliraju odnosno propisuju uvjete i mjere kojih se treba pridravati radi zatite voda i unapreenja prirodnog okolia temeljeni su na Zakonu o vodama (SNF BiH, broj 70/06) i na njemu zasnovanim podzakonskim aktima i propisima. 3.4.9.1 Postojee stanje u preiavanju otpadnih voda i sadanje koliine muljeva sa postrojenja u FBiH Trenutno, u Federaciji BiH je u pogonu ukupno osam postrojenja za preiavanje otpadnih voda stanovnitva i to etiri u slivu rijeke Save; u Gradacu, Srebreniku, epu i Trnovu i etiri na slivu Jadranskog mora;u Ljubukom, itluku i Grudama kao i postrojenje u Neumu iako je locirano u R Hrvatskoj. Takoer, jedan broj postro jenja, koja su bila u funkciji prije rata ili su bila u zavrnoj fazi, su devastirana i nisu u pogonu. To su postrojenja u Sarajevu i Odaku, irokom brijegu i Bosanskom Grahovu (Prema Strategiji upravljanja vodama FBiH, 2010.). Ukupan kapacitet postrojenja koja su danas u pogonu iznosi oko 110.000 ES i na njima se preiava otpadna voda od svega 3% stanovnitva. Po ovome smo na samom dnu u Evropi gdje najrazvijenije zemlje Zapada i Skandinavija preiavaju od 90 100% otpadnih voda stanovnitva. Stavljanjem u pogon postrojenja koja su prije rata bila u funkciji i koja je potrebno obnoviti, preiavanjem otpadnih voda bi moglo biti obuhvaeno oko 30% stanovnitva. Takoer, do 2017. godine se predvia izgradnja vie novih postrojenja.
32
Od veih industrijskih postrojenja za tretman otpadnih voda danas su u pogonu postrojenja u tvornici Natron u Maglaju, koarskoj industriji u Visokom, tvornici auto-dijelova u Tenju, Koksari u Lukavcu, tvornici ice u Sarajevu, Tvornici bezalkoholnih pia Coca Cola u Hadiima, Tvornici aluminija u Mostaru i irokom Brijegu i Pivari u Grudama. Meutim, efekti rada ovih postrojenja nisu poznati. Posljednjih godina su putena u pogon dva nova postrojenja i to u Mesnoj industriji Lijanovi i Feal u irokom Brijegu. Tabela 12 prikazuje procjene sadanjih koliina otpadnog mulja sa postrojenja za preiavanje otpadnih voda koja su u pogonu (ili se rekonstruiraju). Muljevi i otpadni materijal za odlaganje su grupirani u dvije grupe (onako kako se obrauju i odlau), i to: grubi otpad i pijesak bezopasni otpad viak biolokog aktivnog mulja (zajedno sa primarnim muljem iz talonica)- posebni (opasan) otpad.
Za svako postrojenje po kantonima u FBiH su navedene dnevne koliine ovih mater ijala (m3/d) kao i godinje koliine (m3/god). U rekapitulaciji dnevnih i godinjih koliina otpada za odlaganje navodi se: 1. 2. 3. 4. 5. Instalirani kapaciteti postrojenja: Procjena koliine grubog otpada, i pijeska: Procjena koliine otpadnog biolokog mulja: Ukupna koliina mulja i otpada za odlaganje: Procjena ukupno izdvojenog ulja i masnoa: 111.200 ES 5,0 m3/d; 1.824,9 m3/god 20,61 m3/d; 7.522,6 m3/god 3 25,61 m /d; 9.347,5m3/god 3 278 litara/dan ili 101,5 m /god (111.200 ES x 0,0025 l/ES/d)
Tabela 12: Sadanje vrste i koliine otpada i mulja za odlaganje Vrsta otpada i mulja Koliina grubog otpada i pijeska - bezopasni otpad Koliina otpadnog biolokog mulja (sa 20-50 % SM) posebni otpad Ukupna koliina otpada i mulja za odlaganje neopasni i posebni otpad Koliina izdvojenog ulja i masnoa Koliina (m3/d) 5,0 20,61 25,61 0,278 Koliina (m3/god) 1.824,9 7.522,6 9.347,5 101,5
3.4.10 Otpad ivotinjskog porijekla Prema Izvjetaju o stanju okolia iz 2010. godine, koliina uginulih ivotinja na godinjem nivou u FBiH iznosi 4.800 t, dok koliina uginule ribe iznosi 40 t/g. Ova koliina je procijenjena na temelju raspoloivih podataka o ukupnom stoarskom fondu u FBiH i prosjenom mortalitetu za zdravu stoku, te uginulu usl ijed raznih bolesti. Kada je rije o nusproizvodima ivotinjskog porijekla iz sektora proizvodnje i prerade mesa, na temelju podataka proizvodnji mesa u 2009. godini24 i koliinama otpada koje nastaju u pogonima proizvodnje i prerade mesa 25, procijenjene godinje koliine nusproizvoda ivotinjskog porijekla u FBiH iznose oko 11.000 t. U Federaciji BiH postoji 12 objekata za preradu mesa veeg kapaciteta registriranih od strane Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, prikazanih u donjoj tabeli26:
Tabela 13: Registrirani objekti za preradu mesa veeg kapaciteta u FBiH Lokacija Kanton Sarajevo Zapadnohercegovaki kanton Srednjobosanski kanton Hercegovako-neretvanski kanton Tuzlanski kanton Unsko-sanski kanton Srednjobosanski kanton Broj industrijskih objekata 3 2 1 1 2 1 2 Kapacitet (t/dan) 65 41 40 30 10 15 5
24 25
Industrijska proizvodnja FBiH 2009, Statistiki bilten 147, Federalni zavod za statistiku, Sarajevo 2010.g Reference Document on Best available techniques in the Food, Drink and Milk industries, August 2006 26 Tehnike upute Prehrambena industrija, sektor: Prerada mesa, Sarajevo, 2008.g.
33
U Federaciji BiH registrirano je oko 200 klaonica, a najvie registriranih klaonica ima u USK (74), te u Tuzlanskom kantonu (33). Najmanji broj klaonica registriran je u Zapadnohercegovakom kantonu, no kako se radi o industrijskim pogonima veeg kapaciteta, taj broj nije zanemariv27. Najvie uzgajalita ribe u Federaciji BiH smjeteno je na podruju Hercegovako-neretvanskog kantona, uz tok rijeke Neretve. Jedini pogon za preradu ribe u FBiH takoer je lociran u Salakovcu u opini Mostar. Otpad ivotinjskog porijekla (uginule ivotinje) trenutno preuzimaju komunalna poduzea. Postupanje sa otpadom ivotinjskog porijekla po veterinarsko-zdravstvenim naelima i naelima veterinarske zatite okolia nije u skladu sa vaeim propisima i standardima EU. 3.4.10.1 Spalionice otpada ivotinjskog porijekla Prema zvaninim oitovanjima nadlenih kantonalnih ministarstava (osim ministarstava u USK i ZDK), registrirane spalionice otpada ivotinjskog porijekla se nalaze jedino u Zapadnohercegovakom kantonu, i to: Spalionica Ladanui-istoa Rakitno (kapacitet: 450 kg/h) Spalionica Lijanovii doo iroki Brijeg (kapacitet: 45 kg/h)
U spalionici Lijanovii se spaljuje otpad samo nastao u njihovoj proizvodnji. U spalionici Ladanui-istoa Rakitno se spaljuje otpad iz trgovakih firmi i po nalogu inspekcije (proizvodi sa isteklim rokom trajanja). U KS postoje mobilne spalionice u vlasnitvu Federalne uprave za civilnu zatit u i Veterinarskog fakulteta (kapacitet spalionica 48 kilograma na sat i 200 kilograma na sat). Meutim, prema podacima Ministarstva prostornog ureenja i zatite okolia KS, na podruju Kantona Sarajevo nema zvanino registriranih spalionica budui da ovo ministarstvo, a ni Federalno ministarstvo okolia i turizma nije izdalo niti jednu okolinu dozvolu , niti dozvolu za upravljanje otpadom za spaljivanje ove vrste otpada. Takoer, na podruju USK postoji instalirana spalionica ivotinjskog otpada u Bosanskom Petrovcu, u vlasnitvu Ope poljoprivredne zadruge Vrtoa, te spalionica u okviru Veterinarskog zavoda USK u Bihau. Ne postoji ni jedna registrirana kafilerija u FBiH. Odlaganje na sanitaran nain se odvija jedino na deponiji Smiljevii u Sarajevu. 3.4.11 Ambalaa i ambalani otpad Ambalaa je svaki proizvod, neovisno o prirodi materijala od kojeg je napravljen, koji je namijenjen za sadravanje, uvanje, zatitu, rukovanje, isporuku i predstavljanje robe, od sirovina do gotovih proizvoda, na putu od proizvoaa do korisnika ili potroaa. Ambalaa takoer ukljuuje pomona sredstva za pakovanje, koja slue za omotavanje ili povezivanje robe, posebno za pakovanje, nepropusno zatvaranje, pripremanje za otpremu i oznaavanje robe. Ambalaa moe biti: Primarna ili prodajna ambalaa kao najmanja ambalana jedinica u kojoj se proizvod prodaje konanom kupcu (ae, vreice, konzerve, boce, tegle, kutije, zdjele, tube i ostala slina ambalaa). Sekundarna ili zbirna ambalaa ukljuuje folije, kutije i sline omote i drugu ambalau sa sastavnim dijelovima, koji okruuju ili povezuju nekoliko osnovnih prodajnih jedinica iste ili razliitih vrsta na mjestu kupovanja, neovisno o tome da li se prodaje konanom korisniku ili potroau zajedno sa robom ili se odstranjuje na mjestu kupovine. Tercijarna ili transportna ambalaa ukljuuje bave, sanduke, kante, vree, palete, kutije i drugu ambalau, iji sastavni dijelovi sadre ili povezuju velike koliine osnovnih prodajnih jedinica robe u primarnoj ili sekundarnoj ambalai, sa svrhom olakavanja rukovanja i transporta proizvodima i zatite robe od oteenja na putu od proizvoaa do maloprodaje ili od maloprodaje do krajnjeg korisnika ili potroaa.
Ambalani materijal je materijal razliitog svojstva od kojeg se pravi ambalaa, kao to su: papir i karton, plastika, drvo, metali, staklo i vieslojni materijali (kompoziti).
Pravilnik o upravljanju ambalaom i ambalanim otpadom (Sl. novine FBiH, br. 83/10) propisuje pravila
upravljanja ambalaom u proizvodnji, prometu i upotrebi ambalae i pravila postupanja i druge uvjete sakupljanja, ponovnog koritenja, obnove i odlaganja, u skladu sa prioritetima i osnovnim naelima Zakona o upravljanju otpadom. U narednom razdoblju oekuju se izmjene i dopune postojeeg Pravilnika. Prema procjenama, godinja koliina ambalanog otpada na podruju FBiH iznosi oko 170.000 t, odnosno oko 68 kg/stan.
27
Tehnike upute Prehrambena industrija, sektor: Klanje krupne stoke, Sarajevo, 2008.g.
34
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, godinja proizvodnja ambalanog otpada, apsorbensa, materijala za upijanje, filterskih materijala i zatitne odjee koja nije secificirana na drugi nain (15 00 00 prema Pravilniku o kategorijama otpada sa listama) iznosi 4.428 t, od ega je 53 t opasnog otpada.
3.5
3.5.1
ODLAGALITA OTPADA
Postojea odlagalita otpada
Opinske deponije komunalnog otpada su veinom otvorenog tipa i to su najee prostori koji ne zadovoljavaju uvjete sanitarnih deponija niti su propisno pripremljeni za tu namjenu. Na opinskim odlagalitima otpada ne postoje sistemi za zatitu voda, tla ili zraka. Mali je broj opinskih deponija na kojima su izvreni sanacioni poduhvati. Kontrole procjednih voda i gasova nema gotovo ni na jednoj opinskoj deponiji. Povremeno se vri zasipanje otpada inertnim materijalom pomou manjih bagera. Djelomino ureene su deponije opina Srebrenik, Teanj, Bosanska Krupa (Krivodol), Mostar (Uborak) i G.Vakuf/Uskoplje. Kanton Sarajevo ima deponiju koja e se nakon putanja u pogon ureaja za preiavanje otpadnih voda moi smatrati sanitarnom. Sarajevska deponija ima svu potrebnu infrastrukturu (pristupn e putove, objekte za smjetaj i odravanje mehanizacije vozila, smjetaj radnika, pogon za odvajanje otpada, preanje i baliranje ambalae, itd), te sisteme zatite tla i zraka (multibarijerna izolacija, odvodnja gasa sa spaljivanje i energijskim iskoritavanjem). Oborinske i procjedne vode se prikupljaju odvojeno u posebne retencije, ali se jo uvijek ne preiavaju. Sredstvima Svjetske banke u Zeniko-dobojskom Kantonu izgraena je regionalna deponija kojom upravlja Javno poduzee Moanica d.o.o. Deponija je poela sa radom 2008 godine. Trenutno, se na deponiji odlae otpad iz 6 opina: Zenica, Travnik, epe, Busovaa, Visoko, te opine Bugojno koja odlae povremeno. Udaljenost deponije od drugih opina glavni je uzronik problema ne dovoenja otpada i iz drugih opina kantona. U Tuzlanskom Kantonu trenutno ne postoji regionalna deponija. Deponija Desetine u Tuzli je sanirana i adaptirana, tako da se nove koliine otpada opine Tuzla odlau na dijelu deponije koji zadovoljava sve uslove sanitarnog odlaganja. Takoer, u septembru 2010 godine, u sklopu deponije, je otvorena i sortirnica mijeanog komunalnog otpada sa reciklanim dvoritem. Deponija u Bosanskoj Krupi, Unsko-sanski kanton, je zatvorena zbog nepravilnog upravljanja. Krivodol je inae bila jedina ureena deponija na podruju Unsko-Sanskog kantona koju su za odlaganje smea koristile opine Bosanska Krupa, Cazin i Buim. Predloena je nova lokacija, kraj postojee, djelomino sanirane, stare deponije Medre-Vlaki Do, na kojoj se trenutno odlae otpad. Slina je situacija na deponiji Uborak u Mostaru, Hercegovako-neretvanski Kanton, koja je izgraena sredstvima Evropske Unije, kao ureena deponija. No, prema podacima iz upitnika, na deponiji se odlae otpad koji se prekriva inertnim materijalom bez primjene tehnolokih mjera zbrinjavanja. Deponijom upravlja poduzee JP Uborak koje je formirano 2007 godine. Kapacitet deponije Uborak bit e ispunjen nakon 1 do 2 godine, nakon ega e javno privatno poduzee koje sada upravlja deponijom, te sama deponija, prestati s radom. Na lokaciji uz deponiju Uborak, sredstvima Svjetske Banke, Grad Mostar je u fazi izgradnje RCUO-a, kojim upravlja javno poduzee Deponija d.o.o. Odlaganje otpada na deponiji jo uvijek nije poelo i finalni radovi su u toku. O ekuje se da e se otpad, koji se trenutno odlae na deponiji Uborak, nakon ispunjavanja kapaciteta, odlagati na novoizgraenoj deponiji. U Bosansko-podrinjskom kantonu ne postoji regionalna deponija i otpad se odlae na neureenim opinskim deponijama kapaciteta koji su ve popunjeni. Lokacija regionalne deponije je odreena 2009. godine, ali jo uvijek nije uraena Studija izvodljivosti. S obzirom da su neke od opina Gornjojedrinske regije u meuvremenu odustale od projekta izgradnje regionalnog odlagalita, trenutno je aktualno da samo opine Bosanskopodrinjskog kantona vode aktivnosti oko izgradnje regionalnog odlagalita otpada. Na veini postojeih deponija se odlau sve vrste opasnog i neopasnog otpada iz domainstava, ukljuujui i kabasti otpad, zatim graevinski otpad, otpad iz medicinskih ustanova, otpad ije je porijeklo iz industrijskih pogona, itd. Otpad animalnog porijekla se ili odlae na opinske deponije ili na nelegalne deponije. U vie navrata izvjetavano je o problemu bacanja ivotinjskih ostataka u vodotoke i zemljite, i to iz Srednjobosanskog kantona, podruja Travnika, Hercegovako-Neretvanskog kantona, podruja Konjica, i drugih mjesta u BiH. Za opinske deponije koje nee prerasti u regionalne trebalo je izraditi Planove aktivnosti, sanirati ih i zatvoriti do 2008. godine. Takoer sve deponije je trebalo evidentirati katastru zagaivaa. Prema raspoloivim informacijama nadlena ministarstva nisu uspostavila takav katastar. Jedina raspoloiva evidencija deponija postoji u Federalno j upravi civilne zatite. Broj evidentiranih legalnih odlagalita otpada po kantonima prikazan je na donjem grafu ( Slika 8).
35
Slika 8: Broj registriranih legalnih odlagalita otpada u FBiH po kantonima
3.5.2
Ilegalna odlagalita otpada (divlje deponije)
Prema trenutno dostupnim podacima, u FBiH postoji 340 evidentiranih ilegalnih odlagalita otpada. Meutim, u stvarnosti, ovaj broj je u znaajnoj mjeri uvean, s obzirom da veliki broj ovakvih odlagalita nije evidentiran. Godinje se pojavi vie desetina divljih deponija koje se povremeno saniraju od strane komunalnih poduzea. Veliki problem predstavlja evidentiranje divljih deponija, s obzirom da se nakon uklanjanja jedne deponije, druga divlja deponija ve pojavi na nekoj drugoj lokaciji, itd. Na divljim deponijama se odlau gotovo sve vrste otpada, a najee organski otpad (uginule ivotinje, klaoniki otpad), graevinski otpad, kabasti otpad iz domainstava, staklo, itd. Broj evidentiranih ilegalnih odlagalita otpada po kantonima prikazan je na donjem grafu ( Slika 9).
Kanton Sarajevo Unsko-sanski kanton Posavski kanton Tuzlanski kanton Zeniko-dobojski kanton Srednjobosanski kanton Bosansko-podrinjski kanton Kanton 10 Zapadnohercegovaki kanton Hercegovako-neretvanski kanton 0
75 68 20 8 18 40 2 32 29 48 10 20 30 40 50 60 70 80
Slika 9: Registrirana ilegalna odlagalita otpada u FBiH po kantonima
Osim negativnog utjecaja na okoli, divlje deponije predstavljaju i konstantnu opasnost za pojavu razliitih oblika zaraza, epidemija i zagaenja.
36
4 PLAN ORGANIZACIJE SUSTAVA UPRAVLJANJA OTPADOM

