BAT Klaonice Krupne Stoke

TEHNIKE UPUTE
Sarajevo, juli 2008. godine

PREHRAMBENA INDUSTRIJA
SEKTOR: KLANJE KRUPNE STOKE

Sarajevo, juli 2008. godine

2

SADRAJ:

1. IZVRNI SAETAK.............................................................................................. 11
2. PREDGOVOR......................................................................................................... 16
2.1 Status dokumenta............................................................................................. 16
2.2 Zakonski osnov i definicija najboljih raspoloivih tehnika............................. 16
2.3 Svrha dokumenta ............................................................................................. 17
2.4 Izvori informacija ............................................................................................ 17
2.5 Kako koristiti dokument (upute za razumijevanje i koritenje dokumenta).... 18
3. OBUHVAT DOKUMENTA................................................................................... 18
4. OPE INFORMACIJE.......................................................................................... 19
4.1 Opis i struktura industrijskog sektora.............................................................. 19
4.2 Ekonomski pokazatelji..................................................................................... 23
4.3 Kljuni okolini problemi ................................................................................ 26
4.3.1 Potronja vode...................................................................................... 27
4.3.2 Potronja energije ................................................................................ 27
4.3.3 Otpadna voda ....................................................................................... 28
4.3.4 Emisije u zrak ....................................................................................... 29
4.3.5 Otpad.................................................................................................... 29
4.3.6 Buka...................................................................................................... 30
4.3.7 Miris ..................................................................................................... 30
5. OPIS TEHNOLOKOG PROCESA I TEHNIKA PO PROIZVODNIM
POGONIMA.......................................................................................................... 30
5.1 Priprema za klanje ........................................................................................... 30
5.1.1 Prijava klanja....................................................................................... 30
5.1.2 Istovar ivotinja.................................................................................... 31
5.1.3 Odmor................................................................................................... 31
5.1.4 Oznaavanje ivotinja .......................................................................... 31
5.1.5 Prihvat i privremeni smjetaj ivotinja za klanje ................................. 32
5.1.6 Pregled prije klanja.............................................................................. 33
5.1.7 Premjetanje iz depoa do klaonice....................................................... 34
5.2 Klanje goveda, ovaca i koza ............................................................................ 34
5.2.1 Omamljivanje ....................................................................................... 34
5.2.2 Iskrvarivanje......................................................................................... 35
5.2.3 Odsijecanje rogova, prednjih i zadnjih nogu i odvajanje koe i
glave od trupa....................................................................................... 36
5.2.4 Evisceracija.......................................................................................... 37
5.2.5 Obrada eludaca i crijeva.................................................................... 38
5.2.6 Rasijecanje trupa u polutke i obrada ................................................... 39
5.2.7 Hlaenje i zamrzavanje........................................................................ 40
5.3 Klanje i obrada svinja ...................................................................................... 44
5.3.1 Omamljivanje ....................................................................................... 44
5.3.2 Iskrvarivanje......................................................................................... 44
5.3.3 urenje.................................................................................................. 44
5.3.4 Skidanje dlake i opaljivanje ................................................................. 44
5.3.5 Evisceracija.......................................................................................... 45
5.3.6 Rasijecanje ........................................................................................... 46
5.3.7 Dotjerivanje, pranje i hlaenje ............................................................ 46
6. TRENUTNI NIVOI POTRONJE SIROVINA I EMISIJA ............................... 46

3

6.1 Uvod ................................................................................................................ 46
6.2 Voda................................................................................................................. 47
6.3 Otpadna voda................................................................................................... 47
6.4 Emisije u zrak .................................................................................................. 49
6.5 Potronja sirovina, pomonih materijala i hemikalija ..................................... 49
6.6 Otpad................................................................................................................ 49
6.7 Energija............................................................................................................ 50
6.8 Buka................................................................................................................. 50
7. TRENUTNO RASPOLOIVE TEHNIKE U BIH............................................... 50
7.1 Ope preventivne mjere................................................................................... 50
7.2 Prevencija i minimizacija potronje vode i nastanka otpadnih voda............... 51
7.3 Prevencija i minimizacija nastanka vrstog otpada......................................... 52
7.4 Prevencija i minimizacija potronje elektrine energije.................................. 52
7.5 Posebne tehnike ............................................................................................... 53
8. NAJBOLJE RASPOLOIVE TEHNIKE ............................................................ 53
8.1 Ope preventivne mjere................................................................................... 53
8.1.1 Metodologija za smanjenje i sprjeavanje potronje vode i
energije i nastanka otpada ................................................................... 53
8.1.2 Alati za okolino upravljanje................................................................ 63
8.1.3 Optimizacija rada kroz obuku .............................................................. 75
8.1.4 Izbor i projektiranje opreme................................................................ 77
8.1.5 Promjene na postojeim postrojenjima................................................ 78
8.1.6 Odravanje opreme i postrojenja i kontrola procesa........................... 78
8.2 Ope preventivne tehnike primjenljive u pogonima........................................ 79
8.2.1 Optimalno koritenje, mjerenje i kontrola potronje vode................... 79
8.2.2 Odvajanje otpade vode iz procesa od ostalih voda.............................. 80
8.2.3 Ugradnja reetki na odvodima............................................................. 81
8.2.4 Prijenos namirnica, sakupljanje ivotinjskih otpadaka ....................... 81
8.2.5 Hlaenje i klimatizacija........................................................................ 84
8.2.6 ienje opreme i pogona.................................................................... 86
8.2.7 Kontrola mirisa .................................................................................... 88
8.3 Tehnike specifine za tehnoloki proces klanja............................................... 89
8.3.1 Prijem ivotinja .................................................................................... 89
8.3.2 Priprema ivotinja za klanje................................................................. 89
8.3.3 Klanje ................................................................................................... 90
8.3.4 Iskrvarivanje /putanje krvi.................................................................. 91
8.3.5 Skidanje i uvanje koe......................................................................... 93
8.3.6 urenje.................................................................................................. 93
8.3.7 Skidanje dlaka i opaljivanje ................................................................. 93
8.3.8 Vanjsko pranje svinja........................................................................... 93
8.3.9 Evisceracija.......................................................................................... 93
8.3.10 Rasijecanje trupla................................................................................. 94
8.3.11 Hlaenje ............................................................................................... 94
8.4 Tretman otpadnih voda na kraju proizvodnog procesa.................................... 95
8.4.1 Primarni tretman.................................................................................. 98
8.4.2 Sekundarni tretman ............................................................................ 106
8.4.3 Tercijarni tretmani ............................................................................. 114
8.4.4 Tretman mulja .................................................................................... 122
8.5 Tehnike za tretman organskog otpada na kraju procesa................................ 126
8.5.1 Insineracija/ spaljivanje..................................................................... 127

4

8.5.2 Proizvodnja biogasa........................................................................... 129
8.5.3 Kompostiranje .................................................................................... 132
8.5.4 Prerada ivotinjskih tkiva u druge proizvode..................................... 134
9. SMJERNICE I KRITERIJI ZA ODREIVANJE GRANINIH
VRIJEDNOSTI EMISIJA.................................................................................. 135
10. ZAKLJUNA RAZMATRANJA........................................................................ 138
11. REFERENCE........................................................................................................ 139
12. RJENIK POJMOVA.......................................................................................... 140

PRILOG I.

5

Popis tabela u tekstu:

Tabela 4-1Tip i broj klaonica u BiH........................................................................................ 19
Tabela 4-2 Raspored industrijskih klaonica u BiH.................................................................. 20
Tabela 4-3 Proizvodnja mesa u BiH, za 2006......................................................................... 24
Tabela 4-4 Uobiajeni okolini problemi u klaonicama .......................................................... 26
Tabela 4-5 Srednje vrijednosti koncentracija opasnih i tetnih materija u otpadnim vodama
klaonica .................................................................................................................................... 28
Tabela 4-6 Teret zagaenja u otpadnim vodama u odnosu na jedinicu proizvoda .................. 28
Tabela 4-7 Klasifikacija otpada koji moe nastati u klaonicama ............................................ 29
Tabela 6-1Karakteristike otpadnih voda nakon preiavanja................................................. 47
Tabela 6-2 Koncentracije zagaujuih materija u otpadnim vodama odabranih klaonica ...... 48
Tabela 8-1 Rezultati devet pokaznih projekata........................................................................ 58
Tabela 8-2 Obrazac izvjetaja o obuci zaposlenika ................................................................ 76
Tabela 8-3 Gubici vode na instalacijama ................................................................................ 80
Tabela 8-4 Efektivnost ureaja za flotaciju............................................................................ 105
Tabela 8-5 Efikasnost uklanjanja fosfora razliitih metoda za tretman otpadnih voda ......... 117
Tabela 8-6 Vrijeme kompostiranja:........................................................................................ 132

6

Popis slika u tekstu

Slika 4-1Pregled odnosa industrijskih i zanatskih klaonica u BiH.......................................... 20
Slika 4-2 Industrijska proizvodnja u BiH, vrijednost prodaje po podrujima djelatnosti C, D i
E ............................................................................................................................................... 23
Slika 4-3 Industrijska proizvodnja u BiH, struktura vrijednosti prodaje 2006 ........................ 23
Slika 4-4 Industrijska proizvodnja, vrijednost prodaje po podrujima djelatnosti D............... 24
Slika 5-1 Dijagram toka proizvodnje goveeg, ovjeg i janjeeg mesa ................................. 42
Slika 5-2 Dijagram toka proizvodnje svinjskog mesa.............................................................. 43
Slika 8-1 Povijest upravljanja otpadnim tokovima ................................................................. 54
Slika 8-2. Osobine end-of-pipe pristupa............................................................................... 55
Slika 8-3. Osobine istije proizvodnje ..................................................................................... 55
Slika 8-4. Procentualni iznos pojedinih kategorija u ukupnim trokovima otpada ................. 56
Slika 8-5. Koraci u implementaciji istije proizvodnje............................................................ 59
Slika 8-6. Analiza procesa........................................................................................................ 59
Slika 8-7. Ulazno izlazni parametri iz procesne jedinice...................................................... 60
Slika 8-8. Koraci fokusne analize ............................................................................................ 61
Slika 8-9. Demingov krug........................................................................................................ 66
Slika 8-10. Certificirani sistemi upravljanja u skladu sa standardima ISO i HACCP sistemom
u BiH........................................................................................................................................ 72
Slika 8-11. Binary ice sistem sa konvencionalnim rashladnim postrojenjem...................... 85
Slika 8-12 Industrijski vakuum- usisivai ................................................................................ 87
Slika 8-13 Izolirani i pokriveni sterilizator noeva.................................................................. 91
Slika 8-14 uplji no za iskrvarivanje...................................................................................... 92
Slika 8-15 Parametri otpadne vode iz mesne industrije ........................................................... 95
Slika 8-16 Statiko sito ............................................................................................................ 99
Slika 8-17 Koso puno sito .................................................................................................... 100
Slika 8-18 Cilindrino sito ..................................................................................................... 100
Slika 8-19 Rotirajue sito....................................................................................................... 101
Slika 8-20 Rotirajue sito u radu............................................................................................ 102
Slika 8-21 Shema gravitacionog talonika za veliku koliinu otpadnih voda ....................... 103
Slika 8-22 Razlika u potrebama za prostorom kod gravitacionih i nagnutih talonika ......... 104
Slika 8-23 Nagnuti gravitacioni ploasti talonik.................................................................. 104
Slika 8-24 Aerisani ureaj za flotaciju................................................................................... 105
Slika 8-25 Shema biolagune .................................................................................................. 109

7

Slika 8-26 Biolaguna.............................................................................................................. 109
Slika 8-27 Shema tipskog ureaja sa bioaeracijskim bazenima............................................. 110
Slika 8-28 Biodiskovi na otvorenom...................................................................................... 113
Slika 8-29 Pokriveni biodisk ureaj ....................................................................................... 114
Slika 8-30 Tok otpada i naini njegovog zbrinjavanja:.......................................................... 127
Slika 8-31. Shema insineratora............................................................................................... 128
Slika 8-32 Prosta shema tipskog postrojenja sa osnovnim tehnolokim postupcima ............ 131

8

LISTA SKRAENICA

BAT Best Avaliable Techniques
BIH Bosna i Hercegovina
BPK Bioloka potronja kisika
BREF Best Available Technique REFerence Document
BSE
Bovine Spongiform Encephalopathy
CIP Cleaning in place
CFC Cloroflorocarbon
DB Distrikt Brko
EMAS Environmental Management Audit Scheme Okolinski
menadment i plan audita
EMS Environmental Management System Sistem okolinskog
upravljanja
ES Ekvivaletni stanovnik
EU Europska Unija
F BiH Federacija Bosne i Hercegovine
FBR Festbett-Biofilm-Reaktor
FSMS Food Safety Management System, Sistem upravljanja
sigurnosti hranom, ISO 22000
GVE Granine vrijednosti emisija
HACCP Hazard Analysis and Critical Control Points, Analiza rizika
i kritine kontrolne take
KPK Hemijska potronja kisika
IPPC Integrated Pollution Prevention and Control, cjelovito
sprjeavanje i kontrola zagaivanja
ISO International Organization for Standardization
Meunarodna organizacija za standardizaciju
KM Konvertibilna marka
RS Republika Srpska
TSE Transmissible spongiform encephalopathy
QMS
Quality management system, Sistem upravljanja
kvalitetom (QMS) ISO 9001:2000

9

10

1. IZVRNI SAETAK

Uvod
Cilj dokumenta je osigurati referentne informacije organima vlasti nadlenim za izdavanje
okolinskih/ekolokih dozvola koje trebaju imati u vidu kod odreivanja uvjeta za dozvolu, ali
i operatorima pogona i postrojenja iz sektora prerade mesa koji pokreu postupak za
dobivanje okolinske/ekoloke dozvole.
Dokument predstavlja sumaran pregled informacija prikupljenih iz brojnih izvora, ukljuujui
osobito struno znanje radne grupe angairane na izradi ovog dokumenta.
Obuhvat
Dokument se odnosi na pogone za klanje krupne stoke. U smislu ovoga dokumenta pod
krupnom stokom se podrazumijevaju goveda, ovce i svinje. U opisu postojeeg stanja
obuhvaeni su svi pogoni, bez obzira na kapacitet, ukljuujui i evidentirana mjesta klanja.
Analiza i preporuke se daju za pogone srednje veliine u pogledu kapaciteta, obzirom da su to
pogoni koji ine veinu u strukturi u BiH. Prirunik ne obuhvata pogone za preradu
ivotinjskih nus-proizvoda, tzv. eksternog tipa, jer takva dva pogona koja su ranije egzistirala
u BiH vie nisu u funkciji.
Ope informacije
Sektor klanja krupne stoke
Sektor ima dugu tradiciju u Bosni i Hercegovini. Trenutno postoji oko 320 preduzea koji se
bave klanjem krupone stoke od toga je samo 13 industrijskih, dok su ostale zanatske klaonice.
Pored ovog broja, postoje i evidentirana i brojna neevidentirana tzv. mjesta klanja. Mjesto
klanja, predstavlja prostor na kojem se vri povremeno klanje, najee za vlastite potrebe i u
vrlo malom kapacitetu. Ovo se najee odnosi na tzv. obiajno klanje, vezano za vjerske
praznike i narodne obiaje.
Kapaciteti industrijskih klaonica kreu se oko 100-200 goveda ili 100-250 ovaca ili 150-200
svinja na dan, iz razloga to se pomenute vrste ivotinja moraju klati u razliito vrijeme.

Kljuni okolinski problemi
Najznaajniji okolinski problemi vezani za klanje stoke su visoka potronja vode, isputanje
otpadnih voda velikog tereta zagaenja, i nastanak veih koliina otpada organskog porijekla.
Pored toga, u nekim sluajevima mogu se pojaviti i problemi vezani za buku, neugodan miris
i poveana potronja energije. U nastavku suprikazani kljuni okolini problemi po pojedinim
tehnolokim operacijama.

Proces Okolini problem
Prijem stoke
Pranje kamiona
Pranje stoke
Otpadna voda koji sadri izmet i mokrau
Velika potronja vode
Buka
Omamljivanje i Otpadna voda sa velikim teretom organskog zagaenja, pogotovo ukoliko

11

iskrvarivanje se u njega isputa krv
Rasijecanje i vaenje
drobi
Potronja energije za steriliziranje opreme
Nastanak truljivih nus-proizvoda
Otpadna voda sa visokim teretom organskog zagaenja
Hlaenje Velika potronja energije
Curenje rashladne tenosti, npr. CFC-a ili amonijaka
Rezanje i okotavanje Potronja elektrine energije
Obrada crijeva i iznutrica Otpadna voda sa jako visokim teretom organskog zagaenja
Jako velika potronja energije
ienje Velika potronja vode
Koritenje kemikalija
Velike koliine otpadne vode sa visokim teretom organskog zagaenja i
deterdenata

Opis tehnolokog procesa i tehnika po proizvodnim pogonima
Procesi koji se uglavnom koriste u sektoru klanja krupne stoke opisani su dvije kategorije:
priprema za klanje i klanje krupne stoke.
Priprema za klanje Klanje goveda, ovaca i koza Klanje i obrada svinja
Prijava klanja
Istovar ivotinja
Odmor
Oznaavanje ivotinja
Prihvat i privremeni smjetaj
ivotinja za klanje
Pregled prije klanja
Premjetanje iz depoa do klaonice

Omamljivanje
Iskrvarivanje
Odsijecanje rogova, prednjih i
zadnjih nogu i odvajanje koe i
glave od trupa
Evisceracija
Obrada eludaca i crijeva
Rasijecanje trupa u polutke i
obrada
Hlaenje i zamrzavanje
Omamljivanje
Iskrvarivanje
urenje
Skidanje dlake i opaljivanje
Evisceracija
Rasijecanje
Dotjerivanje, pranje i hlaenje

Za svaku od procesnih tehnika opisan je i njen utjecaj na okoli.

Trenutni nivoi potronje i emisija
Ovo poglavlje daje pregled podataka o trenutnom okolinskom uinku preduzea za preradu
mesa u Bosni i Hercegovini, dobivenih iz razliitih izvora, kao to su Planovi prilagoavanja,
Zahtjevi za izdavanje okolinskih dozvola, Vodoprivredni uvjeti i dozvole za postojea
preduzea, podaci iz novoformiranog Registra zagaivaa, itd. Informacije su takoer
prikupljane tijekom posjeta industrijama u periodu novembar 2006.- april 2007. god., tijekom
okolinskih audita u industrijama iz prehrambenog sektora kako bi se dobila valjane
informacije o trenutnim industrijskim praksama vezano za potronju vode, energije i sirovina,
nastalim zagaenjima, te nainu na koji industrija sprjeava, odnosno kontrolira nastala
zagaenja. Meutim, potrebno je naglasiti da su tijekom prikupljanja informacija utvreni
brojni nedostaci i razlike u dostupnim podacima o okolinom uinku pojedinih postrojenja iz
sektora klanja krupne stoke.
Trenutno raspoloive tehnike u Bosni i Hercegovini
Poglavlje sadri informacije o tehnikama koje se trenutno koriste u sektoru klanja krupne
stoke u Bosni i Hercegovini a podijeljene su na: ope preventivne tehnike; prevencija i
minimizacija potronje vode i nastanka otpadnih voda; prevencija i minimizacija nastanka

12

otpada, prevencija i minimizacija potronje elektrine energije; tehnike na kraju proizvodnog
procesa tj. preiavanje otpadnih voda na kraju procesa, te posebne tehnike. Raspoloivi
podaci o primjeni najboljih raspoloivih tehnika u ovom sektoru ukazuju na zabrinjavajue
loe stupanj implementacije, posebno kada je rije i tehnikama za sprjeavanje nastanka
otpadnih voda, vrstog otpada i tehnikama za preiavanja otpadnih voda na kraju
proizvodnog procesa. Ope preventivne tehnike se gotovo i ne primjenjuju u ovom sektoru.