4.1 NADLENOSTI U SUSTAVU UPRAVLJANJA OTPADOM
Prema Zakonu o upravljanju otpadom (Sl. novine FBiH, br. 33/03, 72/09), lanak 11, Poslove upravljanja otpadom iz nadlenosti Federacije BiH vri Federalno ministarstvo u suradnji sa Federalnim ministarstvom zdravlja i drugim nadlenim ministarstvima. Prema istom lanku, izuzev poslova prekograninog prometa ot pada ili upravljanja otpadom meu kantonima, poslove upravljanja svim vrstama otpada, te odreivanja lokacija i zemljita u poslovima upravljanja otpadom i postrojenjima, obavlja kantonalno ministarstvo okolia.
Slika 10: Shema odgovornosti upravljanja otpadom (FBiH i kantoni)
Na nivou opina je odgovornost upravljanja komunalnim otpadom, te odreivanje lokacije deponije i razvoj operativnih planova. Koncept sistema upravljanja otpadom odreen je na nivou kantona kroz kantonalne Pl anove upravljanja otpadom. Ovim planovima potrebno je definirati koncept i uvjete upravljanja otpadom na opinskoj razini, te predloiti rjeenja zbrinjavanje za pojedinih tokova otpada na kantonalnoj razini ( Slika 10). Na nivou Federacije, pored Ministarstva okolia i turizma FBIH, za oblasti upravljanja pojedinim tokovima otpada nadlena su i druga Federalna ministarstva. Ministarstvo zdravstva nadleno je za uspostavu sistema za upravljanje otpadom iz zdravstvenih ustanova, a posebno medicinskim otpadom (kako je ureeno i Pravilnikom o upravljanju medicinskom otpadu). Pitanja upravljanja biorazgradivim poljoprivrednim otpadom, ivotinjskim otpadom, otpadom iz veterinarskih ustanova i otpadom nastalim proizvodnjom i koritenjem kemikalija u poljoprivredi, te koritenje kanalizacijskog mulja u poljoprivredi regulira Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva u suradnji sa Ministarstvom okolia i turizma FBiH (Slika 10).
37
4.2
OPI POSTUPCI UPRAVLJANJA OTPADOM
Principi definirani u Okvirnoj Direktivi o otpadu (2006/12/EC), (2008/98/EC), EU Strategiji upravljanja otpadom, kao i Federalnoj strategiji upravljanja otpadom 2008-2018, definiraju osnovnu platformu koncepta upravljanja otpadom, koja se temelji na hijerarhiji postupaka tretmana otpada koji su sastavni dio integralnog sustava upravljanja otpadom. Ovaj redoslijed uspostavljen je sa glavnim ciljem, a to je smanjenje koliina otpada za finalno odlaganje. U nastojanju reduciranja koliina otpada za odlaganje na odlagalita, raste potreba za poveanjem udjela recikliranog i bioloki obraenog otpada u ukupnoj koliini generiranog otpada. Hijerarhijski slijed zbrinjavanja otpada prikazan je na donjoj slici (Slika 11).
Prevencija nastajanja otpada
Smanjenje koliina ponovna uporaba
Recikliranje
Obrada
Finalno odlaganje
Slika 11: Osnovni principi upravljanja otpadom
4.2.1
Prevencija nastajanja otpada
Prevencija nastajanja otpada, kao jedna od mjera za smanjenje nastajanja otpada, svakako je najpoeljnija metoda za rjeavanje problema upravljanja otpadom. Ako se izbjegne nastanak otpada, potreba za sakupljanjem i zbrinjavanjem otpada, a time i pritisak na okoli, bit e uklonjeni. Nastajanje otpada se ne moe sprijeiti, ali se mogu poduzeti odreene aktivnosti (mjere) na smanjenju njegovog nastajanja. Prevenciju nastajanja otpada moe se ostvariti primjenom sljedeih mjera: Modifikacija proizvodnog procesa Redukcija otpada na samom izvoru Ponovna uporaba proizvoda
Kako bi se mjere na prevenciji nastajanja otpada mogl e efikasno provesti potrebno je kreirati odreene preduvjete. Vano je napomenuti da se ovdje radi o mjerama kojima se problem upravljanja otpadom ne rjeava u kratkom roku. Mjere na smanjenju nastajanja otpada se zasnivaju na: edukaciji i radu s javnou, unaprjeenju, stimulaciji, motivaciji i odrivoj potronji. Politika izbjegavanja otpada treba biti voena tono utvrenim ciljem, kontinuirano, tijekom niza godina. Za ostvarivanje tih ciljeva unaprijed treba osigurati financijska sredstva i strune ljude. Mjere za postizanje cilja prevencije nastajanja otpada usmjerene su ka smanjenju porasta u koliinama otpada, usprkos stalnom ekonomskom rastu i poveanju potroake moi. FPUO predvia aktivnosti na prevenciji nastajanja otpada koja podrazumijevaju: 4.2.2 Regulatorno djelovanje na privredne subjekte s ciljem primjena mjera za smanjenje nastajanja otpada Provoene sustavne edukacije drutva Promotivnim akcijama s ciljem edukacije i utjecaja na promjenu ponaanja potroaa Smanjenje koliina proizvedenog otpada
Jedan od ciljeva FPUO je smanjenje koliina proizvedenog otpada. Ako se smanje koliine otpada koji se generira, potreba za sakupljanjem i zbrinjavanjem otpada, a time i pritisak na okoli, bit e umanjena. Nastajanje otpada se ne moe sprijeiti, ali se mogu poduzeti aktivnosti na smanjenju koliina proizvedenog otpada. Operativni ciljevi kojima e se postii ispunjenje drugog stratekog cilja koji su definirani Strategijom, odnose se upravo na smanjenje koliina otpada za finalno odlaganje, te su prihvaeni i u ovom Planu.
38
Tabela 14: Operativni ciljevi za ostvarenje drugog stratekog cilja Operativni cilj KOMUNALNI OTPAD Uspostaviti sustav odvojenog prikupljanja otpada u svim opinama FBiH Odvojeno prikupiti koliine za recikliranje (% od ukupno proizvedene koliine) Papir i karton Staklo Metal Plastika Biorazgradivi otpad iz vrtova i parkova PROIZVODNI OTPAD Preventivnim mjerama sprijeiti/umanjiti porast ukupnih koliina otpada iz industrije sa porastom obima industrijske proizvodnje Poveati udio otpada koji se reciklira odnosno podlijee povratu materijala i energije (R&R), uz istovremeno smanjenje koliina preostalog otpada za odlaganje (% od ukupno adekvatno zbrinutog) Smanjenje koliina nastalog biorazgradivog i drugog otpada u poljoprivredi i umarstvu Smanjenje koliina nastalog biorazgradivog i drugog otpada u poljoprivredi i umarstvu POSEBNE KATEGORIJE OTPADA Spreavanje nastajanja i smanjenje koliina otpada za finalno odlaganje otpad ivotinjskog porijekla Smanjiti koliinu proizvedenog medicinskog opasnog otpada iz zdravstvenih ustanova Poveati ukupni postotak adekvatnog zbrinjavanja otpada reciklaom, odnosno povratom materijala ili energije (R&R): Stara vozila Stari akumulatori Stare gume Vremenski period 2011 30% 8% 35% 4% 55% 3% 30% 40% 60% 1% 1% 2014 60% 20% 45% 10% 60% 6% 50% 5% 60% 40% 7% 3% 2018 95% 30% 55% 40% 65% 15% 70% 10% 90% 10% 10% 15%
Poveanje udjela otpada koji se reciklira Smanjenje koliina preostalog otpada za odlaganje
5% 10%
10% 30%
15% 50%
40% 85% 30% 70% 35%
80% 90% 60% Maksimalno prikupivog dijela 80% Od izvorne koliine svjeeg ulja 40% 30%
90% 95% 85% 90% 45% 70%
Otpadna ulja
Elektrini i elektroniki otpad
20%
4.2.2.1 Edukacija i komunikacija s javnou Integralni sustav upravljanja otpadom nije mogue uspostaviti bez adekvatne edukacije javnosti. Odgoj i obrazovanje u polju zatite okolia nezaobilazan je segment svakog integralnog sustava upravljanja otpadom. Provedbom ekoloke edukacije u pojedincu se razvijaju nova saznanja i izgrauju nove vrijednosti koje potiu na promjene u ponaanju. Mjere prevencije i smanjenja nastajanja otpada podrazumijevanju nekoliko grupa aktivnosti, i to kroz edukaciju javnosti, strunih i administrativnih tijela za rjeavanje problema u upravljanju otpadom i zatiti okolia openito. U cilju stalnog unaprjeenja javne svijesti i obrazovanja potrebno je implementirati Program sastavljen od osnovnih komponenti sa tematskim cjelinama prikazanim na donjoj slici.
39
Slika 12: Osnovne komponente Programa za podizanje javne svijesti i edukacije
Provoenje programa podizanja javne svijesti za tematske cjeline prikazane na gornjoj slici ( Slika 12) podrazumijeva sljedee aktivnosti: Promociju zatite okolia i odrivog razvoja kroz odgojno-obrazovni sustav; Cjelovito, tono i pravovremeno informiranje javnosti o svim aktivnostima u oblasti zatite okolia i upravljanja otpadom; Uvoenje otvorenog telefona za komunikaciju s graanima; Objavu osnovnih informacija u svim sredstvima komunikacije (radio, novine, TV, internet), na oglasnim panoima, u vozilima javnog prijevoza i sl. Kreiranje informacija, ekolokih poruka i savjeta namijenjenih graanima (ciljnim skupinama) , te poticanje na pravilno upravljanje otpadom; Izradu edukacijskog i promotivnog materijala; Provoenje promotivnih kampanja za pojedina programe (odvojeno sakupljanje otpada, problem divljih odlagalita, poticanje koritenje obnovljivih izvora energije i sl.); Osnivanje javne baze podataka o otpadu i okoliu u gradskim poduzeima i njihovo povezivanje (umreavanje) sa buduom centralnom bazom podataka; Poticati kontinuirano promicanje zatite okolia preko javnih i privatnih poduzea u kontekstu njihovih djelatnosti; Uspostava partnerskih odnosa za svim zainteresiranim stranama (odgojno-obrazovne ustanove, organi dravne uprave, privredni subjekti, zdravstvene ustanove, nevladine organizacije, strune institucije i sl.) i poticanje zajednikih edukativno-promotivnih programa; Osiguranje strunog osposobljavanja djelatnika svih administrativnih razina (dravna, federalna, kantonalna, opinska); Kontinuirano, u okviru odreenih vremenskih intervala, provoenje ispitivanja javnog miljenja o aspektu upravljanja otpadom i zatiti okolia u gradovima i opinama.
4.2.2.2 istija proizvodnja Smanjivanje i prevencija nastanka proizvodnog otpada jedan je od najznaajnijih ciljeva integralnog upravljanja otpadom koji zahtijeva sloene promjene u nainu razmiljanja i upravljanju proizvodnim otpadom u odnosu na dosadanji nain upravljanja. Ovo se odnosi na kompletan proizvodni ciklus, od ulaska sirovina u proizvodni proces do konanog zbrinjavanja otpada. Sami proces implementacije prevencije i smanjivanja nastanka proizvodnog otpada je dugotrajan razvojni proces rezultati kojeg e biti vidljivi u srednjoronom odnosno dugoronom razdoblju. Prevencija i smanjivanje nastanka proizvodnog otpada na mjestu nastanka mogue je postii jedino primjenom istije proizvodnje. Prema definiciji28, istija proizvodnja podrazumijeva kontinuiranu primjenu integralne preventivne strategije zatite okolia na procese, proizvode i usluge u cilju poveanja ukupne uinkovitosti i smanjenja rizika za ljude i okoli. I dok tradicionalni nain upravljanja otpadom pita to se moe uiniti sa nastalim otpadom i emisijama?, istija proizvodnja pita sljedee:
28
Gdje otpad i emisije nastaju? Zato oni uope postaju otpad? Kako se mogu minimizirati koliine otpada i emisija?
United Nations Environment Programme (UNEP)
40
Esencijalna razlika u gornja dva pristupa je u injenici da istija proizvodnja ne tretira samo simptome, ve pokuava rijeiti uzrok problema. Osnovni princip istije proizvodnje prikazan je na sljedeoj slici (Slika 13):
Zamjena materijala
Modifikacija proizvodnog procesa
Ponovna uporaba i reciklaa
Uvoenje novih tehnologija
Slika 13: Princip istije proizvodnje
Primjena principa istije proizvodnje u postojeim tehnolokim procesima moe se razvijati i provoditi kroz: uporabu sirovina, materijala ili poluproizvoda koji su najmanje tetni za okoli; sustavnu kontrolu svih proizvodnih procesa u kojima nastaje otpad; modifikaciju proizvodnih procesa u cilju smanjivanja koliina otpada; pri uvoenju novih tehnolokih procesa prednost davati onima koje generiraju najmanje otpada.
Za pokretanje i implementaciju prevencije i smanjivanja nastanka proizvodnog otpada Planom je predvieno sljedee: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 4.2.3 Identificirati industriju koja proizvodi najvie otpada i koja, openito, ima najloiju praksu upravljanja otpadom; Poticati uvoenje principa istije proizvodnje kroz instrument izdavanja okolinih dozvola; Izraditi i provesti program edukacije i obuke o mogunostima smanjenja koliina proizvodnog otpada za sve zainteresirane strane, od privrednih subjekata do nevladinih udruga i javnosti openito; Izraditi uputstva/smjernice o primjeni istije proizvodnje i najboljim raspoloivim tehnikama po industrijskim granama/privrednim djelatnostima; Razviti sustav identifikacije i promocije 10 najboljih firmi u pogledu okolinog upravljanja; Razviti sustav uvoenja poticaja za implementaciju projekata prevencije i smanjenja proizvodnog otpada (uvoenje naknada koje e proizvoae poticati na primjenu principa istije proizvodnje); Izraditi smjernice za graevinsku industriju sa ciljem koritenja materijala prihvatljivih sa stajalita zatite okoli, ponovne uporabe materijala i smanjenja nastajanja otpada. Recikliranje
4.2.3.1 Odvojeno prikupljanje otpada Osnovni preduvjet za efikasno smanjenje koliine otpada koja zavrava na odlagalitima je odvojeno sakupljanje otpada. Vodei se operativnim ciljevima postavljenim u Strategiji upravljanja otpadom FBiH 2008-2018, Planom je predviena implementacija aktivnosti na poveanju koliina izdvojenog otpada, to e osigurati trinu vrijednost otpada kao sirovine. Primarna reciklaa temelji se na odvojenom prikupljanju iskoristivog otpada na mjestu nastanka, jer se na taj nain formiraju odvojeni tokovi razliitih vrsta iskoristivih otpadnih materijala, kao i opasnog otpada (npr. papir, plastina i metalna ambalaa, staklo, biorazgradivi otpad, e-otpad, stare gume, akumulatori, stari automobili, stari lijekovi, graevinski otpad i dr.) Primjenom mjera za prevenciju nastanka otpada na mjestu njegova nastanka, te primjenom donesenih pravilnika koji obuhvaaju primarno odvajanje i prikupljanje pojedinih kategorija otpada, odnosno onih koji su trenutno u fazi donoenja ili se tek trebaju donijeti (otpadna ulja, otpadne gume i sl.), otpad koji se odvojeno prikuplja u okviru komunalnog sustava obuhvaa: papir i karton plastiku staklo metalnu ambalau glomazni otpad opasni otpad ostalo
Pored mehanizma podizanja javne svijesti o izdvajanju otpada na izvoru, koji je vrlo bitan faktor u implementaciji integralnog sustava upravljanja otpadom, drugi neodvojiv dio jednog takvog sustava je infrastruktura za odvojeno prikupljanje. Openito, sustav odvojenog sakupljanja otpada se moe organizirati na razliite naine:
41
Reciklana dvorita (RD) opremljena su spremnicima od 1100 do 5000 litara u kojima se, ovisno o njihovoj veliini i vrsti, odvojeno prikuplja desetak razliitih vrsta iskoristivog otpada; Zeleni otoci mogu biti postavljeni na vie sabirnih mjesta u naselju sa spremnicima i posudama za pojedine vrsta otpada; Posude za odvojeno prikupljanje otpada mogu se postaviti uz postojee kapacitete za prikupljanje mijeanog otpada.
Takoer, postoji mogunost organiziranja i malo-otkupnih stranica iji broj, lokacija i veliina ovise iskljuivo o trinim uvjetima. Primjer infrastrukture odvojenog sakupljanja otpada prikazan je na donjoj slici (Slika 14).
Slika 14: Primjer sustava odvojenog sakupljanja otpada
Zeleni otoci predstavljaju specifine lokacije na podruju sa kojeg se sakuplja komunalni otpad, a na kojima su smjeteni kontejneri za prihvat razliitih, na izvoru izdv ojenih, vrsta otpada (papir/karton, plastika (PET ambalaa), metalna ambalaa, staklena amlabaa). Reciklano dvorite je ograeni prostor opremljen spremnicima i posudama od 1100 do 5000 litara za odvojeno prikupljanje otpada u kojem graani mogu odloiti vlastiti glomazni i ostali odvojeno sakupljeni otpad. Osim toga, RD su i mjesta na kojima graani mogu dobiti informacije o upravljanju otpadom, a osobito o potrebi smanjivanja ukupnih koliina otpada za odlaganje, te boljeg iskoritavanja raznih vrsta otpada. Kapacitet reciklanog dvorita se na poetku mora isplanirati na osnovu oekivanih koliina pojedinanih vrsta reciklanog otpada, a sama oprema se moe postupno nabavljati, u skladu sa potrebama. RD mora biti opremljeno da adekvatno primi smjetaj otpadnih sirovina, gdje su neke od njih: otpadni papir i karton obojeno i neobojeno ambalano staklo otpadno eljezo i drugi metali otpadna plastika (etilen, PET, stiropor) autogume glomazni kuni otpad bijela tehnika rabljena ulja akumulatori i baterije
Broj i raspored infrastrukture za odvojeno prikupljanje treba biti utvren Kantonalnim planovima upravljanja otpadom, odnosno studijama izvodljivosti upravljanja otpadom na razini opina.
42
4.2.3.2 Sortiranje iz mijeanog komunalnog otpada Izdvajanje reciklanih sirovina mijeanog komunalnog otpada mogue je uspostavom sortirnice za mijeani komunalni otpad, poznate i pod nazivom: postrojenje za povrat prljavog materijala. Prednost ovakvog naina izdvajanja reciklanih sirovina je mogunost tretmana mijeanog komunalnog otpada bez prethodno primijenjenog primarnog izdvajanja. Na taj nain mogue je produiti i vijek trajanja odlagalita otpada smanjenjem koliina za finalno odlaganje. Sortirnica za mijeani komunalni otpad, procesira reciklani materijal iz mijeano g komunalnog otpada i nalazi svoju tipinu primjenu u sustavima upravljanja otpadom u sredinama koje nemaju razvijen program primarnog izdvajanja reciklanih sirovina iz otpada. Ovakav sustav sortiranja moe izdvojiti i do 45% reciklanog materijala koji posjeduje vlastitu trinu vrijednost. Ostatak materijala, uglavnom onog materijala koji ne posjeduje trinu vrijednost, ili ne moe biti tretiran na neki drugi nain, moe biti iskoriten u energetskim procesima podesnim za spaljivanje ove vrste materijala sa relativno visokom kalorinom moi, ili finalno odloen na deponiju. Materijali koji se procesiraju kao reciklani ukljuuju papir, metalnu i Al ambalau, staklo (smee, zeleno i bezbojno), kao i PET i ambalau od tvrde plastike (HDPE). 4.2.4 Obrada otpada
Obrada otpada je postupak kojim se u mehanikom, fizikalnom, termikom, kemijskom ili biolokom procesu, ukljuujui razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada u svrhu smanjivanja koliine i/ili opasnih svojstava, te olakava rukovanje i poboljava iskoristivost otpada. Pored odvojenog sakupljanja otpada, obrada otpada nudi dodatno izdvajanje korisnih sirovina iz otpada, kao i iskoritenje energetske vrijednosti otpada. 4.2.4.1 Mehaniko-bioloka obrada (MBO) otpada Koncept mehaniko-bioloke obrade otpada je razvijen i prvi put primijenjen u Njemakoj, kao odgovor na zahtjeve za koliinskim smanjenjem biorazgradive komponente otpada koji se odlae na deponije, kao i na zahtjeve za to veim izdvajanjem korisnih komponenti iz otpada. MBO tehnologija, sastavljena iz dva odvojena tretmana, mehanikog i biolokog, nudi rjeenja za vrlo vane segmente odrivosti integralnog sustava upravljanja otpadom. Promatrajui odvojeno mehaniku i bioloku fazu MBO tretmana mogue je primijeniti razliite vrste procesa:
Rotacijsko sito - separacija otpada Usitnjavanje otpada Drobljenje i mljevenje Magnetno razdvajanje otpada Zrano sortiranje Presovanje - baliranje Kompostiranje Biostabilizacija Biosuenje Anaerobna digestije
U praksi se susreu razliite kombinacije navedenih tehnikih komponenti integriranih u sustave MBO. Veina MBO postrojenja u sebi sadri mehaniko sortiranje razliitih komponenti otpada, njihovu klasifikacije prema veliini ili neku vrstu predtretmana (sitnjenje, mijeanje) prije biolokog tretmana, a sve u sklopu cjelovite obrade otpada. Tipina shema MBO sustava prikazana je na donjoj slici.
BIOLOKA OBRADA
MEHANIKA OBRADA
43
Slika 15: Shema tipinog MBO postupka
Odabir moguih naina obrade otpada zavisi od namjene pojedinanih ureaja za MBO. Kada je rije o mehanikoj obradi, svaki ureaj se prioritizira prema tri osnovna zahtjeva mehanike obrade: Osigurati maksimalan povrat materijala Pripremiti materijal za fazu bioloke obrade Proiavanje otpadnog materijala na izlazu iz procesa.
Sa druge strane, odabir naina bioloke obrade zavisi od nekoliko faktora: Zahtijevani tip izlaznog materijala (potpuno biostabilizirani vrsti materijal, djelomino biostabilizirani vrsti materijal, vrsto gorivo iz otpada ili bioplin); Koliina otpada za bioloku obradu; Regulative vezane za parametre procesa i sastav izlaznog materijala Ostali ekonomski i tehniki faktori koji uvjetuju izvodljivost postrojenja.
S obzirom na redoslijed obrade, MBO postupci dijele se mogu podijeliti na: MBO procese mehaniki, pa bioloki postupak BMO procese bioloki, pa mehaniki postupak
Kod prvog postupka (MBO) odvijaju se mehaniki postupci separacije metala, plastike, stakla i eventualnih opasnih tvari. Ostatak je uglavnom biorazgradiv i odlazi na kompostiranje ili anaerobnu digestiju. Tijekom kompostiranja materijal se komprimira i stabilizira te se kao takav odlae. Kasnije se moe opet prosijavati te koristiti kao pokrov na odlagalitima. BMO postupak podrazumijeva prvo bioloku obradu tijekom koje se organske tvari djelomino razgrade u aerobnim uvjetima, pri emu se troi voda, te sav otpad postaje vie suh i podloniji kvalitetnom prosijavanju. 4.2.4.2 Termika obrada Efektivno upravljanje vrstim otpadom ukljuuje primjenu razliitih metoda tretmana i tehnologija. Pored ureenih odlagalita, mehanike reciklae i uobiajenih reciklanih tokova za razliite materijale, te biolokog tretmana, koriste se i tehnologije termike obrade (spaljivanje, piroliza, gasifikacija, plazma tehnologija). Termike metode upravljanja otpadom imaju za cilj smanjenje volumena otpada, konverziju otpada u neopasni, te iskoritenje
44
energije iz otpada. One ukljuuju sve procese kojima se otpad prevodi u gas, tenost, vrste produkte sa simultanim otputanjem termike energije29.
Spaljivanje otpada
Spaljivanje materijala koji u svojoj osnovi sadre ugljik u okruenju bogatom kisikom, tipino na temperaturama veim od 850C, rezultira stvaranjem otpadnog plina koji se primarno sastoji od CO2 i vode, te duikovih oksida, SO2, itd. Cilj ove metode je smanjenje volumena otpada uz istovremeno iskoritavanje energije. Energija moe biti koritena za grijanje, proizvodnju pare i el. energije. Tipine koliine ukupne energije koje mogu biti proizvedene po tonu komunalnog otpada je 0,7 MWh struje i 2 MWh daljinskog grijanja.
Suspaljivanje u cementnoj industriji

U zemljama EU je rastui trend suspaljivanje otpada u cementnoj industriji, zbog specifinosti tehnolokog procesa (specifino vrijeme trajanja, temperatura i turbulencija). Ovaj nain zbrinjavanja otpada je ekonomski opravdan za zemlje u razvoju, ali ovisi od interesa cementnih industrija za dugoroni razvoj kako bi osigurale opremu koja bi otpad procesuirala kao gorivo iz otpada (GIO). Procjenjuje se da je mogue iskoristiti do 30% komunalnog otpada za ove svrhe. Sastav GIO-a treba imati dovoljnu kalorinu vrijednost (min 14 GJ/t) uz max. sadraj klora od 1%.
Gasifikacija
Gasifikacija je termiki proces kojim se materijali kao to je ugljen, biomasa, mulj i komunalni otpad prevode u sinetski gas koji onda moe biti koriten za proizvodnju elektrine struje, te proizvoda kao to su fertilizatori, kemikalije, zamjenski prirodni gas i sl. Osnovna korist gasifikacije bio-otpada je u mogunosti direktnog koritenja (uz proiavanje) kao goriva turbinskih generatora koji rade na gas, ime se teoretski poboljava sveukupna termika efikasnost postrojenja.
Piroliza
Piroliza je termika degradacija materijala koji sadre ugljik kroz indirektno koritenje vanjskog izvora topline, tipino na temperaturama od 450-750C u odsustvu slobodnog kisika. Produkti pirolize su vrsti ostaci i sintetski plin, dok neke isparljive komponente iz katrana i ulja mogu biti uklonjene i ponovno koritene.
Plazma tehnologija
Plazma predstavlja svaki plin u kojem je bar 1% atoma ili molekula djelomino ili potpuno ioniziran. Plazma tehnologija moe biti koritena kao alat za zelenu kemiju i upravljanje otpadom 30. Pet razliitih kategorija procesa se koriste kao osnova plazma sustava za upravljanje otpadom: plazma piroliza, plazma spaljivanje, plazma vitrifikacija, plazma gasifikacija i plazma poliranje za proiavanje plinova. 4.2.5 Finalno odlaganje
Deponija je objekt za finalno odlaganje otpada koji se vie ne moe iskoristiti (reciklirati, kompostirati, koristiti kao gorivo i sl.). To je zatvoren i kontroliran sustav koji podrazumijeva sljedee: Pravilan odabir lokacije - podloga na kojoj se gradi mora biti nepropusna i stabilna; Izgradnju posebne podloge (polaganjem zatitne geomembrane) u cilju zatite tla od procjednih voda; Sakupljanje i tretman procjednih i oborinskih voda; Izgradnju postrojenja za proiavanje procjednih voda; Poseban nain odlaganja otpada u elijama gdje se otpad svakodnevno nakon odlaganja razgre, kompaktira i zatrpava slojem zemlje; Prikupljanje i zbrinjavanje deponijskog plina preko sustava za otplinjavanje uz potivanje propisa o koliini zagaujuih materija (lebdee estice, kloridi, floridi, teki metali, SO2, NOx) Konstantni monitoring odlaganja otpada, te redovitog rada i odravanja
29
Solid Waste Management through the Application of Thermal Methods Konstantinos Moustakas and Maria Loizidou National Technical University of Athens, School of Chemical Engineering, Unit of Environmental Science & Technology 9, Heroon Polytechniou Street, Zographou Campus, Athens Greece 30 Mollah, M.Y.A., Schennach, R., Patscheider, J. Promreuk, S. & Cocke, D.L. (2000). Plasma chemistry as a tool for green chemistry, environmental analysis and waste management, Journal of Hazardous Materials B 79 301-320
45
Varijanta zbrinjavanja otpada odlaganjem na deponije uvijek je nuna bez obzira na postojanje razliitih naina obrade otpada, budui da svaki od njih daje dio konanog produkta koji se mora odloiti.
4.3
ORGANIZACIJA SUSTAVA UPRAVLJANJA OTPADOM
Na osnovi preliminarne analize stanja, te identificiranih problema u sektoru upravljanja otpadom, predloen je Plan za razdoblje 2012-2017. godine ijom provedbom e se nastojati uspostaviti samoodrivi integralni sustav upravljanja otpadom. Plan je provedbeni dokument Strategije koja je dala smjernice za upravljanje razliitim vrstama otpada na podruju FBiH, a iji osnovni cilj je uspostavljanje integralnog sustava upravljanja otpadom. Ovaj sustav treba biti organiziran u skladu sa europskim smjernicama, direktivama i standardima. Sustav sakupljanja otpada u FBiH treba biti organiziran kao integralna cjelina svih subjekata na regionalnoj i lokalnoj osnovi, a prijedlog organizacije prikazan je na donjoj slici (Slika 16).
Slika 16: Prijedlog organizacije sustava sakupljanja otpada
4.4
4.4.1
KOMUNALNI I NEOPASNI PROIZVODNI OTPAD

Projekcija rasta koliina komunalnog otpada
U izradi projekcije koriteni su ulazni podaci iz Federalne strategije upravljanja otpadom 2008-2018, Izvjetaja o stanju okolia (2008) i Agencije za statistiku BiH. Prilikom projekcije je uzet u obzir porast broja stanovnika (0,07%) i koeficijent rasta koliine otpada po stanovniku (1%) za period 2012-2017. Udio otpada odvojenog u sustavu primarnog odvajanja u budunosti e ovisiti o razvoju sustava upravljanja otpadom od kantona do kantona. Stoga e koliina odloenog otpada u budunosti biti umanjena za koliinu koja e ii na obradu. Prije projektiranja svakog elementa sustav upravljanja otpadom neophodno je provesti analizu koliina i sastava komunalnog otpada ukljuujui sezonske varijacije.
46
Tabela 15: Projekcija rasta koliina komunalnog otpada za razdoblje 2012-2017 Kanton Unsko-sanski Posavski Tuzlanski Zeniko-dobojski Bosansko-podrinjski Srednjobosanski Hercegovako-neretvanski Zapadnohercegovaki Kanton Sarajevo Kanton 10 UKUPNO FEDERACIJA BiH Broj stanovnika 288.114 39.886 498.549 400.602 33.093 254.992 225.930 81.707 423.645 80.800 2.327.318 Ukupne producirane koliine otpada (t/god) 100.840 9.431 165.705 116.575 7.280 54.656 81.981 17.240 163.527 17.816 735.051 Ukupne generirane koliine otpada 2012-2017 (t/god) 729.517 68.228 1.198.776 843.350 52.666 395.403 593.083 124.721 1.183.019 128.888 5.317.651
4.4.2
Sustav upravljanja komunalnim i proizvodnim otpadom
U skladu sa Strategijom upravljanja otpadom FBiH 2008-2018, Planom je predvieno da integralni sustav upravljanja otpadom prati regionalni koncept, odnosno stvara se na podruju vie opina koje se udruuju u regije, za koje e se izraditi Kantonalni planovi upravljanja otpadom.
Slika 17: Shema regionalnog koncepta integralnog sustava upravljanja otpadom na podruju jednog kantona
Osnovne tehnike komponente upravljanja komunalnim otpadom u sklopu integralnog sustava upravljanja otpadom ine: Mrea lokalnih punktova za odvojeno prikupljanje opremljenim posudama u koje se odvojeno odlau papir i karton, plastina ambalaa i ostali komunalni otpad; Mrea veih punktova - Centara za upravljanja otpadom (CUO) - za regije za koje se procijeni isplativost ovakve investicije. CUO se sastoje od tzv. reciklanih dvorita (opremljenih za prihvat selektivno
47
prikupljanog otpada, glomaznog otpada iz domainstava, elektrinog i elektroninog otpada i guma, ulja, baterija i akumulatora i biootpada iz vrtova i parkova), te sortirnice otpada koja moe imati dvostruki reim rada: u jednom reimu rada vri se primarno sortiranje mijeanog komunalnog otpada, dok se u drugom vri sekundarno sortiranje odvojeno prikupljenog otpada; Pretovarne stanice (PS) za regije za koje se procijeni isplativost ovakve investicije; Regionalni centri za upravljanje otpadom (RCUO).
Dio komunalnog otpada sakupljat e se sustavom odvojenog sakupljanja (zeleni otoci, RD), te po donoenju posebnih propisa za odreene kategorije otpada (ambalani otpad, otpadne gume, otpadna elektrina i elektronika oprema i sl.), njihovom primjenom. Odvojeno sakupljeni otpad moe se odvoziti direktno na povrat materijala i energije, odnosno do PS, CUO ili ak RCUO, te se odatle procesuirati na povrat materijala ili energije. Mijeani komunalni otpad sakuplja se preko mree organiziranog sakupljanja kojeg obavljaju tvrtke ovlatene za sakupljanje komunalnog otpada, a sakupljeni otpad se transportira do CUO, PS ili RCUO. Neopasni proizvodni otpad moe se sakupljati na dva naina. Jedan dio neopasnog proizvodnog otpada sakuplja se organiziranim sustavom sakupljanja komunalnog otpada, te transportira do PS, CUO ili direktno do RCUO. Drugi dio neopasnog proizvodnog otpada sakupljaju ovlateni sakupljai takve vrste otpada direktno od tvrtki koje otpad proizvode, te ga takoer transportiraju do PS, CUO ili direktno do RCUO. U CUO se, ovisno o koncepciji, moe vriti odvajanje primarno selektiranog otpada, tzv. fino selektiranje ili sekundarno odvajanje ili primarno sortiranje mijeanog komunalnog otpada (odvajanje korisnih sirovina koje idu na povrat sastavnica, dok se preostali otpad vozi na odlaganje na odlagalite neopasnog otpada koje je u sast avu RCUO). To znai da sortirnica treba imati dvostruki reim rada. U RCUO se takoer provodi sekundarno odvajanje korisnih sirovina ve prethodno selektiranog otpada, ili primarno selektiranje onog dijela mijeanog komunalnog otpada koji stigne direktno do RCUO, nakon ega se preostali dio otpada moe obraivati ili odlagati direktno na sanitarno odlagalite. Osim toga, odreene vrste neopasnog proizvodnog otpada mogu biti odloene u krugu samih proizvodnih (industrijskih) kapaciteta, u skladu sa principima adekvatnog sanitarnog odlaganja. Sustav organiziranog sakupljanja komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada prikazan je na donjoj slici (Slika 18).
Slika 18: Sustav upravljanja komunalnim i neopasnim otpadom
48
Tabela 16 prikazuje projekciju poveanja udjela stanovnitva obuhvaenog organiziranim sakupljanjem komunalnog otpada, to je postavljeno kao operativni cilj i u Strategiji upravljanja otpadom FBiH 2008-2018.
Tabela 16: Planirano poveanje udjela stanovnitva obuhvaenog sustavom organiziranog sakupljanja komunalnog otpada Plansko razdoblje 2011-2014 2014-2018 Udio stanovnitva obuhvaen organiziranim sakupljanjem komunalnog otpada 85 % 95 %
4.4.3
Regionalni centar za upravljanje otpadom (RCUO)
Otpad sakupljen u CUO ili PS transportira se u RCUO koji je smjeten na odreenoj udaljenosti od naseljenih podruja. Osim otpada prikupljenog u CUO ili PS, u RCUO se vri prihvat otpada preko mree organiziranog sakupljanja na oblinjim podrujima. U RCUO se odvijaju razliite aktivnosti vezane za obradu otpada prije njegovog konanog odlaganja na odlagalitu neopasnog otpada. Ove aktivnosti ukljuuju: prihvat i obradu sortiranog ili nesortiranog otpada prihvat i skladitenje otpada koji se moe ponovo upotrijebiti ili reciklirati prihvat, privremeno skladitenje i daljnja predaja opasnog otpada iz domainstava prihvat, privremeno skladitenje i distribucija otpada koji se moe kori stiti u druge svrhe odlaganje obraenog otpada
Pod pojmom obrada otpada prvenstveno se misli na sortiranje otpada. S obzirom da se FPUO donosi na razdoblje od pet godina, ovim Planom je predviena uspostava sortirnice otpada u sklopu RCUO. Ova opcija dozvoljava nadogradnju sustava u smislu budue uspostave tehnologije mehaniko-bioloke obrade otpada (MBO), budui da sortirnica otpada u odreenoj mjeri predstavlja M dio MBO tehnologije.
Slika 19. Sadraj RCUO
Vrlo je vano da se u okviru kantonalnih planova za upravljanje otpadom predvidi mjera izrade studije izvodivosti u okviru koje e se izabrati optimalna tehnologija MBO u skladu sa oekivanim ciljevima i lokalnim karakteristikama. Oekuje se da e MBO tehnologije biti isplative prvenstveno u veim urbanim centrima, gdje su velike koliine prikupljenog otpada. Ukupni oekivani efekt smanjenja koliina za finalno odlaganje primjenom mjera za selektivno sakupljanje otpada i uspostavu MBO na podruju FBiH je prikazan na donjoj slici (Slika 20).
49
Koliinsko izdvajanje materijala za reciklau (t)
Koliinsko izdvajanje putem MBO -a (t)
Koliine za odlaganje (t)
72% 84% 95%
18%
5%
2011
9% 7%
2014
10%
2018
Koliine za odlaganje (t)