Najbolje raspoloive tehnike
Tehnike koje su opisane u ovom poglavlju pokazuju nam da se prevencija zagaivanja moe
postii na veliki broj razliitih naina, te da je veina predloenih tehnika porpisana zakonom,
odnosno u skladu sa Odlukom o uvjetima kojima moraju udovoljavati objekti za klanje
ivotinja, obradu preradu i uskladitenje proizvoda ivotinjskog porijekla (Slubeni glasnik
BiH, broj 27/05).
Tehnike su podijeljene u sljedea podpoglavlja: ope preventivne mjere, ope preventivne
tehnike primjenljive u pogonima, tehnike specifine za tehnoloki proces klanja, tretman
otpadnih voda na kraju proizvodnog procesa, tehnike za tretman organskog otpada na kraju
procesa.
Podpoglavlje tretman otpada na kraju procesa sadri mjere koje se obino poduzimaju izvan
lokacije pogona i postrojenja, meutim u sluaju novih velikih postrojenja u okviru njih se
mogu graditi i postrojenja za tretman otpada na samoj lokaciji.
Ope preventivne mjere
Najbolje raspoloive tehnike se fokusiraju na uvoenje sistema okolinskog upravljanja sa
posebnim akcentom na HACCP i ISO 9001; provoenje obuke za uposlene o utjecaju na
okoli njihovih proizvodnih aktivnosti i mogunosti za njihovo minimiziranje; izbor i
projektiranje opreme, promjene na postojeim postrojenjima i pravilno odravanje opreme i
postrojenja; te potrebu redovne kontrole procesa i praenja odreenih parametara u procesa
proizvodnje kao to su protok, temperatura, itd.
Ope preventivne tehnike primjenljive u pogonima
Ope preventivne tehnike se fokusiraju na tehnike za optimalno koritenje, mjerenje i kontrola
potronje vode, odvajanje otpadnih tokova, kao i izdvajanje organskih materija iz otpadne
vode ugradnjom reetki na odovodima, i druge tehnike. Naglaena je potreba adekvatnog i
energijski uinkovitog hlaenja i klimatizacije, kaoi kontrole mirisa. Kljuna mjera za
sprjeavanje nastanka mirisa je adekvano ienje pogona i skladitenje materija ivotinjskog
porijekla.
Tehnike specifine za tehnoloki proces klanja
Za neke od operacija najznaajnijih sa aspekta utjecaja na okoli, a koje se provode u veini
pogona za klanje krupne stoke date su najbolje raspoloive tehnike, a koje se fokusiraj na
tehnike ijom e primjenom nastati najmanje koliine otpadne vode, sa minimalnim
organskim optereenjem, koju su energijski uinkovite, i koje trebaju usigurati da uskladiteni
ostaci ivotinjskog porijekla budu ponovno iskoriteni. Kombiniranjem navedenih tehnika se
sprjeava i nastanak neugodnih mirisa. Date su i tehnike koje se odnose na koritenje
netoskinih deterdenata u procesu ienja.
U skladu sa ostalim najboljim raspoloivim tehnikama, tehnike za ienje minimiziraju
kontakt izmeu vode i proizvoda/sirovina, pomou na primjer optimiziranja upotrebe suhog
ienja. Prednosti za okoli u ovom sluaju ukljuuju smanjenu potronju vode i koliinu

13

nastalih otpadnih voda; smanjenje dospijea razliitih materijala u otpadne vode, te na taj
nain smanjenje nivoa KPK i BPK. Tehnike suhog ienje takoer smanjuju potrebu za
energijom neophodnom za zagrijavanje vode za ienje, kao i upotrebu deterdenata.
Tretman otpadnih voda na kraju proizvodnog procesa
Tretman otpadnih vode treba primjenjivati nakon to su se iscrpile sve poznate opcije
prevencije nastanka otpadnih tokova, odnosno nakon integriranog postupka operacija koje
minimiziraju i potronju i kontaminaciju vode. Ranije opisane ope preventivne tehnike koje
doprinose da materije animalnog porijekla ne dou u kontakt sa tokom otpadne vode je
najbolji nain smanjenja optereenja efluenta. Tretman obuhvata sljedee:

Primarni tretman
Sekundarni tretman
Tercijarni tretmani
Tretman mulja

Nakon primarnog tretmana, moe biti neophodan i sekundarni tretman na samoj lokaciji
pogona, bilo da bi se postigao zahtijevani kvalitet otpadne vode bilo da bi se smanjila naknada
za tretman otpadne vode na nekom drugom postrojenju (opinskom). Za tokove otpadne vode
koje imaju koncentraciju BPK veu od 1.000-1.500 mg/l, moe se koristiti anaerobni tretman.
U nekim sluajevima je mogue ispustiti otpadnu vodu nakon anaerobnog tretmana i
povrinske aeracije. Za otpadne vode sa manjim teretom zagaenja, koristi se aerobni tretman.
Dvofazni bioloki sistem, anaerobni tretman praena aerobnim, moe postii kvalitet otpadne
vode pogodan za isputanje u povrinske vode.
Ukoliko je dozvoljeni nivo suspendiranih estica nizak, mogue je da e biti neophodan i
tercijarni tretman. Za recikliranje cjelokupne koliine, ili dijela, krajnje otpadne vode, ukoliko
je reciklirana voda namijenjena za koritenje u procesu prerade kao voda za pie, neophodan
je tercijarni tretman praen sterilizacijom i dezinfekcijom.
Tehnike za tretman organskog otpada na kraju procesa
Ovo poglavlje je informativno i samo daje pregled najboljih raspoloivih tehnika. Naglaeno
je da se neorganski opasni i bezopasni otpad se predaje ovlatenom operatoru za transport i
zbrinjavanje. Organski neopasani otpad, krv, iznutrice, kosti, ispuna od crijeva, itd. smatraju
se nusproizvodima, jer se daljom obradom mogu dobiti korisni proizvodi. Odlaganje ovih
nus-proizvoda ne smatra se najboljom raspoloivom tehnikom, i moe biti odobreno samo u
sluajevima gdje objektivno ne postoje druge mogunosti.
Postoje razne tehnike za tretman i zbrinjavanje klaonikog otpada i svaku od ovih tehnika
potrebno je pripremiti posebne referentne dokumente za najbolje raspoloive tehnike (BAT-
ve). Neke od ovih tehnika se mogu provoditi i unutar kruga klaonice. U kslopu ovog
dokumenta za informaciju su prikazane sljedee tehnike: Insineracija/ spaljivanje,
Proizvodnja biogasa, Kompostiranje, Prerada ivotinjskih tkiva u druge proizvode.

Smjernice i kriteriji za odreivanje graninih vrijednosti emisija
Potrebno je naglasiti da ovaj dokument ne predlae granine vrijednosti emisija. Propisivanje
odgovarajuih uvjeta za okolinsku/ekoloku dozvolu e morati uzeti u obzir lokalne,

14

specifine uvjete kao to su tehnike karakteristike pogona za koji se izdaje dozvola, njegov
geografski lokalitet, kao i stanje okolia na lokalitetu.

Zakljuak
Dokument bi trebao sluiti kao pomo kako industriji klanja krupne stoke, tako i nadlenoj
administraciji u postupku ocjenjivanja zahtjeva za okolinsku/ekoloku dozvolu i njenog
izdavanja. Bosanskohercegovake upute o najboljim raspoloivim tehnikama osigurati e
primjenu evropskih iskustava prilagoenih stanju sektora u naoj zemlji, budui da se
prijedlog najboljih raspoloivih tehnika zasniva na tehnikama koje su predloene u
Evropskom BREF Dokumentu o najboljim raspoloivim tehnikama u sektoru proizvodnje
hrane i pia1.
Meutim, potrebno je naglasiti da su tijekom prikupljanja informacija utvreni brojni
nedostaci i razlike u dostupnim podacima o okolinom uinku pojedinih postrojenja iz sektora
krupne stoke. Brojni nedostajui podaci su vrlo vjerovatno rezultat injenice da je prije
uvoenja integralne okolinske dozvole za reguliranje okolinskog uinka pogona i postrojenja
iz ovoga sektora, puno manje panje bilo posveivano praenju uticaja na okoli, pogotovo se
to odnosi na potronju (vode, energije, itd.) po proizvodnim procesima i nivoima emisija.
Za budue analize namee se i potreba za prikupljanjem veeg broja podataka i informacija,
kako bi se identificirala i prioritetizirala mjesta gdje su neophodna poboljanja, te kako bi se
ta poboljanja mogla adekvatno pratiti (monitoring).

1

Integrated pollution prevention and Control, Reference document on best available techniques in the food, drink and milk industries, august 2006.

15

2. PREDGOVOR
2.1 STATUS DOKUMENTA
U zemljama lanicama Europske unije za ouvanje okolia se u velikim industrijskim,
poljoprivrednim i komunalnim objektima primjenjuje pristup integriranog spreavanja i
nadzora oneienja (IPPC Integrated Pollution Prevention and Control ). Vrsta i minimalna
veliina proizvodnog kapaciteta koji potpada pod IPPC reim definirana je IPPC direktivom
Vijea EU (EU Council Directive 96/61/EC od 24. rujna 1996) kao i kasnijim propisima koji
su doneseni na temelju ove smjernice. Potrebno je naglasiti da se kao kriterij veliine
kapaciteta uzima instalirani kapacitet, bez obzira na stupanj koritenja. IPPC pristup zahtijeva
da svaki proizvodni kapacitet radi u skladu s najboljim dostupnim tehnikama (BAT Best
Available Techniques). To znai da je potrebno osigurati da IPPC kapaciteti rade prema
najboljim meunarodnim praktinim iskustvima za odreenu granu industrije uzimajui u
obzir trokove proizvodnje i druge lokalne imbenike.
Dokument je uraen shodno lanovima 71, 86 i 87 Zakona o zatiti okolia Federacije BiH
(Slubene novine Federacije BiH, broj 33/03), lanovima 81, 95 i 96 Zakona o zatiti ivotne
sredine Republike Srpske (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj 28/07), te lanovima 67,
81 i 82 Zakona o zatiti ivotne sredine Brko Distrikta (Slubeni glasnik Brko Distrikta
24/04), te se mora uzeti u obzir kod odreivanja "najboljih raspoloivih tehnika".
2.2 ZAKONSKI OSNOV I DEFINICIJA NAJBOLJIH RASPOLOIVIH TEHNIKA
Set okolinih zakona u BiH zasnovan je na principima odrivog razvoja i djelomino
harmoniziran sa europskim zakonodavstvom. Tako, Zakon o zatiti okolia, predvia
poseban reim kontrole za aktivnosti ili pogone i postrojenja koja ugroavaju ili mogu
ugroziti okoli ili koja imaju ili mogu imati negativan utjecaj na okoli, te takoer nalae
naelo integralnog pristupa, ija je svrha sprjeavanje ili svoenje na najmanju moguu
mjeru rizika tete po okoli u cjelini. Zakon time namee kao imperativ ukljuivanje okoline
komponente u politiku svakog oblika poslovanja. Naelo zagaiva plaa i naelo
prevencije, predstavljaju osnovu zakona o okoliu i pretpostavljaju da su industrijska
poduzea pravno i financijski odgovorna za sigurno odlaganje otpada i kontrolu emisija
otpadnih materija u skladu sa zahtjevima, te stvaranje preduvjeta za izbjegavanje nastanka
emisija i njihovo smanjenje na mjestu nastanka, te efikasno i racionalno koritenje energijskih
i prirodnih resursa.
Postizanje integralnog pristupa, sprjeavanje i kontrole oneienja koje potie od irokog
spektra industrijskih i poljoprivrednih aktivnosti, definirano je direktivom o integralnoj
prevenciji i kontroli zagaivanja, odnosno direktivom IPPC 84/360/EEC. Integralni pristup
(spreavanje i kontrola oneienja) podrazumijeva i promjenu sustava izdavanja dozvola za
rad poduzea. Osnovno naelo Direktive je da i onaj koji donosi propise i nadzire njihovu
provedbu, kao i onaj koji ih provodi, moraju, zajedno s predmetnom industrijom, sagledati
svaku industriju kao cjelinu i njen sveukupni (zrak, voda, tlo) utjecaj na okoli, prije
poduzimanja bilo kakvih tehnolokih mjera, koje su nune da bi se postigla traena razina

16

zatite okolia. Cilj takve dozvole je da se izbjegne selidba oneienja iz jednog medija u
drugi i da se potaknu preventivne mjere sprjeavanja nastajanja otpada na izvoru prvenstveno
mjerama istije proizvodnje i primjenom najboljih raspoloivih tehnika (BAT).
BAT ukljuuje pribavljanje, primjenu, stavljanje u pogon, odravanje i nadzor tehnologija
koje su najpogodnije za namjeravanu svrhu. BAT e se razlikovati u ovisnosti o grani
industrije, lokalnim okolnostima te da li se radi o novom ili postojeem kapacitetu. Pojmovi
imaju sljedee znaenje:
1. 'tehnike' ukljuuju kako tehnologiju koja se koristi, tako i nain na koji je postrojenje
oblikovano, graeno, odravano, koriteno ili stavljeno izvan pogona,
2. 'raspoloive' tehnike znai one tehnike koje su razvijene do takvih razmjera koji
doputaju njihovu primjenu u odreenim industrijskim granama, u ekonomskim i
tehniki odrivim uvjetima, uzimajui u obzir trokove i prednosti, koriste li se te
tehnike ili proizvode u dravi, sve dok su razmjerno dostupne korisniku
3. 'najbolji' znai najdjelotvorniji u postizanju visoke ope razine zatite okolia kao
cjeline.
Duh Direktive potie da se otpad ije se nastajanje nije moglo izbjei, reciklira ili obradi
nekom od BAT tehnika i zbrine na okolino prihvatljiv nain. Direktiva i predloene BAT
tehnike takoer doprinose racionalnom koritenju energije i tednji resursa, smanjuju rizik od
akcidenata i omoguavaju da se lokacija nakon to industrija prestane s radom, lake dovede u
prvobitno stanje (sanira).
2.3 SVRHA DOKUMENTA
Cilj dokumenta je osigurati referentne informacije o najboljim raspoloivim tehnikama za
operatore pogona i postrojenja, te organe vlasti nadlene za izdavanje okolinih/ekolokih
dozvola, a koje trebaju imati u vidu kod odreivanja uvjeta za dozvolu. Osiguravajui
relevantne informacije, dokument bi trebao biti koristan alat za upravljanje uinkom na
okoli/ivotnu sredinu.
2.4 IZVORI INFORMACIJA
S ciljem sistematskog praenja tehnolokih dostignua i uklanjanja postojeih razlika meu
zemljama lanicama Europska komisija osnovala je Europski IPPC ured (EIPPCB European
Integrated Pollution Prevention and Control Bureau) sa sjeditem u Sevilla-i, panjolska, koji
izdaje BAT referentne dokumente tzv BREF-ove (Best Available Technique REFerence
Document). Europski IPPC ured je do sada izdao itav niz BREF - ova bilo kao nacrt
dokumenta ili kao usvojeni dokument. BREF ovi se dijele na vertikalne ( primjenjuju se na
specifine aktivnosti - npr. BREF o proizvodnji polimera) i horizontalne (primjenjivi u vie
grana industrije - npr. BREF o otpadnim vodama i otpadnim plinovima). Ovi referentni
dokumenti, meu ostalim, trebaju posluiti i kao osnova za izradu nacionalnih BAT
dokumenata, koje se primjenjuju kod izdavanja IPPC dozvola. BAT dokumenti su vane kao
izvor informacija o tehnologijama i tehnolokim rjeenjima koje se s uspjehom primjenjuju u
pojedinoj grani industrije.
Dokument predstavlja sumaran pregled informacija prikupljenih iz brojnih izvora, ukljuujui
osobito struno znanje radne grupe angairane na izradi ovog dokumenta.

17

2.5 KAKO KORISTITI DOKUMENT (UPUTE ZA RAZUMIJEVANJE I KORITENJE
DOKUMENTA)
Informacije pribavljene u ovom dokumentu bi se trebale koristiti kao ulazne informacije kod
odreivanja najboljih raspoloivih tehnika u pojedinom sluaju. Kod odreivanja najboljih
raspoloivih tehnika i na osnovu njih postavljanja uvjeta u okolinoj/ekolokoj dozvoli,
posebnu panju treba posvetiti sveobuhvatnom cilju, a to je postizanje visokog nivoa zatite
okolia/ivotne sredine u cjelini.
Dokument sadri iscrpno, do najmanjih detalja, opisane svakim od dijelova tehnolokih
procesa klanja krupne stoke i ovaca, kao i cijeli proces proizvodnje, doputene emisije,
potronju sirovina, vode i energije. Meutim, treba napomenuti da unato preciznim mjerama
koje se propisuju za pojedine pogone dokument predvia i mogunost prilagoavanja
tehnike lokalnim uvjetima. Na taj nain je omogueno odstupanje od jedinstvenih mjera, ali
samo ako su argumenti na liniji ukupnog smanjenja optereenja okolia/ivotne sredine i
smanjenja utroaka energije i sirovina.
Poglavlja 4 i 5 daju ope informacije o podsektoru klanja i industrijskim procesima koji se
koriste u okviru njega. Poglavlje 6 sadri podatke o trenutnim nivoima potronje i emisija,
proizvodnji i upotrebi nus-proizvoda, koji odraavaju situaciju u postojeim pogonima i
postrojenjima u vremenu pisanja ovog dokumenta.
Poglavlje 7 sadri detaljan prikaz tehnika za smanjenje emisija, za koje se openito smatra sa
se njime moe postii visok nivo zatite okolia u klaonicama. Takoer, ove tehnike opisane u
ovom poglavlju su one za koje se smatra da su najrelevantnije za odreivanje najboljih
raspoloivih tehnika, te uvjeta u okolinim/ekolokim dozvolama baziranim na najboljim
raspoloivim tehnikama. Date informacije ukljuuju podatke o nivoima potronje i emisijama
za koje se smatra da se mogu postii primjenom date tehnike, okvirne podatke o trokovima i
unakrsnim efektima vezanim za implementaciju date tehnike, kao i podatke o primjenjivosti
tehnike na iroki dijapazon pogona i postrojenja za preradu ribe, na primjer, na nove, velike ili
male pogone.
Poglavlje 8 predstavlja tehnike koje se smatraju najboljim raspoloivim.
Potrebno je naglasiti da ovaj dokument ne predlae granine vrijednosti emisija. Propisivanje
odgovarajuih uvjeta za okolinu/ekoloku dozvolu e morati uzeti u obzir lokalne, specifine
uvjete kao to su tehnike karakteristike pogona za koji se izdaje dozvola, njegov geografski
lokalitet, kao i stanje okolia na lokalitetu. U tom smislu poglavlje 9 daje smjernice i kriterije
za odreivanje graninih vrijednosti emisija kod izdavanja okolinih/ekolookih dozvola.
3. OBUHVAT DOKUMENTA
Dokument se odnosi na pogone za klanje krupne stoke. U smislu ovoga dokumenta pod
krupnom stokom se podrazumijevaju goveda, ovce i svinje. U opisu postojeeg stanja
obuhvaeni su svi pogoni, bez obzira na kapacitet, ukljuujui i evidentirana mjesta klanja.
Analiza i preporuke se daju za pogone srednje veliine u pogledu kapaciteta, obzirom da su to
pogoni koji ine veinu u strukturi u BiH. Prirunik ne obuhvata pogone za preradu
ivotinjskih nus-proizvoda, tzv. eksternog tipa, jer takva dva pogona koja su ranije egzistirala
u BiH vie nisu u funkciji.

18

4. OPE INFORMACIJE
4.1 Opis i struktura industrijskog sektora
Klaonice po svojoj izgradnji, tehnikoj opremljenosti, kapacitetu, nainu rada i organizaciji
veterinarske inspekcije se razvrstavaju u sljedee kategorije:
objekti veeg kapaciteta proizvodnje, odnosno industrijski objekti;
objekti manjeg kapaciteta proizvodnje, odnosno zanatski objekti.
Meutim, u postojeim zakonskim propisima granini kapacitet nije definiran, tako se
industrijske i zanatske klaonice mogu razvrstati samo po uvjetima kojima klaonice u pogledu
izgradnje, tehnikog ureenja, opreme, naina rada, strunih djelatnika i higijene moraju
udovoljavati. Ovi uvjeti su blie odreeni Odlukom o uvjetima kojima moraju udovoljavati
objekti za klanje ivotinja, obradu preradu i uskladitenje proizvoda ivotinjskog porijekla
(Sl.list BiH, 27/05).
U periodu do 1990. godine, u BiH bilo oko 200 klaonica, od ega 10 industrijskih u vlasnitvu
drave i 120 zanatskih u privatnom vlasnitvu. Od 1996. godine, od poetka perioda tranzicije
drutva struktura klaoniarske industrije je promijenjena. Primijeen je porast zanatskih,
uglavnom porodinih klaonica malih kapaciteta. Prema raspoloivim podacima iz 2006.
godine registrirano je oko 321 industrijskih i zanatskih klaonica krupne stoke, Podruje
trgovanja ovih poduzea je veinom ogranieno na lokalni nivo. Pored ovog broja, postoje i
evidentirana i brojna neevidentirana tzv. mjesta klanja. Mjesto klanja, predstavlja prostor na
kojem se vri povremeno klanje, najee za vlastite potrebe i u vrlo malom kapacitetu. Ovo
se najee odnosi na tzv. obiajno klanje, vezano za vjerske praznike i narodne obiaje.
Ovakvo klanje se obavlja periodino, najee u periodu novembar-januar za pravoslavni i
katoliki praznik Boi, i jednom godinje u periodu u kojem pada islamski vjerski praznik
Kurban Bajram, iji je datum promjenljiv.
Tabela 4-1Tip i broj klaonica u BiH
2
Tip klaonice Broj klaonica
Industrijska 13
Zanatska 308
Ukupno 321

2 Izvor podataka: Agencija za oznaavanje ivotinja, Vlada DV Veterinarska inspekcija, Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede RS Resor veterine

19

Slika 4-1Pregled odnosa industrijskih i zanatskih klaonica u BiH
4%
96%
Industrijske
Zanatske

Tabela 4-2 Raspored industrijskih klaonica u BiH

Grad/Opina Broj klaonica
Bijeljina 1
Gradika 1
Prnjavor 1
Rogatica 1
Modria 1
Prijedor 1
Laktai 3
Zvornik 1
Banja Luka 1
iroki brijeg 1
itluk 1
Travnik 1
Posuje 1
Ukupno 13

Prema dostupnim podacima na podruju administracije Republike Srpske, 99 klaonica (cca
81%) je koncentrirano u slivu rijeke Save na prostoru regija Banja Luka i Doboj. Najvei broj
registriran je na podrujima opina laktai (16), Bijeljina (11), Gradika (10), Prijedor (7), itd.
na podruju administracije Federacije BiH, najvei broj je registriran u Unsko-sanskom
kantonu (74), a iza njega slijedi Tuzlanski kanton (33). Najmanji broj registriranih klaonica je
u Zapadnohercegovakom, no kako je rije o industrijskim pogonima veih kapaciteta taj
broj nije zanemariv. Na podruju administracije Distrikta Brko evidentirano je 9 klaonica.
Kapaciteti industrijskih klaonica kreu se oko 100-200 goveda ili 100-250 ovaca ili 150-200
svinja na dan, iz razloga to se pomenute vrste ivotinja moraju klati u razliito vrijeme.
Izraavanje kapaciteta u odnosu na broj zaklane krupne stoke nije u skladu sa kapacitetom
koji se definira Pravilnikom o pogonima i postrojenjima koji mogu biti puteni u rad samo
ako imaju okolinu dozvolu, a u kojem je kapacitet izraen u tonama/dan. Takoer, u
dokumentima se ne navodi projektirani kapacitet klanja nego najee radni, to takoer nije u
skladu sa Pravilnikom. Nadlenost, u pogledu izdavanja dozvole, ovisi o kapacitetu.

20

Kapacitet klanja ovisan je o vie tehnikih parametara, koji prilikom projektiranja trebaju biti
usklaeni. Ovisi o veliini depoa za prihvat ivotinja prema vrstama, veliinu i opremljenosti
prostorije za klanje (linija iskrvarivanja, klanja i obrade), potrebnom broju i veliini
rashladnih komora (za smjetaj trupova, polutki i organa prema vrstama mesa), duini
kolosijeka, kao i broja uposlenih, prihvata i smjetaja nejestivih dijelova i konfiskata i sl. Svi
ovi parametri se uzimaju u obzir kod projektiranja, te se kao mjerodavni kapacitet, moe uzeti
samo onaj naveden u tehnolokom projektu.
Meutim, podatak o kapacitetu, nije samo vaan zbog odreivanja nadlenosti. Naime, sve
preporuke u odnosu na potronju resursa, te potom vrijednosti oekivanih emisija, izraavaju
se u odnosu na kapacitet. Stoga je pouzdan podatak o kapacitetu, izraen u t/dan od izuzetne
je vanosti za analizu i zakljuivanje, te projektiranje.
Naalost, nije rijedak sluaj da klaonice ne posjeduju projektnu dokumentaciju pa se u svojim
slubenim zahtjevima za izdavanje okolinih dozvola pozivaju na nepouzdane i neprovjerene
podatke o projektiranom kapacitetu. U ovakvim sluajevima, nadleni organ od podnosioca
zahtjeva moe traiti da dostavi podatke ovjerene od nadlene veterinarske stanice, koja ima
evidenciju o svim obavljenim pregledima ivotinjama prije klanja. Svaka ivotinja posjeduje
stoni paso, i dokumente o prijavi kretanja ivotinja. Veterinarski inspektor, nakon to se
ivotinja zakolje duan je dostaviti dokumente o prijavi kretanja najblioj regionalnoj
kancelariji za unos podataka, a paso svake ivotinje direktno operativnoj agenciji, jednom
sedmino za klaonice iji je kapacitet klanja vei od 50 grla stoke/sedmino, i jednom
mjeseno iji je kapacitet klanja manji od 50 grla stoke/sedmino (Odluka o nainu obavljanja
veterinarsko-sanitarnog pregleda i kontrole ivotinja prije klanja i proizvoda ivotinjskog
porijekla, Slubeni glasnik BiH broj 82/06).
Ureenost i opremljenost klaonica u BiH, nije na zadovoljavajuem nivou. Tek sa uvoenjem
pojaanog veterinarsko-zdravstvenog nadzora i kontrole u objektima i boljom
implementacijom relevantnih propisa, situacija se moe promijeniti na bolje.
Nadlena tijela resornih ministarstava i veterinarska inspekcija obavljanjem svojih redovnih
aktivnosti, evidentiraju nedostatke i nalau operateru usklaivanje postojeeg stanja objekta,
propisanim uvjetima u Odluci o uvjetima kojima moraju udovoljavati objekti za klanje
ivotinja, obradu preradu i uskladitenje proizvoda ivotinjskog porijekla (Slubeni glasnik
BiH broj: 27/05). Ovom Odlukom postavljeni su specifini zahtjevi u pogledu izgradnje,
tehnikog ureenja, opreme, naina rada, strunih djelatnika i higijene.
Zajedniko za industrijske i zanatske objekte jeste udovoljavanje propisanim opim uvjetima
kada je rije o:
Lokaciji objekta, krugu, putevima i rasporedu zgrada
Snabdijevanju objekta vodom iz vodovodne mree i vlastitih bunara
Odvodu otpadnih voda iz objekta u kanalizaciju ili prirodni recipijent
Materijalu za izgradnju prostorija u smislu izrade podova, zidova, stropova, vrata i dr.
Izrade, postavljanja, certificiranosti opreme
Izrade i postavljenosti kolosijeka i nosaa
Izrade postolja
Prijenosa jestivih i nejestivih proizvoda (pokretne posude, pneumatski transport,
gravitacioni pad, oznaavanja, izrade gravitacionih kanala i sl.)
Izrade radnih stolova
Konvejerskim stolovima s pokretnim posudama
Opreme za pranje ruku i sterilizatora za sanitaciju opreme

21

Rasvjete (od 100 do 550 lx)
Ventilacije
Prostorije za sanitaciju opreme i prostora za dranje pribora i sredstava za sanitaciju
Prostorije za veterinarsku inspekciju
Prostorije za potrebe radnika (osiguranje WC-a sa predprostorom, tu kabine,
garderobnih ormara, prostorije za izdavanje iste radne odjee i prihvat neiste,
veeraj, broja zahodskih koljki i dr.)
Prostorije za odmor radnika
Prostorije za ishranu radnika
Higijene radnika

Posebni uvjeti kojima moraju udovoljavati industrijske klaonice su sljedei:
industrijska kategorija klaonica zahtijeva osiguranje prostorije za veterinarskog
inspektora u depou, garderobe i sanitarni vor za radnike u depou, pokriveni bazen za
smjetaj stajskog gnoja i metalni spremnik za prihvat sadraja predeludaca.
prostorija za klanje mora biti dovoljno velika da bi se osigurao isti i neisti prostor
klanja ivotinja i obrade mesa, odgovarajua veliina linije iskrvarivanja ivotinja te
osiguranih mjesta za izvoenje pojedinanih tehnolokih postupaka obrade na liniji
obrade (odsijecanje rogova, skidanje koe, pranje i pregled glava, evisceracija,
rasijecanje, pranje i trimovanje trupova, zavrni pregled i sl.)
osiguran prostor za pregled zadranih trupova zaklanih ivotinja
osiguranu namjensku prostoriju za hlaenje bez ostavljene mogunosti da se u jednom
dijelu te prostorije osigura ograen prostor za zadrano meso
osiguranu prostoriju za pranje i sanitaciju pokretne opreme kao i prostoriju ili prostor
za dranje opreme i sredstava za sanitaciju objekta
osiguranu prostoriju za nejestive proizvode klanja i konfiskat bez ostavljene
mogunosti da se u jednom dijelu kruga objekta osigura prostor za smjetaj kontejnera
za prihvat.
prostorija za veterinarskog inspektora mora imati osiguran vlastiti sanitarni vor
za pranje, ienje i dezinfekciju prijevoznih sredstava mora biti osiguran objekt sa
odgovarajuim brojem prostorija za razliku od zanatskih objekata koji moraju imati u
tu svrhu osigurano ureeno mjesto i ureaj za pranje.
Prostorija za otpremu mesa sa prateom opremom nije propisana za zanatske objekte.
Iz navedenih pokazatelja o industrijskom sektoru, moe se zakljuiti da je rije o vrlo
usitnjenoj industriji u pogledu veliine i kapaciteta, da podaci o kapacitetima nisu pouzdani, te
da esto operator ne posjeduje adekvatan struni kadar i odreenu projektnu dokumentaciju
koja bi bila osnova za izdavanje okoline dozvole. Organiziranost voenja vlastitih evidencija
je nedostajua i nepouzdana, a razmjena podataka o registriranim pogonima meu
ministarstvima razliitih resora nije institucionalizirana.
Kako je veterinarskim pregledima utvreno, vrlo mali broj pogona udovoljava kriterijima u
pogledu izgradnje, opremljenosti i ureenosti. Ovakvo stanje, praktino predstavlja znaajan
pritisak na okoli i moe se smatrati ak i difuznim izvorom zagaivanja, obzirom na brojnost
i rasutost emisionih mjesta u prostoru. Ovom zakljuku doprinosi i injenica o povremenom
obiajnom klanju, koje se vri na mjestima koja nisu adekvatno opremljena za tu namjenu,
to znai da krv, iznutrice i ostali otpad od klanja se najee samo zakopava.

22

4.2 EKONOMSKI POKAZATELJI
Prema podacima Agencije za statistiku BiH
3
, vrijednost industrijske proizvodnje u segmentu
preraivake industrije iznosila je 5.305 milijardi KM. Preraivaka industrija doprinosi sa
76,88% ukupnoj vrijednosti prodaje cjelokupne industrije u BiH, ime znaajno doprinosi
bruto drutvenom dohotku.

Slika 4-2 Industrijska proizvodnja u BiH, vrijednost prodaje po podrujima djelatnosti C, D i E

Slika 4-3 Industrijska proizvodnja u BiH, struktura vrijednosti prodaje 2006

3 Agencija za statistiku BiH, Industrijska proizvodnja BiH 2006, Tematski bilteni 5, ISSN 1840-104x

23

Slika 4-4 Industrijska proizvodnja, vrijednost prodaje po podrujima djelatnosti D
Sektor prehrane i duhana doprinosi ukupnoj prodaji u segmentu preraivake industrije sa
1.254 milijarde, odnosno 23,63%. Meutim, udio proizvodnje svjeeg i smrznutog mesa u
ovom iznosu je 22.5 miliona, odnosno svega 1.8%. Ukupan broj zaposlenika u ovoj
djelatnosti takoer nije veliki. Naime, u zanatskim klaonicama broj zaposlenih se kree od 2-
10, u prosjeku oko 5, dok se u industrijskim taj broj penje na cca 20, to ukupno daje 2000-
2500 zaposlenika.

Tabela 4-3 Proizvodnja mesa u BiH, za 2006
ifra Naziv proizvoda i djelatnosti Mjerna
jedinica
Proizvedena
koliina
Prodata
koliina
Vrijednost
prodaje
(u 1.000
KM)
15.11 Proizvodnja i konzerviranje mesa
15.11.11.40.00 Govedina i teletina svjea ili
hlaena,cijela,polovice i etvrtine
sa kostima
Kg 1.337.043 611.605 4.413,80
15.11.11.90.01 Svjea ili hlaena junetina i
govedina, u dijelovima
kg 1.915.594 1.221.438 8.385,00
15.11.11.90.02 Svjea ili hlaena teletina, u
dijelovima
kg 378.928 408.550 4.123,48
15.11.12.00.01 Zamrznuta junetina i govedina, u
dijelovima
kg 118.728 118.626 865,27
15.11.13.30.00 Svjea ili hlaena svinjetina,
cijela i polovice (uklj.svjee meso
pakovano tj.privremeno
konzervano solju)
Kg 1.356.379 169.364 975,66
15.11.13.50.00 Svinjetina, svjea ili hlaena,
butovi, lopatice i dijelovi s
kostima ((uklj.svjee meso
privremeno konzervano solju)
Kg 1.735.699 383.204 2.647,92

24

ifra Naziv proizvoda i djelatnosti Mjerna
jedinica
Proizvedena
koliina
Prodata
koliina
Vrijednost
prodaje
(u 1.000
KM)
15.11.13.90.00 Svinjetina, svjea ili hlaena
(uklj.svjee meso pakovano sa
solju kao privremenim
konzervansom; isklj. butove,
lopatice i njihove dijelove sa
kostima )
kg 43.751 19.578 136,99
15.11.15.00.00 Janjetina i ovetina, svjea ili
hlaena, cijela, polovice i dijelovi
kg 84.461 84.377 739,63
15.11.16.00.00 Janjetina i ovetina, zamrznuta,
cijela, polovice i dijelovi
kg 6.621 6.621 34,00
15.11.19.00.00 Svjei, hlaeni ili zamrznuti
jestivi klaoniki nusproizvodi
kg 200.138 85.041 269,53
Ukupno 7.177.342 3.108.404 22.591,28

Ukupna vanjsko-trgovinska razmjena je vrlo nepovoljna za BIH. Veliina uvoza je dva puta
vea od izvoza. Uvoz u BIH dobrim dijelom ine meso i mesni proizvodi to znaajno utie
na cijenu mesnih proizvoda u BIH. Zbog slabe kupovne moi domaeg stanovnitva cijena
igra kljunu ulogu kod kupovine. Ovo uzrokuje nizak nivo kvaliteta mesa kao i nizak nivo
posveenosti proizvoaa unapreenju kvaliteta i osiguranju sigurnosti u pogledu zatite
okolia.
Uvoz i provoz poiljaka ivotinja je regulirano Odlukom o uvjetima uvoza i provoza ivih
ivotinja, proizvoda i namirnica ivotinjskog porijekla, lijekova, stone hrane i otpadaka u
Bosnu i Hercegovinu. Navedena Odluka blie utvruje uvjete za izdavanje rjeenja i
podnoenje zahtjeva stranke i dokumentacije Uredu za veterinarstvo, kao i uvjete za koje nije
potrebno rjeenje, granine prijelaze i sl.
Meutim, kada je openito rije o izvozu ivotinja i mesa papkara, moemo rei da nema
podataka o realizaciji izvoznih poiljki. Meutim kada bi se takav aranman i uspostavio
poiljka ne bi mogla dobiti odobrenje zemlje uvoznice za uvoz poiljke iz mnogobrojnih
razloga. Npr. zatita domae proizvodnje, neadekvatnost deklaracije poiljke, ne posjedovanje
industrije koja bi mogla sigurno i kontinuirano snabdijevati (npr. zamrznutim upakiranim
mesom) bilo kojeg ozbiljnog partnera. Razlozi ovakve prirode se mogu ticati i organizacije
cjelokupnog sistema veterinarstva, zastarjelih propisa, nepostojanje efikasne uspostave
sistema organizacije samokontrole proizvodnje u objektima itd.
Zbog svoje ukusnosti i probavljivosti meso je cijenjena namirnica i zbog toga je potronja
mesa u svijetu u konstantnom porastu koji je razmjeran ekonomskoj razvijenosti zemalja i
dostignutom stupnju ivotnog standarda. Ako se uzme ekonomski parametar onda je potronja
mesa kod nas u apsolutnoj stagnaciji za veliku veinu stanovnitva meutim ne smije se
zanemariti i tradicija u ishrani a prema tome i potranji ove namirnice na ovim prostorima.
Konkurentnost poduzea iz BIH u odnosu na proizvoae iz zemalja izvoznika u BIH je slaba,
posebno kada su u pitanju poduzea iz Evropske Unije koja su dostigla visok nivo kontrole i
praenja kvaliteta proizvodnje a i brige o ispunjavanju uvjeta zatite okolia.
Kljuni problem koji utjee na nekonkuretnost klaonica iz BiH na meunarodnom tritu je to
to klaonice nisu adekvatno opremljene, niti su u praksu uvele HACCP. Njihove izvozne
mogunosti su ograniene i zbog slabe sirovinske baze ivotinja za klanje (mali stoni fond,
velika cijena ive vage ivotinja pri otkupu, male subvencije uzgoja ivotinja, nerentabilnost u

25

obezbjeenju hrane za ivotinje itd.) to sve naprotiv rezultira uvozom ivotinja i uvozom
hrane za ivotinje i sl.
Kada je rije o standardizaciji tipa ISO i HACCP u klaonikom sektoru, situacija je da samo 1
klaonica (privremeno na tri godine zbog utvrenih nedostataka) posjeduje izraene navedene
standarde. Drugi objekt koji je imao izraene ove standarde, prema saznanjima sa kojim
raspolaemo iste je izgubio iz razloga neimplementiranja. Ova problematika u BiH nije na
odgovarajui nain utvrena relevantnim propisom, ime certifikacijske kue zemalja iz
okruenja vre certifikaciju proizvodnih objekata u FBiH, to je esto inkompatibilno sa
utvrenim stanjem prilikom provedenog postupka slubene registracije objekata.
U izvjetajima za podsektore govedarstvo, svinjarstvo i ovarstvo Trini profili i izvjetaj o
konkurentnosti
4
, navode se sljedee kljune prepreke za poveanje konkurentnosti uzgoja i
klanja krupne stoke:
Subvencioniran i ponekad ilegalni uvoz govedine, prodate po niskoj cijeni ili cijeni
nioj od trokova proizvodnje u BiH.
Nedostatak izvozne certifikacije za ivotinjske proizvode
Shvaanje potroaa u BiH o kontroli kvaliteta govedine i teletine
Opasnost od uvoza infektivnih bolesti zbog neadekvatne granine kontrole
Neefikasan veterinarski sistem i veterinarska inspekcija
Pojava bolesti i nemogunost njihovog kontroliranja
Odsutnost sistema identifikacije i profesionalnog monitoringa ivotinja (zapoelo u
2004)
4.3 KLJUNI OKOLINI PROBLEMI
Najznaajniji okolini problemi vezani za klaonice su velika potronja vode, isputanje
otpadnih voda velikog tereta zagaenja, nastajanje vrstog otpada i velika potronja energije.
Pored toga, u nekim sluajevima mogu se pojaviti i problemi vezani za buku i neugodan
miris.
U tabeli 4-8 dat je pregled uobiajenih okolinih problema vezanih za proces klanja ivotinja.