Koliinsko izdvajanje putem MBO -a (t)
654982 0
36365
612833 68093
51410
591942 147986
77672
Koliinsko izdvajanje materijala za reciklau (t)
Slika 20. Oekivani efekti smanjenja koliina za odlaganje primjenom mjera za selektivno prikupljanje i uspostavu MBO-a (izvor: Federalna strategija zatite okolia 2008-2018)
RCUO sainjavaju sljedee komponente: Ulazno-izlazna zona Postrojenje za sortiranje otpada Reciklano dvorite Zona za kompostiranje Zona za privremeno skladitenje opasnog otpada Zona za odlaganje otpada Zona za prikupljanje i obradu deponijskih procjednih voda Zona za prikupljanje i obradu deponijskog bioplina
Ulazno-izlazna zona Ulazno-izlazna zona sastoji se od mosne vage na kojoj se otpad koji ulazi u RCUO vae, platoa za pranje kotaa vozila na izlazu, portirnice, upravne zgrade, parkiralita za osoblje i posjetitelje, te objekta za odravanje opreme i vozila. itavo podruje RCUO mora biti ograeno. Postrojenje za sortiranje otpada i kompostiranje otpada (MBO sustav) Uspostava sortirnice za mijeani komunalni otpad predvia uspostavu postrojenja ija je osnovna funkcija da izdvoji reciklane sirovine iz novopristiglog mijeanog komunalnog otpada, te da se na taj nain produi vijek trajanja odlagalita otpada smanjenjem koliina za finalno odlaganje. Prednost ovakvog naina tretmana novopristiglih koliina je mogunost tretmana mijeanog komunalnog otpada bez prethodno primijenjenog primarnog izdvajanja. Mijeani komunalni otpad koji se dovozi u RCUO prvo se odlae na ulazu u sortirnicu za mijeani komunalni otpad, gdje se vri odvajanje razliitih frakcija te runo selektiranje reciklanih komponenti. Selektirane reciklane komponente se skladite na posebno odreenom prostoru u recklanom dvoritu, dok se ostatak otpada transportira do zone za kompostiranje. Kompostiranje podrazumijeva prikupljanje organskog otpada, kao to su ostaci hrane i otpad iz vrtova, te njegovo odlaganje pod uvjetima koji omoguavaju prirodnu razgradnju otpada. Nastali kompost se potom moe upotrijebiti kao prirodno gnojivo. Planom se predvia fazno uvoenje MBO sustava:
50
I faza izgradnja sortirnice sa reciklanim dvoritem (M faza) II faza izgradnja zone za kompostiranje (B faza)
Slika 21: Shematski prikaz rada MBO sustava
Reciklano dvorite (zona za privremeno skladitenje odvojeno prikupljenog otpada) Ovisno o lokalnim uvjetima i sastavu otpada, u RD njemu se moe sakupljati i skladititi vei ili manji broj razliitih vrsta korisnog dijela otpada. U RD koje se nalazi u sastavu RCUO moe se privremeno skladititi otpad sakupljen sustavom odvojenog sakupljanja otpada ili selektirane reciklane komponente sa sortirnice otpada. Reciklano dvorite mora biti pod nadzorom i snabdijevano sa potrebnom opremom za odlaganjem dovezenih, odnosno izdvojenih otpadnih tvari sa sortirnice. Na samoj lokaciji treba biti dovoljno slobodnog prostora za parkiranje osobnih vozila sa teretnim prikolicama, kao i osiguran prostor za manipulaciju vozila koja odvoze otpad (viljukari). Predvieni prostor za reciklano dvorite je pripremljena i asfaltirana ravna povrina. Na jednom dijelu prostora potrebno je predvidjeti prostor za skladitenje bala papira i kartona. RD je opremljeno spremnicima odreenih dimenzija za svaku vrstu reciklanih sirovina koja e se prikupljati.
Slika 22: Shematski prikaz RD
Osim toga, unutar ove zone nalazi se prostor za sakupljanje glomaznog otpada koji se, nakon razdvajanja i privremenog skladitenja, predaje ovlatenom sakupljau. U sklopu RCUO potrebno je osigurati i prostor za prihvat i obradu graevinskog otpada. Ova zona moe biti u sastavu RD ili se moe izvesti kao posebna zona u sklopu RCUO. Zona za privremeno skladitenje opasnog otpada RCUO, meu ostalim, sadri i prostor za privremeno skladitenje opasnog otpada koji se izdvaja tijekom prethodnog pregleda otpada ili opasnog otpada iz domainstava kojeg graani sami dostave. Nakon izdvajanja i privremenog skladitenja, opasni otpad se predaje ovlatenom sakupljau ove vrste otpada.
51
Zona za odlaganje otpada Zona za odlaganje otpada sadri odlagalite za neopasni otpad izvedeno potujui princip sanitarnog odlaganja otpada kojeg nalau EU direktive. Odlagalite za inertni otpad moe biti uspostavljeno kao dio zone za odlaganje neopasnog otpada ili kao zasebno odlagalite. Na odlagalite neopasnog otpada mogue je odloiti odreene tipove neopasnog otpada, a s obzirom da ne postoji legislativa kojom se propisuju tipovi otpada koji se mogu odloiti na odlagalita neopasnog otpada u FBiH, poduzea koja upravljaju RCUO -ima donose interne pravilnike kojima ureuju ovu problematiku. U okviru zone za odlaganje otpada, u sklopu RCUO preporuuje se osiguranje prostora za graevinski otpad (prihvat, razvrstavanje i sl.), te njegov tretman u mobilnim ili polumobilnim postrojenjima za drobljenje i reciklau. Investicije u stacionarna postrojenja mogue su tek nakon osiguranja konstantnog dotoka graevinskog otpada. S obzirom na velike trokove transporta graevinskog otpada zbog minimalne mogunosti njegovog komprimiranja, za oekivati je da e se odreene koliine graevinskog otpada, ukoliko je to mogue, ponovo upotrijebiti u sklopu privremenih odlagalita na mjestu nastanka odnosno u sklopu CUO/RD. Velike koliine zemljanih materijala iz iskopa mogue je odmah ugraditi bez dodatnih obrada u postrojenjima. Zbog velikih transportnih trokova, reciklirani se graevinski otpad se, u pravilu, zbrinjava na mjestu nastanka ili u radijusu od maksimalno 50 km od izvora. S obzirom na dinamiku gradnje RCUO, u nekim je kantonima/regijama i opinama potrebno osigurati uvjet e za sanitarno odlaganje kapaciteta za najmanje pet godina. Ovo je ujedno i operativni cilj postavljen u Strategiji upravljanja otpadom FBiH (2008-2018). Uz komunalni otpad, na ovo e se odlagalite odlagati i prethodno obraeni neopasni proizvodni otpad. Prema Zakonu o zatiti okolia (Sl. novine FBiH, br. 33/03, 38/09) sva postojea postrojenja za tretman ili odlaganje otpada moraju pribaviti okolinu dozvolu najkasnije do 31.12.2011.godine. Zahtjev za izdavanje okoline dozvole za postojee pogone i postrojenja podrazumijeva izradu planova aktivnosti. Ukoliko je postojei pogon odlagalite otpada, plan sadrava i prijedlog mjera prilagodbe po fazama i minimum uvjeta propisanih Pravilnikom o sadraju Plana prilagoavanja upravljanja otpadom za postojea postrojenja za tretman ili odlaganje otpada i aktivnostima koje poduzima nadleni organ (Sl. novine FBiH, br. 9/05) i tada se plan aktivnosti smatra planom prilagoavanja u smislu Pravilnika o uvjetima za
podnoenje zahtjeva za izdavanje okolinog doputenja za pogone i postrojenja koja imaju izdana doputenja prije stupanja na snagu zakona o zatiti okolia (Sl. novine FBiH, br. 45/09). Dakle, za postojea odlagalita okolina dozvola izdaje se na temelju Plana prilagoavanja. Ukoliko je planom prilagoavanja prostor za sanitarno
odlaganje otpada do izgradnje i poetka rada RCUO osiguran na postojeim opinskim ili meuopinskim odlagalitima koja su u postupku sanacije, posebno odlagalite ne treba predviati. Zona za prikupljanje i obradu deponijskih procjednih i oborinskih voda Sve otpadne vode koje nastanu u RCUO moraju se sakupljati i obraditi ukoliko je to prema njihovom sastavu potrebno. Procjedne vode iz tijela odlagalita i otpadne vode nastale u procesu obrade otpada prikupljaju se u posebne bazene i nakon tretmana otpadnih voda do odreene kvalitete, isputaju u recipijent. Oborinske vode sa platoa sakupljaju se odvojeno od drugih nastalih voda u bazen za oborinske vode i odvode u recipijent odnosno sustav oborinskih voda. Sanitarne otpadne vode odvode se sustavom kanalizacije ukoliko postoji takva infrastruktura u sklopu RCUO ili se sakupljaju u septikim jamama koje se prazne po potrebi. Zona za prikupljanje i obradu deponijskog bioplina
Odlagalite neopasnog otpada izvodi se na nain da se omogui sakupljanje plinova nastalih u metanogenoj fazi razgradnje otpada kroz sustav otplinjavanja, s obzirom da se na odlagalite odlae otpad s visokim udjelom biorazgradive tvari. Ukoliko koliine nastalog plina nisu dovoljne za energetsko iskoritavanje, plin se sakuplja i spaljuje na baklji plinsko-crpne stanice. Ukoliko na odlagalitu nastaju dovoljne koliine plina, plinovi se u postrojenju za proizvodnju elektrine energije pretvaraju u elektrinu energiju. Nakon uvoenja kompostiranja, a prema EU zahtjevima, sve e manje biorazgradive tvari ii na finalno odlaganje. Zbog toga su instalacije za deponijski gas relevantnije za stara ili postojea odlagalita, a manje opcija za budunost (u sluaju postojanja Zone za kompostiranje pri RCUO).
4.4.3.1
Dinamika gradnje RCUO
Dinamika gradnje RCUO prikazana je donjom tabelom. U tabeli su naznaene glavne aktivnosti za gradnju odlagalita i ostalih komponenata RCUO koje je potrebno poduzeti i vremenski rok u kojem aktivnosti trebaju biti provedene.
52
Tabela 17: Dinamika gradnje RCUO Aktivnosti Donoenje Federalnog plana upravljanja otpadom Donoenje kantonalnih/upanijskih planova upravljanja otpadom Definiranje lokacije RCUO na temelju prethodnih istranih radova i priprema studije izvodljivosti / RCUO na postojeim lokacijama uz prethodno saniranje Osnivanje javnog poduzea za upravljanje otpadom Istrani radovi Priprema projektne dokumentacije Izrada studije utjecaja na okoli Ishoenje svih potrebnih dozvola (okolina, graevinska) Gradnja infrastrukture izvan lokacije RCUO Postupak javne nabavke za izvoenje radova Izvoenje graevinskih radova u okviru 1. faze Ugradnja opreme Probni pogon Poetak rada Raspisivanje natjeaja za izbor partnera (koncesija, JPP i sl.) Ugovaranje JPP-a Godina 1 2 3 4 5
U sluaju da se javno poduzee koje upravlja odlagalitem odlui za formiranje nekog oblika javno -privatnog partnerstva (JPP) vezano za financiranje i upravljanje sortirnicom otpada ili nekom drugom komponentom RCUO, Planom je predvieno raspisivanje natjeaja za izbor partnera i ugovaranje JPP-a u treoj godini dinamike gradnje RCUO. 4.4.4 Centar za upravljanje otpadom (CUO)
Centar za upravljanje otpadom (CUO) moe biti uspostavljen na razini nekoliko opina ukoliko se procijeni isplativost ovakve investicije. Otpad sakupljen sustavom organiziranog sakupljanja mijeanog komunalnog otpada, te odvojeno sakupljeni komunalni i neopasni proizvodni otpad dovoze se do CUO koji je smjeten na odreenoj udaljenosti od naseljenog podruja. U CUO se mogu odvijati razliite aktivnosti vezane uz primarno ili sekundarno sortiranje otpada, izdvajanje iskoristivih reciklanih materijala uz smanjenje koliine otpada koj a odlazi na konano odlaganje. U okviru CUO smjeteno je i reciklano dvorite(RD) namijenjeno razvrstavanju i privremenom skladitenju posebnih vrsta otpada. Odvojeno sakupljeni otpad iz domainstava koji se privremeno skladiti u okviru CUO, tj. RD moe se direktno predavati ovlatenim sakupljaima ili obraivaima otpada. Opasni otpad iz domainstava koji se privremeno skladiti u okviru CUO takoer se moe direktno predavati tvrtkama ovlatenim za zbrinjavanje ove vrste otpada. Sortirnica otpada u ovakvoj koncepciji ima dvostruki reim rada. U jednom reimu rada vri se primarno sortiranje mijeanog komunalnog otpada, dok se u drugom vri sekundarno sortiranje odvojeno prikupljenog otpada. Ostatak otpada nakon sortiranja odvozi se na lokaciju regionalnog centra za upravljanje otpadom (RCUO) gdje se vri njegovo konano odlaganje. Uspostavom CUO mogue je ostvariti viestruku korist: Smanjuju se trokovi prijevoza otpada do RCUO, s obzirom da se jedan dio otpada izdvaja u sklopu samog CUO; Reciklane sirovine se mogu direktno plasirati na trite i na taj nain ostvariti odreena dobit; Smanjenjem koliina otpada za finalno odlaganje, produava se ivotni vijek odlagalita.
53
Slika 23: Sadraj CUO
CUO se u osnovi sastoji od: Ulazno izlazne zone Sortirnice otpada Reciklanog dvorita Zone za privremeno skladitenje opasnog otpada iz domainstava
Uz ove osnovne komponente, CUO mora imati izvedenu unutranju i vanjsku infrastrukturu, prilazni put, parkiralite, manevarski prostor za kamione i viljukare i sl. Potreba za uspostavom CUO kojim se osigurava provedba mjera za odvojeno prikupljanje otpada i smanjenje koliina za finalno odlaganje odredit e se Kantonalnim planovima upravljanja otpadom, a lokacije za njihovu uspostavu trebaju osigurati opine. CUO moraju imati dozvolu za upravljanje otpadom izdanu od strane nadlenog kantonalnog ministarstva. 4.4.5 Pretovarna stanica (PS)
Koncept upravljanja otpadom u FBiH ukljuuje i mogunost prolaska toka otpada kroz PS. PS je objekt koji slui za privremeno skladitenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog transportu prema RCUO. PS povezuje mreu sakupljanja otpada koja je organizirana na razini jedinica lokalne samouprave i RCUO. To je postrojenje u kojem se otpad, prikupljen putem mree organiziranog sakupljanja, istovaruje iz vozila, pregledava uz izdvajanje glomaznog otpada, prea u cilju smanjenja volumena, te zatim utovaruje u vea vozila kojim se transportira do RCUO. U pojedinim sluajevima, u sklopu PS mogu biti smjeteni posebni objekti s pripadajuom opremom za sortiranje otpada, te zonom za privremeno skladitenje posebnih vrsta otpada. U ovom sluaju PS poprima oblik malog CUO. Otpad koji se moe prihvatiti u PS je komunalni otpad iz domainstava, otpad iz industrije slian komunal nom, opasni otpad iz domainstava, se odvojeno sakupljeni otpad koji se moe reciklirati ili ponovno koristiti. U osnovi, PS se sastoji od sljedeih komponenti: Adekvatne unutarnje i vanjske infrastrukture Ulazno-izlazne zone Zatvorene zgrade u kojoj se otpad prihvaa Prihvatne zone u kojoj se otpad koji pristie pregledava te zadrava otpad koji se ne prihvaa u PS Parkiralita Zone za privremeno skladitenje posebnih vrsta otpada Ureaja sa preanje (balirka)
54
Slika 24: Tok otpada u PS
4.4.6
Reciklano dvorite (RD)
Reciklano dvorite(RD) je objekt namijenjen razvrstavanju i privremenom skladitenju posebnih vrsta otpada. RD moe biti dio CUO ili moe biti samostalna graevina. RD slui kao poveznica izmeu graana, ovlatenih sakupljaa i ovlatenih obraivaa otpada i/ili RCUO. Odvojeno sakupljeni otpad iz domainstava koji se privremeno skladiti na lokaciji RD moe se direktno predavati ovlatenim sakupljaima ili obraivaima otpada, a moe se prevoziti i do RCUO gdje se skladiti do predaje ovlatenim tvrtkama. U sklopu reciklanog dvorita potrebno je organizirati i skupljanje glomaznog otpada iz kuanstava, u skladu s propisima. Za tu svrhu se u reciklanim dvoritima postavljaju rolo-kontejneri koji slue za skupljanje glomaznog otpada preteno metalnog sastava i glomaznog otpada preteno nemetalnog sastava. Na ovaj nain dolazi do poboljanja kvalitete usluge i smanjivanja trokova: smanjuje se odlaganje glomaznog otpada po javnim gradskim povrinama, te u blizini spremnika za prikupljanje mijeanog komunalnog otpada; poveavaju se prikupljene koliine otpada u reciklanim dvoritima, ime se smanjuju prosjeni trokovi; graani mogu tijekom cijele godine, radnim danima i subotom, besplatno odloiti glomazni otpad; provodi se kvalitetnije odvojeno prikupljanje glomaznog otpada; omoguuje se ravnomjernije i efikasnije sortiranje te priprema za daljnju obradu.
Prilikom odabira lokacije RD-a osobito je vano da RD bude smjeteno na mjestu do kojeg graani mogu lako doi. Za manje naseljena mjesta, planirano je da vie opina selektivno prikupljeni otpad odlae u sklopu manjih centara za upravljanje otpadom (CUO) koja su opremljena sortirnicom i reciklanim dvoritem u kojem se reciklane sirovine privremeno skladite do plasmana na trite. RD-i su u vlasnitvu jedinica lokalne samouprave ili jedinice lokalne samouprave mogu ovlastiti odreene tvrtke da, u njihovo ime, upravljaju RD-ima i preuzimaju odvojeno skupljeni otpad iz domainstava. Lokacije za uspostavu RD-a trebaju osigurati gradovi i opine. RD-i moraju imati dozvolu za upravljanje otpadom izdanu od strane nadlenog kantonalnog ministarstva. 4.4.7 Zeleni otoci
Zeleni otoci predstavljaju specifine lokacije na podruju sa kojeg se sakuplja komunalni otpad, a na kojima su smjeteni kontejneri za prihvat razliitih, na izvoru izdvojenih, vrsta otpada. Osnovni zeleni otok je opremljen za odvojeno prikupljanje:
55
Papira i kartona PET ambalae Al limenki Staklene ambalae
Broj i raspored zelenih otoka treba se utvrditi na osnovu oekivanih koliina proizvedenih otpadnih reciklanih sirovina i na osnovu to krae udaljenosti od mjesta nastanka do mjesta odlaganja. Otpad prikupljen u okviru zelenih otoka transportira se u sortirnice i reciklana dvorita u sklopu regionalnih centara za uprav ljanje otpadom (RCUO).
4.5
OPASNI OTPAD
Osnovne komponente sustava upravljanja opasnim otpadom su: Prevencija Odgovornost za otpad Skladitenje opasnog otpada Postrojenja za tretman Spaljivanje Konano odlaganje
Prevencija Prevenciju ili ak potpunu eliminaciju generiranja odreenih vrsta opasnog otpada mogue je postii kroz nametanje stvarnih trokova odlaganja otpada na proizvoae otpada, nakon ega poticaji za istiju proizvodnju i smanjenje otpada postaju veoma jaki. Tamo gdje se proizvodnja opasnog otpada ne moe eliminirati ili smanjiti, treba poduzeti korake za smanjenje opasnih karakteristika otpada kroz tretman ili imobilizaciju. Odgovornost za otpad Efikasan sustav kontrole je neophodan i za zatitu ivotne sredine od ilegalnih odlaganja i da bi se trokovi odlaganja otpada ravnopravno raspodijelili meu proizvoaima otpada. Osnovni princip iza sustava kontrole jeste da proizvoa otpada treba da bude odgovoran za konano odlaganje njegovog otpada, na prihvatljiv nain. U praktinom smislu, postoje tri razliita aktera koja treba razmotriti u upravljanju otpadom: proizvoa, postrojenje za odlaganje otpada i prijevoznik otpada koji se nalazi izmeu prva dva. Stoga, mora postojati sustav koji omoguava vladi da prati kretanje otpada od proizvoaa do odobrenog odlagalita. Takav sustav obino se sastoji od vie elemenata, ukljuujui: formalno stavljanje odgovornosti na proizvoaa otpada da dokae da je udovoljio zahtjevima o odlaganju; licenciranje ovlatenih prijevoznika otpada i odlagalita otpada, te uspostavljanje sustava za praenje kretanja otpada.
Skladitenje opasnog otpada Sustav upravljanja opasnim otpadom treba sadravati propise za skladitenje opasnog otpada na lokaciji proizvoaa ili na bilo kojem drugom transfernom ili postrojenju za odlaganje. U odsustvu odobrenih (ili dostupnih) opcija za odlaganje, esto se deava da proizvoai otpada (ili prijevoznici) skladite otpad kao privremenu mjeru, ali ovaj pristup moe dovesti do zanemarenih gomila raspadajueg otpada, to predstavlja znaajnu opasnost. Stoga nije prihvatljivo dozvoliti da proizvoai otpada stvaraju takve zalihe tokom dueg vremenskog perioda, kao nain da se izbjegne problem odlaganja. Postrojenja za tretman i odlaganje Postrojenja za opasni otpad esto kombiniraju faze skladitenja, recikliranja i tretmana, kao i konano odlaganje. Takva postrojenja su sloena i potrebno je osigurati njihovo pravilno upravljanje i nadzor. Potencijalni operatori moraju pokazati neophodnu tehniku, financijsku i upravljaku sposobnosti prije nego im se izda dozvola za rad. Bilo kakva isputanja iz takvog postrojenja u zrak i vodu moraju biti veoma paljivo kontrolirani i nadgledani. Konano odlaganje je gotovo uvijek spaljivanje ili odlaganje na deponiju. Poto spaljivanje stvara pepeo, koj i se uobiajeno odlae na deponiju, ponekad se smatra tek kao jedan korak tretmana prije konanog odlaganja.
56
Spaljivanje Spaljivanje ukljuuje termalno unitavanje plinovitih, tekuih i vrstih otpada. Termike oksidacije pretvaraju kompleksna organska jedinjenja u jednostavna jedinjenja, u velikoj meri smanjuju koliine otpada i mogu povratiti toplinski sadraj otpada. Spaljivanje zahtijeva relativno visoke temperature (obino iznad 1000C), obino zahtijeva kontrolu dimnih plinova i stvara odreene koliine pepela i ljake. Spaljivanje opasnog otpada obino se odvija u posebno graenim postrojenjima iji visoki kapitalni i operativni trokovi zahtijevaju znaajan protok zbog ekonomske odrivosti (obino vie od 10.000 tona godinje), to predstavlja ograniavajui faktor za njihovu izvodljivost u mnogim zemljama sa slabo razvijenom ili mladom industrijom. Uspjeno spaljivanje zahtijeva dobro projektiranje i paljiv rad. Loe projektirane instalacije mogu emitirati estice, kisele plinove, otpad i odreene koliine nesagorenih opasnih organskih nus-proizvoda. Spaljivanje odreenih vrsta opasnog otpada mogue je u procesnim postrojenjima sa visokim temperaturama kao to su cementne pei. Meutim, tok otpada mora biti ogranien na one otpade za koje se moe gar antirati potpuno unitenje i kod kojih nee biti emisije neprihvatljivih ostataka. Spaljivanje je prihvaen oblik odlaganja za odreene otpade u industrijskim zemljama u kojima se zahtijeva paljivi monitoring. Slini sustavi mogu biti pogodni za zemlje u razvoju, samo ukoliko se posveti adekvatna panja aspektima upravljanja i nadgledanja. Konano odlaganje Konano odlaganje za mnoge opasne vrste otpada ili njihove tretirane ostatke je kontrolirano odlaganje na deponiju opasnog otpada. Pravilno locirana, projektirana i upravljana deponija opasnog otpada je vrlo znaajan i kompleksan objekt. Takvo kontrolirano ili "sigurno" deponiranje treba se koristiti samo za minimalne koliine preostalog otpada nakon to se prethodno obavi sav mogui tretman i redukcija. Naini zbrinjavanja opasnog otpada, s obzirom na tok opasnog otpada, prikazani su u donjoj tabeli (Tabela 18).
Tabela 18: Preporuke za nain zbrinjavanja pojedinih vrsta opasnog otpada Vrsta/Tok opasnog otpada Otpad od zatite drveta Kiseline i kisele otopine Luine i lunate otopine Organska otapala Anorganski otpad koji sadri cijanide Otpad iz proizvodnje, formulacije i primjene ljepila Otpad iz fotografske industrije Otpad iz termikih procesa Otpad od povrinske obrade metala Otpad od povrinske obrade plastike Otpadna ulja, emulzije, zauljeni otpad, otpadna nafta i sl. Ostaci i talozi od reakcija destilacije pri preradi nafte i pirolizi Opasni medicinski i infektivni otpad Otpadni lijekovi na bazi citostatika Otpad od obrade otpadnih voda Otpadni mulj iz industrije Otpad koji sadri cink Legenda: primarni nain zbrinjavanja, alternativni nain zbrinjavanja Predobrada/ odlaganje Nain obrade Termika Fizikalnoobrada kemijska obrada Izvoz
57
4.5.1
Projekcija rasta koliina opasnog otpada
Procjena ukupne proizvedene zapremine otpada je neophodna za svrhe planiranje, ali takve procjene su uglavnom nepouzdane. Neizvjesnost nastaje na vie naina. Za poetak, zabiljeeni podaci o koliinama otpada gotovo nikada nisu dostupni i stoga koliine moraju biti procijenjene na osnovu nekih drugih podataka, kao to su broj kompanija, vrijednost proizvodnje ili broja zaposlenih. Koeficijenti za takve procjene su veoma nepouzdani i rezultat procjene moe znatno varirati. Problem u vezi planiranja je vrlo elastina priroda generiranja otpada. Kada se proizvoaima otpada nametnu pravi trokovi odlaganja (preko regulatornih napora), smanjenje koliine otpada moe biti vrlo veliko. Iskustvo u razvijenim zemljama je pokazalo da otpad koji je dostavljen u postrojenje za tretman je u nekim sluajevima samo jedna treina od projicirane procjene proizvedenog otpada. Ovaj pad se pripisuje kombinaciji smanjenja proizvodnje otpada i naporima da se izbjegne regulatorni sustav. Za praktine svrhe, procjene koliina otpada trebaju se zasnivati na relativno uskoj definiciji (u smislu specifine industrije i/ili odreenog procesa) i uvijek treba ostaviti prostora za smanjenje otpada. 4.5.2 Okvir sustava upravljanja opasnim otpadom
Ovim planom predvia se okvir sustava upravljanja opasnim otpadom koji ima za cilj smanjenje proizvodnje opasnog otpada i obuhvat svih proizvoaa opasnog otpada mreom prikupljanja ove vrste otpada. Mrea centara za prikupljanje opasnog otpada bit e organizirana u okviru: RD-a za prihvat opasnog otpada iz domainstava; CUO ili RCUO u cilju omoguavanja sustavnog izdvajanja opasnog otpada iz komunalnog otpada, te stvaranja uvjeta malim proizvoaima opasnog otpada za upravljanje opasnim otpadom na okolino i zakonski prihvatljiv nain. U RCUO je predviena zona za privremeno skladitenje opasnog otpada koja e koristiti za selekciju prije transporta unutar BiH ili inozemstvo na konano zbrinjavanje; prostora za skladitenje opasnog otpada kojeg posjeduju ovlatena poduzea za skladitenje opasnog otpada.
Slika 25: Planirani sustav upravljanja opasnim otpadom
58
Otpad prikupljen i razdvojen u RD-ima, CUO i RCUO ili skladitima ovlatenih operatora, predaje se ovlatenim sakupljaima/operatorima za prijevoz opasnog otpada koji otpad: trebaju izvoziti u skladu sa odredbama Pravilnika za prekogranini promet otpada i Bazelske konvencije; odvoze u CUOO na obradu i/ili odlaganje, odvoze u industrijska postrojenja koja imaju dozvolu za tretman opasnog otpada.
U narednih pet godina treba zapoeti izgradnju dva odlagalita opasnog otpada. Jedno odlagalite treba biti locirano u regiji Tuzla, a drugo na podruju izmeu Sarajeva i Zenice. Ovim Planom predvien je samo okvir upravljanja opasnim otpadom i dane su osnovne smjernice za njegovu uspostavu. U cilju adekvatnog i sveobuhvatnog rjeavanja problema opasnog otpada, potrebno je izraditi Krovnu studiju izvodljivosti upravljanja opasnim otpadom, te Federalni plan upravljanja opasnim otpadom koji e predvidjeti kapacitete za privremeni prihvat opasnog otpada, definirati tone lokacije za njegovo adekvatno zbrinjavanje, te trokove uspostave sustava upravljanja opasnim otpadom.
4.5.2.1
Razvoj Federalnog plana upravljanja opasnim otpadom
Sustavni pristup razvoju plana za upravljanje opasnim otpadom moe se prikazati kroz nekoliko koraka kako 31 slijedi: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Definiranje obima Definiranje ciljeva i ogranienja Formuliranje kljunih pitanja koje treba rijeiti Prikupljanje potrebnih informacija Priprema tehnike procjene odgovarajue dostupne tehnologije Pregled postojee situacije i razvoji kratkog spiska kritinih problema i tehnikih mogu nosti Priprema vie alternativnih planova upravljanja, na osnovu eljenih tehnikih opcija Pregled, diskusija i povratne informacije Odluke, implementacija, redovno praenje i prilagoavanje
Ekonomsko opravdanje za program upravljanja opasnim otpadom

S obzirom na koliinu panje javnosti usmjerene na opasni otpad, iznenaujue je koliko se malo zna o prirodi i obimu ukljuenog rizika. Dok potencijalni rizik po javno zdravlje od izlaganja opasnom otpadu moe biti znaajan, malo je poznato injenica o stvarnom riziku po javno zdravlje. Jedna ekonomska opravdanost programa upravljanja opasnim otpadom je korist u smislu smanjenih buduih trokova ienja koji bi bili izbjegnuti. Meutim, s obzirom na neizvjesnost oko lokacije i obima budue tete i pravila za nivo ienja koje bi moglo biti potrebno, procjena koristi je izuzetno neizvjesna. Pristup upravljanju opasnim otpadom temeljen na ekonomiji koristi poticaje za smanjenje rizika, uz istovremeno uravnoteivanje trokova i koristi.
Odabir lokacije: kljuno pitanje

Lokacija postrojenja za opasni otpad zahtijeva paljivo razmatranje irokog spektra tehnikih, ekonomskih i socijalnih faktora. esto je to kontroverzan proces zbog lokalnog odupiranja i zbog toga to su mnogi programi naputeni ili odloeni zbog problema u dobivanju prihvatljive lokacije. Postoji jasna uloga vlade u voenju procesa odabira lokacije i u osiguravanju jasne informacije o tome da postoji proces kojim se lokalne brige uzimaju u obzir i da se moraju preuzeti realne obaveze oko kontrole i nadzora poslovanja. Potrebno je napraviti procjenu utjecaja na okoli, u zavisnosti od vrste, obima i lokacije predloenog postrojenja.
Nain financiranja
Iskustvo pokazuje da integrirana postrojenja za tretman opasnog otpada obino nisu komercijalno ispl ative izvan dobro reguliranih industrijaliziranih zemalja. Bez kredibilnog trita za infrastrukturu upravljanja opasnim otpadom voenog od strane vlade, teko je oekivati investicije od strane industrije ili financijskog sektora u ovoj oblasti. U tom sluaju, moe se koristiti period tranzicije gdje bi se mijeali poticaji (mrkva) i obeshrabrenja (tap). Subvencionirani poetni kapital i ciljani krediti, za ogranien vremenski period, se mogu koristiti da bi se pomoglo olakati prilagoavanje industrije na stroe regulativne uvjete, kao i da se ojaa sposobnost industrijskog sektora za zatitu ivotne sredine da osigura usluge povezane sa upravljanjem opasnim otpadom.
31
R. Batstone, R: Sigurno odlaganje opasnog otpada Posebne potrebe i problemi zemalja u razvoju, 1989
59
Uloga privatnog sektora