Tabela 4-4 Uobiajeni okolini problemi u klaonicama

Prijem stoke
Pranje kamiona
Pranje stoke
Otpadna voda koji sadri izmet i mokrau
Velika potronja vode
Buka
Omamljivanje i
iskrvarivanje
Otpadna voda sa velikim teretom organskog zagaenja, pogotovo ukoliko
se u njega isputa krv
Rasijecanje i vaenje
drobi

4 USAID LAMP projekat. Profili podesktora - Trini profil i izvjetaj o konkurentnosti - Podsektor govedarstva, Podsektor svinjogojstva i Podsektor uzgoja ovaca - Septembar
2004.

26

Otpadna voda sa visokim teretom organskog zagaenja
Hlaenje Velika potronja energije
Curenje rashladne tenosti, npr. CFC-a ili amonijaka
Rezanje i okotavanje Potronja elektrine energije
Obrada crijeva i iznutrica Otpadna voda sa jako visokim teretom organskog zagaenja
Jako velika potronja energije
ienje Velika potronja vode
Koritenje kemikalija
Velike koliine otpadne vode sa visokim teretom organskog zagaenja i
deterdenata

4.3.1 Potronja vode
Higijenski standardi zahtijevaju upotrebu velikih koliina svjee vode. Voda se koristi za:
pojenje i pranje stoke,
pranje kamiona,
urenje svinja,
pranje trupala,
pranje i ienje crijeva i urenje predeludaca (u objektima koji mogu
obavljati ovu vrstu proizvodnje),
transport nus-proizvoda ili nekih vrsta otpada,
ienje i sterilizacija noeva i opreme,
ienje radnih povrina i podova,
pranje depoa i odravanje higijene u depou,
nadopuna bojlera, hlaenje strojeva (kompresori, kondenzatori i sl)
Najznaajnija upotreba vode vezana je za operacije ienja.
4.3.2 Potronja energije
Gotovo 80-85% energije u ukupnoj potronji otpada na potronju toplotne energije, koja se
najee dobiva sagorijevanjem goriva u bojlerima instaliranim u pogonima. Toplotna
energija je u obliku pare ili vrue vode, a koristi za ienje i sterilizaciju, za urenje kod
klanja svinja, obradu nus-proizvoda, i u procesu utilizacije u klaonicama koji imaju taj
pogonima. Ostatak od 15-20% energije je elektrina energija se koristi za pokretanje ureaja
za dizanje ivotinja na kolosjek, ureaja za hlaenje, rasvjetu, ventilaciju i proizvodnju
komprimiranog zraka. Hlaenje je operacija koja troi najvie el. energije. (59%).
5
Slino kao i potronja vode, upotreba energije za hlaenje i sterilizaciju vana je za ouvanje
kvaliteta i higijenske ispravnosti mesa. Potronja energije dovodi do zagaenja zraka i emisije
stakleninih plinova, koji su povezani sa globalnim zagrijavanjem.

5 UNEP, Cleaner production Assesment in Meat Processing,, Division of Technology, Industry and Economics.

27

4.3.3 Otpadna voda
Jedan od najznaajnijih okolinih problema, zajedniki svim klaonicama, predstavlja
isputanje velikih koliina otpadnih voda. Otpadne vode iz klaonica sadre krv, masnoe,
izmet, nesvareni stomani sadraj i deterdente. Otpadne vode su znaajno optereene
organskom materijom, masnoama, azotom, fosforom i hloridima.
Krv i crijevna sluz najveim dijelom doprinose zagaenosti vode. Otpadne vode iz klaonice
takoe rmogu sadravati uzronike oboljenja, a visoke temperature otpadne vode prilikom
npr. urenja mogu biti dobra podloga za razmnoavanje bakterija. Bilo je sluajeva da se u
buragu zdrave stoke pronae rijetka vrsta salmonele.
Organska materija vodi porijeklo uz svih pogona u postrojenju u kojima dolazi do kontakta sa
ivotinjskim polutkama, krvlju, iznutricama, itd. Od svih otpadnih tokova, krv donosi najvei
teret zagaenosti, a slijede ga masti.
Krv je takoer znaajan izvor azota. Stoga pogoni u kojima se radi klanje i eviseciracija,
najvie doprinose nivou azota u otpadnoj vodi.
Fosfor i soli vode porijeklo iz ubriva (mjeavina ivotinjskog izmeta i slame) i nesvarenog
stomanog sadraja. Masnoe vode porijeklo od pranja polutki i rasjecanja mesa na manje
komade, pri emu otpadni komadii ine sastavni dio otpadne vode.
Porijeklo tetnih i opasnih materija u otpadnim vodama upuuje na zakljuak da kvaliteta
otpadnih voda ovisi o tome u kojoj mjeri e se sprijeiti da krv, masti, ubrivo i nesvareni
stomani sadraj dospiju u otpadnu vodu.

Tabela 4-5 Srednje vrijednosti koncentracija opasnih i tetnih materija u otpadnim vodama klaonica6
Parametar (jedinica) Klanje svinja Klanje krupne stoke Mijeane klaonice
BPK5 (mg/l) 1250 2000 -
KPK (mg/l) 2500 4000 1000-3000
Suspendirane materije
(mg/l)
700 1600 400-800
Ukupni azot (mg/l) 150 180 < 300
Ukupni fosfor (mg/l) 25 27 <10
Ulja i masti (mg/l) 150 270 <350
pH 7,2 7,2 7 - 8.5
Da bi se mogla pratiti uinkovitost rada jednog pogona, potrebno je omoguiti praenje
pokazatelja tereta zagaenja u odnosu na jedinicu proizvoda.

Tabela 4-6 Teret zagaenja u otpadnim vodama u odnosu na jedinicu proizvoda
Parametar (jedinica) Klanje svinja (prosjena teina
90 kg)
Klanje goveda (prosjena teina
250 kg)
BPK5 (mg/l) 0.5-2.0 1-5
Ukupni fosfor (mg/l) 0,075-0,25 0,25-1,0
Ukupni azot (mg/l) 0,015-0,03 0,03-0,1

6 Ibidem

28

4.3.4 Emisije u zrak
Emisije u zrak u pogonima za klanje mesa vezane su za pogon za proizvodnju tople vode i
pare, u toplovodnim kotlovima. Kao energent kotlovi najee koriste lo ulje, pa se dimnjak
na koji je kotao prikljuen moe smatrati emisionim mjestom. U sluaju da je kapacitet kotla
veliki na njega se onda odnose odredbe pravilnik o graninim vrijednostima emisija u zrak
iz postrojenja za sagorijevanje.
Za operacije koje koriste sisteme za hlaenje na bazi c-a, curenje CFC-a u atmosferu
predstavlja znaajan okolini problem, budui da su ovi plinovi prepoznati kao uzrok
smanjenju ozonskog omotaa u atmosferi. Za takve operacije jako je vana zamjena sistema
za hlaenje na bazi CFC-a sa npr. sistemima na bazi amonijaka.
4.3.5 Otpad
Otpad koji nastaje u klaonicama se uglavnom sastoji od ivotinjskog izmeta nastalog
prilikom odmaranja stoke neposredno prije klanja i iz kamiona, nejestivih dijelova i
konfiskata kao nus-proizvod procesa klanja, mulja u postrojenjima za preiavanje,
upotrijebljene zatitne opreme i odjee. Ovaj otpad se smatra infektivnim i sa njim je potrebno
postupati sa posebnim oprezom, a takoer ubrivo je izvor fosfora u vrstom otpadu, a time i
u otpadnim vodama.
Odreene koliine vrstog otpada nastaju i kao otpad iz kuhinje i kancelarija, i sl.

Tabela 4-7 Klasifikacija otpada koji moe nastati u klaonicama
7
ifra Naziv otpada
02 OTPADI IZ POLJOPRIVREDE, HORTIKULTURE, AKVAKULTURE, UMARSTVA,
LOVA I RIBOLOVA, PRIPREME I PRERADE HRANE
0202 otpadi od pripreme i obrade mesa, ribe i druge hrane ivotinjskog porijekla
020201 muljevi od pranja i ienja
020202 otpad od ivotinjskog tkiva
020203 materijali nepodobni za jelo ili obradu
020204 muljevi od tretmana tenog otpada na lokaciji stvaranja
020299 otpadi koji nisu drugaije specificirani

04 OTPADI IZ KOARSKE, KRZNARSKE I TEKSTILNE INDUSTRIJE
0401 otpadi iz industrije koe i krzna
040101 otpadi od skidanja drugog tkiva sa koe
040102 kreni otpad
040103 otpadi od odmaivanja koji sadri rastvarae
040108 otpad od utavljene koe (otpad od skidanja dlaka, sjeenja, praina od glancanja) koji sadri
hrom
040199 otpadi koji nisu drugaije specificirani

07 OTPADI OD ORGANSKIH KEMIJSKIH PROCESA
0706 otpadi od proizvodnje, formulacije, snabdijevanja i upotrebe masti, sapuna, deterdenata,
dezinfekcijskih i kozmetikih sredstava
070601 tenosti za pranje na bazi vode i matine tenosti

7 Izdvojeno iz Pravilnika o kategorijama otpada sa katalogom/listama (Sl. glasnik RS 39/05 i Sl. novine F BiH 9/05)

29

10 OTPADI IZ TERMIKIH PROCESA
1001 otpadi iz energana i drugih postrojenja za sagorijevanje
100101 ljaka i praina iz kotla

13 OTPADI OD ULJA I OSTATAKA TENIH GORIVA
1301 otpadna hidraulina ulja
1302 otpadna motorna ulja, ulja za mjenjae i podmazivanje
1307 otpadi od tenih goriva

15 OTPAD OD AMBALAE, APSORBENTI, KRPE ZA BRISANJE, MATERIJALI ZA
FILTRIRANJE I ZATITNA ODJEA
1501 ambalaa (ukljuujui posebno sakupljenu ambalau u komunalnom otpadu)
150101 papirna i kartonska ambalaa
150102 plastina ambalaa
1502 apsorbenti, materijali za filtare, krpe za brisanje i zatitna odjea

18 OTPADI OD ZDRAVSTVENE ZATITE LJUDI I IVOTINJA I/ILI S TIM
POVEZANOG ISTRAIVANJA
1802 otpadi od istraivanja, dijagnostike, tretmana ili prevencije bolesti ivotinja

4.3.6 Buka
Buka. Ukoliko je klaonica smjetena u naseljenom mjestu buka koja nastaje od dranja stoke,
rada maina, manevriranja kamiona moe uzrokovati neugodu.
4.3.7 Miris
Neugodan miris moe biti znaajan okolini problem kod procesa klanja ivotinja ukoliko
nus-proizvodi i otpadni tokovi nisu adekvatno zbrinuti. Bioloki sistemi tretmana otpadnih
voda, koji se najee koriste u klaonicama, takoer predstavljaju izvor neugodnog mirisa.
5. OPIS TEHNOLOKOG PROCESA I TEHNIKA PO PROIZVODNIM
POGONIMA
5.1 Priprema za klanje
5.1.1 Prijava klanja
Imalac ivotinje, najkasnije 12 sati prije klanja, prijavljuje veterinarskom inspektoru klanje
papkara (goveda, bivola, junadi, teladi, bivoladi, ovaca, janjadi, koza, jaradi, svinja i
prasadi). Izuzetno, ne mora se prijaviti klanje svinja, ovaca i koza ako su ivotinje zdrave i
ako je njihovo meso namijenjeno potronji u vlastitom domainstvu. Uz prijavu klanja
podnosi se: stoni paso, svjedodba i dokument o prijavi kretanja.

30

5.1.2 Istovar ivotinja
Nakon dospijea ivotinja (transportnim sredstvom) u krug klaonice, odgovorna osoba
veterinarskom inspektoru predaje stoni paso, svjedodbu i dokument o prijavi kretanja.
Ako je udovoljeno propisanim veterinarsko zdravstvenim uvjetima, ivotinje se istovaruju u
prostorije za privremeni smjetaj ivotinja za klanje, staje i obore (depo).
Depoom klaonice nazivaju se prostori, prostorije i ureaji u krugu klaonice za prijem, pregled,
vaganje i smjetaj ivotinja za klanje. Istovar se obavlja to je mogue bre. Nakon dospijea
u krug klaonice, ivotinje se ne smiju izvoditi iz tog kruga bez odobrenja veterinarskog
inspektora.
5.1.3 Odmor
Potrebu i trajanje odmora, te postupak sa ivotinjama prispjelim u depo klaonice odreuje
veterinarski inspektor. Odmor ivotinja prije klanja treba da izmeu ostalog omogui
restituciju depoa glikogena u miiima, fiziolokih funkcija koje su oslabljene stresnim
faktorima u transportu to e omoguiti intenzivnije i potpunija iskrvarenost zaklane ivotinje.
U stajama i oborima mora se osigurati napajanje ivotinja, a ako se zadravaju due od 12 sati
i hranjenje. ivotinje porijeklom iz uvoza se moraju zaklati u roku od 72 sata od dolaska,
izuzev u sluaju vie sile.
5.1.4 Oznaavanje ivotinja
Oznake slue za identifikaciju ivotinja u transportu, depou kao i pri klanju, obradi trupa i
pregledu mesa.
ivotinje koje se dopremaju na klanje moraju biti oznaene i to:
goveda- unom markicom;
svinje- tetoviranim brojevima na unoj koljki, vratu ili butu ili unim markicama;
ovce- unim markicama sa brojem ili bojom na trupu.
ivotinje za koje se sumnja da boluju od zaraznih bolesti ili drugih bolesti, koje pokazuju
nejasne znakove bolesti i imaju povienu temperaturu (svinje vie od 41C, a goveda i ovce
vie od 40,4C), ivotinje koje se nisu u stanju podizati i kretati, ivotinje koje pokazuju
neuroloke poremeaje ili poremeaje u ponoenju, ivotinje koje pokazuju progresivno
pogoranje opeg stanja povezano sa oteenjem sredinjeg ivanog sistema, ivotinje sa
potkonim edemima, apscesima, kriptorhidi, moraju se odvojiti u posebnu prostoriju u kojoj
e se detaljno pregledati i promatrati do donoenja odluke o klanju. Sva goveda starija od 24
mjeseca koja pokazuju neke od navedenih simptoma testiraju se na BSE. ivotinje oznaavaju
se slovom S. Ovaj znak na svinje i ovce nanosi se neizbrisivom plavom bojom,
tetoviranjem ili unom markicom plave boje sa brojem, a na goveda unom markicom sa
brojem plave boje.
Ubijanje ivotinja obavlja se ako se pregledom ivotinja prije klanja utvrdi da:
pokazuju simptome bedrenice, utavca i drugih plinskih edema, bjesnoe, sakagije,
durine, govee kuge, plune zaraze goveda, listerioze, afrike kuge svinja, svinjske
kuge,
konjske kuge, slinavke i apa, vezikularno oboljenje svinja, zarazna uzetost svinja,
septikemini oblik crvenog vjetra, ovjih boginja, melitokokoze i akutne salmoneloze;

31

se ne moe iskljuiti mogunost zaraze sa BSE-om, tada se ivotinja eutanazira, a
njezin mozak i sva druga tkiva prema odluci veterinarskog inspektora alju se u
ovlateni
laboratorij radi laboratorijskog ispitivanja;
pokazuju simptome bolesti zbog kojih se poslije post mortalnog pregleda moraju
odbaciti trupovi i organi;
sumnjive ivotinje, nakon dvadeset etiri (24) sata, ponovo imaju povienu
temperaturu;
su u agoniji ili kontuzovane u veem stupnju;
boluju od epitelioma oka ili pokazuju simptome oboljenja orbitalne regije, ako su im
oi
razorene ili zamuene neoplazmatinim tkivom, ako imaju intenzivnu infekciju,
gnojenje i nekrozu praenu neugodnim mirisom;
su ivotinje kahektine.
ivotinje se ubijaju bez muenja u prostorijama za sumnjive ivotinje ili na izdvojenom
prostoru pogodnom za pranje i dezinficiranje. Leevi ivotinja uginulih u transportu i depou i
ubijenih u depou oznaavaju se unim markicama crvene boje s oznakom K i brojem,
prelijevaju i ubrizgava im se 3 %-tna otopina karbolne kiseline, uz dodatak metilenskog
plavila ili kreolina s metilenskim plavilom (dekarakterizacija). Leevi se stavljaju u posebne
nepropusne i crvenom bojom obiljeene kontejnere s poklopcima i transportiraju u kafileriju
odnosno na mjesto za nekodljivo uklanjanje. O patoloko-anatomskom nalazu i uzroku
uginua izvjetava se veterinarski inspektor u klaonici.
O trupovima uginulih i ubijenih ivotinja koji se oduzimaju (konfiskati) vodi se evidencija
runo ili u elektronskoj formi na kompjuteru.
5.1.5 Prihvat i privremeni smjetaj ivotinja za klanje
Prostorije za prihvat i privremeni smjetaj ivotinja za klanje (depo) ine: rampa za istovar
ivotinja, prostorije za smjetaj ivotinja, hodnik (koridor) za odvoenje ivotinja na klanje,
prostorija ili prostor za pripremu ivotinja za klanje i prostorija za smjetaj bolesnih odnosno
na oboljenje sumnjivih ivotinja.
Rampa za istovar ivotinja, s prihvatnim boksovima odgovarajueg kapaciteta i mjestom
odreenim za veterinarsko-zdravstveni pregled, mora biti u neposrednoj blizini prostorije za
smjetaj ivotinja, postavljena tako da put ivotinja namijenjenih klanju izravno vodi u staje i
obore, bez krianja s drugim putovima. Ako se u objektu kolju ivotinje razliitih vrsta, depo
mora imati posebno staje za krupne ivotinje, posebno staje za sitne ivotinje i odvojene
obore za svinje. Pregradni zidovi i betonske ili metalne ograde izmeu staja i obora moraju
biti izgraeni tako da ne moe doi do povreda ivotinja i da se mogu lako istiti, prati i
dezinficirati. Staje i obori moraju biti takve veliine da se osigura odmor ivotinja i u leeem
stavu i moraju imati valove za hranjenje i pojenje ivotinja. ivotinje treba umjereno hraniti s
tim da se hrana obustavi 12 sati a voda 2-3 sata prije klanja. Staje i obori moraju biti na
vidljivom mjestu i jasno obiljeeni brojevima i moraju imati plou s podacima o datumu
prispijea, broju i podrijetlu smjetenih ivotinja.
Prostorija za smjetaj bolesnih odnosno na oboljenje sumnjivih ivotinja, posebno za svaku
vrstu, mora biti graevinski potpuno izdvojena od ostalog dijela depoa, tako da se onemogui
kontakt bolesnih ili na oboljenje sumnjivih ivotinja sa zdravim ivotinjama. Te se prostorije
oznaavaju na vidljivom mjestu napisom crvene boje - SUMNJIVE IVOTINJE. U njima se

32

mora nalaziti oprema za obuzdavanje i fiksiranje ivotinja. Podne povrine u ovim
prostorijama moraju imati poseban odvod otpadnih voda (slivnik).
U hodniku za odvoenje ivotinja na klanje mora postojati posebna staza za krupne ivotinje i
posebna staza za sitne ivotinje ako se klanje obavlja istovremeno. irina staza mora
omoguiti kretanje ivotinja samo u jednom smjeru. Izmeu ili izvan tih staza mora se nalaziti
staza za radnike, odvojena betonskim ogradama ili ogradama metalne konstrukcije.
Prostorija ili prostor za pripremu ivotinja za klanje mora biti odvojen od prostorija za klanje
ivotinja i mora osigurati dolazak i prihvat ivotinja prema kapacitetu klanja.
Jako zaprljane ivotinje treba prije klanja oistiti i oprati. Pranje goveda treba vremenski
podesiti tako da se koa moe osuiti prije nego se ivotinje dopreme u prostoriju za klanje.
Prostorija ili prostor u kojem se ivotinje peru prije omamljivanja mora imati prikljuak za
vodu s gumenom cijevi ili sustav tueva za automatsko pranje te odvod otpadne vode.
U sklopu depoa moraju se osigurati prostorije za veterinarskog inspektora koji pregledava
ivotinje namijenjene klanju, garderobe i sanitarne prostorije za radnike zaposlene na
prihvatu, smjetaju i pripremi ivotinja za klanje.
U blizini depoa mora postojati bazen ili kontejner za smjetaj stajskog gnoja i gnoja iz
prijevoznih sredstava. U neistom dijelu kruga objekta mora biti izgraen i pokriveni bazen ili
postavljen metalni spremnik za prihvat sadraja predeludaca, ako na drugi nain nije rijeeno
njegovo odstranjivanje iz kruga objekta. Na mjestu prihvata sadraja predeludaca mora se
osigurati dovod hladne vode i tople vode temperature 83C, s ugraenim kontrolnim
termometrom, i odgovarajui odvod otpadne vode.
5.1.6 Pregled prije klanja
ivotinje se pregledaju pri istovaru u depo klaonice, za vrijeme boravka u depou i neposredno
prije otpreme na klanje. Pregledom se utvruje identitet i zdravstveno stanje ivotinje
(izdvajaju se bolesne i sumnjive ivotinje u izdvojen prostor za detaljniji pregled do konane
odluke o klanju) i eventualne posljedice transporta. Nakon primanja, ivotinje se smjetaju u
obiljeene staje ili obore depoa koje prethodno moraju biti temeljito oiene i dezinficirane.
Poslije pregleda ivotinja, neposredno prije poetka klanja, veterinarski inspektor sastavlja
izvjetaj o redoslijedu slanja ivotinja na klanje.
Veterinarski inspektor vodi evidenciju o pregledu ivotinja po primitku u depo i evidenciju o
pregledu ivotinja neposredno prije klanja.
Pregledom se utvruje:
je li ivotinja oboljela ili sumnjiva na zaraznu bolest koja se prenosi na ljude i
ivotinje;
ispoljava li ivotinja druge simptome bolesti ili poremeaj opeg stanja koji moe
meso uiniti higijenski neispravnim za javnu potronju;
je li ivotinja primala supstance sa farmakolokim djelovanjem ili neke druge
supstance koje mogu meso uiniti higijenski neispravnim za javnu potronju;
je li ivotinja umorna, uznemirena ili ozlijeena;
kopitari se moraju ispitati na sakagiju metodom oftalmomaleinizacije, osim u sluaju
prisilnog klanja.
Klanje se nee dopustiti:
ako ivotinja nije propisno oznaena ( nema unu markicu);

33

ako ivotinja nema stoni paso;
ako ivotinja nema svjedodbu;
ako nije dostavljen izvjetaj o pregledu ivotinje prije klanja;
ako ivotinja pokazuje bilo koje od naprijed navedenih simptoma;
ako je ivotinja u posljednjoj treini graviditeta ili ako nije prolo osam dana od
poroaja ivotinje;
ako su ivotinje cijepljene ivim cjepivom bjesnoe, a nije prolo 14 dana od dana
cijepljenja;
ako je ivotinja umorna, uznemirena ili ozlijeena;
ako je ivotinja prljava;
ako je ivotinja lijeena ili je primala supstance sa farmakolokim djelovanjem u
profilaktike ili nutritivne svrhe, a nije prolo potrebno vrijeme za izluivanja iz
organizma ivotinje, prema uputi proizvoaa o njihovoj upotrebi (karenca) ;
ako je ivotinja lijeena hormonskim sredstvima, a nije prolo vrijeme karence;
ako ivotinja potjee sa podruja na kojem se ne prati prisutnost biolokih ostataka i
radionuklida.
5.1.7 Premjetanje iz depoa do klaonice
ivotinje se iz depoa odvode na omamljivanje i klanje bez uzbuivanja, nanoenja boli i
ozljeda. Za gonjenje ivotinja doputa se samo upotreba elektrinih gonia bez otrih vrhova
odnosno upotreba platnenih bieva. Za prenos ozlijeene ivotinje da mjesta omamljivanja i
klanja mora se osigurati oprema prema veliini ivotinje.
Proces proizvodnje mesa u klaonici poinje u neistom dijelu objekta vaganjem,
omamljivanjem (oduzimanjem svijesti) i klanjem ivotinja prerezivanjem velikih krvnih ila
vrata.
5.2 Klanje goveda, ovaca i koza
5.2.1 Omamljivanje
Prije klanja ivotinje se omamljuju na human i struan nain bez dodatnog maltretiranja i to
goveda ureajem (pitoljem) s penetrirajuim klinom po Schermeru, koji pritiskom
komprimiranog zraka, izaziva potres mozga udarcem u eonu kost ime ozljeuje veliki
mozak, ili primjenom elektrine energije u boksu za omamljivanje koji mora biti odvojen od
linije klanja i iskrvarivanja, a svinje i ovce - elektronarkozom ili izlaganjem ugljen dioksidu,
ime se trenutano postie anemija mozga i gubitak svijesti. Omamljivanje predstavlja
oduzimanje svijesti ivotinji, a da su pri tom funkcije organizma ouvane u fiziolokim
granicama, naroito disanje i cirkulacija. Svrha je da se ovakav surovi akt klanja izvri
bezbolno i da se osoblje zatiti od povreda koje bi mogle nanijeti uplaene ivotinje.
Kod ivotinja koje podlijeu posebnom postupku klanja odreenim vjerskim obredom (koer
klanje), ne primjenjuje se omamljivanje. Neomamljenim govedima, fiksiranim, preree se
jednim potezom koa, muskulatura, jednjak, dunik i velike krvne ile vrata.
Omamljene ivotinje se zatim dizalicom podiu na kolosijek.

34

5.2.2 Iskrvarivanje
Goveda se moraju iskrvariti obinim ili upljim noem u viseem poloaju iznad linije
iskrvarivanja. Linija iskrvarivanja (bazen) mora biti takve veliine koja odgovara kapacitetu
klanja i locirana i zatiena tako da krv ne moe prskati ispred boksa za omamljivanje ili na
okolna podruja na kojima se obraduju trupovi. Kod ve omamljenih ivotinja iskrvarivanje
treba poeti to je mogue bre nakon omamljivanja i potrebno ga je izvesti tako da bude
brzo, obilno i potpuno, dok fizioloke funkcije srca i plua nisu oslabile. Iskrvarivanje se
izvodi prerezivanjem velike krvne ile (arterija karotis i vena jugularis) u donjoj treini vrata.
Tek nakon potpunog iskrvarivanja koje traje oko 5 min., moe se pristupiti daljoj obradi
zaklanih ivotinja.
Na mjestu odvoda vode i krvi iz bazena mora se osigurati zatita koja spreava povratak
neugodnih mirisa.
Krv zaklanih ivotinja moe se upotrebljavati za javnu potronju ako potjee od ivotinja ije
je meso ocjenjeno higijenski ispravnim za javnu potronju i ako je krv prikupljena na
higijenski nain. Krv se moe upotrebljavati i u farmaceutske svrhe ime se uzima aseptino u
sterilne posude. Moe se koristiti i za preradu i za tehnike svrhe. Posude za prikupljanje krvi
moraju biti obiljeene tako da se, ako bude potrebno, moe utvrditi od koje ivotinje krv
potie. Prije svakog skupljanja krvi, posuda u koju se skuplja krv mora se oprati hladnom
vodom, a zatim vodom ija je temperatura iznad +82C. Mijeanje krvi obavlja se
odgovarajuim alatima. Oprema za uzimanje, prikupljanje, obradu, transport i uskladitenje
krvi za ljudsku hranu mora biti izraena od nehrajueg elika. Koliina krvi koja se moe
dobiti od goveda iznosi oko 4-5% od teine ivotinje ili prosjeno 10-20 l. to ovisi od teine,
spola, dobi, zdravstvenog stanja i sl.

Klanje sumnjivih i bolesnih ivotinja
Ako se donese odluka o klanju sumnjivih ili bolesnih ivotinja one se moraju klati u posebnoj
prostoriji opremljenoj za klanje. Ako takva prostorija ne postoji, klanje se smije obaviti i u
prostoriji za klanje zdravih ivotinja, ali nakon njihovog. U tom sluaju nakon klanja se vri
ienje i pojaana dezinfekcija prostorija i opreme pod nadzorom veterinarskog inspektora.
Meso i organi zaklanih ivotinja, ukljuujui i kou, ne smiju se upotrebljavati za javnu
potronju niti se smiju odstraniti ili unititi prije pregleda i donoenja konane odluke o
higijenskoj ispravnosti. Ako se na osnovu pregleda ne moe donijeti odluka o njihovoj
higijenskoj ispravnosti obavit e se odgovarajui laboratorijski i mikrobioloki pregled i
analiza na ostatke tetnih tvari s farmakolokim djelovanjem.

Klanje u hitnom sluaju ( prisilno klanje)
Klanje u hitnom sluaju podrazumijeva klanje bez prethodnog pregleda ivotinje, a moe se
obaviti samo u ovim sluajevima:
- ako je ivotinja teko ozlijeena ili zbog ozlijede jako krvari;
- ako se ivotinja nadula od hrane ili ako zdravoj ivotinji prijeti opasnost od uguenja zbog
zastoja stranog tijela u jednjaku ili u duniku;
- ako je ivotinja ozlijeena elektrinom strujom ili udarom groma.
Pregled mesa i organa ovako zaklanih ivotinja obavlja veterinarski inspektor koji utvruje da
li je ivotinja zaklana za ivota ili u agoniji i jesu li na vrijeme izvaeni trbuni i grudni

35

organi. Trbuni i grudni organi moraju se izvaditi najkasnije 30 minuta poslije klanja. Sva
goveda starija od 24 mjeseca koja su zaklana testiraju se na BSE. Trup ivotinja zaklanih, u
hitnom sluaju, izvan klaonica moe se dopremiti u klaonicu radi obrade i prerade, samo uz
veterinarsku uputu. Ako se na osnovu pregleda mesa i organa hitno zaklanih ivotinja ne
moe donijeti odluka o njihovoj upotrebljivosti za javnu potronju, obavit e se potrebni
laboratorijski pregledi. Te preglede treba obaviti i kad imalac ivotinja odustane od upotrebe
mesa za javnu potronju ako postoji sumnja na neku zaraznu bolest.
5.2.3 Odsijecanje rogova, prednjih i zadnjih nogu i odvajanje koe i glave od trupa
Iznad prostora koji je produetak bazena za iskrvarivanje, odsijecaju se rogovi, odvaja koa s
glave, podvezuju jednjaci i odsijecaju prednje noge.
Zaklane ivotinje moraju se nakon klanja pripremiti za pregled odnosno obraditi na sljedei
nain: zaklanim ivotinjama, osim svinja koje se ure, treba odmah nakon iskrvarivanja
skinuti kou. Za pojedine vrste ivotinja (ovce, janjad, koze i sl.), radi lakeg skidanja koe,
doputa se upuhivanje zraka pod kou samo kompresorima koji imaju filtare za proiavanje
zraka, pri emu se kanila uvlai pod kou iznad karpalnog ili tarzalnog zgloba. Pokretno
postolje za skidanje koe s trupova mora biti izraeno od nehrajueg materijala i
konstruirano tako da onemoguava dodir dijelova trupa s kojih je skinuta koa s podom ili
vanjskom stranom koe. Koa se mora odvajati tako da ne kontaminira meso i skinutu kou sa
trupova treba obiljeiti ili ostaviti tako da se po zavretku pregleda moe utvrditi sa kojeg
trupa koa potie. Krunim rezom se preree koa oko papaka i rez produi uzdu
ekstremiteta do linije sljedeeg reza, kojim se razdvaja koa ventralno po sredini trupa, du
vrata, grudi i trbuha. Koa se zatim skine s nogu pa se odvoje distalni dijelovi prednjih nogu u
karpalnom (koljenom) i zadnjih u tarzalnom (skonom) zglobu runim rezom ili pneumatskim
klijetima. Koa se zatim odvoji od ventralnog dijela trbuha i grudi, trup se fiksira za Ahilove
tetive na kuke raspinjae i postepeno podie dizalicom na kolosijek. Pri tom se odvaja koa sa
ostalih dijelova trupa.
Skidanje koe je najkritinija faza obrade trupa u higijenskom i tehnolokom pogledu.
Koe se obiljeavaju i otpremaju u prostoriju za prihvat nejestivih dijelova.
Rogovi se odstranjuju prije skidanja koe sa glave. Za odsijecanje rogova upotrebljavaju se
pneumohidrauline kare, elektrina pila ili sjeka (satara).
Prije skidanja koe sa trupova zaklanih ivotinja odvaja se koa sa glave i podvezuje jednjak.
Sa trupa se odstranjuju prednje noge u karpalnom i stranje noge u tarzalnom zglobu,
pneumohidraulinim karama, elektrinom pilom ili noem.
Govee glave mogu se odsijecati i nakon potpunog odvajanja koe od trupa. Odvajanje glave
od trupa obavlja se u atlantookcipitalnom zglobu. Odvojene glave peru se tako to se prvo
ispiru nosne upljine i usna upljina, a zatim se pere vanjska povrina glave.
Opremu za obradu i pripremu goveih glava za veterinarsko-zdravstveni pregled ini ureaj
za pranje i postolje ili konvejerski sustav za pregled. Ureaj za pranje mora biti izraen od
nehrajueg elika i konstruiran tako da spreava rasprskavanje vode, a da istovremeno
osigurava i posredni odvod otpadne vode u kanalizaciju. Na tom ureaju moraju postojati dva
prikljuka hladne vode, s tim da je na jednom prikljuku postavljena pokretna cijev s
konusnim nastavkom za ispiranje nosne i usne upljine, a na drugom prikljuku - cijev sa
tednim tuem za pranje vanjske povrine govee glave. Za ovjeenje goveih glava moraju
postojati specijalne pokretne kuke, koje se sanitiraju nakon pranja svake govee glave. Ureaj

36

za pranje mora biti postavljen blizu mjesta odsijecanja i veterinarsko-zdravstvenog pregleda
goveih glava, u istom dijelu prostorije. Postolje za veterinarsko-zdravstveni pregled i
pokretni okviri i kuke konvejerskog sustava za smjetaj ili ovjeenje pripremljenih goveih
glava moraju biti izraeni od nehrajueg elika i konstruirani tako da se mogu lako istiti i
prati.
Jezik se oslobaa od svojih prirodnih veza u toku pregleda. One jabuice i tonzile
odstranjuju se nakon pregleda glave. S teladi u dobi do est sedmica glava se moe odstraniti
zajedno sa koom ako se glava nakon toga uri. Cijela glava (izuzev jezika), ukljuujui
mozak, oi, ganglije trigeminusa i tonzile smatraju se specifinim rizinim materijalom. U
toku skidanja koe sa butova rektum treba krunim rezom osloboditi od prirodnih veza, zatiti
plastinom vreicom i obavezno podvezati. Crijeva goveda svih starosnih grupa, od
duodenuma do rektuma smatraju se specifinim rizinim materijalom.
Pri sistemu okomite obrade goveda treba onemoguiti da trupovi ili polovice dodiruju podnu
povrinu (30 cm iznad poda) i postolje ili da se meusobno dodiruju obraeni i neobraeni
trupovi.
5.2.4 Evisceracija
Sa mukih ivotinja, prije otvaranja trbune i grudne upljine, odstranjuju se vanjski genitalni
organi. Sa enskih ivotinja, osim teladi i junica, vime se odvaja zajedno sa koom, tako da se
sprijei izlijevanje mlijeka, pri emu Lnn. Supramammarici ostaju na trupu.
Trbuni i grudni organi moraju se odstraniti najkasnije 45 minuta nakon omamljivanja, u
sluaju vjerskog klanja 30 minuta nakon klanja.
Najprije se otvara trbuna upljina rezom po bijeloj liniji od spoja zdjelinih kostiju
(symphissis pelvis) do kaudalnog ruba grudne kosti (processus xiphoideus) pa se izvade
organi zdjeline i trbune upljine (mokrani mjehur, maternica, eludac i crijeva s
mezenterijem i omentumom, slezena i guteraa. Bubrezi ostaju u prirodnoj vezi s trupom.
Zatim se obree tetivasti dio dijafragme (oita) i izvadi jetra sa unim mjehurom. Jetra i
slezena se izdvajaju za veterinarski pregled. Maternica se pregledava odmah nakon vaenja i
odstranjuje u posudu za konfiskate. eludac sa crijevima i mezenterijalnim limfnim
vorovima se pregleda odmah nakon vaenja iz trbune upljine jer se oni iz higijenskih i
tehnolokih razloga otpremaju odmah u prostoriju za obradu crijeva. U ovoj fazi rada postoji
mogunost kontaminacije mesa bakterijama iz mokranog i unog mjehura, eludano-
crijevnog sadraja zbog nepaljivog rada, oteenja organa zbog prepunjenosti i sl. Prije
odvajanja crijeva od eludaca treba podvezati duodenum na dva mjesta u rasponu od 10 cm i
na tom dijelu prerezati crijevo da se sprijei izlazak sadraja.
Nakon otvaranja trbune, otvara se i grudna upljina rasjecanjem grudne kosti po duini
pilom.Iz grudne upljine vade se u prirodnoj vezi jednjak, dunik, plua i srce sa
medijastinumom i osrjem i izdvajaju za veterinarski pregled.
Za prihvat unutarnjih goveih organa pri evisceraciji upotrebljavaju se specijalna samo u tu
svrhu odreena kolica ili pokretna traka odnosno pokretne posude konvejerskog stola za
veterinarsko-zdravstveni pregled. Kolica moraju biti izraena od nehrajueg elika i
upotrebljavaju se u objektima malog kapaciteta. Kolica moraju imati jednu posudu
odgovarajue veliine i oblika pogodnu za smjetaj i pregled trbunih organa i jednu posudu
za smjetaj i pregled prsnih organa. Za pranje i sanitaciju kolica mora se osigurati odvojena i
na pogodnom mjestu locirana prostorija ili prostor. Stol s pokretnom trakom za veterinarsko-
zdravstveni pregled unutarnjih organa mora se upotrebljavati na linijama na kojima se kolje i