Ukupan dizajn i implementacija programa upravljanja opasnim otpadom je obino zadatak vlade, ali privatni sektor moe da odigra vanu ulogu u izgradnji i upravljanju potrebnim postrojenjima. Transport otpada je skoro uvijek oblast djelovanja privatnog sektora iako se zahtijeva paljiva kontrola i izdavanje dozvola od strane relevantnih organa vlasti. Projektiranje, izgradnja i upravljanje postrojenjima za tretman i odlaganje otpada esto obavlja privatni sektor. Meutim, posebno u ranim fazama programa upravljanja opasnim otpadom, moe biti potrebno angairanje vlade u odabiru lokacije i poetnom razvoju kljunih objekata. U veini sluajeva, moe se traiti neka praktina demonstracija posveenosti vlade reguliranju proizvoaa i prijevoznika otpada da bi se uspjelo pridobiti privatni sektor da investira u kljuna postrojenja.
Sanacija
Nacionalni ili regionalni plan upravljanja opasnim otpadom treba identificirati postojee deponije opasnog otpada, nelegalne lokacije ili podruja kontaminiranih otrovnim ili opasnim materijama. Meutim, trokovi sanacije mogu biti veoma visoki i trebalo bi izvriti paljive procjene koristi prije bilo nego li se obavee da se javna sredstva troe na ienje.
Upravljanje opasnim otpadom: Mapa Puta

Razvoj sustava upravljanja opasnim otpadom je sloen i dugotrajan posao, ali dosadanja iskustva upuuju na sljedee: Mora postojati politika volja da se, kroz odreene mehanizme, nametnu trokovi proizvoaima otpada; Treba poeti rjeavati jednostavnije probleme za koje postoje utvrena tehnika rjeenja; Potrebno je rano obratiti panju na problem izbora lokacija za privatni sektor je vrlo teko dobiti lokacije, bez uea vlade u procesu odabira. Gdje god je to mogue, treba koristiti postojee lokacije koje su tehniki i okolino prihvatljive; Treba biti paljiv u pogledu projekcija koliina opasnog otpada i projektirati fleksibilan sustav. Potrebno je to vie podrati smanjenje otpada i napore ka reciklai; Fokusirati se na sprjeavanje nelegalnog odlaganja: sanacija kontaminiranih lokacija obino ima manji prioritet.
4.6
POSEBNE KATEGORIJE OTPADA
Strateki cilj u organizaciju sustava upravljanja posebnim kategorijama otpada je poveanje ukupnog postotka adekvatnog zbrinjavanja otpada reciklaom, odnosno povratom materijala ili energije (R&R). Proizvoai i uvoznici roba iz kojih nakon plasmana na trite i upotrebe nastaje otpad (a dijelom i proizvoai, odnosno vlasnici samog otpada) su odgovorni za uspostavu neophodne infrastrukture u skladu sa njihovom obavezom o postizanju propisanih dinamikih postotaka adekvatnog zbrinjavanja, kao i buduim propisima kojim e dodatno biti precizirane obaveze u skladu sa naelom odgovornost proizvoaa (zagaiva plaa). Ove propise e u narednom razdoblju donijeti Federalno ministarstvo okolia i turizma, konsultacijama sa strukovnim organizacijama razliitih proizvoaa, odnosno uvoznika. Zavisno od spremnosti samih proizvoaa/uvoznika, te novog koncepta zbrinjavanja otpada i ekonomskih mogunosti proizvoaa, mogue je primijeniti razliite modele za samu implementaciju odgovornosti proizvoaa. Jedan od modela koji se pokazao uinkovitim u poetnoj fazi uspostave sustava je uvoenje odreenih nameta na proizvedene i uvezene robe (gume, maziva ulja, elektrina i elektronska oprema), od ega bi se omoguio priliv sredstava u Fond za zatitu okolia FBiH. Federalno ministarstvo okolia i turizma, u dogovoru sa Fondom koji e usmjeravati sredstva, moe direktno odluivati o uspostavi neophodnog sustava zbrinjavanja pojedinih vrsta otpada. U ovom sluaju potrebno je uvoenje subvencija ili poticaja za sakupljae otpada ili operatore koji ga konano zbrinjavaju (u veini tranzicijskih zemalja, efikasno zbrinjavanje nekih otpadnih materijala je teko ostvarivo bez subvencija ili poticaja). Subvencije i poticaji se, izmeu ostalog, zasnivaju na sredstvima prikupljenim u Fondu za zatitu okolia FBiH. U nastavku se daju smjernice za upravljanje posebnim kategorijama otpada.
60
4.6.1
Medicinski otpad
Pravilnikom o upravljanju medicinskim otpadom (Sl. novine FBiH, br. 77/08) ureuju se opi principi za
upravljanje otpadom, planiranje upravljanja medicinskim otpadom, utemeljenjem odbora za upravljanje otpadom, prijenos medicinskog otpada na tree lice. Ovim Pravilnikom utemeljuje se i sustav planiranja tretmana medicinskog otpada i upravljanja medicinskim otpadom u cilju smanjenja rizika po zdravstvene djelatnike, radnike na upravljanju otpadom, iru javnost i okoli. Sistem zbrinjavanja medicinskog otpada je sastavni dio brige o zdravlju, te je sloen proces iji sustav se zasniva na sljedeim prioritetima: Nadzor toka otpada Izbjegavanje nastanka otpada Izdvojeno sakupljanje raznih vrsta otpada Vrednovanje otpada (tj. energetsko iskoritavanje) Kontrolirana obrada otpada Deponiranje obraenih i iskoritenih ostataka.
Sve nabrojene vrste opasnog medicinskog otpada zahtijevaju posebnu obradu zbog svojih opasnih karakteristika koje posjeduju. Mogunosti zbrinjavanja medicinskog otpada, naroito opasnog otpada su prikazani na donjoj slici (Slika 26).
Slika 26: Naini zbrinjavanja medicinskog otpada
Opasni patoloki otpad se moe pakirati u plastine vree i skladititi u zamrzivaima. Kada je dovoljna koliina prikupljena, stavlja se u drvene sanduke i spaljuje u krematoriju ili se zakopava na groblju. Infektivni medicinski otpad, kao i otri predmeti, u procesu predobrade se treba obraivati sterilizacijom u ureajima sa mikrovalovima, nakon ega se vri drobljenje kako bi se otpad uinio neprepoznatljivim i ime bi se sprijeila zloupotreba. Infektivni otpad se isto tako moe inkapsulirati (staviti u metalne i plastine kontejnere), te ako je izrazito infektivan prije odlaganja treba ga autoklavirati (hidrotermalna obrada materijala pod visokim pritiskom i temperaturom). Kemijski otpad se moe reciklirati ili redestilirati u postrojenju ovlatenom za recikliranje ove vrste otpada, odnosno zbrinjava se u postrojenju ovlatenom za zbrinjavanje opasnog otpada spaljivanjem. Posude pod tlakom ne treba spaljivati, te bi se trebalo vratiti proizvoau za ponovnu upotrebu dok oteene kontejnere treba odloiti.
61
Genotoksiki otpad se ne bi smio odlagati na deponiju ili u kanalizaciju, trebalo bi se vratiti proizvoau, spaliti na visokoj temperaturi i kemijski razgraditi ili inkapsulirati. Spaljivanje genotoksinog otpada moe se vriti jedino u spalionicama koje zadovoljavaju uvjete potrebne za spaljivanje ove vrste otpada, a to je dvokomorna spalionica sa temperaturama viim od 1200C. Jednokomorne spalionice nisu pogodne za spaljivanje ove vrste otpada. Otpad s visokom koncentracijom tekih metala se ne treba spaljivati, te se preporuuje da se izvozi u zemlje koje imaju postrojenja za obradu ove vrste otpada. Medicinski polimerni otpad (prirodni i sintetski materijali) potrebno autoklavirati ili sterilizirati, te drobljenjem prevoditi u komunalni otpad. Medicinski plastini otpad se, nakon sterilizacije na visokim temperaturama i pritisku u ovlatenim postrojenjima, moe reciklirati. Spaljivanje polimernog otpada se ne preporuuje zbog mogunosti emisije tetnih supstanci (dioksina i furana). Farmaceutski otpad je potrebno skupljati u odgovarajuu ambalau i skladititi u bolnikim apotekama ili drugom skladitu. Farmaceutski otpad moe se reciklirati u postrojenju ovlatenom za reciklau ove vrste otpada, odnosno zbrinjavati u postrojenju ovlatenom za zbrinjavanje opasnog otpada spaljivanjem. Reciklaa i/ili zbrinjavanje medicinskog otpada postupcima spaljivanja ili suspaljivanja, mora se obavljati iskljuivo u ovlatenim postrojenjima koja provode kontinuirano mjerenje emisija tetnih plinova, pri emu emisije tetnih supstanci (dioksina i furana) ne smiju prijei graninu vrijednost sukladno Pravilniku o uvjetima za rad postrojenja za spaljivanje otpada (Sl. novine FBiH, br. 12/05).
Slika 27: Prijedlog organizacije sustava upravljanja otpadom iz zdravstvenih ustanova
Proizvoa ili vlasnik medicinskog otpada mora proizvedeni medicinski otpad predati samo ovlatenoj osobi pravnoj ili fizikoj osobi koja posjeduje dozvolu za upravljanje medicinskim otpadom. Proizvoai medicinskog otpada, odnosno velike zdravstvene ustanove, imaju pravo obradu, reciklau i/ili zbrinjavanje vlastitog medicinskog otpada obavljati i samostalno, ukoliko raspolau odgovarajuom opremom i ukoliko pribave dozvolu za upravljanje medicinskim otpadom.
62
Osim toga, proizvoa medicinskog otpada mora sukladno Zakonu o upravljanju otpadu i posebnim propisima kojima je ureeno upravljanje otpadom i meunarodni promet otpadom, izvozom osigurati reciklau i/ili zbrinjavanje i onih vrsta i kategorija medicinskog otpada koje nije mogue obraditi, reciklirati i/ili zbrinuti u Bosni i Hercegovini. Zbrinjavanje opasnog medicinskog otpada, odlaganjem na odlagalita otpada, nije doputeno. Djelatnost sakupljanja, obrade, reciklae i/ili zbrinjavanja medicinskog otpada moe se obavljati na temelju dozvole za upravljanje otpadom koju dodjeljuje nadleno kantonalno ministarstvo okolia, osim u sluaju obavljanja djelatnosti na podruju dva ili vie kantona kada dozvolu daje Federalno ministarstvo okolia i turizma. Federalno ministarstvo za zdravstvo treba definirati mreu proizvoaa medicinskog otpada. Ovlateni subjekt mora nadlenom ministarstvu okolia dostavljati izvjee o vrstama i koliinama obraenog, recikliranog i/ili zbrinutog medicinskog otpada s popisom svih proizvoaa medicinskog otpada s kojima ima sklopljen ugovor. Zdravstvene ustanove moraju osigurati da se lijekovi nabavljaju putem ugovora kojim se dozvoljava povrat lijekova sa isteklim rokom upotrebe proizvoau ili dostavljau. Nain i postupak nabavljanja i povrata lijekova i sadraj ugovora regulirat e se posebnim zakonom. Osim toga, ljekarne trebaju preuzimati stare lijekove i slian farmaceutski otpad neovisno o porijeklu, te voditi evidenciju o povratu starih lijek ova od graana, to takoer treba biti definirano zakonom. 4.6.2 Otpad iz rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina
Zakon o upravljanju otpadom u Federaciji BiH (Sl. novine FBiH, br. 33/03, 72/09) predstavlja okvirni zakon kojim
su postavljeni principi upravljanja svim kategorijama otpada, ukljuujui otpad nastao istraivanjem resursa, ekstrakcijom, tretmanom i iskoritavanjem mineralnih sirovina i radom kamenoloma, tekui i drugi otpad.
Po Ustavu Federacije BIH, Poglavlje III - Podjela nadlenosti izmeu Federalne i kantonalne vlasti, lan 2., Federalna vlast i kantoni nadleni su za koritenje prirodnih bogatstava. Do sada Federalna vlast i kantoni nisu nikada ni jednim aktom razgraniili meusobne nadlenosti. U zadnjih 5 godina se u FBiH kontinuirano radilo na donoenju novog Zakona o rudarstvu FBiH koji je usvojen u aprilu 2010. godine (Sl. novine FBiH 26/10). Donoenje Zakona ima veliko znaenje u smislu pribliavanja evropskim zakonskim standardima u sferi rudarstva. To je, izmeu ostalog, bitno, jer j e usvajanje ovog Zakona preduvjet za izdavanje serije regulativnih akata, u formi propisa, uredbi, uputstava i slino. Na ovaj nain e se osigurati minimum unificiranih informacija prema kojima BiH ima ve prihvaene obaveze, a koje jo nije ispunila, to prouzrokuje veoma ozbiljne tete za rudarstvo i geologiju BiH.
Slika 28: Naini zbrinjavanja otpada iz ekstraktivne industrije
Zbrinjavanje otpada iz ekstraktivne industrije se vri na vie, okolino prihvatljivih naina, predst avljenih na gornjoj slici (Slika 28). Otpadom iz ekstraktivne industrije treba upravljati na nain koji nee uzrokovati ugroavanje ljudskog zdravlja i negativan utjecaj na okoli. Otpad iz ekstraktivne industrije ne bi trebao biti ostavljen, odbaen ili nekontrolirano odloen.
63
Operator objekta za upravljanje otpadom od istraivanja i eksploatacije mineralnih sirovina (svaka lokacija zajedno s objektom koja je odreena za zbrinjavanje otpada od istraivanja i eksploatacije mineralnih sirovina) mora poduzeti sve neophodne mjere kako bi, koliko je mogue, sprijeio ili ublaio negativan utjecaj na okoli i zdravlje ljudi koji moe nastati kao posljedica upravljanja ovom vrstom otpada. Ovo ukljuuje mjere upravljanja objektom i nakon prestanka njegovog rada, te mjere za sprjeavanje nesrea velikih razmjera. Operator moe vriti aktivnosti upravljanja otpadom od istraivanja i eksploatacije mineralnih sirovina samo ukoliko izradi plan upravljanja otpadom, to je uvjet za dobivanje okoline dozvole, odnosno dozvole za upravljanje otpadom. Plan mora biti uraen u skladu sa ciljevima sprjeavanja ili smanjivanja nastajanja otpada od mineralnih sirovina i njegove tetnosti za zdravlje ljudi i okoli, poticanje reciklae i ponovnog koritenja, te osiguranje privremenog i trajnog sigurnog zbrinjavanja otpada. U sluaju inertnog otpada od istraivanja i eksploatacije mineralnih sirovina koji nije oneien prema posebnim propisima, operator izrauje plan upravljanja otpadom u okviru rudarskog projekta, u skladu sa propisima koji reguliraju oblast rudarstva. Takoer, Zakon o rudarstvu FBiH nalae rudnicima da se po zavretku eksploatacije uglja provede rekultivacija degradiranih povrina, a plan rekultivacije treba biti ukljuen u rudarski projekt. U narednom razdoblju potrebno je donijeti Pravilnik o upravljanju otpadom od istraivanja i eksploatacije mineralnih sirovina koji e odrediti naine upravljanja ovom vrstom otpada, te mjere i postupke kojima e se sprijeiti ili smanjiti na najmanju moguu mjeru tetni utjecaj na komponente okolia i ljudsko zdravlje. Plan bi trebalo donijeti Federalno ministarstvo okolia i turizma u suradnji sa nadlenim ministarstvom koje pokriva oblast eksploatacije mineralnih sirovina. 4.6.3 Graevinski otpad i otpad od ruenja
U cilju smanjenja koliina za zbrinjavanje i krajnje odlaganje, neophodno je prvenstveno prevenirati nastanak graevinskog otpada. Identifikacija potencijalnog otpada u ranim fazama izgradnje, te paljivo projektiranje graevina i samog prostora na kojem se graevina planira, te dizajniranje rekonstrukcije, omoguava u znaajnoj mjeri prevenciju nastanka graevinskog otpada.
Slika 29: Naini zbrinjavanja graevinskog otpada
Zbrinjavanje graevinskog otpada moe se odvijati na nekoliko naina predstavljenih na gornjoj slici (Slika 29): reciklaa i povrat energije (u okviru RD i postrojenja za povrat materijala i/ili energije) privremeno skladitenje (u okviru pretovarnih stanica) trajno skladitenje (na odlagalitima).
Graevni otpad ne smije se odlagati na mjestu nastanka kao niti na lokacijama koje nisu za to predviene. Graevinski otpad je neophodno reciklirati u to veoj mjeri, bez njegovog odlaganja u okoli. tovie, tipovi graevinskog materijala kao to su asfalt, beton, porculanske fiksture, metali i nemetali, staklo, opeka, papir i slino mogue je reciklirati sa efikasnou do 95%. Stoga se planira da se otpad odvozi do reciklanih dvorita ili postrojenja za reciklau (povrat materijala i/ili energije), te transfer stanica koje bi sluile za privremeno skladitenje ovog otpada. Takve lokacije bi trebale biti postavljena u radijusu do 50 km. Kao konane destinacije predlau se RCUO na kojima e biti izgraeni kapaciteti za prihvat graevinskog otpada. U zavisnosti od koliina otpada, te lokacija koje su na raspolaganju u kantonima, mogue je graevinski otpad odlagati i na lokacijama kao to su kamenolomi ili rudnici.
64
Pogoni za obradu graevinskog otpada mogu biti stacionarni (fiksni) ili mobilni. Stacionarni pogoni sadre fiksne instalacije u obliku transportnih traka i opreme za drobljenje, separiranje frakcija i obnovu eljeznih metala, te mogu zauzimati veliki prostor. Mobilni pogoni su manjeg kapaciteta, a pogodni su jer se dovoze na prostor na kojem nastaje graevinski otpad. Prema studijama isplativosti za koliine manje od 100.000 t/god graevinskog otpada preporuuje se upotreba mobilnih ili polumobilnih postrojenja za reciklau graevinskog otpada. S obzirom na vrste graevinskog otpada, razliiti su naini zbrinjavanja. Jednovrsni graevinski otpad potrebno je zbrinuti na slijedei nain: Asfaltni i betonski lom od ruenja kolnikih konstrukcija, cestovnih mostova i sl. odvozi se u asfaltne baze gdje se reciklira i/ili ponovo koristi; Kameni otpad prikuplja se i odlae u kamenolomima. Ukoliko su kamenolomi opremljeni ureajem za drobljenje kamena, kameni otpad se reciklira; Betonski lom, opeka i crijep od ruenja zgrada prikuplja u reciklanim dvoritima i reciklira ili se odvozi na trajna odlagalita inertnog otpada.
Mijeani graevinski otpad potrebno je prikupiti u reciklanim dvoritima, te reciklirati u mobilnim ili stacionarnim postrojenjima. Dio otpada koji se ne moe reciklirati odlae se na trajna odlagalita inertnog otpada. Frakcije kao npr. papir, staklo i plastika koji se izdvoje iz graevinskog otpada potrebno je predati na zbrinjavanje ovlatenom sakupljau. Sustav upravljanja graevinskim otpadom organiziran je na temelju naela zagaiva plaa. Posjednik graevinskog otpada (vlasnik graevine, investitor ili izvoa (ili trea osoba) kojemu je vlasnik graevine odnosno investitor prenio pravo raspolaganja graevnim otpadom) mora osigurati uvjete za odvojeno skupljanje i privremeno skladitenje graevnog otpada, te snosi sve trokove upravljanja graevinskim otpadom. Posjednik graevnog otpada moe sam obavljati reciklau graevinskog otpada na mjestu nastanka u ureajima za reciklau koji moraju udovoljavati uvjetima propisanim posebnim propisom. Takoer, aktivnosti odvojenog skupljanja, privremenog skladitenja i reciklae graevinskog otpada posjednik moe povjeriti ovlatenom subjektu. Ovlateni subjekt moe obavljati djelatnost reciklae graevinskog otpada u reciklanim dvoritima n a stacionarnim (ili mobilnim) ureajima za reciklau, ili na gradilitu pomou mobilnog ureaja. Reciklaa se moe obavljati u ureajima za povrat materijala i/ili energije koji moraju udovoljavati uvjetima propisanim posebnim propisom. S obzirom da je Planom predvieno da se graevinski otpad reciklira u to veoj moguoj mjeri, odlaganje istog treba se vriti u sluajevima kada ga nije mogue reciklirati i/ili ponovno koristiti. Posjednik graevnog otpada i ovlateni subjekt moraju osigurati konano zbrinjavanje ili reciklau odvojeno skupljenog opasnog otpada iz graevinskog otpada. Pravilnikom o upravljanju otpadom koji sadri azbest kojeg u narednom razdoblju treba donijeti Federalno ministarstvo okolia i turizma, propisat e se nain i postupci sprjeavanja oneienja okolia azbestom, te naini i postupci upravljanja otpadnim azbestom i otpadom koji sadri azbest. Kantoni/upanije trebaju odrediti lokacije za upravljanje graevinskim otpadom na svojem podruju, a jedinice lokalne samouprave putem reciklanih dvorita moraju osigurati preuzimanje graevinskog otpada sa svojeg podruja. Opina e na razini komunalne kompanije odrediti kome e se koncesija za reciklau i obradu graevinskog otpada dodijeliti. Nositelj koncesije koji e raspolagati graevinskim otpadom, imat e obavezu krajnjeg zbrinjavanja odlaganjem, ostatka otpada, za to e se odrediti posebne naknade. Neophodno je donijeti Pravilnik o upravljanju graevinskim otpadom na razini Federacije BiH, kojim bi se uredio nain postupanja i upravljanja ovom vrstom otpada, te sustav odgovornosti. S obzirom da trenutno nema niti jednog odlagalita inertnog otpada, potrebno je planirati uspostavu ovih odlagalita. Odlagalita inertnog otpada mogu biti izgraena kao zasebni objekti ili u nekim slu ajevima uz RCUOe. Time e se dati mogunosti za adekvatno zbrinjavanje inertnog graevinskog otpada. Takoer, potrebno je napomenuti da e izgradnjom koridora VC doi do nastajanja velikih koliina graevinskog otpada , poglavito materijala iz iskopa i od ruenja postojeih prometnica i morat e se iznai rjeenja za njegovo adekvatno odlaganje. Osim toga, sav interni otpad koji je do sada odlagan na neodgovarajui nain, mora biti adekvatno zbrinut. 4.6.4 Otpad animalnog porijekla
Prema Pravilniku o ivotinjskom otpadu i drugim neopasnim materijalnim prirodnog porijekla koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe (Sl. novine FBiH, br. 8/08), ivotinjski otpad i drugi neopasni materijali koji nisu visoko -
65
rizini materijal mogu se koristiti u svrhu poboljanja poljoprivrednih djelatnosti, ako se koristi na nain koji ne kodi ljudskom zdravlju ili izaziva tetu po okoli. Neophodno je postaviti nadzor nad uginulim ivotinjama, a svi objekti za uzgoj stoke moraju biti registrirani od strane Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva Federacije BiH, te im je potrebno odrediti veterinarski kontrolni broj. Ministarstvo treba imati uvid u koliine generiranog animalnog otpada, te naine zbrinjavanja istog, kao i vriti kontrolu nad upravljanjem ovom vrstom otpada.
Slika 30: Naini zbrinjavanja otpada animalnog porijekla
Koncept zbrinjavanja otpad ivotinjskog porijekla potrebno je organizirati kroz sustav sabiralita, postrojenja za povrat komponenti, te u konanici, odlagalita. Sav neopasni otpad ivotinjskog porijekla koji je mogue koristiti u poljoprivredne svrhe treba planski iskoristiti i, ukoliko je potrebno, izvriti prethodno kompostiranje, a u skladu sa odredbama Pravilnika o ivotinjskom otpadu i drugim neopasnim materijalima prirodnog porijekla koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe ("Sl. novine FBiH", br: 8/08). Ekonomski odriv i efikasan sustav upravljanja otpadom ivotinjskog porijekla treba obuhvatiti projektiranje i izgradnju sve potrebne infrastrukture, najmanje jednog objekta za nekodljivo uklanjanje ivotinjskih nusproizvoda, te prateih regionalnih objekata-sabiralita koja bi predstavljala transfer stanice u kojima se otpad samo prikuplja, te nadalje odvozi na preradu do centralnog objekta za zbrinjavanje. Centralni objekt treba biti otvorenog tipa, koji e imati pravo i ovlasti da moe preuzimati otpad ivotinjskog porijekla sa podruja cijel e BiH (s obzirom na ekonomsku opravdanost investicija), te treba ispunjavati sve propisane zahtjeve EU legislative. Uz ovaj objekt, potrebno je uspostaviti mreu objekata-sabiralita po regijama (najmanje 6-8 sabiralita u BiH, od toga najmanje 3 u FBiH) sa tzv. temperaturnim reimom ili sa hlaenim kontejnerima, u regijama udaljenim od centralnog objekta. Ova sabiralita mogu se locirati i u okviru regionalnih centara za upravljanje otpadom (RCUO), bilo za potrebe jednog ili vie kantona, a u zavisnosti od stvarnih potreba na terenu. Radi optimalnog funkcioniranja, regionalna sabiralita trebaju raspolagati jednim vozilom (sa rashladnim sistemom). U FBiH ne postoji niti jedna kafilerija, stoga je od vitalnog znaaja u narednih 5 godina zapoeti uspostavu jedne koja e zadovoljavati zahtjeve EU kriterija, a koji se odnose na toplinsku obradu otpada ivotinjskog porijekla. U skladu sa okvirnom proizvodnjom otpada ivotinjskog porijekla, te rasporedom objekata za preradu mesa po kantonima, a u cilju uspostave efikasnog sustava zbrinjavanja ove vrste otpada u FBiH potrebno je: Uspostaviti najmanje tri sabiralita za privremeno skladitenje otpada ivotinjskog porijekla u hladnjaama, na temperaturi ne veoj od 4C Uspostaviti kafileriju objekt otvorenog tipa za nekodljivo uklanjanje ivotinjskih nusproizvoda Zapoeti uvoenje novih tehnologija obrade nusproizvoda ivotinjskog porijekla koristei ih za proizvodnju elektrine energije, bioplina i gnojiva
Osnovna funkcija kafilerije otvorenog tipa je preuzimanje otpada nusproizvoda ivotinjskog porijekla (iz klaonica i prerade mesa), uinkovito reduciranje toplinskom preradom tj. recikliranje u kafileriji na kruti dio, odnosno mesno-kotano brano, i tekui dio, odnosno ivotinjsku mast, koji se ponovno mogu koristiti kao obnovljivi izvor energije u svojstvu energenta, u kemijskoj industriji i kao komponenta u hrani za kune ljubimce. Osim nusproizvoda ivotinjskog porijekla u kafileriji se vri i obrada ostalog ivotinjskog otpada (uginule ivotinje). Otpad ivotinjskog porijekla koji se ne moe preraditi (infektivan otpad) potrebno je termiki obraditi u postrojenju za spaljivanje, a ostatak (pepeo) odlagati na odlagalitu u skladu sa propisom i EU Direktivom o odlaganju otpada. Tehnoloki postupak prerade ivotinjskih nusproizvoda, kao i proces spaljivanja otpada
66
ivotinjskog porijekla mora zadovoljavati propise Europske unije (EC No.1774/2002), te sve vaee domae propise. Prema EU propisima, otpad ivotinjskog porijekla dijeli se u tri kategorije. U prvu spadaju glava, kosti, mozak, lena modina, odnosno sve ono to sadri ivane stanice. Prva kategorija ivotinjskog otpada mora se spaljivati i ne smije se koristiti za dalju preradu. U drugoj kategoriji se nalaze uginule i ubijene ivotinje, koje mogu ii u dalju preradu. Od njih je mogue praviti kompost, kao i tehniku mast koja se koristi u kemijskoj industriji. Ova mast nikako se ne smije koristiti u farmaceutskoj i medicinskoj industriji. Trea kategorija obrauje ivotinjski otpad nakon klanja, a od njega se u kafilerijama dobiva kotano brano koje slui u ishrani ivotinja. Upotreba kotanog brana u EU dozvoljena je samo u ishrani kunih ljubimaca; zabranjeno je hraniti domae ivotinje kotanim branom zbog kravljeg ludila. Prijedlog cjelovito rjeenja za prikupljanje i preradu otpada ivotinjskog porijekla je prikazan na donjoj slici.
Slika 31: Prijedlog lokacija komponenti sustava upravljanja otpadom ivotinjskog porijekla
S obzirom na koliine otpada ivotinjskog porijekla u FBiH i u cijeloj BiH, te s obzirom na ekonomsku opravdanost investicija, centralni objekt (kafilerija) treba imati pravo i ovlasti za preuzimanje otpad ivotinjskog porijekla sa podruja cijele BiH, stoga i sami izbor lokacije mora u obzir uzeti aspekt prometne povezanosti i udaljenosti od najveih izvora proizvodnje ove vrste otpada. Lokacija i kapacitet kafilerije, kao i izbor najpogodnijih i lokacija sabiralita bit e odreeno Studijom izvodljivosti najprihvatljivijeg koncepta upravljanja otpadom ivotinjskog porijekla u BiH ija izrada je propisana Federalnom strategijom upravljanja otpadom 2008-2018. Detaljna analiza trokova uspostave sustava takoer je predmet spomenute Studije, meutim okvirne vrijednosti investicija, prema iskustvenim podacima, prikazani su u donjoj tabeli (Tabela 19). S obzirom na vrijednost investicija, FMOIT mora sudjelovati u iznalaenju investicija, te moe pronai stratekog partnera (privatnog) koji e sufinancirati izgradnju infrastrukture i uspostavu sustava logistike kojim e se prikupljati ivotinjski otpad iz sabiralita, odnosno klaonica, farmi i firmi iz mesne industrije. Kantoni zajedno moraju sudjelovati u uspostavi sabiralita.
67
Tabela 19: Okvirni trokovi uspostave kafilerije i sabiralita Komponenta sustava Uspostava kafilerije Instalacija pei za spaljivanje otpada prve kategorije Uspostava sabiralita Transportna vozila Okvirna cijena komponente (KM) 25.000.000 2.000.000 1.000.000 300.000 Broj komponenti 1 1 3 4 UKUPNO Ukupna cijena (KM) 25.000.000 2.000.000 3.000.000 1.200.000 31.200.000
4.6.5
Otpadni mulj iz ureaja za preiavanje
4.6.5.1 Projekcija i procjena budueg stanja (za period od 2012. do 2017. godine) Tabela 20 prikazuje projekciju i procjenu budueg stanja u preiavanju komunalnih otpadnih voda u Federaciji BiH u periodu za koji se radi Plan. Postojeim postrojenjima su po kantonima dodana postrojenja koja se planiraju ili su u skoroj fazi realizacije. Koriteni podaci su dobiveni od: Agencija za vodna podruja sliva Save i Jadranskog mora Kantonalnih Ministarstava za poljoprivredu, vodoprivredu i umarstvo Javnih komunalnih poduzea (Vodovod i kanalizacija) Opinskih slubi razvoja i dr. Anketiranjem i na osnovu vlastitih istraivanja na terenu, te iz postojee dokumentacije.
Za neke kantone su dobiveni detaljniji podaci (Unsko-sanski, Posavski, Tuzlanski, Hercegovako-neretvanski i Zapadno-hercegovaki kanton) dok su za Zeniko-dobojski, Sarajevski i Livanjski kanton podaci prilino oskudni. Takoer, za Bosansko-podrinjski i Srednje-bosanski kanton nisu dobiveni nikakvi relevantni podaci. Ipak, prema tabeli danoj u ranije navedenom poglavlju (Tabela 12) procjenjuje se da bi u Federaciji BiH do 2017. godine trebalo da se izgradi jo 15 novih postrojenja za komunalne otpadne vode, to sa postojeih 11 postrojenja u radu i skoroj rekonstrukciji ini ukupno 26 postrojenja sa ukupnim instaliranim kapacitetom od 1.285.400 ES. Od novih postrojenja po 4 su planirana na slivovima Une i Sane, Spree kao i Jadranskog mora. U ovome 50 % kapaciteta ini postrojenje za Sarajevo (600.000 ES) i ako bi se realizirala njegova rekonstrukcija, ovaj ambiciozan plan bi mogao biti realan jer su sva ostala postrojenja maksimalnog kapaciteta do 125.000 ES (125.000 ES - Tuzla, 100.000 ES Zenica i Mostar, a ostali kapaciteta od 5.000 10.000 ES). Tabela 20 prikazuje procjene ukupnih buduih koliina otpada (inertnog i posebnog) za odlaganje odnosno konano rjeavanje.
Rekapitulacija procijenjenih koliina mulja i otpada za odlaganje do 2017.godine

1. 2. 3. 4. 5. Instalirani kapaciteti postrojenja: Procjena koliine grubog otpada, pijeska: Procjena koliine otpadnog biolokog mulja: Ukupna koliina mulja i otpada za odlaganje: Procjena ukupno izdvojenog ulja i masnoa: 1.285.400 ES 34,7 m3/d; 12.665,3 m3/god 3 273,9 m /d; 99.973,6 m3/god 3 308,6 m /d 112.638,9 m3/god 3,21 m3/dan ili 1.172,9 m3/god (1.285.400 ES x 0,0025 l/ES/d)
Tabela 20: Procijenjene vrste i koliine otpada i mulja za odlaganje do 2017. godine Vrsta otpada i mulja Koliina grubog otpada i pijeska - bezopasni otpad Koliina otpadnog biolokog mulja (sa 20-50 % SM) posebni otpad Ukupna koliina otpada i mulja za odlaganje neopasni i posebni otpad Koliina izdvojenog ulja i masnoa Koliina (m3/d) 34,7 273,9 308,6 3,21 Koliina (m3/god) 12.665,3 99.973,6 112.638,9 1.172,9
68
4.6.5.2 Planirani kapaciteti U Zakonu o vodama Federacije BiH, lan 54. Opa obaveza odvoenja i tretmana otpadnih voda, stoji: Fiziko i pravno lice je duno otpadnu vodu isputati u javni kanalizacioni sistem ili na drugi nain, u skladu sa odlukom o odvodnji otpadnih voda. Prema istom Zakonu stoji obaveza posebnog odlaganja i odstranjivanja opasnih i drugih materija kao i obaveza odravanja javnih kanalizacionih sistema, to spada u djelatnost odvodnje otpadnih voda i to je u nadlenosti pravne osobe organizirane u skladu sa zakonom. Takoer, prema Strategiji upravljanja vodama Federacije BiH, potujui direktive EC o urbanim otpadnim vodama kao i o zatiti podzemnih voda od zagaenja i pogoranja stanja, kao i Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju (SSP), predviena je izgradnja sistema za prikupljanje i tretman urbanih otpadnih voda za sve aglomeracije preko 2.000 stanovnika sa sljedeim planiranim stupnjem prikljuenosti do kraja planskog perioda Strategije upravljanja vodama (do 2020.g.), i to kao to je prikazano u narednoj tabeli.
Tabela 21: Predviena izgradnja sistema za prikupljanje i tretman urbanih otpadnih voda do 2020. godine Veliina naselja Naselja od 2.000 10.000 ES Naselja od 10.000-15.000 ES Naselja preko 15.000 ES Planirani stupanj prikljuenosti (%) 70 75 90 UKUPNO Broj stanovnika 197.500 125.000 917.000 1.239.500
Ovo je u skladu sa planiranim obuhvatom stanovnitva sa preiavanjem urbanih otpadnih voda u narednom periodu (do 20176. god.) kada se predvia izgradnja jo 15 novih postrojenja za preiavanje otpadnih voda. Ukupni kapacitet svih postrojenja bi tada iznosio 1,285.400 ES, ime bi procent obuhvaenosti stanovnitva sistemima za preiavanje otpadnih voda iznosio oko 40 %.
Pravilnik o ivotinjskom otpadu i drugim neopasnim materijalima prirodnog porijekla koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe ("Sl. novine FBiH", broj:8/08) propisuje naine i u vjete pod kojima se otpadni mulj iz
postrojenja za tretman otpadnih voda, iz septikih jama ili slinih instalacija moe se koristiti u poljoprivredi. Upravljanje muljem je u nadlenosti pravnih osoba koje upravljanju ureajima za obradu otpadnih voda i t reba biti rijeeno u okviru izdavanja okolinih dozvola za ova postrojenja. U okviru gradnje i uspostave ureaja za obradu komunalnih otpadnih voda, potrebno je rijeiti stabilizaciju mulja nekom od opcija stabilizacije (aerobna stabilizacija, kompostiranje, anaerobna digestija). Nacrt Strategije upravljanja vodama propisao je obvezu izrade smjernica i vodia kao podrke u odabiru i standardiziranju odgovarajuih tehnologija tretmana urbanih otpadnih voda i obrade mulja, usklaenih sa zahtjevima o kvaliteti efluenta prema vaeim pravilnicima. Na taj nain trebale bi se dati opcije za konano zbrinjavanje mulja sa ureaja za tretman komunalnih otpadnih voda. 4.6.6 Ambalaa i ambalani otpad
Ambalaa i ambalani otpad e se prikupljati u okviru sistema odvojenog prikupljanja. Upravljanje ambalaom i ambalanim otpadom regulirano je Pravilnikom o ambalai i ambalanom otpadom (Sl. novine FBiH, br. 83/10) kojeg je donijelo Federalno ministarstvo okolia i turizma. U narednom razdoblju izvrit e se izmjene i dopune postojeeg Pravilnika.
Pravilnik o ambalai i ambalanom otpadu ureuje nain postupanja s ambalaom i ambalanim otpadom, a
osobito: obveze proizvoaa, uvoznika, ambalaera i prodavaa u proizvodnji, na tritu i upotrebi ambalae i ambalanog otpada informiranje proizvoaa i potroaa o bitnim svojstvima proizvoda i ambalae nain naplate naknade za ambalau i ambalani otpad prikupljanje i upravljanje ambalaom i ambalanim otpadom povrat koritene ambalae za ponovnu upotrebu isplata naknade na reciklabilni otpad nakon iskoritenja proizvoda namjena i koritenje sredstava naknada koje se plaaju na ambalau i ambalani otpad
Proizvoai, uvoznici, punioci, pakeri, distributeri i krajnji snabdjevai obavezni su ukljuiti se u sustav upravljanja ambalanim otpadom. Ovi subjekti mogu samostalno vriti aktivnosti upravljanja ambalanim otpadom ili mogu
69
svoje obveze prenijeti na ovlatenog operatora sustava upravljanja ambalanim otpadom ili na Fond za zatitu okolia FBiH. U potonjem sluaju Fond dalje prenosi sve obaveze na ovlatenog operatora. Ovlateni operator sustava u ime onih koji su na njega prenijeli svoje obveze mora osigurati da ovlateni sakuplja ambalanog otpada redovno preuzima komunalni ambalani otpad, zatim mora redovito preuzimati i sakupljati posebne tokove ambalanog otpada (ambalani otpad koji nije komunalni otpad) od krajnjih korisnika, te osigurati ponovno iskoritenje ambalanog otpada za reciklau u ovlatenim postrojenjima i odlaganje neiskoristivog dijela ambalanog otpada na ovlatenim odlagalitima. Prijedlog budueg sustava upravljanja ambalanim otpadom prikazan je na donjoj slici (Slika 32).
Slika 32: Prijedlog organizacije sustava upravljanja ambalanim otpadom
Upravljanje ambalaom i ambalanim otpadom bit e osigurano kroz sustav reciklae i zbrinjavanja, uz uvaavanje principa zagaiva plaa, a u skladu sa EU Direktivom o ambalai i ambalanom otpadu. Subjekti koji ambalau ili upakirani proizvod stavljaju u promet na teritoriji Federacije BiH plaaju naknadu koja se odreuje prema vrsti, koliini, sastavu i namjeni ambalae, materijalu od kojeg je ambalaa izraena, te u odnosu
70
na postavljene ciljeve. Naknada se uplauje u Fond za zatitu okolia ili ovlatenom operatoru sustava i namjenski se troi za upravljanje ambalanim otpadom. Naknada se obraunava prema odredbama Pravilnika. Subjekt ovlaten za recikliranje ambalanog otpada mora imati prostor i opremu kojom se osigurava reciklaa odreenog ambalanog otpada izradom sirovine ili proizvoda. Ovlateni subjekt moe odloiti samo ambalani otpad koji se ne moe reciklirati. U sluaju da se obraeni ambalani otpad koji nije postao sirovina ili proizvod ne moe se reciklirati na podruju BiH, moe se izvoziti uz prethodnu suglasnost ovlatenog operatora sustava. Aktivnost upravljanja ambalanim otpadom moe obavljati samo subjekt (operator) ovlaten od strane Federalnog ministarstva okolia i turizma, odnosno koji posjeduje dozvolu za upravljanje ambalanim otpadom. Djelatnost sakupljanja, privremenog skladitenja, te povrata materijala i/ili energije takoer mogu obavljati samo ovlateni subjekti. Dozvolu za navedene aktivnosti daje nadleno kantonalno ministarstvo okolia, osim u sluaju obavljanja djelatnosti na podruju dva ili vie kantona kada dozvolu daje Federalno ministarstvo okolia i turizma. Ovlateni operator sustava upravljanja ambalanim otpadom jednom godinje izvjetava Federalno ministarstvo okolia i turizma i Fond za zatitu okolia FBiH o upravljanju ambalanim otpadom. Nadzor nad primjenom Pravilnika provode inspekcijska tijela zaduena za zatitu okolia na kantonalnoj i federalnoj razini u skladu sa odredbama Zakona o upravljanju otpadom, a nadzor nad primjenom Pravilnika koje se odnose na stavljanje ambalae u promet vri Ministarstvo nadleno za trgovinu preko trinih inspektora. Koordinaciju aktivnosti u upravljanju izmeu dva entiteta i Distrikta Brko, kao i objedinjavanje izvjetaja o koliini ambalae stavljene na trite vri Meuentitetsko tijelo za okoli. Pravilnik o upravljanju ambalaom i ambalanim otpadom (Sl. novine FBiH broj: 83/10) koji je trenutno u fazi izmjena i dopuna odreuje obveze proizvoaa za ukupni postotak ambalanog otpada koji je potrebno sakupiti, izdvojiti iz ukupnog toka i reciklirati. Koliine ambalanog otpada koje se izdvajaju i recikliraju bit e poznate nakon prvih godina implementacije. 4.6.7 Otpadne gume
Otpadne gume e se prikupljati u okviru sistema odvojenog prikupljanja. Naini zbrinjavanja otpadnih guma su: Primarni nain zbrinjavanja povrat materijala, fiziko-kemijski tretman, povrat energije suspaljivanjem Alternativni nain zbrinjavanja ponovna upotreba (mogue je protektiranje manjeg dijela guma ne starijih od 3 god. nakon fiziko-kemijskog tretmana), izvoz do uspostave reciklae u BiH
Sustav upravljanja otpadnim gumama potrebno je organizirati na nain da reciklaa otpadnih guma ima prednost nad koritenjem otpadnih guma u energetske svrhe, s obzirom da reciklaa guma spada u djelatnosti odrivog razvoja, jer od rabljenih proizvoda stvara proizvode s novom vrijednosti. Otpadne gume se mogu u potpunosti reciklirati. Postupkom mehanike reciklae mehanikom obradom odvaja se gumeni granulat, tekstil i elik iz otpadnih guma, a odvojeni se materijali dalje recikliraju. Odreena industrijska postrojenja, prije svega pei/ kotlovi cementara (Lukavac, Kakanj) i termoelektrana (Tuzla, Kakanj), zahvaljujui povoljnim uvjetima sagorijevanja imaju potencijal za adekvatno zbrinjavanje znatnih koliina otpadnih guma. Suspaljivanje otpadnih guma, kao visokokalorinog otpadnog materijala, sa povratom energije je prihvatljiva opcija zbrinjavanja otpada, uz osiguranje dodatnih instalacija za kontrolu emisija dimnih plinova u skladu Pravilnikom o uvjetima za rad postrojenja za spaljivanje otpada (Sl. novine FBiH, br. 12/05), a to e za svako postrojenje biti posebno utvreno okolinom dozvolom. Nain zbrinjavanja svih odbaenih guma na prostoru FBiH i guma koje se uvoze ili proizvode u BiH bilo kao samostalni proizvod ili kao dio proizvoda, bit e reguliran Pravilnikom o upravljanju otpadnim gumama kojeg u narednom razdoblju treba donijeti Federalno ministarstvo okolia i turizma. Pravilnikom e se propisati: (i) vrste i iznosi naknada koje plaaju obveznici plaanja naknada, kao i nain i rokovi njihovog obraunavanja i plaanja, (ii) nain sakupljanja otpadnih guma i visina naknada koja se plaa ovlatenim sakupljaima, te (iii) iznosi naknada koje se plaaju ovlatenim subjektima za reciklau ili koritenje guma u energetske svrhe. Djelatnost sakupljanja i privremenog skladitenja otpadnih guma mogu obavljati samo ovlateni subjekti. Dozvolu za navedene aktivnosti dodjeljuje nadleno kantonalno ministarstvo okolia, osim u sluaju obavljanja djelat nosti na podruju dva ili vie kantona kada dozvolu daje Federalno ministarstvo okolia i turizma. Djelatnost povrata materijala i/ili energije mogu obavljati samo ovlateni subjekti kojima dozvolu izdaje Federalno ministarstvo okolia i turizma. Prijedlog budueg sustava upravljanja otpadnim gumama prikazan je na donjoj slici (Slika 33).
71
Slika 33: Prijedlog organizacije sustava upravljanja otpadnim gumama
Prema prijedlogu budueg sustava upravljanja otpadnim gumama, uvoznici i/ili proizvoai guma trebaju plaati naknadu koja e osigurati pokrivanje trokova upravljanja otpadnim gumama koji ukljuuju sakupljanje, privremeno skladitenje, te povrat materijala i/ili energije. Naknada e se plaati Fondu za zatitu okolia FBiH. Visinu naknade odreuje Federalni ministar. Ovlateni sakupljai otpadnih guma imaju pravo naknade za sakupljanje, a ovlateni subjekti za reciklau i/ili koritenje otpadnih guma kao goriva takoer imaju pravo naknade za njihovo zbrinjavanje. Otpadne gume nastale u prethodnom periodu potrebno je prikupiti i reciklirati. Organizaciju i provoenje sakupljanja odbaenih otpadnih guma na prostoru FBiH u odreenim vremenskim razdobljima, moe organizirati Fond za zatitu okolia FBiH, uz suglasnost Federalnog ministarstva okolia i turizma.
4.6.8
Otpadna vozila
Upravljanje otpadnim vozilima i njihovim dijelovima obuhvaa aktivnosti skupljanja, obrade, ponovnog koritenja dijelova otpadnih vozila, reciklau otpadnih vozila i zbrinjavanje novonastalog otpada. Sustav sakupljanja, reciklae i zbrinjavanja otpadnih vozila kojim se osigurava upravljanje ovim otpadom u skladu sa EU direktivama, uz uvaavanje principa zagaiva plaa bit e reguliran Pravilnikom o upravljanju otpadnim vozilima kojeg e u narednom razdoblju donijeti Federalno ministarstvo okolia i turizma. Djelatnost sakupljanja, obrade, reciklae i/ili zbrinjavanja otpadnih vozila obavljat e se na temelju dozvole za upravljanje otpadnim vozilima koju dodjeljuje nadleno kantonalno ministarstvo okolia, osim u sluaju obavljanja djelatnosti na podruju dva ili vie kantona kada dozvolu daje Federalno ministarstvo okolia i turizma. Prijedlog organizacije sustava upravljanja otpadnim vozilima prikazan je na donjoj slici (Slika 34).
72
Slika 34: Prijedlog organizacije sustava upravljanja otpadnim vozilima
Posjednik otpadnog motornog vozila predaje otpadno vozilo ovlatenom sakupljau na nain da ga sam preda u privremeno skladite skupljaa ili da pozove sakupljaa da ga odveze do privremenog skladita. Ovlateni sakuplja mora imati osigurano skladite za privremeno skladitenje otpadnih vozila koje mora zadovoljiti uvjete propisane Pravilnikom (nepropusna podloga, sabirna jama, ureaji za skupljanje rasutog ili razlivenog otpada i sl.). Otpadna vozila moraju se skladititi na nain da se ne otete dijelovi motornih vozila koji sadre tekuine, kao i dijelovi koji se mogu ponovo koristiti. Obrada otpadnih vozila, rastavljanje i odstranjivanje tekuina nije dozvoljena u privremenog skladitu ovlatenog sakupljaa. Po preuzimanju otpadnih vozila, ovlateni subjekt za obradu mora iz otpadnog vozila prvo ukloniti akumulator, ukloniti ili neutralizirati potencijalno eksplozivne sastavne dijelove i spremnik tekueg plina ukoliko je isti ugraen u otpadno vozilo. Svi dijelovi otpadnog vozila koji se mogu ponovno iskoristiti moraju se bez oteenja izdvojiti iz otpadnog vozila. Osim toga, iz otpadnog vozila potrebno je izdvojiti i odvojeno skupiti ulja (hidraulina ulja, ulje u mjenjau, amorizerima i sl.), radne tvari iz rashladnih i klimatizacijskih ureaja, gorivo, dijelove u kojima se nalazi iva i ostale komponente, koje e biti definirane Pravilnikom. Ovlateni subjekt za obradu mora imati skladite za skladitenje otpadnih vozila koja ekaju na obradu, otpadnih guma, neopasnog i opasnog otpada koji nastaje obradom otpadnih vozila. Obrada otpadnih vozila mora se odvijati prema odredbama propisanim Pravilnikom. Pod trokovima upravljanja otpadnim vozilima podrazumijeva se naknada za skupljanje i reciklau ili zbrinjavanje otpadnih vozila.
Pravilnikom o upravljanju otpadnim vozilima koje treba donijeti FMOIT propisat e se nain upravljanja otpadnim
vozilima, vrste naknada i iznos naknade koje plaaju proizvoai i/ili uvoznici, nain i rokovi obraunavanja i plaanja naknada i zabrana stavljanja na trite motornih vozila koja sadre opasne tvari.
Proizvoai i/ili uvoznik motornih vozila trebaju plaati naknadu za upravljanje otpadnim vozilima prilikom stavljanja motornog vozila na trite. Naknada se plaa Fondu za zatitu okolia FBiH. Visinu naknade odreuje Federalni ministar. Ovlateni sakuplja moe imati pravo na: (i) naknadu za pokrivanje trokova preuzimanja i privremenog skladitenja i (ii) naknadu za preuzete koliine otpadnih vozila od posjednika otpadnih vozila na lokaciji posjednika. Ovlateni subjekt za obradu otpadnih vozila moe imati pravo na naknadu trokova prijevoza od privremenog skladita ovlatenog sakupljaa do svog privremenog skladita kao i na naknadu trokova reciklae ili zbrinjavanja materijala i komponenti vozila. Za zbrinjavanje materijala i sastavnih dijelova vozila koji se ne mogu reciklirati u Bosni i Hercegovini, ovlateni subjekt za obradu otpadnih vozila moe imati pravo naknade za izvoz na zbrinjavanje u inozemstvu.
73
Posjednik otpadnog motornog vozila moe imati pravo na naknadu za predaju otpadnog vozila skupljau. Naknada ovisi o tome je li posjednik sam predao otpadno vozilo u privremeno skladite skupljaa ili je ovlateni sakuplja preuzeo otpadno vozilo kod na lokaciji posjednika. Naknadu posjedniku plaa ovlateni skuplja pri preuzimanju vozila. Otpadna vozila nastala u prethodnom razdoblju potrebno je prikupiti i iskoristiti/reciklirati. Organizaciju i provoenje sakupljanja odbaenih otpadnih vozila na prostoru FBiH u odreenim vremenskim razdobljima, moe organizirati Fond za zatitu okolia FBiH, uz suglasnost Federalnog ministarstva okolia i turizma. 4.6.9 Otpadna ulja
Upravljanje otpadnim uljima regulirano je Uredbom o selektivnom prikupljanju, pakovanju i oznaavanju otpada (Sl. novine FBiH, br. 38/06), kojom se regulira obaveza za generatore rabljenih ulja, tj. krajnje korisnike mazivih ulja, da prikupe odreeni postotak nastalog rabljenog ulja (45% u sluaju motornih ulja, 75% za hidraulina ulja, 50% za kompresorska ulja, 75% za ulja za zupanike prijenosnike, 80% za transformatorska ulja, 70% za ulja za prijenos topline, 50% za tenosti za obradu metala, 20% za ulja za klizne staze).
Slika 35: Nain zbrinjavanja otpadnih ulja i maziva
Ovom Uredbom se odreuju i obaveze proizvoaa u organiziranju povrata ili reciklae rabljenih ulja u skladu sa postojeim odredbama Federalnog Zakona o upravljanju otpadom. Uvoznici i proizvoai svjeih maziva plaaju naknadu zbrinjavanja otpadnih mazivih ulja. Otpadna ulja i maziva e se prikupljati u pretovarnim stanicama ili RD/CUO ili preko manjih sabirnih punktova, te se potom predavati ovlatenim kompanijam a na zbrinjavanje (tretman ili izvoz). Naini zbrinjavanja otpadnih ulja su: Primarni nain zbrinjavanja povrat energije spaljivanjem ili suspaljivanjem Alternativni nain zbrinjavanja - izvoz
Prilikom upravljanja otpadnim uljima zabranjeno je: (i) isputanje otpadnih ulja u povrinske, podzemne ili priobalne vode i drenane sustave, te odlaganje i/ili isputanje otpadnih ulja na/u tlo, (ii) svako nekontrolirano isputanje ostataka od obrade otpadnih ulja, (iii) nepropisno sakupljanje otpadnih ulja i (iv) reciklaa i/ili zbrinjavanje otpadnih ulja koji uzrokuju oneienje zraka iznad razine definirane posebnim propisima. Sustav upravljanja otpadnim uljima potrebno je organizirati na nain da reciklaa otpadnih ulja ima prednost pred termikom obradom. Meutim, na osnovu nalaza dosadanjih studija32, u trenutnim uvjetima teko se moe uspostaviti odriv sustav za recikliranje otpadnih ulja unutar zemlje (postrojenje za regeneraciju otpadnih ulja u Modrii je zasnovano na okolino zastarjeloj tehnologiji ije bi unaprjeenje zahtijevalo znatna financijska sredstva, pri emu i stalni porast udjela ulja sintetske osnove, ali i percepcija kvaliteta regeneriranih ulja predstavljaju ogranienja). Ipak, Rafinerija ulja Modria nakon to se izvre odreena okolina unaprjeenja predstavlja mogunost za usmjeravanje rabljenih ulja na re-rafinaciju. S druge strane, odreena industrijska postrojenja (pei/ kotlovi cementara Lukavac i Kakanj, i termoelektrana Tuzla i Kakanj), zahvaljujui povoljnim uvjetima sagorijevanja imaju potencijal za adekvatno zbrinjavanje znatnih koliina otpadnih ulja suspaljivanjem.
32
Uvodna analiza za razvoj i uspostavljanje sistema upravljanja mazivim uljima, FMOIT, 2006.g. (izradio Bosna-S Co)
74
Termika obrada otpadnih ulja odnosno koritenje otpadnih ulja kao goriva mora se obavljati iskljuivo na nain da se potuju granine vrijednosti emisija u skladu sa Pravilnikom o uvjetima za rad postrojenja za spaljivanje otpada (Sl. novine FBiH, br. 12/05), to se moe postii osiguranjem dodatnih instalacija za kontrolu emisija dimnih plinova, te e za svako postrojenje biti posebno utvreno okolinom dozvolom. Ovo e zahtijevati dodatne investicije u sustavima doziranja otpadnog ulja i sustavima kontrole dimnih plinova, koje su opravdanije u cementarama, s obzirom da bi tamo otpadna ulja mogla initi znatno vei postotak ukupne koliine goriva nego to je sluaj u TE. Upravljanje otpadnim uljima treba biti osigurano kroz sustav reciklae i zbrinjavanja, uz uvaavanje principa zagaiva plaa, te u skladu sa EU Direktivom o otpadu i Direktivom o upravljanju otpadnim uljima.
Slika 36: Prijedlog organizacije sustava upravljanja otpadnim uljima
Prilikom uspostave sustava upravljanja otpadnim uljima potrebno je jasno definirati obaveze svih sudionika u sustavu. Proizvoa ulja treba redovno obavjetavati prodavatelja ulja o nainu i mjestima skupljanja otpadnih ulja na nain da se izbjegne nastajanje rizika i opasnosti po okoli i zdravlje ljudi. Prodavatelj koji prodaje svjee ulje treba obavijestiti kupca o mjestu na kojem moe predati svoje otpadno ulje bez naplate naknade. Posjednici otpadnih ulja (industrijska postrojenja) trebaju osigurati sakupljanje i privremeno skladitenje otpadnih ulja nastalih njihovom djelatnou. Osim toga, posjednik (generator) otpadnih ulja moe sklopiti ugovor sa drugim subjektima za prikupljanje otpadnih ulja u njegovo ime. Djelatnost sakupljanja, privremenog skladitenja, te povrata materijala i/ili energije mogu obavljati samo ovlateni subjekti. Dozvolu za navedene aktivnosti dodjeljuje nadleno kantonalno ministarstvo okolia, osim u sluaju obavljanja djelatnosti na podruju dva ili vie kantona kada dozvolu daje FMOIT. Bit e neophodno utvrditi stroge uvjete koje subjekti moraju ispuniti, naroito u pogledu tehnike opremljenosti i jakih garancija za sposobnost neprekidnog rada u periodu za koji se izdaje dozvola. Na razini BiH e izmeu entitetskih ministarstava okolia/ivotne sredine i Vlade Brko Distrikta biti potrebno utvrditi naine optimalne teritorijalne raspodjele dozvola u zavisnosti od stvarnog broja potencijalnih subjekata koji ispunjavanju zadate kriterije. Pepeo, mulj i drugi otpad koji nastane nakon reciklae i/ili zbrinjavanja otpadnih ulja mora se zbrinuti u skladu s posebnim propisima. Uspostavljanje sustava upravljanja otpadnim uljima u BiH (tj. FBiH, RS i BD)33 uzimajui u obzir sve relevantne informacije i svjetska iskustva, mogue je koncipirati prema slijedea dva modela:
33
Sustav upravljanja otpadnim uljima uspostavlja se na razini BiH, tj. identian sustav treba biti uspostavljen u FBiH, RS i BD
75
Model 1 (Depozitni sustav) FBiH uvodi takse na odreene vrste proizvoda, te zakonski utvruje i propisuje
njihov iznos. Uvoznici i/ili proizvoai svjeeg mazivog ulja plaaju naknadu osigurava pokrivanje trokova zbrinjavanja otpadnih mazivih ulja prilikom stavljanja svjeeg mazivog ulja kao proizvoda na trite. Naknada se plaa Fondu za zatitu okolia FBiH. U ovom modelu, Vlada FBiH direktno financira i uspostavlja objekte mree sakupljanja i transfera sa prateom opremom i infrastrukturom, uz subvencioniranje ovlatenih sakupljaa 34. Vlada FBiH je vlasnik objekata i pratee infrastrukture, dok je lista ovlatenih sakupljaa podlona periodinim izmjenama35. Za postojee uvjete i stanje u BiH, ovaj scenarij je vjerojatniji, naroito u poetnoj fazi.
Model 2 (Integralni sustav) Uvoenjem naela odgovornost proizvoaa (putem formalnih provedbenih
propisa, sa propisanim ciljnim procentima prikupljanja, odnosno povrata materijala) proizvoai i uvoznici se sami na najefikasniji nain organiziraju za ispunjavanje propisanih obaveza formiranjem zajednike organizacije ili poduzea za sakupljanje i zbrinjavanje otpadnih ulja, direktnim financiranjem. Ovaj sustav ne zahtijeva nuno uvoenje naknade zbrinjavanje otpadnih ulja na proizvode (svjea ulja plasirana na trite), meutim, i u ovakvom modelu je mogue naplaivati takse na proizvode, s tim da one predstavljaju prihod Fonda, iz kojeg bi se davale subvencije za sustav sakupljanja/transfera koji e uspostaviti proizvoai i uvoznici ili bi se iz Fonda osigurao povrat novanih naknada. Uloga drave (preko njenih Entiteta) je mnogo jaa kod prvog modela, meutim, u oba sluaja proizvoai i uvoznici su obavezani da ostvare propisane ciljne koliine prikupljanja/povrata kroz razliite aranmane. Uzimajui u obzir stanje u oblasti zatite okolia, te sloenost strukture vlasti, Model 2 ili integrirani model bio bi najprihvatljivije konano rjeenje koji se temelji na prijenosu obaveza na privrednike ijom djelatnou nastaje otpad. Ipak, neki od glavnih uvoznika ulja smatraju da je prvi model bolja opcija za poetak, pa ovakav model, sa nametima na proizvod (naknade za zbrinjavanje otpadnih ulja), je najvjerojatnije najpogodniji za trenutno stanje. Kako se radi o uspostavi sustava upravljanja otpadnim uljima za koji su iskustva iz okruenja pokazala da treba odreene poticaje ili subvencije onda budui model treba promatrati kao kombinirani u poetku razvoja. Okvir uspostave sustava upravljanja otpadnim uljima u FBiH
Otpadna ulja koja nisu prikladna za spaljivanje u postojeim industrijskim kapacitetima u BiH
Otpadna ulja koja nisu prikladna za spaljivanje u postojeim industrijskim kapacitetima u BiH (prije svega dio otpadnih hipoidnih/reduktorskih ulja sa sadrajem halogena veim od 2 g/kg, odnosno 0,2% mas., otpadna ulja ili emulzije za obradu metala, otpadna ulja sa sadrajem PCB/PCT veim od 50 mg/kg, odnosno ppm, ili ulja nepoznatog sastava) ine 5-10%36, odnosno 375-750 t/god. Ova otpadna ulja e se do eventualne uspostave domaih postrojenja za fiziko-kemijsku ili drugu obradu morati u cjelini izvoziti radi zbrinjavanja u prikladnim kapacitetima u drugim zemljama, o troku i u aranmanima pojedinanih proizvoaa (gener atora), odnosno vlasnika i privatnih poduzetnika koji preuzimaju i izvoze ovakva ulja u skladu sa zahtjevima Baselske konvencije.
Otpadna ulja koja su prikladna za suspaljivanje u postojeim industrijskim kapacitetima u BiH