37

obrauje od 30 do 50 goveda na sat, a konvejerski stol s pokretnim posudama - na linijama
kapaciteta klanja vie od 50 goveda na sat. Pokraj stola s pokretnom trakom odnosno pokraj
konvejerskog stola s pokretnim posudama mora se postaviti postolje s opremom za pranje
ruku sa sterilizatorom, ureaj za pranje izama i kazeta za ostavljanje zatitne obue.
Nadohvat ruke veterinarskog inspektora mora se postaviti prekida za istovremeno
zaustavljanje ili stavljanje u pokret kolosijenog konvejera i pokretne trake odnosno pokretnih
posuda konvejerskog stola za veterinarsko-zdravstveni pregled unutarnjih organa i drai za
evidenciju i igove.
Nakon rasijecanja trbune i grudne upljine vade se unutranji organi, osim bubrega. Nakon
odstranjivanja unutranjih organa, trup se rasijeca uzduno po kimenom stubu. Timus,
slezena i kimena modina goveda starijih od est mjeseci, kimeni stub ukljuujui i
dorzalno ukorijenjene ganglije goveda starijih od 30 mjeseci smatraju se specifinim rizinim
materijalom.
Za pregled zadranih goveih trupova mora postojati odvojeni dio kolosijeka, postolje i
oprema za pranje ruku sa sterilizatorom.
5.2.5 Obrada eludaca i crijeva
Prostorije za obradu eludaca i crijeva moraju biti graevinski izdvojene od prostorija za
klanje ivotinja i ostalih proizvodnih prostorija s kojima su funkcionalno-tehnoloki
povezane. Prostorije moraju imati ventilacijski sustav radi spreavanja irenja neugodnih
mirisa i odvoda pare. Ovisno o kapacitetu obrade, prostorije moraju imati dovoljan broj
prikljuaka za hladnu i toplu vodu. Ako se prikljuci ili izlazne cijevi za vodu nalaze ispod
razine vode u posudama ili se upotrebljavaju za pranjenje i ispiranje pojedinih dijelova
digestivnog trakta, moraju imati ugraene ventile protiv povratne sifonae.
Kanalizacijski sustav u prostorijama za obradu eludaca i crijeva mora udovoljavati
propisanim uvjetima. Predeluci (burag i kapura) se koriste u ishrani, a crijeva kao ovici za
kobasice. Primarna obrada tih organa se obavlja u crijevarnici to ukljuuje odstranjivanje
povrinskog masnog tkiva, pranjenje sadraja, ispiranje itd.
Za obradu goveih predeludaca upotrebljava se oprema izraena od nehrajueg elika,
postavljena u izdvojeni dio prostorije za obradu eludaca i crijeva ili u posebnu prostoriju.
Opremu ini: stol za prihvat trbunih organa, ureaj za pranjenje, ureaj za pranje i ienje,
stalak s kukama za veterinarsko-zdravstveni pregled, ureaj za toplinsku obradu te druga
oprema koja se upotrebljava pri obradi i preradi predeludaca.
Na stolu za prihvat trbunih organa mora se nalaziti pokretna prihvatna posuda s dizalicom ili
prihvatna iskliznica. Iznad stola za prihvat trbunih organa moraju biti postavljeni dovodi
hladne i tople vode s ugraenim krunim termometrom.
Govei predeluci prazne se i ureuju za pranjenje na pokretnoj perforiranoj cijevi, hladnom
vodom. Ureaj mora biti postavljen iza stola za prihvat trbunih organa i mora imati ureeni
kanalizacijski prostor i zatitne zidove koji onemoguavaju prskanje vode i sadraja
predeludaca. On mora imati mehaniki sustav za spreavanje povratka neugodnih mirisa iz
odvodnih cijevi. Sadraj iz ureaja za pranjenje moe se odstraniti pneumatskim sustavom,
hidraulinim crpkama ili kanalima s gravitacijskim padom.
Ureaj za pranje i ienje predeludaca (rektuma i retikuluma) nalazi se u neposrednoj blizini
ureaja za pranjenje. On mora biti konstruiran tako da spreava prskanje vode i da
istovremeno osigurava odvod otpadne vode neposredno u kanalizaciju. U ureaju za pranje i

38

ienje mora postojati pokretna cjevasta kupola postavljena na perforiranu cijev za pranje
predeludaca. Iznad kupole nalazi se tu s hladnom vodom. Mehanizam za pranje stavlja se u
pogon nonom pedalom. U neposrednoj blizini radnog mjesta postavlja se oprema za pranje
ruku, sa sterilizatorom.
Stalak s kukama za veterinarsko-zdravstveni pregled opranih i oienih predeludaca mora
biti izraen od nehrajueg elika i postavljen u blizini opreme za obradu predeludaca.
Ureaj za toplinsku obradu (urenje) predeludaca mora biti postavljen u posebnu prostoriju i
mora imati posredan odvod otpadnih voda u kanalizaciju i odgovarajui sustav odvoda pare.
Posude i bazeni to se koriste pri obradi i preradi predeludaca moraju biti u skladu sa
propisanim uvjetima.
U prostorijama za obradu eludaca i crijeva oprema mora biti postavljena iznad ureenoga
kanalizacijskog prostora i povezana s kanalizacijom. Posude i stolovi to se upotrebljavaju u
prostorijama za obradu eludaca i crijeva moraju udovoljavati propisanim uvjetima. Za
konzerviranje crijeva soljenjem i skladitenjem soljenih crijeva mora se osigurati posebna
prostorija s hlaenjem koja je graevinski odvojena od prostorije za obradu eludaca i crijeva.
5.2.6 Rasijecanje trupa u polutke i obrada
Po izvrenoj egzenteraciji trup se rasijeca u polutke po sredini kraljenice i po spoju zdjelice.
Za rasijecanje se koristi satara ili automatska pila postavljena na liniji klanja. Fragmenti
kostiju koji nastaju kod rasijecanja sjekirom odstranjuju se u fazi pranja. Rezna ploha mora
biti ravna i pravilna a kimena modina odstranjena.
Nakon zavrenog veterinarskog pregleda polutke se dotjeruju, odstranjuju se komadii tkiva
koji stre i sapiru vodom pod pritiskom. Pranjem se odstranjuje zaostala krv, dlake i
eventualno druga neistoa. Ujedno se reducira i povrinska kontaminacija mesa bakterijama,
ovisno o pritisku i toploti vode. Govee polovice peru se runim tuem ili sustavom tueva u
posebnom ureaju. Pranje runim tuem izvodi se s pokretnoga ili dvovisinskoga fiksiranog
postolja, iznad posebno dreniranog podruja. Da bi se sprijeilo prskanje vode, mora biti
postavljen titnik. Sistem tueva u posebnom ureaju mora osigurati pranje goveih polovica
od gornjih dijelova prema donjim dijelovima. Taj ureaj mora biti konstruiran tako da u
potpunosti onemoguava prskanje vode izvan ureaja i mora imati odvod vode u kanalizaciju.
U toku klanja i obrade trupova zaklanih ivotinja treba sprijeiti svaku kontaminaciju mesa i
organa. Ako doe do ograniene-lokalne kontaminacije mesa i organa, kontaminirani dijelovi
moraju se odstraniti isijecanjem ili obrezivanjem. Za odstranjivanje kontaminiranih dijelova
goveih polovica (trimovanje) mora postojati postolje, oprema za pranje ruku sa
sterilizatorom i jasno oznaena posuda za prihvat kontaminiranih dijelova.
Trupovi se ne smiju brisati krpom ili spuvom. Unutranji organi ne smiju se prati prije
pregleda. Ako se oprema to se upotrebljava pri klanju, obradi i pregledu mesa i organa
zaklane ivotinje uprlja sadrajem digestivnog trakta, patoloki promijenjenim tkivom ili
neistoom, mora se prije slijedee upotrebe oprati hladnom vodom, a zatim vodom ija
temperatura iznosi najmanje +82C.
Nakon dotjerivanja i pranja trupovi, polutke ili organi se izvau i otpremaju u komore za
hlaenje.

39

5.2.7 Hlaenje i zamrzavanje
Meso se mora prije stavljanja u promet ohladiti u dubini na -0,5C do +4C. Hladiti se moraju i
jestivi organi. Ovisno o nainu rada, objekt mora imati posebne prostorije ili prostore za
hlaenje trupova i polovica, hlaenje unutarnjih organa, pakiranje unutarnjih organa i
odvojenih dijelova trupa, hlaenje zadranih trupova, polovica i organa, zamrzavanje mesa i
mesnih proizvoda te skladitenje zamrznutog mesa i mesnih proizvoda. Prostorije osim
termoelemenata daljinskog termometra, moraju na pogodnom mjestu imati postavljene
kontrolne ivine termometre. U pogledu materijala i naina postavljanja, kolosijeci i nosai
kolosijeka u prostorijama za hlaenje i zamrzavanje moraju udovoljavati propisanim uvjetima.
Ako se za hlaenje upotrebljavaju zmijasti zidni isparivai (mirno hlaenje) ili rashladna
oprema za burno hlaenje (unit-cooler), ispod njih moraju biti postavljene posude za odvod
vode, izraene od nepropustljivog i nehrajueg materijala, koje su preko zatvaraa (sifona)
neposredno spojene s podnom kanalizacijom. Na izvodnu cijev opreme za burno hlaenje
mora se postaviti zatitna mrea.
Prostorije za hlaenje trupova i polovica, posebno za svaku vrstu ivotinja za klanje, moraju
biti u blizini prostorija za klanje s kojima su funkcionalno povezane zatvorenim hodnicima.
Ako se za hlaenje trupova ili polovica ivotinja za klanje koristi protoni sustav, segmenti u
prostoriji za hlaenje moraju biti graevinski odvojeni i moraju imati konvejerski sustav za
prijenos polovica odnosno trupova. Unutarnji organi (jezik, srce, jetra, slezena i dr.) i odvojeni
dijelovi trupa (glava, rep, salo i dr.) hlade se u posebnoj prostoriji ili izdvojenom prostoru,
koji po ureaju i tehnikoj opremljenosti odgovara prostoriji za hlaenje trupova i polovica
zaklanih ivotinja. Oprema za transport i skladitenje unutarnjih organa ili odvojenih dijelova
mora biti izraena od nehrajueg materijala.
Unutarnji organi i odvojeni dijelovi trupa moraju se pakirati samo u posebnoj prostoriji koja
ima odgovarajuu opremu (stol za pakiranje, vagu i opremu za pranje ruku) i materijal za
pakiranje (plastine folije, kartonske kutije i dr.).
Prostorija za hlaenje zadranih trupova, polovica i organa, po ureenju i tehnikoj
opremljenosti, mora odgovarati prostoriji za hlaenje trupova i polovica zaklanih ivotinja.
Vrata na prostoriji moraju biti vidljivo i jasno obiljeena oznakom crvene boje - ZADRANO
- VETERINARSKA INSPEKCIJA. Vrata se moraju zakljuavati, a klju se mora nalaziti kod
veterinarskog inspektora.
Ako se meso i mesni proizvodi zamrzavaju u objektu, mora postojati posebna prostorija
odgovarajueg kapaciteta, u koju se ulazi kroz pretkomoru ili tampon-prostoriju. Ulazna vrata
na pretkomori, na prostoriji za zamrzavanje i na prostoriji za skladitenje mesa i mesnih
proizvoda moraju imati vlastiti sustav otapanja. Za zamrzavanje mesa pakiranog u kartonske
kutije ili u drugu vrstu ambalae, prostorija za zamrzavanje mora imati podmetae ili postolja.
Zamrznuto meso i mesni proizvodi skladite se u prostoriji za skladitenje na podmetae i/ili
boks-palete koji su postavljeni na dovoljnoj udaljenosti od povrina zidova. Nepakirano meso
skladiti se u posebnu prostoriju, odvojeno od pakiranog mesa odnosno mesnih proizvoda. U
prostoriji za zamrzavanje mesa i mesnih proizvoda ili u prostoriji za skladitenje zamrznutog
mesa i mesnih proizvoda mora postojati prostor za smjetaj ikriavog mesa, koji je potpuno
odvojen od ostalog dijela prostorije reetkastom ogradom od nehrajueg materijala koja je
postavljena od poda do stropa. Vrata toga ograenog prostora moraju se zakljuavati, a klju
se mora nalaziti kod veterinarskog inspektora.

40

Na vanjskim zidovima navedenih prostorija navedenih moraju postojati termografi -
termopisalo za kontinuirano registriranje temperature prostorija. Termografi nisu potrebni ako
postoji centralno registriranje temperature tih prostorija pomou termopisala.
Shematski prikaz procesa klanja dat je u obliku dijagrama toka na slikama 5-3 i 5-4.

41

Laboratorijska kontrola
(Monitoring)
Nabava #01
(uzgoj ivotinja)

Slika 5-1 Dijagram toka proizvodnje goveeg, ovjeg i janjeeg mesa
Utovar i prijevoz #02
Istovar stoke #03
(stoni depo)
Odmor prije klanja #04
Omamljivanje #05
Iskrvarenje #06
Odsjecanje glave #07
Skidanje koe #08
Pranje trupa #09
Evisceracija #10
Rasijecanje trupa #11
Zavrno pranje i obrada
#12
Hlaenje mesa #13
Veterinarsko sanitarni
pregled
Zabrana utovara
Zabrana utovara
Voda
Sanitacija noeva
Voda
Prihvatilite koe
Voda
Obrada
iznutrice
Istovar mesa u
prodavaonice #15
Hlaenje
Voda
Sanitacija
runog
alata
Voda
Veterinarsko-sanitarni
pregled
Sumnjivo meso (zadrano)
Sanitacija
noeva
Voda

42

Sanitacija
runog
alata
Nabava #01
(uzgoj ivotinja)
Istovar stoke #03
(stoni depo)
Odmor prije klanja #04
Omamljivanje #05
Iskrvarenje #06
urenje i depilacija #07
Spaljivanje povrine
plinom #08
ienje povrine trupa
#09
Evisceracija #10
Rasijecanje trupa #11
Zavrno pranje i obrada
#12
Hlaenje mesa #13
Laboratorijska kontrola
(Monitoring)
Veterinarsko sanitarni
pregled
Zabrana utovara
Zabrana utovara
Istovar mesa u
prodavaonice #15
Voda
Sanitacija noeva
Voda
Voda
Obrada
Hlaenje
Sanitacija
runog
alata
Voda
Veterinarsko-sanitarni
pregled
Sumnjivo meso
(zadrano)
Sanitacija noeva
Voda

Slika 5-2 Dijagram toka proizvodnje svinjskog mesa

43

5.3 Klanje i obrada svinja
Omamljivanje, klanje, iskrvarivanje, urenje ili skidanje koe, obrada u pei za opaljivanje i
skidanje izgorjelog epiderma mora se izvoditi u izdvojenoj prostoriji ili prostoru (neisti dio)
koji je funkcionalno povezan s linijom daljnje obrade svinjskih trupova (isti dio).
5.3.1 Omamljivanje
Svinje se omamljuju na human i struan nain primjenom elektrine energije ili ugljinog
dioksida. Za omamljivanje elektrinom strujom se koriste ureaji u obliku klijeta na kojim se
donjim krajevima nalaze elektrode, vrsto se prislone na sljepoonice ivotinje (ispod korijena
uha ili na elo i potiljak. Ukljueni protok struje napona 70-90 V, jaine 0,5 A u trajanju 10-
15 sek. dovodi do gubitka svijesti, uslijed anemije mozga zbog vazokonstrikcije.
5.3.2 Iskrvarivanje
Svinje se iskrvaruju u viseem poloaju prerezivanjem velikih krvnih ila (truncus
brachiocephalicus) u donjoj treini vrata, obinim ili upljim noevima. Faza iskrvarivanja je
oko 3 min. ovisno teini, nainu omamljivanja i sl. ime se dobije oko 2-4 l. krvi. Linija
iskrvarivanja i nain skupljanja krvi moraju udovoljavati ranije navedenim uvjetima.
5.3.3 urenje
Ukoliko se koa ne skida i da bi se odstranila dlaka svinje se podvrgavaju urenju. Trupovi se
prije urenja peru hladnom vodom iz sustava tueva ili ureaja za pranje koji su konstruirani
tako da spreavaju prskanje vode izvan ureaja i razlijevanje po podnoj povrini. Zaklane
svinje ure se i opaljuju plamenom ili se s njih skida koa. Vodoravno urenje svinjskih
trupova izvodi se u bazenu koji je izraen od nehrajueg materijala i opskrbljen kontrolnim
termometrom i sustavom za odvod pare. Veliina bazena mora odgovarati kapacitetu linije
obrade svinja. Ureaj za vodoravno urenje svinjskih trupova mora biti izraen od
nehrajueg materijala i opskrbljen kontrolnim termometrom, sustavom za odvod pare,
crpkama za recirkulaciju i filtrima za vodu koja recirkulira. Ureaj za mehaniko skidanje
dlake mora imati propusnu mo koja odgovara kapacitetu bazena ili ureaja za urenje
odnosno kapacitetu linije obrade svinja. urenje traje 3-5 min.
5.3.4 Skidanje dlake i opaljivanje
S povrine trupova, ourenih svinja nadovezuje se postupak skidanja dlaka i to: struganjem u
ureaju za depiliranje (er maina), runo struganje dlaka sa dijelova koe koji nisu dostupni
automatskim strugaima u ureajima za depiliranje (u kojoj fazi se odstranjuju i papci), i
opaljivanje ostataka dlaka plamenom kojim se u potpunosti odstranjuju ekinje i izmijenjeni
epitel. Pe za opaljivanje mora biti opremljena runim ili automatskim prekidaem za dovod
goriva i titnikom odnosno usmjerivaem koji spreava meusobni dodir trupova i dodir
trupova s vanjskom i unutranjom povrinom pei. Neposredno iza pei mora se postaviti
sustav tueva s hladnom vodom. Dlake (ekinje) moraju se u tijeku rada odstranjivati u
posebni kontejner ili posebnu prostoriju.
U ureajima za mehaniko skidanje dlaka mogu se upotrebljavati crpke za recirkulaciju vode
s filtrima, osim posljednja 2 m prije izlaska svinjskih trupova. U tom se dijelu ureaja mora
upotrebljavati protoni vodeni sustav.