Otpadna motorna, hidraulina, hipoidna (reduktorska/mjenjaka), turbinska, kompresorska i druga industrijska ulja sintetske ili mineralne osnove, sa ukupnim sadrajem halogena do 2 g/kg (0,2%) i sadrajem PCB/PCT do 50 mg/kg (ppm), odnosno ulja I i dijela II kategorije prema lanu 15 Uredbe o selektivnom prikupljanju, oznaavanju i pakovanju otpada (Sl. novine FBiH 38/06), koja su prikladna za spaljivanje u prilagoenim industrijskim kapacitetima >3MW u BiH, i ine 90-95%37, tj. 6.750-7.125 t/god. Sustav prikupljanja otpadnih ulja u FBiH ine sljedee komponente: Sabirni punktovi o Sabirni punktovi uspostavljeni pri svim benzinskim postajama 38 (cca 360 punktova), u kojima za potrebe suspaljivanja u skladu sa lanom 16 Uredbe o selektivnom prikupljanju, oznaavanju i
34 35
Troak nabavke potrebnih vozila snose sami sakupljai. Dozvole za upravljanje otpadom izdaju se na period od 5 godina, uz provjere i aktualiziranje liste na poetku svake godine. 36 Razvoj instrumentalnog okvira, plana za realizaciju i smjernica za okolino prihvatljivo upravljanje otpadnim uljima u Bosni i Hercegovini, FMOIT, 2008.g. 37 Razvoj instrumentalnog okvira, plana za realizaciju i smjernica za okolino prihvatljivo upravljanje otpadnim uljima u Bosni i Hercegovini, FMOIT, 2008.g. 38 Izvor: Studija energetskog sektora u BiH, Modul 11 Nafta, Energetski institut Hrvoje Poar, Hrvatska, Soluziona, panjolska, Ekonomski institut Banja Luka, BiH i Rudarski institut Tuzla, BiH, Posebno je indikativan prostorni raspored benzinskih postaja, gdje su uz pojedine prometnice benzinske postaje prisutne na vrlo maloj meusobnoj udaljenosti. S obzirom da se ve i sada poslovanje izvjesnog broja benzinskih postaja odvija na granici rentabilnosti, a neke se i zatvaraju, za potrebe uspostave sustava u obzir je uzeto 70% registriranih benzinskih postaja.
76
pakovanju otpada moe biti dozvoljeno zbirno skladitenje, odnosno mijeanje svih otpadnih
motornih ulja i ulja za mjenjae vozila; o Sabirni punktovi za otpadna ulja uspostavljeni pri centrima za prikupljanje otpada, pri emu je potrebno da na svakih 10.000 stanovnika bude na raspolaganju najmanje jedan takav sabirni punkt, vodei pri tome rauna da svaki punkt generalno moe biti na raspolaganju stanovnitvu u radijusu do 2 km (pretpostavljeno je ukupno oko 100 sabirnih punktova ove vrste);
Automehaniarske radionice, odnosno servisi za popravku i odravanje vozila (ukupno oko 330 radionica/servisa), u kojima za potrebe suspaljivanja takoer moe biti dozvoljeno zbirno skladitenje, odnosno mijeanje svih otpadnih motornih ulja i ulja za mjenjae vozila; Pojedinani industrijski pogoni i transportna poduzea, koji e u skladu sa uslovima iz okolinih dozvola ili dozvola za upravljanje otpadom morati sami financirati i uspostaviti vlastite kapacitete za privremeno skladitenje otpadnih ulja do preuzimanja od strane ovlatenih operatora; Transfer stanice ili sabirni centri ukupno 5 (Biha, Tuzla, Zenica, Sarajevo i Mostar), sa kapacitetom privremenog regionalnog prihvata otpadnih ulja iz sabirnih punktova prije konanog transporta do pogona za konano suspaljivanje. Gdje je to mogue, t ransfer stanice treba uspostaviti pri buduim Regionalnim centrima za upravljanje otpadom (RCUO): Vozila za crpljenje i transport otpadnih ulja iz sabirnih punktova, automehaniarskih radionica/servisa i industrije u transfer stanice, te dalje do ovlatenih pogona za suspaljivanje. Pri mjesenom prihvatu/transportu oko 200 t otpadnih ulja po jednom kamionu-cisterni kapaciteta 25 t, moe se oekivati da e najmanje 3 ovakvih vozila morati biti stalno na raspolaganju u FBiH.
Otpadna ulja e se iz 5 transfer stanica (sabirnih centara) dostavljati ovlatenim pogonima za suspaljivanje (ili drugim pogonima, ukoliko budu na raspolaganju) u BiH uz slobodnu trinu prodaju ovakvim pogonima.
Slika 37: Mrea sakupljanja i zbrinjavanja otpadnih ulja u FBiH
77
Tabela 22: Trokovi uspostave sustava upravljanja otpadnim uljima39 Komponenta sustava INVESTICIJSKI TROKOVI Uspostava 460 sabirnih punktova sa po 1 m3 kontejnerom (0,69 m3), betonskom/ asfaltnom podlogom i nepropusnim betonskim koritom, opremom za PP zatitu, ogradom sa kapijom koja se zakljuava, vanjskom rasvjetom. Punktovi pri benzinskim stanicama: cca 4.000 x 360 = 1,44 milijuna (troak uspostave snose vlasnici stanica) Ostali punktovi: cca 7.000x 100 = 700.000 (ne ukljuuje eventualni troak kupovine zemljita i druge trokove u sluaju nemogunosti postavljanja u krugu postojee ustanove) cca 230.000 x 5 = 1,15 milijuna (ne ukljuuje troak kupovine zemljita) U sluaju lociranja pri RCUO nije potreban dio infrastrukture (vaga, ograda sa kapijom, nadzor, rasvjeta), pa je troak nii za oko 15.000 KM po transfer centru Procijenjeni trokovi (KM)
SABIRNI PUNKTOVI
TRANSFER STANICE
Uspostava transfer stanica (sabirnih centara) sa vagom, betoniranim/ asfaltiranim pristupnim povrinama sa rigolima i uljnim separatorom za prihvat prolivenog ulja u sluaju havarija, skladinim kapacitetima od 100 m3 po transfer stanici, prateim nepropusnim betonskim koritima, ogradom, PP zatitom ukljuujui gromobran, 24satnim video nadzorom, 2 uposlenika. Oprema za jednostavnu analizu uzoraka svake dostave od 25 m3 otpadnog ulja na sadraj halogena, PCB/PCT, vode, elektroprovodljivost (detekcija kontaminacije rashladnim sredstvom. Skladini kapaciteti pri autoservisima/automehaniarskim radionicama (330x 3-5 m3) Vozila za crpljenje i transport otpadnih ulja Unaprjeenje industrijskih pogona za adekvatno suspaljivanje, nabavka opreme za provjeru kvaliteta dostavljenih otpadnih ulja
AUTOSERVISI/ AUTOMEHANIARSKE RADIONICE VOZILA INDUSTRIJSKI POGONI ZA SUSPALJIVANJE OPERATIVNI TROKOVI TRANSFER STANICE SAKUPLJANJE OSTALO JAVNE KAMPANJE
cca 3 milijuna (unaprjeenje postojeih kapaciteta) Trokove nabave vozila snose ovlateni prikupljai, uz mogunost povoljnog kreditiranja iz fondova Investicijske trokove snose sami zainteresirani pogoni za suspaljivanje
Operativni trokovi transfer stanice Godinji operativni trokovi samog prikupljanja Financiranje kampanje javnog informiranja o vanosti prikupljanja otpadnih ulja
cca 15.000/mjesec x 12= 180.000 /god (trokovi fizikog nadzora, analize uzoraka) 300.000/god
Prva godina:100.000, nakon toga 50.000/god
Za uspostavu sustava upravljanja otpadnim uljima potrebno je poboljanje postojeih pravnih, ekonomskih i drugih instrumenata. U tom smislu potrebno je: Izvriti dopune i izmjene postojeih propisa za uvoenje obaveze izdavanja dozvola za upravljanje otpadom za aktivnosti transporta i privremenog skladitenja otpada u FBiH, jer takve aktivnosti nisu pokrivene trenutnim sustavom dozvola za upravljanje otpadom (lan 32. Zakona o upravljanju otpadom FBiH). Izraditi i usvojiti provedbene propise o predaji opasnog otpada ovlatenim operaterima (lan 36. Zakona o upravljanju otpadom FBiH); Izraditi i usvojiti Pravilnik o upravljanju otpadnim uljima.
39
Procjena trokova temeljena je prema zakljucima studije Razvoj instrumentalnog okvira, plana za realizaciju i smjernica za okolino prihvatljivo upravljanje otpadnim uljima u Bosni i Hercegovini, FMOIT, 2006.g. (izradio Bosna-S Co)
78
4.6.10 Otpadne baterije i akumulatori Upravljanje otpadnim baterijama i akumulatorima treba biti osigurano kroz sustav reciklae i zbrinjavanja, uz uvaavanje principa zagaiva plaa, te u skladu sa EU Direktivom o baterijama i akumulatorima i otpadnim baterijama i akumulatorima. Sustav upravljanja otpadnim baterijama i akumulatorima potrebno je organizirati na nain da se to vei dio ove vrste otpada reciklira unutar BiH, u skladu sa najsuvremenijim principima zatite okolia i zatite samih radnika. Procijenjena koliina otpadnih baterija i akumulatora koja se generira na podruju BiH iznosi 6.000 -7.000 t/god, od ega cca 4.000 t/god nastaje u FBiH. Poduzee za proizvodnju akumulatora, olovnih legura, opreme i trgovinu "Tesla" d.d. Brko ima kapacitet reciklae 30.000 t otpadnih baterija i akumulatora godinje i trenutno je jedino poduzee u BiH koje se bavi ovom vrstom aktivnosti. Poduzee ima pogon topionice olova sa suvremenom opremom za reciklau starih akumulatora i baterija, te posjeduje okolinu dozvolu. Dakle, ve sada postoji kapacitet za zbrinjavanje ove vrste otpada unutar BiH. Otpadne baterije i gume se prikupljaju u okviru sistema odvojenog prikupljanja. Odlaganje otpadnih baterija, akumulatora i startera na odlagalita neopasnog otpada, kao i njihovo spaljivanje, nije dozvoljeno. Sakupljanje otpadnih baterija i akumulatora treba biti organizirano preko prodajnih mjesta i reciklanih dvorita (za prihvat otpadnim baterija i akumulatora iz domainstava), a spremnici za baterije mogu biti postavljeni i u javnim ustanovama. Proizvoai baterija i akumulatora trebaju samostalno ili pomou ovlatenog skupljaa ili subjekta ovlatenog za reciklau osigurati preuzimanje otpadnih baterija i akumulatora od krajnjih korisnika i posjednika. Pr odavatelj i posjednik baterija i akumulatora (npr. prodavatelji, servisi, obraivai otpadnih vozila, obraivai elektrinog i elektronikog otpada i sl.) trebaju u neposrednoj blizini postaviti spremnike za odvojeno skupljanje otpadnih baterija i akumulatora. Proizvoa, prodavatelj i posjednik otpadnih baterija i akumulatora, moraju predati otpadne baterije i akumulatore ovlatenom sakupljau ili subjektu ovlatenom za obradu i/ili recikliranje istih. Graani i posjednici otpadnih baterija i akumulatora, otpadne baterije i akumulatore trebaju sakupljati odvojeno od komunalnog otpada i ostalih vrsta otpada, u posebno oznaenim spremnicima. Osobe ovlatene za upravljanje posebnim kategorijama otpada, te drugom opremom i ureajima iji su sastavni dio baterije i akumulatori, trebaju baterije i akumulatore odvojiti te osigurati njihovu predaju ovlatenim osobama za sakupljanje, obradu i/ili recikliranje. Ovlateni sakuplja otpadnih baterija i akumulatora preuzima otpadne baterije i akumulatore od posjednika be z naknade, te ih mora predati na obradu i/ili recikliranje. Ovlateni sakuplja moe otpadne baterije i akumulatore izvoziti na obradu i/ili reciklau i izvan granica BiH, o vlastitom troku. Subjekt ovlaten za reciklau i/ili zbrinjavanje otpadnih baterija i akumulatora preuzima iste od ovlatenog sakupljaa ili proizvoaa bez naknade. Ukoliko subjekt ovlaten za reciklau i/ili zbrinjavanje otpadnih baterija i akumulatora vri i preuzimanje istih od proizvoaa, prodavatelja ili posjednika, on moe isti ma dostaviti svoje spremnike za privremeni prihvat otpadnih materija i akumulatora. Lokacije sakupljanja otpadnih baterija i akumulatora moraju biti tono odreene. Spremnici moraju biti postavljeni na betonskoj podlozi i moraju biti natkriveni. Takoer, svako skladitenje, ukljuujui privremeno skladitenje, treba se odvijati na lokacijama s nepropusnim povrinama i prikladnim vodonepropusnim pokrovom, te u prikladnim spremnicima. Djelatnost sakupljanja i privremenog skladitenja otpadnih baterija i akumulatora mogu obavljati samo ovlateni subjekti. Dozvolu za navedene aktivnosti dodjeljuje nadleno kantonalno ministarstvo okolia, osim u sluaju obavljanja djelatnosti na podruju dva ili vie kantona kada dozvolu daje Federalno ministarstvo okolia i t urizma. Djelatnost recikliranja i/ili zbrinjavanja otpadnih baterija i akumulatora mogu obavljati samo ovlateni subjekti kojima dozvolu izdaje Federalno ministarstvo okolia i turizma. Prema prijedlogu budueg sustava upravljanja otpadnim baterijama i akumulatorima, proizvoai i/ili uvoznici baterija i akumulatora plaaju naknadu na uvezene baterije i akumulatore u BiH ili na baterije i akumulatore proizvedene u BiH prilikom stavljanja istih kao posebnog proizvoda na trite. Naknada se plaa Fondu za za titu okolia FBiH. Visinu naknade odreuje Federalni ministar. Ovlateni sakupljai otpadnih baterija i akumulatora imaju pravo naknade za sakupljanje privremeno skladitenje i prijevoz, a ovlateni subjekti za reciklau i/ili zbrinjavanje imaju pravo naknade za njihovu obradu i recikliranje. Nain upravljanja otpadnim baterijama i akumulatorima, to podrazumijeva nain obiljeavanja baterija i akumulatora, nain sakupljanja otpadnih baterija i akumulatora, obveze proizvoaa baterija i akumulatora, te prodavatelja i posjednika istih, vrste i iznose naknada koje plaaju proizvoai i/ili uvoznici baterija i akumulatora, iznos naknada koje se plaaju ovlatenim osobama za sakupljanje, obradu i recikliranje otpadnih baterija i
79
akumulatora i mnoga druga pitanja, bit e propisana Pravilnikom o otpadnim baterijama i akumulatorima koje u narednom razdoblju treba donijeti Federalno ministarstvo okolia i turizma. Osim toga, Pravilnikom e se propisati i detalji koji se tiu same obrade i stope recikliranja pojedinih komponenti otpadnih baterija i akumulatora. Glavni cilj donoenja Pravilnika je uspostava sustava sakupljanja, obrade i recikliranja, te kontroliranog zbrinjavanja otpadnih baterija i akumulatora. Predloeni sustav upravljanja otpadnim baterijama i akumulatorima prikazan je na donjoj slici (Slika 38).
Slika 38: Prijedlog organizacije upravljanja otpadnim baterijama i akumulatorima
4.6.11 Elektrini i elektronski (EE) otpad Osnovni nain zbrinjavanja elektrinog i elektronskog (EE) otpada je obrada u smislu izdvajanja sastavnih dijelova (neopasnih i opasnih komponenti), povrat materijala i/ili reciklaa korisnih sirovina, te izvoz onih komponenti koje se ne mogu zbrinuti u Bosni i Hercegovini na okolino prihvatljiv nain. Nain i postupak prijave stavljanja elektrinih i elektronskih proizvoda na trite, osnivanja sustava preuzimanja, sakupljanja i obrade otpada od elektrinih i elektronskih proizvoda, kao i rad tog sustava bit e reguliran Pravilnikom o upravljanju otpadom od elektrinih i elektronskih proizvoda kojeg e u narednom razdoblju donijeti Federalno ministarstvo okolia i turizma. Pravilnikom e se propisati i obveznici plaanja naknada, vrste i iznosi naknada, nain izvjetavanja o upravljanju otpadnom EE opremom, te nadzor. Pravilnik je trenutno u fazi izrade. Elektrini i elektronski otpad e se prikupljati u okviru sustava odvojenog prikupljanja. Direktiva o elektrinom i elektronskom otpadu propisuje odgovornost proizvoaa i distributera, u okviru koje distributeri financiraju mreu namjenskih objekata za prikupljanje ove vrste otpada. S obzirom na procijenjene godinje koliine proizvedenog EE otpada, te visoke poetne trokove uspostave sustava, predloen je koncept upravljanja EE otpadom prikazan na donjoj slici (Slika 39). Federalno ministarstvo okolia i turizma izdaje dozvolu za upravljanje elektrinim i elektronskim otpadom operatoru koji, na temelju javnog natjeaja, ponudi najvie ciljeve za sakupljanje i obradu EE otpada, te ispunjava sve tehnike zahtjeve propisane Pravilnikom, a koji se odnose na privremeno skladitenje i obradu otpadne opreme. Ovlateni operator se bavi aktivnostima upravljanja elektrinim i elektronskim otpado m, te definira ostale subjekte u sustavu sakupljanja i zbrinjavanja. Sakupljai EE otpada su pravni subjekti koji su ovlateni od operatora sustava i koji posjeduju dozvolu za upravljanje otpadom (komunalna poduzea, centri za upravljanje otpadom, te ostali pravni subjekti).
80
Potroai odnosno posjednici EE otpadne opreme predaju otpadnu EE opremu iz domainstva i otpadnu opremu koja ne potjee iz domainstva, operatoru ili sakupljau ovlatenom od strane operatora. EE otpad se, prije predaje sakupljau ili operatoru sustava, mora sakupiti ili uvati odvojeno, tako da se ne mijea sa drugim otpadom.
Slika 39: Prijedlog organizacije sustava upravljanja elektrinim i elektronskim otpadom
Operator o svom troku preuzima otpadnu opremu od sakupljaa, vri prijevoz preuzete otpadne opreme do postrojenja za obradu, vri prethodnu obradu otpadne opreme u postrojenju za obradu prije njene prerade ili odstranjivanja i osigurava njenu dalju preradu ili odstranjivanje u skladu sa zahtjevima propisanim Pravilnikom. Ostatak komponenti nakon obrade koje se ne mogu zbrinuti u Bosni i Hercegovini na okolino prihvatljiv nain, operator izvozi na zbrinjavanje u inozemstvo. Predloeni sustav odvojenog sakupljanja EE otpada radi njegove reciklae i zbrinjavanja uspostavljen je prema naelu zagaiva plaa. Uvoznici i/ili proizvoai EE opreme plaaju naknadu koja osigurava pokrivanje trokova upravljanja EE otpadom koji ukljuuju sakupljanje, privremeno skladitenje, povrat materijala i konano zbrinjavanje. Proizvoai i/ili uvoznici mogu svoje obveze upravljanja i zbrinjavanja otpadne EE opreme prenijeti na operatora, te u tom sluaju naknadu plaaju operatoru. Proizvoai i/ili uvoznici koji nisu prenijeli svoje obaveze na operatora naknadu uplauju Fondu za zatitu okolia FBiH, prema odredbama Pravilnika. Potroai plaaju naknadu (ili pristojbu) za reciklau prilikom kupovine novog proizvoda, a naknada je ukljuena u cijenu proizvoda. Ovlateni sakupljai imaju pravo na naknadu za sakupljanje otpadne EE opreme, a naknadu isplauje operator sustava. Operator sustava dostavlja godinji izvjetaj o upravljanju otpadnom opremom Federalnom ministarstvu okolia i turizma i Fondu za zatitu okolia FBiH.
81
4.7
4.7.1
ODLAGALITA OTPADA
Zahtjevi EU za odlagalita otpada
Krovni propis EU koji se odnosi na odlaganje otpada je Direktiva o odlagalitima otpada (1999/31/EC). Glavni cilj Direktive je sprjeavanje ili smanjenje, koliko god je to mogue, negativnih uinaka na okoli koji potjeu od odlaganja otpada, kroz uvoenje stroih tehnikih zahtjeva za odlagalita. Direktiva specificira standarde za lokacije odlagalita otpada, te zahtijeva odvojene lokacije za opasni, neopasni i inertni otpad. Direktivom se specificiraju odreene vrste otpada koje ne mogu biti primljene na odlagalita (tekui otpad, rabljene gume uz odreene iznimke, otpad koji je u uvjetima odlagalita eksplozivan, korozivan, oksidirajui, zapaljiv ili vrlo zapaljiv, zarazni medicinski i drugi kliniki otpad, te bilo koje druge vrste otpada koji ne ispunjavaju kriterije prihvatljivosti propisane u Dodatku II Direktive.)
Direktiva o odlagalitima daje smjernice za promjenu naina odlaganja otpada i postavlja ciljeve za smanjenje
koliine biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlae na odlagalita. Ti ciljevi, za zemlje lanice, su sljedei: Do 2010. smanjiti koliinu biorazgradivog komunalnog otpada koja ide na odlagalita na 75% od onog proizvedenog u 1995. godini; Do 2013. smanjiti koliinu biorazgradivog komunalnog otpada koja ide na odlagalita n a 50% od onog proizvedenog u 1995. godini; Do 2020. smanjiti koliinu biorazgradivog komunalnog otpada koja ide na odlagalita na 35% od onog proizvedenog u 1995. godini.
Direktiva je 19.12.2002. godine dopunjena Odlukom Vijea (2003/33/EC) kojom se utvruju kriteriji i postupci za prihvat otpada na odlagalita. 4.7.2 Deponije i dozvola za upravljanje otpadom
U skladu lanom 12 Zakona o upravljanju otpadom (Sl. Novine FBiH, br. 33/03, 72/09), za obavljanje aktivnosti tretmana otpada i njegovog odlaganja potrebno je pribaviti dozvolu. Dozvola iz lana 12. stav 1. ovog zakona sadri : vrstu i koliinu otpada koji se treba tretirati i/ili odloiti; ope tehnike zahtjeve za rad, monitoring i sisteme praenja; metode tretmana; mjere predostronosti koje se trebaju poduzeti, podatke o porijeklu, odreditu i tretmanu otpada, te vrste i koliine takvog otpada.
Dozvola se izdaje na period od pet godina i moe se produiti za isti vremenski period ukoliko se ne promijene uvjeti pod kojim je dozvola izdana. Deponije se dijele na deponije za opasni, deponije za bezopasni i deponije za inertni otpad, u skladu sa lanom 34 Zakona o upravljanju otpadom (Sl. Novine FBiH, br. 33/03, 72/09). Na deponije je mogue odlagati samo otpad koji je definiran u okviru dozvole za upravljanje otpadom. Za upravljanje odlagalitem neophodno je pribaviti dozvolu za upravljanje otpadom. Na osnovu nje e se utvrditi: klasa deponije; spisak definiranih vrsta i ukupna koliina otpada koja je dozvoljena da se odloi na deponiji; zahtjeve za pripremu deponije, aktivnosti deponiranja, monitoring i kontrola, ukljuujui plan za nepredviene situacije, kao i privremene zahtjeve za zatvaranje deponija i postupci nakon zatvaranja; zahtjeve za postupke primanja otpada, obavezu podnosioca zahtijeva da izvijesti bar jednom godinje nadleni organ o vrstama i koliinama odloenog otpada i o rezultatima programa monitoringa.
Trokovi odlaganja otpada utvruju se prema koliini i tipu otpada po principu zagaiva plaa. 4.7.3 Zatvaranje deponija
Nain zatvaranje deponija definiran je u okviru dozvole za upravljanje otpadom, kada govorimo o odlagalitima otpada. Rok za podnoenje zahtjeva za Dozvolu za upravljanje otpadom nije definiran za deponije koje su u funkcije prije stupanja na snagu Zakona.
82
Sve opinske i meuopinske deponije, uglavnom nesanitarnog tipa, dune su do poetka 2012. godine izraditi Planove prilagoavanja, prema Zakonu o upravljanju otpadom (Sl. Novine FBiH, br. 33/03, 72/09), u cilju prijedloga aktivnosti sanacije tijela deponije na kojem se otpad odlae na nesanitaran nain, te aktivnosti prilagoavanja ostalog tijela deponije za sanitarno odlaganje otpada, a u okviru procesa dobivanja okoline dozvole. Iako, aspekt zatvaranja deponija nije usklaen u okviru Dozvola za upravljanje otpadom i okolin ih dozvola, nakon zadatog roka za izradu Planova prilagoavanja, zabranjeno je odlaganje otpada na nesanitaran nain i sve deponije koje nisu dobile okoline dozvole trebaju biti zatvorene. Stoga je, prema navedenom Zakonu i Strategiji upravljanja otpadom FBiH 2008-2018, neophodno do kraja 2011. godine osigurati sanitarno deponiranje otpada za period od 5 godina, do izgradnje regionalnih centara za upravljanje otpadom. 4.7.4 Regionalni centri za upravljanje otpadom - lokacije odlagalita otpada
Strategijom upravljanja vrstim otpadom u BiH (2000) je definiran regionalni pristup izgradnji odlagalita, koji je dio planiranja i Federalne strategije upravljanja otpadom (2008-2018). Strategija iz 2000-te je predloila izgradnju
16 regionalnih odlagalita otpada u BiH, od ega 10 njih u FBiH. Do sada, u FBiH su uspostavljene samo dva regionalna odlagalita (Sarajevo i Zenica) i jedno meuopinsko odlagalite (Tuzla).
Meuopinski sporazum za odlaganje otpada na regionalnom odlagalitu Moanica u Zenici potpisalo je 8 opina zenike regije (iz Srednjobosanskog kantona opine Travnik, Vitez, Novi Travnik i Busovaa, te iz Zeniko dobojskog kantona opine Zenica, epe, Zavidovii i Visoko) meutim regionalno odlagalite trenutno koristi samo 5 opina (Zenica, Busovaa, Visoko, epe i Travnik). Grad Mostar je osnovao javno poduzee i u finalnoj fazi je izgradnje odlagalita u okviru lokacije postojee deponije Uborak. Oekuje se da odlagalite bude puteno u rad poetkom 2012 godine. Svi radovi oko izgradnje kaseta za odlaganje otpada su zavreni, u tijeku su radovi oko sustava otplinjavanja i postavljanja vage. U planu je uspostava centra za reciklau u sklopu ovog odlagalita, tako da ovo odlagalite postane regionalno i da prihvaa otpad i od susjednih opina. Iako su za uspostavu regionalne deponije u Tuzlanskom kantonu utroena znaajna sredstva Svjetske banke i uraena projektna dokumentacija, do izgradnje nije dolo. Za potrebe odlaganja otpada iz opina Tuzla i Sapna sanirana je i adaptirana deponija Desetine u Tuzli, koja sada zadovoljava sve uslove sanitarnog odlaganja. Takoer, u septembru 2010 godine, u sklopu deponije, je otvoreno i reciklano dvorite. No, ovim se nije rijeio problem odlaganja otpada ostalih opina u Tuzlanskom kantonu koje su u prvobitnom planu trebale biti obuhvaene projektom Regionalne sanitarne deponije TK. Za regiju Unsko-sanskog kantona odreena je lokacija i uraena studija izvodljivosti za izgradnju regionalnog odlagalita otpada. Prva predloena lokacija za koju je uraena studija izvodljivosti je bila Grabe-Drenovo Tijesno. Meutim, s obzirom da su sve opine USK nedavno su potpisale novi meuopinski sporazum, dogovoreno je da se lokacija budueg odlagalita pomakne za oko 5 km prema Bihau. Trenutno je u fazi izrade studija izvodljivosti, ali radovi na uspostavi odlagalita jo uvijek nisu zapoeli. Lokacija regionalne deponije za regiju Gornje Podrinje je odreena, i predstoji izrada studije izvodljivosti koja e biti financirana od strane Europske komisije. Meutim, neke od opina Gornjojedrinske regije u meuvremenu su odustale od projekta izgradnje regionalnog odlagalita, pa je trenutno aktualno da samo opine Bosansko podrinjskog kantona (Gorade, Praa i Ustikolina) vode aktivnosti oko izgradnje meuopinskog odlagalita otpada. Opine BPK bi trebale ponovo uspostaviti suradnju sa susjednim opinama Gornjojedrinske regije kako bi se ostvario koncept regionalnog sanitarnog odlagalita. U ostalim regijama FBiH, jo uvijek nisu definirane lokacije buduih regionalnih deponija. Opine Posuje, iroki Brijeg, Grude, Ljubuki i itluk pokazale su interes za zajedniko rjeavanje problema odlaganja otpada, meutim, jo uvijek nisu poduzeti nikakvi konkretni koraci. Opine Kupres, Tomislavgrad i Prozor-Rama potpisale su ugovor o osnivanju javnog poduzea za upravljanje otpadom i trenutno su u fazi izrade studije izvodljivosti i izbora lokacije za meuopinsko/regionalno odlagalite otpada. Jedna od predloenih lokacija je lokacija Pakline u opini Tomislavgrad. Opine Livno, Glamo i Bosansko Grahovo takoer su potpisale su ugovor o osnivanju javnog poduzea za upravljanje otpadom, te su jo uvijek su u fazi pregovora oko izbora lokacije. Opine Posuje, iroki brijeg, Grude i Ljubuki jo nisu definirale lokaciju niti izradile studiju izvodljivosti. Jedna od eventualnih varijanti za rjeavanje pitanja odlaganja otpada je izgradnja pretovarne stanice i prikljuivanje buduem regionalnom odlagalitu Uborak u Mostaru. Ipak, nikakvi konkretni koraci jo nisu poduzeti.
83
etiri opine Gornjovrbaske regije (Gornji i Donji Vakuf, Jajce i Bugojno) napravile su meusobni sporazum o rjeavanju pitanja komunalnog otpada. Jedna od predloenih lokacija je povrinski kop ugljena u G. Vakufu (Uskoplje). Trenutno je u fazi izrada studije izbora lokacije i studije izvodljivosti. Opine Gradaac, Graanica, Srebrenik (FBiH) i opine Modria i Pelagievo (RS) izrazile su spremnost za udruivanje u vezi rjeavanja pitanja odlaganja otpada i trenutno su u fazi razgovori oko pronalaenja mogue lokacije. Opine Maglaj i Doboj su sa ekom firmom Geotest Brno potpisale ugovor o realizaciji projekta Poboljanje upravljanja otpadom u opinama Doboj i Maglaj u okviru kojeg je predvieno da na podruju opine Doboj bude smjetena regionalna deponija za 14 opina. Zbog specifine geografske pozicije upanije Posavske pitanje centra upravljanja otpadom jo uvijek nije rijeeno.
Zakonom o upravljanju otpadom ostavljena je mogunost izgradnje meuopinskih odlagalita. Konana odluka o
odabiru koncepta (regionalni ili meuopinski) ovisi o odredbama kantonalnih planova upravljanja otpadom koji se trebaju donijeti u narednom periodu.
S obzirom da je, prema iskustvenim saznanjima, direktan odvoz otpada ekonomski isplativ do cca 30 km udaljenosti od izvora proizvodnje otpada do odlagalita, u pojedinim regijama bit e potrebno izgraditi pretovarne stanice. Okvirni prijedlog lokacija pretovarnih stanica, kao i njihova pripadnost odreenom RCUO je prikazana na donjoj slici (Slika 40).
Slika 40: Regionalni koncept izgradnje RCUO u FBiH
Kantonalnim planovima trebaju biti detaljnije definirani sadraji RCUO, CUO i/ili PS, tehnologija obrade otpada, pokrivenost uslugama prikupljanja otpada, tok svih vrsta otpada unutar kantona, te mogui utjecaj na ljude i okoli. Meutim, potrebno je naglasiti da je prilikom donoenja ovih planova, potrebna uska suradnja kantona/upanija s obzirom na koncept regionalnosti i ekonomsku izvodljivost objekata ovog tipa. Mora bit i ostvarena poveznica meu kantonalnim planovima, s obzirom da regije nisu vezane za administrativne granice
84
kantona/upanija. U okviru ovih planova potrebno je razmotriti i mogunosti suradnje sa opinama drugih kantona i/ili entiteta u cilju efikasnijeg rjeavanja pitanja adekvatnog zbrinjavanja otpada. S druge strane, opine takoer moraju ukljuiti u rjeavanje problema, definirati meusobne odnose i ostvariti meusobnu komunikaciju u cilju iznalaenja adekvatnog rjeenja. Kantonalni planovi, u tom sluaju, trebaju formalizirati pripadnost pojedinih opina odreenom regionalnom centru.
4.8
INFORMACIJSKI SUSTAV UPRAVLJANJA OTPADOM
Prema stratekim odredbama, na podruju itave FBiH e se uvesti jedinstveni informacijski sustav koji objedinjuje protok informacija o svim vrstama otpada dajui jednostavan i efikasan pristup informacijama tehnikog, pravnog, institucionalnog i financijskog karaktera. Informacijski sustav upravljanja otpadom e biti zasnovan na GIS platformi koja omoguava prostorno definiranje podataka, dajui kompletnu informaciju o integralnom sustavu upravljanja otpadom (informacije o koliinama otpada, infrastrukturi, legalnim i nekontroliranim odlagalitima, shemama prikupljanja otpada i sl.).
Slika 41: Struktura podataka u sklopu informacijskog sustava upravljanja otpadom
Za uspostavljanje i efikasan rad informacijskog sustava upravljanja otpadom potrebno je utvrditi njegovu organizacijsku strukturu koja e u svakom trenutku biti spremna odgovoriti na zahtjeve planiranja, donoenja odluka i rjeavanja incidentnih situacija. Na donjoj slici je prikazana okvirna organizacijska shema informacijskog sustava na podruju FBIH (Slika 42). 4.8.1 Organizacijska shema informacijskog sustava
Centar za prikupljanje informacija se uspostavlja na razini FBiH i na razini kantona. Sastavljen je od strukturnih jedinica za prikupljanje podataka, njihovu obradu i izvjetavanja prema viim subjektima informacijskog sustava upravljanja otpadom, na domaoj pa ak i na europskoj razini. Jedinica za prikupljanje podataka ima zadatak prikupiti podatke o onim specifinim tokovima otpada koji nisu drugaije pokriveni sustavom prikupljanja, tj. ne postoji tijelo/institucija koja je odgovorna za spomenuto. Sa druge strane, u sustav su umreene i postojee organizacije kojima je zadatak zbrinjavanje otpada, koje imaju zadatak dostavljanja podataka centralnom tijelu na dalju obradu. Uspostavljanje jedne efikasne mree institucija i timova ljudi na nivou FBiH i kantona osigurat e dovoljnu koliinu kvalitetnih informacija za dalje efikasno planiranje i donoenje odluka u sklopu integralnog sustava upravljanja otpadom. Formiranje GIS informacijskog sustava upravljanja otpadom predvia se u tri faze: Izrada pravilnika o informacijskom sustavu upravljanja otpadom Uspostava tijela za upravljanje informacijskim sustavom upravljanja otpadom na razini FBiH. Kod formalne uspostave ovog tijela potrebno je definirati njene nadlenosti i zaduenje, uspostaviti kadrovsku strukturu i naine njenog financiranja. Izrada koncepta Informacijskog sustava i utvrivanje procedura za protok informacija. Ova studijska aktivnost e sluiti kao temelj za dalji razvoj sustava, a treba obuhvatiti sljedee: Kategorizacija vrsta otpada Definiranje strukture informacijskog sustava
85
Izrada procedura za protok informacija Specifikacija opreme za prikupljanje podataka sa procjenom vrijednosti Specifikacija softverske aplikacije i hardverskih komponenti za umreavanje Dinamiki plan razvoja informacijskog sistema
Slika 42: Okvirna organizacijska shema informacijskog sustava
Pravilnikom e biti definiran sadraj informacijskog sustava upravljanja otpadom. Okvir kojeg budui informacijski sustav treba sadravati je: registar zagaivaa (dio uspostavljenog registra zagaivaa koji sadri podatke o otpadu), registar odlagalita otpada (GIS baza podataka), podaci o proizvedenim, prikupljenim i obraenim koliinama otpada, podaci o prekograninom prometu otpada, registar dozvola za upr avljanje otpadom, podaci o planovima upravljanja otpadom Federacije, kantona i opina, te samih proizvoaa otpada i sl. S obzirom da Zakonom o upravljanju otpadom (Sl. novine FBiH, br. 33/03, 72/09) nije propisana obveza donoenja ovog pravilnika, potrebno je u narednom razdoblju izvriti izmjene i dopune postojeeg Zakona. 4.8.2 Razvoj kapaciteta informacijskog sustava upravljanja otpadom
Nakon utvrenog koncepta budueg informacijskog sustava prelazi se na razvoj njegovih kapaciteta, kako tehnikih tako i kadrovskih. Tri su glavna zadatka koja treba implementirati u kratkom periodu kako bi informacijski sustav postao funkcionalan. Ti zadaci su sljedei: Nabavka i instalacija GIS aplikacije i umreavanje komponenti sustava Nabavka i instalacija opreme za prikupljanje podataka Edukacija timova ukljuenih u rad informacijskog sustava
Na osnovi rezultata konceptualne studije prijei e se u nabavku i instalaciju GIS aplikacije, a potom na umreavanje svih komponenti sustava, to e osigurati brz protok informacija. Takoer, u cilju efikasnog protoka informacija, potrebno je uvesti procedure za slanje podataka e-mailom. Svaka aktivnost ili promjena na terenu se lokalno unosi u sustav, a istovremeno pohranjuje u centralnu bazu podataka. Operacionalizacija sustava nije mogua bez adekvatne strune edukacije osoblja koje e na njemu raditi. Koritenje softverske aplikacije i opreme za prikupljanje podatka,koja e biti instalirana u info -centrima,zahtjeva strunost u rukovanja. Zbog toga, Planom je predvieno organiziranje programa obuke.
86
5 FINANCIJSKI ASPEKT PLANA UPRAVLJANJA OTPADOM