44

Nakon opaljivanja slijedi postupak hlaenja vodom iz tueva i struganje i sapiranje sagorjelog
sloja epidermisa. Struganje ae i ienje trupova na liniji obrade svinja moe se obavljati
runo ili mehaniki. Runo ienje - izbrijavanje trupova - obavlja se, ovisno o radnim
postupcima, s poda ili postolja. Tuevi s hladnom vodom za vlaenje trupova moraju biti
postavljeni i usmjereni tako da hladna voda ne prska kolosijek i radnike u okolini.
Stol za obradu svinja, koji se nalazi iza ureaja za mehaniko skidanje dlaka, mora biti od
nehrajueg materijala, a njegova duljina mora odgovarati kapacitetu linije obrade. Iznad tog
stola mora biti postavljen sustav tueva s hladnom vodom, a za pranje stranjih nogu mora se
osigurati poseban tu prije stavljanja kuke raspinjae.
Za ienje i pranje glava upotrebljavaju se etke s plastinom drkom, vezane elastinim
cijevima s dovodom hladne vode.
Ureaji za mehaniko ienje svinjskih trupova moraju biti konstruirani tako da spreavaju
rasprskavanje vode po prostoriji za klanje i moraju imati vlastiti odvod vode u kanalizaciju.
Ureaj za zavrno pranje svinjskih trupova mora biti konstruiran tako da spreava
rasprskavanje vode izvan ureaja i razlijevanje vode po povrini poda. S opranih trupova
zaklanih svinja najprije se isijeca oroali epitel izmeu papaka prednje i stranje noge, srednje
uho i one jabuice sa kapcima. Rektum se krunim rezom oslobaa prirodnih veza i
obavezno podvezuje. S mukih ivotinja odstranjuju se vanjski genitalni organi.
Ukoliko se obavljaju poslovi skidanja koe, koa sa svinjskih trupova skida se na kolosijeku,
u viseem poloaju. Linija za skidanje koe mora biti odvojena od linije urenja sve do istog
dijela prostorije. Za odsijecanje prednjih i stranjih nogu u karpalnom odnosu tarzalnom
zglobu upotrebljava se no ili pneumohidrauline kare. Koa se odvaja s trupova runo ili
pomou ureaja za mehaniko skidanje koe tako da ne kontaminira meso. Pri odvajanju koe
ne smije se dopustiti meusobni dodir obraenih i neobraenih trupova i dodir trupa s
postoljem ili podnom povrinom. Postolja koja se upotrebljavaju pri izvoenju postupaka
moraju udovoljavati propisanim uvjetima. Ostala oprema i postupci rada istovjetni su s
opremom i postupcima rada na liniji obrade trupova urenih svinja.
5.3.5 Evisceracija
Trup se moe zasijecati, otvarati i rasijecati samo nakon potpunog ienja i zavrnog pranja
trupa. Nakon otvaranja zdjeline, trbune (rez po bijeloj liniji od spoja zdjelice do vrha grudne
kosti) i grudne upljine vade se svi unutranji organi zajedno, osim bubrega. Kod bremenitih
ivotinja prije vaenja unutranjih organa, odstranjuje se materica. Jezik se vadi posebno.
Bubreg se oslobaa iz masne i vezivnotkivne ahure prije pregleda i ostavlja u prirodnoj vezi
sa trupom. Prije egzenteracije eluca i crijeva, rektum se krunim rezom oslobodi prirodnih
veza i podvee. Takoer se podvee i jednjak iznad mjesta gdje se rezom odvaja od eluca da
se mjesto ne bi zagadilo sadrajem eluca.
Iz zdjeline upljine se odstranjuje unutarnji urogenitalni organi (konfiskati).
Za prihvat unutarnjih organa svinja pri evisceraciji moraju se upotrebljavati kolica za
evisceraciju ili stol za veterinarsko-zdravstveni pregled ili konvejerski stol s pokretnim
posudama. Kolica za evisceraciju odnosno stol za veterinarsko-zdravstveni pregled
upotrebljavaju se na linijama obrade kapaciteta do 20 svinja na sat. Kolica moraju
udovoljavati naprijed navedenim propisanim uvjetima. Stol za veterinarski pregled unutarnjih
organa mora biti izraen od nehrajueg materijala i mora imati posude za smjetaj trbunih i

45

grudnih organa. Za pranje i sanitaciju tih posuda nakon svake upotrebe, u neposrednoj blizini
stola mora postojati odvojeni i ureeni prostor s hladnom vodom i toplom vodom temperature
83C. Konvejerski stol s pokretnim posudama za veterinarsko-sanitarni pregled unutarnjih
organa mora se upotrebljavati na linijama obrade kapaciteta vie od 20 svinja na sat.
Zaklana prasad uri se i oslobaa ekinja, izmijenjenog epitela i roine papaka, trbuni organi
se potpuno odstranjuju iz trupa, dok grudni organi, preko dijela dijafragme i medijastinuma,
ostaju u vezi sa trupom.
5.3.6 Rasijecanje
Trupove zaklanih svinja, nakon vaenja unutranjih organa, treba rasjei uzduno po
kimenom stubu pilom ili sjekirom. Pri tome se rasijeca uzduno glava u prirodnoj vezi sa
trupom. Prerezane povrine se ispiru vodom pod pritiskom, odstranjuje kimena modina i sl.
Za pregled zadranih svinjskih trupova mora postojati odvojeni dio kolosijeka, postolje i
oprema za pranje ruku sa sterilizatorom. Svinjske se polovice moraju prati na nain prije
naveden.

5.3.7 Dotjerivanje, pranje i hlaenje
Poslije rasijecanja polutke se finalno dotjeruju (obrezuju) i peru pod tuevima ili pod
pritiskom. Nakon cijeenja otpremaju se u komore za hlaenje. Na temperature od -1.5 do 0C
pri relativnoj vlanosti zraka 85-90 % i strujanju 0,2-0.3 m/sek meso se moe skladititi do 2
sedmice. Mlae svinje (odojci, prasad) se ne rasijecaju u polutke. Od unutarnjih organa se
odstranjuju samo eludac i crijeva i nejestivi dijelovi urogenitalnog trakta.
6. TRENUTNI NIVOI POTRONJE SIROVINA I EMISIJA

6.1 UVOD
Redovito praenje podatak o potronji sirovina i nivoima emisija, po pojedinim pogonima
unutar industrijskog kompleksa klju je za uspjeno okolino upravljanje. Pouzdan podatak
potreban je radi usporedbe pokazatelja vlastite efikasnosti sa najboljim podacima postignutim
u tom sektoru.
Pregledom raspoloe dokumentacije vezane za izdavanje okolinih/ekolokih dozvola
(Planovi aktivnosti, Zahtjevi za izdavanje okolinih/ekolokih dozvola), te elaborata o
utvrivanju tereta zagaenja u otpadnim vodama, utvreno je da nijedan pogon ne prati
parametre okoline uinkovitosti. Monitoring se vri iskljuivo u svrhu ispunjavanja zakonom
propisanih obaveza, najee jednom godinje.
I nastavku e biti prikazani podaci preuzeti iz navedene dokumentacije, koji su nedostatni za
pouzdanije zakljuivanje, pa e biti prikazani samo kao ilustrativni.

46

6.2 VODA
Poduzea svjeu vodu za proizvodne svrhe osiguravaju kako iz javnih vodovoda tako i iz
vlastitih izvora (bunara). Veina kompanija jedan dio vode osigurava iz javnih vodovoda, a
drugi dio iz vlastite vodoopskrbe. Poduzea uglavnom posjeduju instaliran samo jedan
vodomjer na ulazu koji prati ukupnu potronju vode osiguranu iz javnog vodovodnog sistema,
dok koliine vode koje se osiguravaju iz vlastitih izvora nisu poznate imajui u vidu da se
njihova potronja ne mjeri.
Trenutna potronja vode po jedinici proizvodnje varira izmeu 700 do 900 l/zaklanoj ivotinji
za poduzea koje imaju oba procesa, tj. i klanje i preradu mesa. Potronja vode u pogonima za
preradu mesa se kree od 8 do 10 m
3
po toni gotovog proizvoda.
Ovi podaci su u potpunosti u skladu sa vrijednostima preporuenim u referentnim
dokumentima o najboljim raspoloivim tehnikama za pogone klanja i prerade mesa.
6.3 OTPADNA VODA
Imajui u vidu prirodu proizvodnog procesa gdje se voda ne ugrauje u finalni proizvod i
injenicu da jedan posto koritene vode ispari u formi vodene pare, moe se zakljuiti da
preko 90% od ukupno potroene koliine vode zavri kao otpadna voda.
Poduzea imaju odvojene kanale za prikupljanje tehnoloke i sanitarne otpadne vode.
Meutim, bez obzira na ovu injenicu sva otpadna voda uglavnom zavrava na istom ureaju
za tretman otpadne vode. Pogoni za klanje i preradu mesa za tretman otpadne vode uglavnom
koriste dvokomorne septike jame, koje vre funkciju odvajanja ulja i masti i taloenja
suspendiranih estica.
Praenje kvaliteta otpadnih voda nije kontinuirano, vri se jednom godinje i to u svrhu
plaanja vodoprivredne naknade. Monitoring, u svrhu redovitog praenja pokazatelja okoline
uinkovitosti jo nije implementiran u BiH.
Tabela data u nastavku daje pregled izvrenih mjerenja kvaliteta otpadnih voda koje se u
vodotoke isputaju iz pogona za klanje i preradu mesa
8
. Tabela takoer daje podatke o
dozvoljenim koncentracijama relevantnih parametara u skladu sa vaeim propisima.
9
.

Tabela 6-1Karakteristike otpadnih voda nakon preiavanja
Parametar Jedinica Dozvoljene granine vrijednosti koncentracija
opasnih i tetnih materija u vodama koje se
isputaju u povrinske vode
Izmjerene
vrijednosti u
otpadnoj vodi
Temperatura
o
C 30 7.4- 24.5
pH vrijednost
jedinice
pH
6,0 (6,5)-9.0 6.5-9.1
Ukupne suspendirane
estice
mg/l 35 40-983mg/L
BPK
5
mg O
2
/l 25 68-4123 mg/L

8 Izvori podataka: Elaborati o ispitivanju tereta zagaenja u otpadnim vodama industrije
9 Entitetski pravilnici Sl. novine F BiH 50/07, Sl. list RS /04, vrijednosti u zagradama odnose se na vrijednosti iz pravilnika u RS

47

Parametar Jedinica Dozvoljene granine vrijednosti koncentracija
opasnih i tetnih materija u vodama koje se
isputaju u povrinske vode
Izmjerene
vrijednosti u
otpadnoj vodi
KPK mg O
2
/l 125 120-11756 mg/L
Ukupna ulja i masti mg/l 20 12.3-2825 mg/l
Ukupni azot mg/l 10 (15) 23.5-167.2
Ukupni fosfor mg/l 1 (3) 3.0-11.40
Ukupne povrinske
aktivne tvari
(deterdenti)
mg/l 1 (-) 1-7

Prikazane vrijednosti u tabeli su u irokom rasponu, to ne ukazuje na greku pri analizi ili na
bolje ili loije upravljanje proizvodnim procesom. Razlike nastaju zbog momenta
uzorkovanja, koji esto nije moment klanja ivotinja maksimalnim kapacitetom. Stoga
minimalne prikazane vrijednosti treba uzeti sa rezervom, ili iskljuiti iz zakljuivanja.
Tabela 6-2 Koncentracije zagaujuih materija u otpadnim vodama odabranih klaonica
r.br. Kapacitet
kom/god
BPK
5
(mg/l)
KPK
(mg/l)
SS
(mg/l)
N-total
(mg/l)
P-total
(mg/l)
Masti i
ulja
(mg/l)
potronja
vode na dan
mjerenja
(m
3
/dan)
1 junad-700 kom
telad-700 kom
govedina-175 kom
janjad-175 kom
svinje-1225 kom
prasad 1225 kom
4.123 11.756 983,5 132,21 6,00 136,72 13
3 svinje-2900 kom
junad-430 kom
977 2000 170 167,20 11,40 27,80 24
4 junad-101 kom
svinje-324 kom
1.046 2328 528 229 3,0 7,0 3
Vrijednosti prikazane u tabeli teko je usporediti, jer nije poznat kapacitet klanja u momentu
uzorkovanja, ali su indikativne jer su to maksimalne registrirane. Izmjerene vrijednosti
ukazuju da osim prve klaonice, veina ima karakteristike otpadnih voda sline onima iz
evropskih klaonica (Tabela 4-5) .
Uzevi u obzir izmjerene vrijednosti otpadnim vodama nakon njihovog tretmana, te takoer
maksimalno dozvoljene koncentracije regulirane zakonom, jasno je da je unos zagaujuih
materija dosta vei od dozvoljenog.
To ukazuje na injenicu da primijenjene tehnologije preiavanja ne daju oekivani rezultat
to se ogleda u injenici da otpadna voda prije isputanja u prijemnik u veini sluajeva ne
zadovoljava propisane vrijednosti, tj. maksimalno dozvoljene koncentracije relevantnih
parametara.
Otpadne vode veinom isputaju direktno u povrinske vode, a u rijetkim sluajevima u sustav
javne kanalizacije. Voda se i u sluaju isputanja u javnu kanalizaciju, ne preiava, jer u
BiH ima vrlo malo naseljenih mjesta sa ureajima za preiavanja komunalnih otpadnih
voda. Sve ovo upuuje na zakljuak da klaoniarska industrija znaajno doprinosi zagaivanju
voda u Bosni i Hercegovini.
Iz ovog razloga neophodno je prvo uloiti napore da se smanje koncentracije organskog
optereenja u otpadnim vodama prvenstveno primjenom mjera prevencije nastanka zagaenja,
a potom projektiranju odgovarajuih ureaja za tretman otpadnih voda.

48

6.4 EMISIJE U ZRAK
Emisije u zrak u pogonima za klanje mogue oekivati samo u sluaju da se topla voda
priprema u bojlerima koji kao energent koriste lo ulje ili ugalj. Kako je veina bojlera u
pogonima u BiH, ispod 350KW, to se na njih ne odnose granine vrijednosti emisija za velika
loita.
Raspoloivih podataka o mjerenjima emisija iz ovih emisionih mjesta nema. Sistemi za
hlaenje koriste rashladne tenosti koje ne ugroavaju ozonski omota, i nisu zabiljeeni
primjeri koritenja CFC-ova u postrojenjima.
6.5 POTRONJA SIROVINA, POMONIH MATERIJALA I HEMIKALIJA
Kako je industriji klanja, osim ivotinja kao osnovne sirovine, drugih osnovnih sirovina nema.
Karakteristine su samo pomone sirovine, za sanitaciju prostora, kao to su deterdenti, te sol
ukoliko se uz pogon nalazi i mjesto za soljenje i uvanje koa do daljnje prodaje. Pored toga
neke od klaonica koriste i lo ulje ili ugalj kao energent za kotao.

Pouzdanih podataka o nivou potronje ovih sirovina u BiH industriji klanja nema.
6.6 OTPAD
Koliina otpada od klanja krupne stoke esto premauje 50 % od teine ive ivotinje. Kod
svinja koliina otpada iznosi 10-20 % teine ive ivotinje. Meutim, poduzea u Bosni i
Hercegovini ne primjenjuju praksu mjerenja koliine nastalog otpada.
Primjena pravilnika o katalogu otpada sa listama jo nije zaivjela, pa operatori pogona i
postrojenja za klanje krupne stoke , uglavnom ne klasificiraju otpad, niti evidentiraju njihove
koliine. Nema pouzdanih podataka o prevenciji, odvajanju otpada, reciklai i ponovnoj
upotrebi. Nije zabiljeen ni jedan Plan upravljanja otpadom za klaonice.
Otpad se najee odlae u spremnik, zajedno sa svim drugim otpadom i predaje komunalnom
poduzeu na odvoz i deponiranje. Drugih naina postupanja sa otpadom, u BiH , trenutno
nema.
Otpad se na deponije odlae bez bilo kakvog prethodnog tretmana. Od postojeih deponija
samo dvije su sanitarne, i to bez tretmana deponijskog filtrata. Sve ostale deponije su ustvari
divlja odlagalita sa minimalnim ili bez ikakvih primijenjenih sanitarnih standarda
(ograivanje, dnevno pokrivanje zemljom, itd.).
Postoji mogunost da se ovaj otpad kompostira, meutim proizvoai u Bosni i Hercegovini
to prakticiraju u vrlo malom broju sluajeva.
Druge znaajne koliine vrstog otpada ukljuuju ambalani otpad kao to su plastini
podloci, palete, celofan, trake, burad, itd. Veina ovih proizvoda se moe ponovno iskoristiti
ili reciklirati. Kako u Bosni i Hercegovini postoji trite za veinu ovih materijala, ima
zabiljeenih sluajeva da operatori pogona odvajaju ove komponente i prodaju ga ovlatenim
poduzeima.

49

6.7 ENERGIJA
Najvei dio potronje energije u kompanijama, a to je oko 85% se zadovoljava elektrinom
energijom iz javnog distributivnog sistema. Energija se koristi za rad maina, osvjetljenje
prostorija i rad uredskih aparata, ali takoer i za rad komora za termiki tretman proizvoda
(zagrijavanje/hlaenje). Drugi dio od oko 15% potreba za energijom se zadovoljava
koritenjem lakog lo-ulja za pokretanje kotlovnica u kojima se proizvodi toplota za
zagrijavanje prostorija, ali takoer i za termiku obradu poluproizvoda. Ovo takoer ukljuuje
i koritenje drveta (drvenih briketa) za proizvodnju dima u punicama za suenje trajnih
proizvoda na tradicionalan nain.
Potronja energije ovisi o vrsti i automatizaciji aktivnosti (operacija) koje se provode u
pogonu. Na primjer proces urenja svinja je jedan od procesa u kojem se troi najvie energije.
Trenutna potronja elektrine energije se kree izmeu 3 i 30 kWh/po zaklanoj ivotinji za
poduzea koje imaju oba procesa, i klanje i preradu mesa.
6.8 BUKA
Buka uglavnom nastaje pri manevriranju kamiona kod dovoenja stoke i odvoza nus -
proizvoda, kao i gotovih proizvoda. Meutim, buka se ne smatra znaajnim okolinim
problemom povezanim sa postrojenjima za klanje i preradu stoke u Bosni i Hercegovini
imajui u vidu da su poduzea uglavnom smjetene izvan gusto naseljenih urbanih podruja.
7. TRENUTNO RASPOLOIVE TEHNIKE U BIH
7.1 OPE PREVENTIVNE MJERE
Kada je rije i primjeni raspoloivih alata za okolino upravljanje u industrijskim pogonima
klaonica u BiH, do poetka 2008. godine, nijedan od pogona i postrojenja za klanje u BiH
nema implementirane niti ISO 9001 niti sisteme okolinog upravljanja. Iako je rok za
provedbu kontrole proizvodnih procesa sukladno odredbama o provedbi sustava HACCP, za
odobrene objekte bio do 31.12.2006.godine, nijedna klaonica to nije uinila. Izmjenom
propisa taj rok je bio pomjeren na 31.12.2007, ali napredak nije ostvaren.
Rijetki su pozitivni primjeri poslodavaca za strunom suradnjom i unaprjeivanjem
upravljanja procesom proizvodnje. Interes poslodavaca, za vlastitom i za obukom zaposlenika
u oblasti okolinog upravljanja je vrlo mali. Premda su ponueni brojni programi obuke,
dosadanji interes ovog sektora za unaprjeivanje znanja zaposlenika je zabrinjavajue
zanemariv.

Tehnoloki projekti postrojenja i arhitektonsko-graevinski projekti pogona su instrumenti za
ranu prevenciju moguih problema u ovom sektoru, posebno kada je rije o prevenciji emisija
u okoli. Poduzea u ovom sektoru, su najee nastajala postupno iz obiteljskog obrta,
nadogradnjom i poveanjem kapaciteta, neplanski bez ikakvih projekata. Projekti, i ako se
uope rade, nastaju post festum odnosno kada su objekti ve nadograeni i kada je

50

nabavljena i instalirana oprema. Takva praksa ima posljedicu da se u pogonima suoavamo sa
okolinim problemima, ija e sanacija biti mnogo skuplja nego da ti zahtjevi ugraeni u
projekt i realizirani na samom poetku.
Ne postoji poseban rutinski program odravanja. Veinom se popravke rade tek kad se za tim
ukae neodlona potreba.
7.2 PREVENCIJA I MINIMIZACIJA POTRONJE VODE I NASTANKA OTPADNIH VODA
Voda koja se troi u pogonima dolazi ili iz vlastitih izvora ili iz javnog poduzea. Proizvoai
generalno uope ne prate potronju vode, ili se potronja prati na nivou cijelog poduzea. Ne
postoji praenje potronje vode po proizvodnim linijama.
Moe se rei da postojei pogoni i postrojenja nisu svjesni potronje vode i njenog udjela u
cjelokupnim trokovima proizvodnje. U nekim sluajevima poduzea ne mjere potronju vode
ak i u sluajevima kada je prethodno podvrgnu tretmanu preiavanja. Takoer, troe se
velike koliine vode, a vrlo rijetko se za ienje prostorija koriste crijeva pod pritiskom i sa
pitoljima.
Za ienje se koriste komercijalno dostupni deterdenti i dezinfektanti od kojih su neki
bioloki razgradivi. Prema specifikacijama deterdenata, samo ukoliko se ispuste u velikim
koncentracijama u okoli mogu izazvati negativne utjecaje po vodeni okoli. Meutim, ne
obraa se posebna pozornost na aspekt okolia pri odabiru i doziranju deterdenata. Svjesnost
o potrebi izbjegavanja upotrebe sredstava za ienje i dezinfekciju na bazi aktivnog klora, ne
postoji. U mnogim klaonicama je evidentirano koritenje nekoliko deterdenata na bazi
aktivnog klora.
U pogledu tehnika za smanjenje tereta zagaenja otpadnih voda poduzea primjenjuju jedino
mjere dobrog gazdovanja ija primjena ne iziskuje previe novanih sredstava kao to je
postavljanje reetki iznad kanala za odvod tehnoloke otpadne vode kako bi se sprijeilo da
vrsti ostaci dospiju u otpadnu vodu, takoer poduzea redovno primjenjuju suho ienje
opreme i instalacija, takoer i nakon eventualnih prosipanja, prije ienja vodom.
Postrojenja za klanje obino primjenjuju tehnike za odvojeno prikupljanje krvi, mada ne
postoji poseban tretman ovako prikupljene krvi i ona zavrava na komunalnim deponijima.
Kada je rije o klanju svinja, prema raspoloivim podacima nema klaonica koje ponovno
koriste hladne vode unutar ureaja za urenje, niti iskoritavaju toplotu iz ureaja za urenje
za pred zagrijavanje vode za na primjer odravanje temperature u ureaju za skidanje koe.
Iako pogoni i postrojenja imaju odvojene sisteme za sanitarnu i tehnoloku otpadnu vodu, oba
otpadna toka zavravaju na istom ureaju za tretman otpadnih voda. Ne postoji zabiljeena
ponovna upotreba ili recirkulacija vode. Ureaj za tretman je najee septika jama bez
preljeva, bez ikakvog tretmana. Septika jama je podzemna betonska graevina. Uglavnom se
ne javljaju problemi neugodnih mirisa, dok se ne moe sa sigurnou tvrditi o njenoj
nepropusnosti. Ovakvi su ureaju potpuno neefikasni. Septika jama ne osigurava uklanjanje
azota i fosfora. Mulj iz septike jame se redovno prazni od strane komunalnog poduzea ali se
ne prerauje dalje ve odlae na gradsku deponiju.