Federalna strategija definirala je okvirni koncept upravljanja otpadom koji se bazira na principu regionalnosti, a prema Zakonu o upravljanju otpadom FBiH. S obzirom da veina kantona nije donijela kantonalne planove i budui da lokacije RCUO nisu utvrene, procjena trokova data u okviru Federalnog plana upravljanja otpadom usmjerena je na financiranje sljedeih projekata: Sanacije i zatvaranja postojeih opinskih odlagalita Sanacije crnih toaka Gradnje RCUO i uspostave sustava.
Primarno izdvajanje i reciklaa treba biti uspostavljeno je na nivou Kantona i opina na osnovu Zakona o upravljanju otpadom i postojeih pravilnika za pojedine vrste otpada. U predstojeem periodu neophodno je donijeti i druge pravilnike kojima e se urediti upravljanje posebnim vrstama otpada, te uspostaviti sistem primarnog odvajanja i sakupljanja na nivou kantona i opina.
5.1
IZVORI FINANCIRANJA
Uspostava sistema upravljanja otpadom zahtjeva znaajna investicijska ulaganja koja, nezavisno od drave, nisu zanemariva. Postoji vie razliitih izvora financiranja, kao to su sredstava ostvarena iz osnova meunarodne bilateralne i multilateralne suradnje, te suradnje u zemlji na zajednikim programima, projektima i slinim aktivnostima u podruju zatite okolia, budeta Federacije, kredita banaka, sredstava iz zajmova i pozajmica drugih pravnih lica i financijskih institucija, donatorskih sredstava i drugih vidova podrke, i sl.
Slika 43: Razliiti potencijalni izvori financija
Imajui u vidu da je razvoj sistema upravljanja otpadom kontinuiran proces i zahtijeva konstantno usavravanje i unaprjeenje, u okviru Plana su predloeni izvori financiranja koji e moi biti primjenjivani paralelno ra zvoju sistema. Neki od programa su postojei, ali su razmotrene i alternative apliciranja na programe koji tek trebaju poeti ili su u planu. 5.1.1 Entitetski/dravni izvori financija
Odreene aktivnosti date u Akcionom planu mogue je financirati iz godinjih sredstava grant programa Ministarstava okolia i turizma FBiH. Brojne studije i legislativne i institucionalne mjere e tako biti mogue sprovesti ime e se doprinijeti generalnoj uspostavi sistema. Svi trokovi, odreeni unaprijed, mogu biti planirani u godinjim budetima kako bi se bilo sigurno da e novac za potrebe sistema biti osiguran. Drugi izvor financiranja predstavlja Fond za zatitu okolia. U skladu sa lanom 26. Zakona o Fondu, sredstva Fonda se koriste za financiranje zatite okolia, a posebno, izmeu ostalog, za saniranje, poticanje izbjegavanja i smanjivanja nastajanja otpada, te iskoritavanje vrijednih svojstava, i obrade otpada. Prema lanu 32. Zakona o fondu za zatitu okolia (Sl. novine FBiH, br. 33/03) sredstvima Fonda prvenstven o se financiraju planovi, programi, projekti i sline aktivnosti, utvreni u skladu sa Strategijom zatite okolia 2008-2018, te drugim dokumentima iz oblasti zatite okolia. U sluaju financiranja pojedinih aktivnosti u cilju uspostave sistema, financije mogu biti osigurane putem zajmova i pozajmica, subvencija, podrke, garancija, darovanja (donacija), na osnovu javnog konkursa kojeg objavljuje Fond ili na drugi nain propisan Statutom Fonda. Prema Pravilniku o uvjetima i nainu dodjele zajmova, ili pozajmica i drugih sredstava fonda (Sl. novine FBiH", br. 75/10),privredna drutva i druge pravne osobe, djelatnici i fizike osobe mogu ostvariti sredstva Fonda u visini koja se utvruje odlukom Upravnog odbora, odnosno konkursom za prikupljanje ponuda, a najvie do etrdeset posto zaokruene financijske konstrukcije ulaganja.
87
5.1.2
EU fondovi
Od 1. januara 2007. zemlje koje nisu lanice EU se mogu financirati putem instrumenta Evropske Susjedske Politike (Environmental Neighbouring Policy ENP) i LIFE+ Programa. Ovaj instrument je namijenjen odrivom razvoju, te pribliavanju politika i standarda jedne zemlje EU politici. On podrava implementaciju 6. Zajednice ekolokog akcionog programa (Community Environmental Action Programme EAP) i njegove tematske strategij e: borbe protiv klimatskih promjena, zaustavljanje smanjenja biodiverziteta, minimiziranje negativnih ekolokih posljedica po ljudsko zdravlje, u odnosu na prirodne resurse i otpada na odrive naine. Uslove za koritenje LIFE+ sredstava ispunjavaju: lokalne i regionalne vlasti, dravne uprave, istraivaki centri, univerziteti, agencije, komore, mala i srednja poduzea, udruenja, federacije, unije i sl. IPA je instrument pristupne pomoi Europskoj Uniji koji sada ujedinjuje sve fondove kao sto su Phare, I SPA, SEPARD, CARDS i ostale koji su se prije koristili sa ciljem da pomognu zemljama koji su potencijalni kandidati za EU40. Kroz IPA fondove Europska komisija je tokom perioda izmeu 2007. i 2011. alocirala 488 miliona za Bosnu i Hercegovinu kako zemlju u tranziciji, tako i potencijalnog kandidata za ulazak u EU. IPA fondovi imaju pet razliitih komponenti kako bi efikasno mogli postii ciljeve za svaku zemlju koja pristupa Evropskoj Uniji: 1. 2. 3. 4. 5. Financijska pomo za tranziciju i jaanje institucija Regionalna i granina suradnja Regionalni razvoj Razvoj ljudskih resursa Ruralni razvoj
Prve dvije komponente su dostupne Bosni i Hercegovini kao zemlji koja je potencijalni kandidat, a kada postane kandidat bit e joj dostupno svih pet komponenti IPA fondova. Iz sljedee slike moe se vidjeti da je za 2011. g. raspodijeljeno 108.1 miliona , dok je za 2012. g. raspodijeljeno 112.2 miliona , i to za prve dvije komponente, gdje veina financija ide za prvu komponentu.
Slika 44: Koliina IPA fondova danih za prve dvije komponente za Bosnu i Hercegovinu (Izvor: http://www.delbih.ec.europa.eu )
Prema IPA izvjetaju za Bosnu i Hercegovinu uraenom od strane Europske Komisije za 2007. i 2009. godinu 41, u 2007. godini odvojeno je 6.5 miliona za tri projekta iz sektora okolia, dok je u 2009. g. odvojeno 16.5 miliona . Neki od projekata koji su financirani od strane IPA fondova su: Izgradnja sistema za snabdijevanje vodom i sistema za skupljanje otpadnih voda u ivincu, Rehabilitacija i izgradnja sistema opskrbe pitkom vodom i kolektora otpadnih voda u BiH, Integrirana prevencija zagaivanja i kontrola i mnotvo ostalih projekata. Prema MIPD42 (Multi Annual Indicative Planning Document Viegodinji indikativni planski dokument) izvjetaju za Bosnu i Hercegovinu, budui da nije ostvaren napredak u socio-ekonomskim oblastima i implementaciji reformi koje su potrebne za stabilizaciju, plan za 2009-2011 to se tie raspodjele po sektorima se nee promijeniti. Zbog
40
Delegation of the European Union to Bosnia and Herzegovina web site: http://www.delbih.ec.europa.eu/?akcija=clanak&CID=41&jezik=2&LID=14 41 Europea Comission Enlargement Potential Candidates BiH Financial Assistance website : http://ec.europa.eu/enlargement/potential-candidates/bosnia_and_herzegovina/financial-assistance/index_en.htm 42 Commission Decisions Multi annual Indicative Planning Document 2009-2011 for Bosnia and Herzegovina. C(2009) 5114 of 01/07/2009
88
toga se oekuje priblino ista koliina financija za sljedee dvije godine. 5.1.3 UN Programi
Pored navedenih, raspoloivi izvori financiranja su i programi Ujedinjenih nacija usmjereni zatiti okolia i okolinim pitanjima. UNDP je Globalna razvojna mrea Ujedinjenih nacija. Podrava razvoj projekata koji su u oblasti Globalnog okolinog fonda GEF (ija je BiH i lanica). GEF donacije su usmjerene na podrku projekata vezanih za biodiverzitet, klimatske promjene, meunarodne vode, degradaciju zemljita i ozonskog omotaa, kao i dugotrajne organske zagaujue supstance. Preciznije, u sferi okolia i energije UNDP se fokusira na 6 prioritetnih oblasti: okviri i strategije odrivog razvoja, efektivno upravljanje vodama, pristup uslugama odrive energije, odrivo upravljanje zemljitem u cilju borbe protiv dezertifikacije i degradacije zemljita, ouvanje i odrivo koritenje biodiverziteta. UNDP u BiH ima etiri klastera: Smanjenje siromatva, Demokratsko upravljanje, Prevencija krize i oporavak, Okoli i energija i HIV/AIDS. Dva klastera koja financiraju projekte u oblasti upravljanja otpadom su: Okoli i energija i Demokratsko upravljanje. Tekui projekti u ova dva klastera su sljedei:
Tabela 23: Trenutni projekti UNDP u BiH u klasterima Okoli i energija i Demokratsko upravljanje Naziv projekta Okoli i energija Integriranje smjernica za ouvanje krakih tresetita u kljune ekonomske sektore Projekt zapoljavanja i sigurnog snabdijevanja energijom koritenjem biomase u BiH Prilagoavanje gradova u BiH klimatskim promjenama Integriranje upravljanja okoliem/ivotnom sredinom: povezivanje lokalnih i nacionalnih aktivnosti u Bosni i Hercegovini Demokratsko upravljanje Demokratska uprava na polju ekonomije Osiguranje pristupa vodosnabdijevanju kroz institucionalni razvoj i infrastrukturu 01/12/2009 - 30/11/2012 MDGIF 4.450.000,.00 09/12/2008 - 15/11/2012 21/10/2009 - 31/12/2013 01/12/2009 - 31/12/2011 10/12/2009 - 10/12/2012 GEF GEF UNDP MDGIF 950.000,00 966.850,00 342.500,00 5.499.862,00 Trajanje Financijer Iznos (USD)
Kao to se moe vidjeti iz tablice, trenutno nema projekata koji se financiraju izravno za oblast upravljanja otpadom. U narednom periodu bit e vie informacija o novim projektima i raspodjeli sredstava. UNEP (United Nations Environmental Programme) je vodea organizacija UN sistema. UNEP se fokusira na jaanje ekolokih standarda i prakse, a pomae provoenje ekoloke obaveze u zemljama na regionalnom i globalnom nivou. Rad UNEP-a je organiziran kroz program est stratekih oblasti. Izbor est oblasti baziran je na naunim dokazima, UNEP-ovom mandatu i prioritetima koji proizlaze iz globalnih i regionalnih foruma. Oblasti koje su financirane od strane UNEP-a su: klimatske promjene, upravljanje post-konfliktnim i vanrednim situacijama, upravljanje ekosistemima, upravljanje okoliem, opasne supstance, i efikasnost/odrivost potronje i proizvodnje. 5.1.4 Razvojne banke i meunarodne razvojne agencije
Svjetska banka (WB) je trenutno najvei osiguravatelj financija u sferi upravljanja otpadom. Najveim dijelom krediti su dati opinama za rehabilitaciju deponija i poboljanje sistema upravljanja otpadom. U okviru svog projekta Upravljanje krutim otpadom (SWMP 1) osigurale su se financije (krediti) za 6 regija. Projekt koji je nastavak ovog projekta (SWMP - 2) ima za cilj financiranje rehabilitacije deponija u 6 do 8 regija, u okviru kog je za Bosnu i Hercegovinu namijenjeno 40 miliona dolara i koji e trajati do 2014. godine. Ciljevi ovog projekta su: unaprjeena dostupnost, kvalitetu i financijsko stanje sistema upravljanja otpadom, povean postotak domainstava koja su pokrivena uslugom upravljanja otpadom, unaprjeeno upravljanje sistemom za odlaganje kroz smanjenje broja divljih odlagalita, poboljan kvalitet podzemnih voda, i sl. Pored ovoga, Svjetska banka u BiH financira tri projekta zatite okolia koji su financirani grant sredstvima Globalnog fonda za zatitu okolia (GEF): Projekt zatite kvaliteta voda (GEF grant- 8.9 miliona US$); Projekt zatienih umskih i planinskih podruja (GEF grant- 3.4 miliona US$); i Projekt upravljanja Neretvom i Trebinjicom (GEF grant - 6 miliona US$). Program financiranja Svjetske banke za period 2012-2015 jo nije dogovoren. Svjetska banka svake etiri godine sa domaim vlastima razmatra i dogovara prioritetne reforme i investicije na kojima bi se moglo raditi u partnerstvu sa Svjetskom bankom. Svjetska banka e u narednom periodu poeti konsultacije s vlastima o novoj Strategiji partnerstva sa BiH za period 2012-2015, te e biti dostupno vie informacija o sredstvima koji e biti dostupni u sektorima okolia i upravljanja otpadom.
89
Mogunost financiranja postoji i od strane lanica Svjetske banke: Internacionalne banke za rekonstrukciju i razvoj (IBRD), Internacionalne razvojne asocijacije (IDA) i Internacionalne financijske korporacije (IFC). U Bosni i Hercegovini, Evropska razvojna banka (EBRD) se fokusira na infrastrukturu i sektore financija i poduzea. Prema strategiji EBRD-a za BiH, izmeu ostalog, banka e strukturirati i implementirati projekte u sektoru komunalne infrastrukture, u poetku pod garancijom drave, fokusirajui se i na reformu sektora unutar entiteta i na institucionalno jaanje na nivou komunalnih poduzea . U posljednjih 20 godina, EBRD je u BiH financirala oko 20 projekata u ukupnoj vrijednosti od 457 miliona eura. Stoga, strategija EBRD-a u BiH otvara viestruke mogunosti za financiranje. Kraljevina vedska planira raspodijeliti 170 miliona SEK (18.87 miliona ) za svaku godinu izmeu 2011 -2014 za tri prioritetne oblasti u Bosni i Hercegovini: (i) Demokracija, ljudska prava i ravnopravnost spolova; (ii) Razvoj trita i (iii) Odriva infrastruktura. Cilj u okviru odrive infrastrukture je da se unaprijedi infrastruktura okolia u opinama, i fokusira se na upravljanje otpadom, te pitkim i otpadnim vodama. Kraljevina vedska takoer planira financirati izradu strategijskih planova za problematiku koja se tie okolia na raznim nivoima vlasti u BiH 43. vedska meunarodna razvojna agencija (SIDA) je u februaru 2010. godine pokrenula program Opinski program za upravljanje vrstim otpadom u Bosni i Hercegovini iji je cilj da se unaprijedi kvaliteta i dostupnost servisa/biznisa za vrsti otpad, ime bi se smanjilo okolino zagaenje povezano s otpadom. Dalji cilj je da se podigne javna svijest i transparentnost na svim nivoima upravljanja otpadom u drutvu. Budet za ovaj program je 10 miliona , od ega je 7.5 miliona raspodijeljeno na investicije, a 2.5 miliona na jaanje kapaciteta i konzultantsku pomo. Program e trajati 4,5 godine i bit e implementiran u dvije faze. Pored IPA fondova Europske Unije, SIDA-e i Svjetske banke, vrlo su izvjesni i fondovi od strane Ujedinjenih nacija, Njemake agencije za razvoj (GTZ), i ostalih drava kao sto su Japan, Norveka, panjolska itd.
5.2
5.2.1
PROCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA SANACIJU I ZATVARANJE ODLAGALITA I CRNIH TOAKA

Sanacija i zatvaranje postojeih odlagalita otpada
Prema Zakonu o zatiti okolia (Sl. Novine FBIH br. 33/03, 38/09) neophodno je izraditi Planove aktivnosti (prilagoavanja) kojima se saniraju, ureuju za koritenje (do uspostave RCUO -a) i zatvaraju neureene opinske deponije. Do sada veina opina, od njih 79 u federaciji, nije donijela potrebne planove niti sanirala postojee deponije. Sanacija opinskih deponija moe biti financirana iz kredita Svjetske banke, opinskih prorauna ili donatorskih sredstava. Okvirni trokovi prema pojedinim aktivnostima sanacije i zatvaranja deponije, te vrsti upotrjebljenih materijala, dati su u donjoj tabeli:
Tabela 24: Okvirni trokovi sanacije i zatvaranja deponije Opis posla Jedinica mjere m3 m3 m3 m m
2 2
Jedinina cijena, (KM) 7 6-10 5 10 2 10 1000 8 20 Procijenjeni trokovi sanacije jedne deponije prosjene povrine 5 ha (KM) 1.500.000,00
Iskopavanje i premjetanje otpada na lokaciji Zemljani radovi (iskopavanje, prekrivka, kanal za vodu, strukturno formiranje jame) Glina ili inertni materijal 20 cm za 2 ha Nepropusni sloj, bentonit =310-11 m/s( 5887-04) Geotekstil ljunak i drenani sloj Degasifikacija, visina 10-14m Biorekultivacija Ograda deponije Projektna dokumentacija
m3 Pcs m 2
Prema procjenama, za sanaciju svih neureenih opinskih deponija i njihovo zatvaranje bit e potrebno oko 250.000.000 miliona KM, to su sredstva koja se mogu usporediti sa sredstvima potrebnim za izgradnju
43
Web stranica Ambasade Kraljevine vedske u Sarajevu: http://www.swedenabroad.com/Page61800.aspx
90
regionalnih deponija. Obzirom da je sanacija obaveza opina, potrebno je na nivou opina razviti plan financiranja i razmotriti mogunosti subvencioniranja ili koritenja dijela sredstava Svjetske Banke namijenjenih izgradnji RCUO-a. 5.2.2 Sanacija crnih toaka
U postratnom periodu, a kao posljedica prijeratnih industrijskih aktivnosti, te tijekom perioda privatizacije nastale su crne toke lokacije na kojima se neadekvatno odloen opasni otpad. Precizna lista ovih lokacije ne postoji, niti se za one koje su poznate zna opseg utjecaja i nivo kontaminacije. Dodatni problem je nepostojanje odgovorne pravne osobe, te je sanacija ovih lokacija obaveza entiteta i drave. Sanacija ovakvih lokacija zahtijeva investiranje znaajnih sredstava. Financiranje je mogue sprovesti kroz subvencioniranje Fonda za zatitu okolia i inozemnih donatorskih sredstava, te u buduem periodu, kao lanica EU, iz evropskih strukturnih i kohezijskih fondova.
5.3
5.3.1
FINANCIRANJE I PROCJENA TROKOVA USPOSTAVE REGIONALNIH CENTARA ZA UPRAVLJANJE OTPADOM

Sufinanciranje pripremne faze
Iz sredstava Fonda za zatitu okolia FBiH mogue je sufinanciranje izrade projektne i tehnike dokumentacije, terenskih istranih radova na lokacijama RCUO, te dokumentacije potrebne za prijavu za sufinanciranje kod FZO i EU fondova. Dokumentacija potrebna za dobivanje okoline dozvole o Studija utjecaja na okoli Dokumentacija potrebna za dobivanje urbanistike suglasnosti o Idejni projekt o Istrani radovi o Elaborat za urbanistiku suglasnost Dokumentacija potrebna za dobivanje graevinske dozvole Dokumentacija potrebna za pripremu prijave i prijavu za fondove (FZO i EU) o Predinvesticijska studija (Prefeasibility study) za pripremu prijave o Studija izvodljivosti (Feasibility study) o Analiza trokova i koristi (Cost-benefit) o Tehnika dokumentacija za prijavu o Prijavni obrazac sa potrebnim prilozima Sufinanciranje gradnje i uspostave RCUO
5.3.2
U cilju uspostave cijelog sustava upravljanja komunalnim otpadom potrebno je odrediti strategiju financiranja pojedinih dijelova sustava. Predlau se dvije varijante financiranja: javno financiranje i javno-privatno financiranje.
Varijanta javnog financiranja

U ovoj varijanti gradnja i uspostava cjelovitog sustava (odlagalita, infrastruktura, oprema, MBO, postrojenja za otplinjavanje, postrojenja za obradu procjednih voda, pretovarne stanice) sufinancira se javnim sredstvima na sljedei nain: Javnim sredstvima regionalne i/ili lokalne samouprave financira se: o Nabava zemljita i gradnja komunalne infrastrukture do RCUO o Udio (20% do 40%) u financiranju izgradnje i uspostave odlagalita, infrastrukture, MBO i pretovarnih stanica Sufinanciranje izgradnje RCUO (odlagalite, infrastruktura i pretovarne stanice) osigurav a se iz sredstava FZO i EU fondova do 80% Sufinanciranje izgradnje MBO (sortirnice i kompostane) osigurava se iz sredstava EU fondova do 60%.
91
Varijanta Javno-privatnog partnerstva (JPP)

U ovoj varijanti gradnja i uspostava cjelovitog sustava (odlagalita, infrastruktura, oprema, MBO, postrojenja za otplinjavanje, postrojenja za obradu procjednih voda, pretovarne stanice) osigurava se uspostavom javnoprivatnog partnerstva sljedei nain: Javnim sredstvima regionalne i/ili lokalne samouprave financira se nabava zemljita i gradnja komunalne infrastrukture do RCUO Sufinanciranje izgradnje RCUO (odlagalite, infrastruktura i pretovarne stanice) osigurava se iz sredstava FZO i EU fondova do 40% Sufinanciranje izgradnje RCUO (odlagalite, infrastruktura i pretovarne stanice) osigurava se iz privatnih sredstava do 60%, a izgradnja MBO (sortirnica i kompostana) osigurava se iz privatnih sredstava 100%
Sufinanciranje ovisi o uvjetima koje odreuje EU u pogledu koritenja strukturnih fondova. 5.3.3 Trokovi uspostave RCUO
Kako bi se dobile pribline vrijednosti ukupne investicije potrebne za uspostavu sustava u obzir su uzete pretpostavke navedene u nastavku dokumenta. Trokovi uspostave RCUO ukljuuju: trokove procjene podobnosti lokacija (ukljuujui pregled terena i prikupljanje podataka, preliminarna ispitivanja tla buenja, geoloko i hidrogeoloko ispitivanje, izrada dokumentacije za dobivanje potrebnih dozvola) ovo takoer ukljuuje i procjene podobnosti postojeih lokacija odlagalita za pretvaranje u RCUO trokove projektiranja trokove izgradnje odlagalita o reguliranje pravno-imovinskih odnosa o ienje terena o izgradnja prihvatnog kanala povrinske vode o izgradnja izolacijskog sustava o skupljanje, odvodnja i tretman filtrata o izgradnja sustava otplinjavanja o izgradnja ulazno-izlazne zone o izgradnja ograde o izgradnja pristupnog puta o nabavka vage trokove nabave opreme za upravljanje inertnim otpadom (drobilice za graevinski otpad) trokove izgradnje jednostavnog MBO sustava (sortirnica i kompostana) trokove uspostave pretovarnih stanica trokove godinjeg odravanja (filtrati, otplinjavanje, praenje utjecaja na okoli).
Za procjenu trokova gradnje odlagalita, uspostavu sortirnice i zone za kompostiranje, te reciklae graevinskog otpada koriteni je nekoliko modula razliitih kapaciteta koji su kombinirani prema procijenjenim koliinama otpada. Ovdje je potrebno napomenuti da je za uspostavu kapaciteta za reciklau graevinskog otpada predviena instalacija mobilnih drobilica za graevinski otpad (jedna mobilna drobilica na 2-3 centra), i to u sljedeim centrima: Tuzla, Zenica, Sarajevo, Mostar, Biha, te jedna za podruje Sredinje Bosne i Zapadne Hercegovine (u Planu je pretpostavljeno da bude instalirana u regiji Kupres, Tomislavgrad, Prozor-Rama, meutim to moe biti podlono promjeni u skladu sa nalazima studije izvodljivosti). Raspodjela trokova izgradnje RCUO-a i uspostave sustava prikazana je u donjoj tabeli.
92
Tabela 25: Raspodjela trokova izgradnje RCUO-a i uspostave sustava Regija Regija Unsko-sanski kanton i opina Drvar (PS - Velika Kladua PS - B. Petrovac, Klju, Sanski most) Regija Livno, Glamo, Bosansko Grahovo Regija Tomislavgrad, Kupres, Prozor-Rama Regija Posuje, iroki Brijeg, Grude, Ljubuki Regija Jajce, Bugojno, Gornji Vakuf, Donji Vakuf Regija Bosansko-podrinjski kanton Regija Fojnica, Kiseljak, Kreevo Regija Olovo, Kladanj, Banovii, ivinice i Lukavac Regija Gradaac, Graanica, Srebrenik (+ 2 opine iz RS) Posavski kanton Regija Zenica (PS - N. Travnik, Vitez PS - Zavidovii PS - Vare, Breza, Kakanj) Regija HNK (PS - Konjic, Jablanica PS - apljina, Stolac PS - Neum, Ravno) UKUPNO Regije sa izgraenim odlagalitima Regija Zenica (odlagalite "Moanica" opine Zenica, Busovaa, Visoko, epe i Travnik) Kanton Sarajevo Regija Tuzla, Sapna UKUPNO SVEUKUPNO Financiranje Regionalna i lokalna samouprava 20-40% Fondovi 60-80% Javna sredstva (FZO, EU fondovi) do 40% Privatna sredstva 60% Regionalna i lokalna samouprava 20% Fondovi 80% Privatna sredstva 11.400.000 / / / 800.00045 800.000 800.000
46 48
Pretovarne stanice (KM) 2.400.000 / / / / / / / / 1.200.000 4.200.000
Odlagalite i infrastruktura (KM) 10.690.000 8.210.000 8.810.000 8.970.000 9.380.000 7.450.000 8.210.000 9.790.000 10.140.000 / /
MBO (sortirnica i kompostana) u KM 6.000.000 4.000.000 4.000.000 4.450.000 4.600.000 3.950.000 3.950.000 5.600.000 6.000.000 / /
Trokovi uspostave sustava (KM) 19.090.000 12.210.000 12.810.000 13.420.000 13.980.000 11.400.000 12.160.000 15.390.000 16.140.000 1.200.000 4.200.000
3.600.000 11.400.000
800.00044 82.450.000
7.700.000 50.250.000
12.100.000 144.100.000
7.700.000 6.000.000 1.800.000

47 49
8.500.000 6.800.000 2.600.000 17.900.000 162.000.000
2.400.000 84.850.000
15.500.000 65.750.000
Varijanta javnog financiranja
Varijanta JPP
Detaljniju i realniju procjenu trokova uspostave sustava bit e mogue dati nakon to svi kantoni donesu svoje planove upravljanja otpadom, te budu tono odreene lokacije svih buduih regionalnih odnosno meuopinskih centara za upravljanje otpadom i nakon to se regije opredijele za tehnologiju obrade otpada prije odlaganja.
44
S obzirom da su radovi na uspostavi odlagalita Uborak u zavrnoj fazi, navedeno se odnosi na uspostavu opreme za upravljanje inertnim otpadom (postrojenje za reciklau gra. otpada) 45 Odnosi se na uspostavu opreme za upravljanje inertnim otpadom (postrojenje za reciklau gra. otpada). U okviru odlagalita Moanica planira se i uspostava spalionice za animalni otpad (cca 550.000 KM), no ona nije navedena u okviru upravljanja komunalnim otpadom 46 Odnosi se na uspostavu opreme za upravljanje inertnim otpadom (postrojenje za reciklau gra. otpada) 47 Odnosi se na samo uspostavu zone za kompostiranje otpada, te nadogradnju postojee sortirnice otpada kako bi se mogao procesuirati mijeani komunalni otpad i izdvajati biorazgradivi dio otpada 48 Odnosi se na uspostavu opreme za upravljanje inertnim otpadom (postrojenje za reciklau gra. otpada) 49 Odnosi se na uspostavu zone za kompostiranje otpada
93
6 AKCIONI PLAN ZA PERIOD 2012-2017

Mjera Rok/ Vrijeme izvrenja Odgovornost Iznos sredstava (KM) Izvor sredstava Meunarodni fondovi/izvori
Smanjenje rizika po okoli i zdravlje ljudi i uspostava prioritetne infrastrukture za integrirano upravljanje otpadom Priprema programa poveanja broja stanovnika organiziranim prikupljanjem za svaku opinu FBiH sa procjenom sredstava Realizirati programe poveanja broja stanovnika organiziranim prikupljanjem Sklopiti meuopinske ugovore o zajednikom osnivanju i koritenju budueg RCUO i/ili CUO Izraditi plan upoznavanja javnosti s planiranim aktivnostima gradnje RCUO/CUO ciljano informiranje Pripremiti studije lokalizacije i izvodivosti RCUO u ijem sastavu su odlagalita za pojedine regije, te studije lokalizacije i izvodivosti PS/CUO. Upisati lokacije u prostorno plansku dokumentaciju Pripremiti Studije procjene utjecaja na okoli i projektnu dokumentaciju za sve RCUO i PS/CUO. Dobiti potrebne dozvole Izgraditi sanitarna odlagalita u okviru RCGO Uspostava manjeg MBO sustava u okviru RCUO po fazama (sortirnica i zona za kompostiranje) Izraditi i usvojiti kantonalne planove upravljanja otpadom Izraditi opinske planove upravljanja otpadom i propise kojima se definiraju lokalne obveze u odnosu na primjenu koncepta regionalnog deponiranja definiranog Kantonalnim planom Napraviti kratkoroni program uklanjanja nelegalnih odlagalita u svim opinama sa procjenom sredstava Izraditi Planove aktivnosti za sanaciju opinskih deponija Kreirati i implementirati javnu kampanju za podizanje svijesti o posljedicama neadekvatnog odlaganja otpada na okoli i ljudsko zdravlje Definirati i izraditi listu crnih toaka Sanirati i zatvoriti opinska odlagalita otpada 2012-2013 Opine 200.000 Opinski proraun -
U skladu sa operativnim ciljevima 2012
Opine
EU, WB
Opine
2012-
Kantonalna ministarstva Opine, kantonalna ministarstva
50.000
Kantonalni proraun Opinski i kantonalni proraun
2012-2013
1.000.000
EU, EC, WB
2012-2014
Kantonalna ministarstva nadlena za okoli Kantonalna ministarstva nadlena za okoli Kantonalna ministarstva nadlena za okoli Kantonalna ministarstva nadlena za okoli Opine
2.900.000
Kantonalni proraun Udruene opine i/ili kantoni Udruene opine i/ili kantoni; JPP Opinski proraun Opinski proraun
2013-2016
Prema dinamici uspostave RCUO 2012-2013 2013-2014
77.000.000 (podlono izmjeni u skladu sa proj. dokumentacijom) 66.000 000 (podlono izmjeni u skladu sa proj. dokumentacijom) 500.000 800.000
EU, WB
EU, WB
2012
Opine
200.000
Opinski proraun Opinski prorauni Kantonalni i federalni proraun; Fond za zatitu okolia Federalni proraun Opinski, kantonalni i federalni proraun, Fond za zatitu okolia
2012 2012-2014
Opine Kantonalna ministarstva, FMOIT, Ministarstvo zdravlja F BiH FMIOT Opine
50.000 po planu 200.000
WB -
2012-2013 2017
200.000 250.000.000
EU, WB
95
Mjera Izraditi projekte sanacije prioritetnih crnih toaka Izrada prirunika za sakupljae, prijevoznike, kompanije koje upravljaju pretovarnim stanicama, RD i R/CUO Izraditi Krovnu studiju izvodljivosti za utvrivanje prihvatljivih alternativa zbrinjavanja pojedinih vrsta otpada (opasni i pojedine vrste neopasnog proizvodnog otpada) Podrati tehniko unaprjeenje postojeih kapaciteta za sagorijevanje Izraditi Federalni plan upravljanja opasnim otpadom Uspostaviti kapacitete za prihvat pri RCUO za opasni otpad Uspostaviti sabirne punktove za sakupljanje otpadnih ulja
Rok/ Vrijeme izvrenja 2015 2012
Odgovornost FMOIT FMOIT i kantonalna ministarstva okolia FMOIT
Iznos sredstava (KM) 1.000.000 50.000
Izvor sredstava Federalni proraun FMOIT i kantonalna ministarstva okolia FMOIT
Meunarodni fondovi/izvori Donatorska sredstva
2012
500.000
kontinuirano
FMOIT
2012
FMOIT i kantonalna ministarstva okolia FMOIT i kantonalna ministarstva okolia FMOIT i kantonalna ministarstva okolia
200.000
U skladu sa dinamikom uspostave RCUO 2013-2015
1.000.000 (60.000-80.000 po RCUO) 2.140.000
Unaprjeenje skladinih kapaciteta autoservisa i automehaniarskih radionica Uspostava 5 transfer stanica za privremeni prihvat otpadnih ulja (pri RCUO ili zasebno) Nabava vozila za crpljenje i transport otpadnih ulja Nabaviti mobilne drobilice za inertni otpad (RCUO 1 drobilica za 2 ili 3 centra) Uspostaviti odlagalita inertnog otpada (zasebna ili pri RCUO) Pripremiti entitetski plan upravljanja biorazgradivim otpadom (koji e predvidjeti nain uspostave sabirnih centara za kompostiranje biorazgradivog otpada, kao mogunosti koritenja ovog otpada kao biogoriva) Provesti program obuke o pravilnom prikupljanju i odlaganju biorazgradivog otpada i neorganskog otpada Priprema projektne dokumentacije, te izrada studije utjecaja na okoli za izgradnju objekta za zbrinjavanje otpada ivotinjskog porijekla; Dobivanje svih potrebnih
2013-2015
FMOIT i kantonalna ministarstva okolia
3.000.000
2014-2016 2014-2016
FMOIT i kantonalna ministarstva okolia FMOIT i kantonalna ministarstva okolia FMOIT, Kantonalna ministarstva okolia Kantonalna ministarstva okolia FMOIT i Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva FMOIT i Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ured za veterinarstvo zajedno
1.150.000 -
2013-2014 2013-2017 2012
4.600.000 200.000400.000 po odlagalitu 75.000
Vlasnici otpada (uz FMOIT podrku za povoljno kreditiranje) FMOIT i kantonalna ministarstva okolia FMOIT i kantonalna ministarstva okolia Vlasnici benzinskih postaja i centara za sakupljanje otpada Vlasnici autoservisa i automehaniarskih radionica Udruene opine i/ili kantoni Ovlateni sakupljai, Fond za zatitu okolia Fond za zatitu okolia Fond za zatitu okolia Federalni prorauni
WB
EU, WB
EC
2013
50.000
Federalni prorauni
2013
500.000
Dravni i entitetski prorauni
96
Mjera dozvola
Rok/ Vrijeme izvrenja
Odgovornost sa Federalnim ministarstvima okolia i turizma, prostornog ureenja i Federalnim ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ured za veterinarstvo zajedno sa entitetskim ministarstvima poljoprivrede Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ured za veterinarstvo zajedno sa Federalnim ministarstvima okolia i turizma, prostornog ureenja i Ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ured za veterinarstvo zajedno sa entitetskim ministarstvima poljoprivrede Kantonalna ministarstva nadlena za poljoprivredu i opine Federalno ministarstvo zdravstva u suradnji sa Kantonalnim ministarstvima zdravstva
Iznos sredstava (KM)
Izvor sredstava
Meunarodni fondovi/izvori
Uspostaviti centralni objekt (kafileriju) za nekodljivo uklanjanje otpada ivotinjskog porijekla u skladu sa EU zahtjevima
2014- 2017
27.000.000
Dravni i entitetski prorauni JPP
IPA program, WB
Projektirati mreu objekatasabiralita otpada ivotinjskog porijekla i pratee infrastrukture na temelju preporuka studije izvodljivosti
2013- 2014
350.000
Dravni i entitetski prorauni
Uspostaviti 3 regionalna sabiralita za prihvat, hlaenje i skladitenje otpada ivotinjskog porijekla, te nabavka transportnih vozila za svako sabiralite Izraditi potrebnu dokumentaciju, te sanirati i zatvoriti postojea odlagalita, jame grobnica i groblja za otpad ivotinjskog porijekla Nabaviti opremu za nekodljivo unitavanje infektivnog opasnog medicinskog otpada (autoklavi) i otrih predmeta na izvoru (sterilizacija i mljevenje) za glavne medicinske i veterinarske centre u Kantonima FBiH odreene kantonalnim planom i programom upravljanja otpadom Nabaviti opremu i/ili iskoristiti postojee kapacitete (spalionice) za zbrinjavanje opasnog otpada na izvoru u velikim zdravstvenim centrima u skladu sa Kantonalnim planom upravljanja otpadom
2014 - 2015
4.200.000
Dravni i entitetski prorauni JPP
IPA program
2017-
Entitetski i kantonalni prorauni Kantonalni proraun EC
2012 - 2014
250.000
2012- 2014
Federalno ministarstvo zdravstva u suradnji sa Kantonalnim ministarstvima zdravstva i registriranim medicinskim i veterinarskim ustanovama Ukupno
4.000.000
Kantonalni proraun
EC, WB
452.615.000
Smanjenje koliina otpada za finalno odlaganje/zbrinjavanje uz efikasnije koritenje resursa Kreiranje i implementacija javne kampanje za podizanje svijesti, te obuka i trening razliitih ciljnih grupa 2012-2017 kontinuira no Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ured za veterinarstvo zajedno sa Federalnim ministarstvima okolia i 500.000 Dravni i entitetski prorauni, Fond za zatitu okolia -
97
Mjera
Odgovornost turizma, Ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva i uredima za inspekcije FMOIT,Ministarstvo zdravlja FBiH
Izvor sredstava
Kreirati i implementirati javnu kampanju za podizanje svijesti o nainima postupanja sa otpadom, promocija integralnog sustava upravljanja otpadom Edukacija privrednih subjekata koji proizvode opasni otpad Kampanja javnog informiranja o vanosti prikupljanja otpadnih ulja Razviti sistem identifikacije i promocije 10 najboljih firmi u pogledu okolinog upravljanja Organizirati programe jaanja kapaciteta za zakonodavce, donosioce odluka, kantonalne/opinske vlasti u sferi zbrinjavanja neopasnog, opasnog i inertnog otpada Implementirati sistem upravljanja medicinskim otpadom u svim zdravstvenim i veterinarskim ustanovama na teritoriji FBiH sa akcentom na odvojeno prikupljanje opasnog medicinskog od ostalog otpada
2012-2014
150.000
Federalni proraun
2012-
FMOIT i kantonalna ministarstva okolia FMOIT
100.000
2014-2017
2012 2012-2013
FMOIT Federalno ministarstvo okolia i turizma u suradnji sa Federalnim ministarstvom zdravstva i individualnim konsultantima Registrirane medicinske i veterinarske ustanove na teritoriji FBiH
250.000 (100.000 prve godine, zatim 50.000/god) 50.000 150.000
FMOIT i kantonalna ministarstva okolia Federalni proraun, Fond za zatitu okolia Fond za zatitu okolia Federalni proraun EC, WHO, UNDP, WB
2012-2016
Federalni/ kantonalni proraun
Ukupno Osiguranje sustavnog praenja parametara za ocjenu stanja okolia Potpuno uspostaviti sustav izvjetavanja (registar zagaivaa) Izraditi Studiju sa programom razvoja informacijskog sustava o otpadu Uspostava tijela za upravljanje informatcijskim sustavom upravljanja otpadom na razini FBiH Ukljuivanje svih privrednih subjekata u informacijski sustav upravljanja otpadom Nabaviti nedostajuu opremu i izvriti edukaciju timova ukljuenih u rad informativnog sustava Potpuno usklaenje sa zahtjevima EU-a po pitanju podataka (propisi, metodologija) Stalno struno usavravanje postojeeg kadra u sektoru okolia 2012-2013 2012 FMOIT i kantonalna ministarstva Federalno ministarstvo okolia i turizma i nadlena kantonalna ministarstva Federalno ministarstvo okolia i turizma Federalno ministarstvo okolia i turizma i nadlena kantonalna ministarstva Kantonalna ministarstva nadlena za okoli i federalno ministarstvo Federalno ministarstvo okolia i turizma i nadlena kantonalna ministarstva Federalno ministarstvo okolia i turizma i nadlena kantonalna ministarstva Ukupno
1.200.000
200.000
FMOIT i kantonalna ministarstva Federalni/ kantonalni proraun Federalni proraun Federalni/ kantonalni proraun Federalni/ kantonalni proraun Federalni/ kantonalni proraun Federalni/ kantonalni proraun
IPA
2013 2013-
2013-2014 2015
1.000.000 -
IPA IPA
2012-2017
300.000/god
IPA
2.700.000
98
Mjera
Odgovornost
Izvor sredstava
Unaprjeenje pravnog okvira kroz pribliavanje standardima okolia EU, u cilju postizanja zatite zdravlja ljudi i okolia i odrivog upravljanja okoliem Transpozicija i poetak primjene IPPC direktive (integrirano sprjeavanje i nadzor oneienja) Izmjene i dopune Zakona o upravljanju otpadom sa ciljem sa ciljem stvaranja pravnog osnova za provedbu mjera iz FPUO Usvajanje sljedeih provedbenih propisa: o odlagalitima otpada o informacijskom sustavu upravljanja otpadom o upravljanju graevinskim otpadom o nainu postupanja sa otpadom koji sadri azbest o upravljanju otpadnim gumama o upravljanju otpadnim vozilima o upravljanju otpadnim uljima o upravljanju otpadnim baterijama i akumulatorima o upravljanju otpadnim elektrinim i elektronikim ureajima o upravljanju otpadom od istraivanja i eksploatacije mineralnih sirovina o zbrinjavanju opreme sa sadrajem polihloriranih bifenila i terfenila (PCB/PCT) o minimalnim uvjetima koje moraju zadovoljiti odlagalita za prihvat opasnog otpada o predaji opasnog otpada ovlatenim operaterima 2012-2014 FMOIT Parlament Vlada FBiH FMOiT 10.000 FMOIT Federalni proraun IPA
2012-2013 2012-2013 2012-2013 2012-2013 2012-2013 2012-2013 2012-2013 2012-2013 2012-2013 2012-2013
FMOiT FMOiT FMOiT FMOiT FMOiT FMOiT FMOiT FMOiT FMOiT FMOiT
10.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 10.000 5.000
Budet Budet Budet Budet Budet Budet Budet Budet Budet Budet
2012-2013
FMOiT
10.000
Budet
2012-2013
FMOiT
5.000
Budet
2012-2013
FMOiT
5.000
Budet
Ukupno Sveukupno
90.000 456.615.000
99
7 IMPLEMENTACIJA PLANA
Federalni plan upravljanja otpadom, koji je provedbeni dokument Federalne strategije upravljanja otpadom 20082018, donosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na prijedlog Federalnog ministarstva okolia i turizma. Nadzor nad provedbom Federalnog plana upravljanja otpadom obavlja Federalno ministarstvo okolia i turizma. Ministarstvo je duno jednom godinje podnositi Vladi FBiH izvjee o izvrenju utvrenih obveza i uinkovitosti poduzetih mjera iz plana gospodarenja otpadom. Implementacija Plana vrit e se na temelju godinjih operativnih planova subjekata definiranih u rubrici Odgovornost Akcijskog plana iz poglavlja 6. Nositelji izvora sredstava iz Akcijskog plana trebaju u svojim godinjim budetima planirati potrebna sredstva za realizaciju Plana. Nositelji implementacije pojedinih mjera iz Akcijskog plana trebaju osigurati praenje (monitoring) implementacije mjera, te o rezultatima izvjetavati Federalno ministarstvo okolia i turizma. S obzirom na dinaminost Federalnog plana upravljanja otpadom, po potrebi je potrebno vriti izmjene i dopune Plana, u skladu sa novim saznanjima, stanjem i trendovima u upravljanju otpadom. Federalni plan upravljanja otpadom objavljuje se u Slubenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine.
101

Federalni Plan Upravljanja Otpadom 2012-2017

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Federalni Plan Upravljanja Otpadom 2012-2017

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Federalno ministarstvo okolia i turizma Alipaina 41 71 000 Sarajevo Bosna i Hercegovina

FEDERALNI PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM 2012-2017

Sarajevo, decembar 2011

Federalni plan upravljanja otpadom 2012-2017

FEDERALNI PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE 2012-2017 SADRAJ PLANA

3.4.2 3.4.3 3.4.4 3.4.5 3.4.6 3.4.7 3.4.8 3.4.9 3.4.10

Otpad ivotinjskog porijekla.................................................................................................... 33

Federalni plan upravljanja otpadom 2012-2017

Spalionice otpada ivotinjskog porijekla .............................................................................................. 34

Obrada otpada ...................................................................................................................... 43

Federalni plan upravljanja otpadom 2012-2017

Federalni plan upravljanja otpadom 2012-2017

Federalni plan upravljanja otpadom 2012-2017

Federalni plan upravljanja otpadom 2012-2017

1 UVOD I POLAZNE OSNOVE

Federalni plan upravljanja otpadom 2012-2017

Lista koritenih indikatora je prikazana u donjoj tabeli.

Federalni plan upravljanja otpadom 2012-2017

Strateki koncept upravljanja otpadom

Slika 1: Hijerarhija sistema upravljanja otpadom

Federalni plan upravljanja otpadom 2012-2017

OSNOVNI CILJEVI FEDERALNOG PLANA UPRAVLJANJA OTPADOM 2012-2017

Federalni plan upravljanja otpadom 2012-2017

Slika 2: Ciljevi Federalne Strategije upravljanja otpadom 2008-2018

STRATEKI CILJ 4: OSIGURANJE SISTEMATSKOG PRAENJE PARAMETARA ZA OCJENU SANJA OKOLIA

Federalni plan upravljanja otpadom 2012-2017

Povezanost FPUO sa drugim planovima i politikama

Federalni plan upravljanja otpadom 2012-2017

2 PRAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR

Ministarstvo okolia i turizma Federacije Bosne i Hercegovine

Druge relevantne institucije na entitetskom nivou vlasti u Bosni i Hercegovini 3:

zbog promjene zakona o vodama u 2006 godini.

Federalni plan upravljanja otpadom 2012-2017

Slika 3: Osnovno ustrojstvo dravne uprave u oblasti upravljanja otpadom

Federalni plan upravljanja otpadom 2012-2017

Akteri na lokalnom nivou

Slika 4: Okvirna shema nadlenosti u sustavu upravljanja otpadom u Federaciji BiH

Federalni plan upravljanja otpadom 2012-2017

ZAKONSKI OKVIR UPRAVLJANJA OTPADOM U FBiH

Federalni plan upravljanja otpadom 2012-2017

Federalni plan upravljanja otpadom 2012-2017

Slika 5: Pogoni i postrojenja za koje je propisana provedba PUO

NAELA PLANIRANJA I UPRAVLJANJA OTPADOM U EU

Federalni plan upravljanja otpadom 2012-2017

3 POSTOJEE STANJE UPRAVLJANJA OTPADOM U FBiH

Broj stanovnika8 288.114 39.886 498.549 400.602

Pokrivenost (%) 75 60* 40 55 65 60* 77 50* 85 60* 63%

33.093 254.992 225.930 81.707 423.645 80.800 2.327.318

* Nisu dostupni egzaktni podaci, uzet je prosjek za FBiH

Federalni plan upravljanja otpadom 2012-2017

Postojea infrastruktura za prikupljanje otpada

Slika 6: Broj komunalnih poduzea po kantonima FBiH

NEOPASNI PROIZVODNI OTPAD

Pravilnik o kategorijama otpada sa listama (Sl. novine FBiH, br. 9/05)

Federalni plan upravljanja otpadom 2012-2017

Federalni plan upravljanja otpadom 2012-2017

Federalni plan upravljanja otpadom 2012-2017

Federalni plan upravljanja otpadom 2012-2017

Postojea infrastruktura upravljanja opasnim otpadom

Grioss d.o.o. Grude

Sud-Mull, d.o.o. Tuzla

Kemis, d.o.o. Lukavac

Federalni plan upravljanja otpadom 2012-2017

Zbrinjavanje opasnog otpada