Klaonice su esto sagraene u blizini vodotoka i izvan urbanih podruja sa izgraenim
kanalizacijskim sustavom. Stoga se otpadna voda najee isputa direktno u rijeku. Za sluaj

51

poveanog dotoka otpadne vode, nijedna klaonica nema osiguran dodatni kapacitet za prihvat
otpadne vode. Kako se voda isputa najee u rijeku, este su vidljive pojave krvi i iznutrica
u tim situacijama.
Mali broj klaonica ima ureaj koji se sastoji iz 3 komore koje imaju funkciju uklanjanja
masnoa na separatoru za razdvajanje masnoa i uklanjanja suspendiranih materija u
taloniku.
Zabiljeen je i sluaj gdje se otpadna voda iz pogona za soljenje koa isputa direktno u
zemlju.
Pored navedenog, poduzea ne prate kvalitetu otpadne vode koja ulazi u ureaj za tretman
otpadnih voda to onemoguava usporeivanje kvaliteta otpadne vode sa istom u drugim
poduzeima ili sa svjetskim praksama, te se takoer ne moe ocijeniti niti rad ureaja za
tretman otpadnih voda.
7.3 PREVENCIJA I MINIMIZACIJA NASTANKA VRSTOG OTPADA
Otpad iz klaonica, danas predstavlja jedan od najveih okolinih problema u BiH, zbog
nepostojanja odgovarajueg konanog tretmana. Na novu poduzea vei dio nusproizvoda se
iskoritava, dok se nejestive iznutrice odbacuju direktno u kontejnere, ili se prethodno odloe
u plastine vree. Kontejneri su najee metalni ili PVC, sa pokretnim poklopcem, to znai
da su odloeni nusproizvodi izloeni vanjskim utjecajima. Pored iznutrica u kontejnere se
odbacuju
dlake, kosti, i masnoe izdvojene iz otpadne vode pomou mastolova, kao i ostaci mesa
pokupljeni sa radnih povrina i podova. U ljetnim mjesecima, nejestivi nusproizvodi se
zadravaju u zatvorenoj rashlaenoj prostoriji prije odvoza na deponiju. Jestivi nusproizvodi
se ili odmah transportiraju u maloprodajne objekte ili se uvaju u rashlaenom prostoru do
trenutka upotrebe.
Nije rijedak sluaj bacanja klaonikog otpada na za to nepredviena mjesta ukljuujui i
rijeke.
7.4 PREVENCIJA I MINIMIZACIJA POTRONJE ELEKTRINE ENERGIJE
U sektoru klanja velika veina poduzee su mala poduzea koja koriste rune tehnike klanja
bez upotrebe energije osim za potrebe rada rashladnih ureaja. Na vratima rashladnih ureaja
ne postoje prekidai za zatvaranje. U nekim klaonicama istiu da je osoblje educirano da vodi
rauna o zatvaranju vrata. Prepoznaju problem to na vratima komora ispod nule i hlaenih
prostorija koje se esto otvaraju nisu postavljene plastine zavjese koje bi osigurale smanjenje
gubitaka od 80% kada su vrata otvorena.

Samo jedno poduzee u BiH trenutno ima program energijske uinkovitosti. Naime, 2006.
godini u poduzeu je organiziran energetski audit kojim je bila obuhvaana i klaonica i
prerada mesa. Na osnovu analiza dobivenih podataka preporuene su mjere za utedu
energije. Naalost vrlo malo mjera je do sada implementirano.

52

7.5 POSEBNE TEHNIKE
Koe se prerauju soljenjem nakon ega se skladite do odvoenja na daljnju preradu.
Skladite je priruno, najee zidani objekt bez posebnih zatita. Koe se ne skladite u
rashlaenom prostoru ali je i vrijeme zadravanja koa relativno kratko. Bez obzira na duinu
skladitenja koe se sole runo, bez precizno utvrene koliine soli koja e se upotrijebiti za
ovu namjenu Ostaci soli iza soljenja se ne sakupljaju i ne odlau u suhom stanju, ve se ispiru
u okolno zemljite. Nijedna klaonica ne koristi posebne bubnjeve za soljenje koe.
Preporuena BAT tehnika kada je rije o nus -proizvodima odnosi se na kontinuirano
prikupljanje nus-proizvoda suhim metodama i razdvajati ih jedne od drugih, du linije klanja,
kombinirano sa optimiziranjem iskrvarivanja i prikupljanja krvi. Praksa u klaonicama u BiH
je da razliite nus-proizvode razdvajaju jedne od drugih i skladite ih na razliitim mjestima.
Krv se iscijedi iz trupala, ali se ne tretira niti se dalje iskoritava, nego se odlae zajedno sa
otpadnom vodom u septikoj jami.
Nadalje, preporuke je izbjegavati pranje trupala kombinirajui sa istim tehnikama klanja.
Meutim, uobiava se runo pranje trupala nakon klanja.
Komprimirani zrak se rijetko koristi., pa tako nema ni kontrole. Samo u jednoj klaonici
zabiljeeno je koritenje komprimiranog zraka. To je klaonica u kojoj je organiziran pregled
energijskog pregled, pri emu je uoeno da kompresor usisava i unutranji zrak, te da to
smanjuje njegovu efikasnost. Postavljanjem usisa kompresora vani poveao bi se njegov
stepen efikasnosti, ali poto je snaga kompresora relativno mala zakljueno je da se ne bi
postigla znaajnija uteda elektrine energije. Tokom pregleda nije primijeeno isputanje
komprimiranog zraka na cjevovodu. Energijski pregled je uoio i problem poveanje
potronje energije za zagrijavanje vode.
Primjena suhog metenja dostavnih kamiona, prije pranja vodom je praksa koja se primjenjuje.
Kamioni i prostorije u kojima borave ivotinje se prvo metu i taj otpad se odlae na ubrite u
krugu pogona, a koje se daje na koritenje oblinjim poljoprivrednicima koji ga koriste na
njivama. Nakon suhog ienja slijedi pranje vodom. No, nema zabiljeenih praksi koritenja
crijeva za vodu sa prskalicama. Neke klaonice peru vozila na farmama odakle se dopremaju
ivotinje.
8. NAJBOLJE RASPOLOIVE TEHNIKE
8.1 OPE PREVENTIVNE MJERE
8.1.1 Metodologija za smanjenje i sprjeavanje potronje vode i energije i nastanka otpada
Sa razvojem ljudske civilizacije i porastom populacije, dolazi do poveanja negativnih
utjecaja ovjeka na okoli. Problemi kao posljedica ovjekove nepanje javljaju se jo u
antiko doba. Tu se spominju problemi erozije uzrokovani pretjeranom sjeom ume, kao i
zagaenje vode tekim metalima eksploatiranim u rudnicima. Ipak, svi ovi problemi su bili
lokalnog ili regionalnog tipa. Takvo stanje se zadralo sve do industrijske revolucije. Poetak
dvadesetog vijeka je prekretnica kada dolazi do globalizacije okolinih problema, kao i
intenzivnije degradacije ovjekove okolia.

53

Raniji pristupi ovoj problematici su se sastojali od izbjegavanja problema, a mogu se svesti u
tri kategorije
10
:
Uprljaj i bjei - ovaj pristup je bio tipian za mjesta sa malom naseljenou, a
sastojao se u migracijama stanovnitva izazvanih degradacijom okolia (najee
uslijed degradacije obradivog zemljita)
Razrijedi i raspri - ovo je bio jedini nain upravljanja otpadom u pred-
industrijskom i klasinom industrijskom dobu, baziran na prirodnom kapacitetu
samopreiavanja.
Koncentriraj i zadri - jedno vrijeme je smatrano za dobru metodu upravljanja
otpadom, npr. za kontrolirano odlaganje toksinog i nuklearnog otpada. Meutim,
uslijed fizikog propadanja kontejnera i/ili kontrole, nemogue je garantirati
dugorono skladitenje bez pojave curenja.
Od 60-tih godina pa naovamo, postalo je jasno da strategija razrijedi i raspri nije vie
efikasna u borbi sa takastim izvorima zagaenja. Zbog toga su nova tehnologija i poslovanje
zasnivani na uvoenju postupka preiavanja na kraju proizvodnog procesa, ili tzv. end-of-
pipe tretmana. Iako je do odreenog stupnja uinkovit, ovaj pristup tretmana na kraju
procesa nije rjeenje.

Slika 8-1 Povijest upravljanja otpadnim tokovima
11

End-of-pipe tretman ima i nusprodukte kao to je otpadni mulj, koji mora biti odloen ili
spaljen, to stvara novu dimenziju zagaenja okolia, koja takoer moe biti neprihvatljiva.
Tek u zadnjih 10-15 godina, dolo se na ideju da se smanje emisije tetnih materija na izvoru
njihovog postanka. Ova strategija prevencije zagaenja i minimiziranja otpada je bila
neophodna da bi se smanjili ogromni trokovi preiavanja, posebno od momenta kada je u
pravni sistem uveden princip zagaiva plaa.
Ovaj novi pristup, nazvan istija proizvodnja obeava, jer ujedinjuje okolinu i poslovnu
stranu problema.

10 Evropska agencija za okoli (2008). Kratka povijest istije proizvodnje, informacija preuzeta sa interneta.
11 Host, M. (2002). Prezentacijski materijal za program obuke u projektu Jaanje kapaciteta za primjenu istije proizvodnje u BiH, NVO COOR, Sarajevo

54

Kontrola zagaenja putem
tretmana na kraju procesa
dolazi nakon to je zagaenje
nastalo i predstavlja pristup
reagiraj da bi izlijeio nastalu
posljedicu.
Kontrola nastanka zagaenja i
okolina poboljanja se uvijek
gledaju kao dodatni trokovi za
preduzee.
tretman gasa (praina, SO
2
,
NO
x
, itd.)
tretman i odlaganje otpada
tretman otpadne vode (BPK,
P, N, metali itd.)
Slika 8-2. Osobine end-of-pipe pristupa
Intervencijom u proizvodnom procesu na mjestu nastanka otpada, sa ciljem njegova
smanjenja ili potpunog izbjegavanja, moe se eliminirati ili smanjiti oneienje i istovremeno
umanjiti trokovi proizvodnje. Ovaj preventivni koncept, kojim se smanjuje ili ak izbjegava
nastanak otpadnih tokova, naziva se istijom proizvodnjom.

istija proizvodnja je progresivna
strategija koja se bazira na pristupu
predvidi i sprijei prije nastanka.
Bazira se na rjeavanju problema,
a ne posljedica.
Zagaujue materije i otpad se
smatraju potencijalnim sirovinama.

Slika 8-3. Osobine istije proizvodnje
istija proizvodnja je kontinuirana primjena integrirane preventivne okoline strategije
primijenjene na procese, proizvode i usluge u cilju poveanja sveukupne efikasnosti i
smanjenja rizika po ljude i okoli, te u isto vrijeme poduzea ini konkurentnijem i jami
njihovu ekonomsku odrivost.
Naime, analizom trokova proizvodnje uoljivo je da znaajan procent pripada otpadnim
tokovima iz procesa proizvodnje i ostalih prateih segmenata jednog poduzea. U strukturi
trokova koji se odnose na otpad, gotovo 80 % se odnosi na rasipanje sirovina za proizvodnju,
naroito vodu i energiju. Sirovina u otpadnim tokovima znaajno optereuje okoli, a
zahtijeva adekvatno zbrinjavanje, odnosno preiavanje, kako bi se postigla kvaliteta kojom
su zadovoljeni standardi za emisiju u okoli. Otpadni tok predstavlja financijski gubitak za
poduzee i optereuje cijenu proizvoda, i kao gubitak, i zbog trokova potrebnih za
zbrinjavanje i preiavanje. Dodatni troak predstavljaju i naknade za isputanje otpadnih
tokova.

55

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
Ukupni trokovi
Trokovi gubitka
sirovina
Trokovi transporta
Trokovi odlaganja
otpada
Slika 8-4. Procentualni iznos pojedinih kategorija u ukupnim trokovima otpada 12
Praksa je pokazala da se ova integralna preventivna okolina strategija moe primijeniti i na
procese, i na proizvode, i na usluge, sa ciljem poboljanja cjelokupne efikasnosti te smanjenja
rizika po ljude i okoli. Kada je rije o procesima, dobri rezultati postignuti su u gotovo svim
industrijskim granama, od prehrambene, metalopreraivake, koarske, drvne do
termoelektrana i kemijske industrije.
Prednosti istije proizvodnje
istija proizvodnja se, generalno gledajui, isplati jer dovodi do poveanja proizvodne
efikasnosti i utie na poboljanje kvaliteta proizvoda. Ekonomske prednosti istije
proizvodnje posebno dolaze do izraaja kada se ova strategija usporedi sa ostalim metodama
za zatitu okolia kao to su tretman otpadne vode na kraju procesa, prerada otpada, tretman
ispusnih gasova itd. Ukratko, istija proizvodnja donosi mnoge koristi u koje spadaju:

-Rizik Dovodi do smanjenja okolinih, zdravstvenih i incidentnih rizika.

+Imid Unaprjeenje ugleda poduzea na trinom, drutvenom i administrativnom
polju.

+Kvaliteta Poveanje kvalitete proizvoda i smanjenje nastajanja proizvoda koji ne
zadovoljavaju postavljene zahtjeve.

+Utede Utede u sirovinama, vodi i energiji, kao i u upravljanju i tretmanu otpadnih
tokova. U stvari financijske utede.

+Efikasnost Unaprjeenje radne strukture, racionalizacija i unaprjeenje tehnolokog
nivoa.

12 Host, M. (2002). Prezentacijski materijal za program obuke u projektu Jaanje kapaciteta za primjenu istije proizvodnje u BiH, NVO COOR, Sarajevo.

56

+Inovacija Pomae savladavanju rutinskih poslova i unaprjeenju, redefiniranjem
procesa, procedura, faza, materijala, itd.

+Produktivnost Poveanje produktivnosti poduzea, optimizacija procesa i racionalna
upotreba resursa. Meutim, okolino odrivi industrijski razvoj ne mogu
postii industrije same, to zahtijeva uee svih sektora drutva. Vlasti ovdje
imaju glavnu ulogu putem svoje zakonske regulative, poreskog sistema, te
putem brojnih drugih aktivnosti.
Koristi ostvarene implementacijom istije proizvodnje
Brojni su primjeri primjene istije proizvodnje u zemljama Mediterana (Hrvatska, Maroko,
Egipat, panjolska, Tunis, Hrvatska , Bosna i Hercegovina), kao i pozitivni rezultati ostvareni
na:
Utedi sirovina, vode i energije,
Smanjenju tetnih sirovina , te
Smanjenju koliine i mogue toksinosti isputenih zagaujuih materija i otpada.
U projektu koji je realizirao Hrvatski centar za istiju proizvodnju tijekom 2000. godine u
Osjeko - Baranjskoj upaniji u okviru 8 projekata raenih sa metalnom, industrijom
deterdenata, eeranom, termoelektranom i vinskom industrijom, ostvareni su sljedei
povoljni uinci na okoli
13
:
Smanjenje koliine otpadnih voda 1.528.090 m
3
/god.
Smanjenje emisija u zrak 412 t/ god.
Smanjenje kol. tehnolokog otpada 72.670 t/ god.
Smanjenje koliine opasnog otpada 245 kg/god.
Utede svjee vode 350.185 m
3
/god.
Utede sirovina i pomonih tvari 65 t/ god.
Utede zemnog plina 153.000 m
3
/god.
Kroz realizaciju preventivnih mjera na redukciji otpadnih materija na mjestu nastanka, u
okviru projekta su ostvarene ukupne financijske utede od 9,44 milijuna kuna godinje.
Uesnici programa za jaanje kapaciteta za primjenu istije proizvodnje u Bosni i
Hercegovini
14,
koji realizira Centar za okolino odrivi razvoj, njih 11 iz metalne i
prehrambene industrije, svjesni da industrijska postrojenja predstavljaju znaajne zagaivae
ivotne sredine, izrazili su interes da upravo preventivnim mjerama suzbiju prekomjerno
zagaenje kako vode, tako i zemlje i zraka.
Njihova zainteresiranost za koncept istije proizvodnje polazi i od injenice da se primjenom
ovog koncepta industrijska poduzea pripremaju za uvoenje ISO standarda, jer e biti
potrebno da izvre kompletnu reorganizaciju proizvodnog procesa u smislu uvoenja radnih
procedura i kontrole kvaliteta radi efikasnijeg poslovanja, uvoenja napredne tehnologije,
uteda sirovina i energije i smanjenja otpadnih materija. Sve to praktino znai izvrenje

13 Ecolinks (2001). Cleaner Production in Osijek- Baranja County, Croatia, Rreport.
14 NVO COOR (2001-2004). Jaanje kapaciteta za primjenu istije proizvodnje u BiH, EC projekt iz LIFE Third Countries programa, Sarajevo.

57

zadatih kriterija koje propisuje novi set Zakona o okoliu. Oekivanja od uvoenja istije
proizvodnje su velika, jer u uvjetima teke gospodarske situacije, istija proizvodnja pomae
oivljavanju posustale industrije u Bosni i Hercegovini, a posebno onih koje predstavljaju
izvor zagaenja.
Stoga je upravo razvoj ovakvih novih preventivnih pristupa smanjenju utjecaja industrijskih
aktivnosti na okoli, ukljuujui i primjenu najboljih raspoloivih praksi i tehnologija (BAP i
BAT), esencijalan za zatitu okolia. Potencijalne koristi od implementacije istije
proizvodnje su znaajne (Tabela 8-1), i stoga je neophodno raditi na stvaranju sistema koji
omoguava iru implementaciju ovog koncepta, odnosno uspostavi sistema praenja emisija u
cilju dobivanja kompletnih i pouzdanih informacija o zagaivaima i njihovim otpadnim
tokovima, inspekcijskoj kontroli utjecaja industrijskih aktivnosti na okoli, te uvoenju
zakonodavnih i gospodarskih poticajnih mjera i mehanizama.
Tabela 8-1 Rezultati devet pokaznih projekata
Poduzee
Uteda
vode
(m
3
/god.)
Uteda
energije
(kW/god.)
Lo ulje Sirov.
Otpad
(t/god.)
Ukupna
uteda
Investic.
Period
povrata
(mjesec)
ivinoprodukt,
Srbac
25.543,1 0 62.911,0 37.165,0 6
Tvornica
dalekovodnih
stubova-TDS,
Sarajevo
20.925,0 5.850,0 85 % 703.800,0 21.000,0 1
Sinalco
Sarajevo
0 11.100,0 12 5.907,4 471,0 1
Krajina Klas,
Banja Luka
0 7.5680, 0 1,8 7.075,0 1.379,0 2,5
Sarajevska
pivara, Sarajevo
64.000,0 119.454,0 470 114.620,0 26.290,0 3
Fana, Srebrenik 3.836,0 0 30 11.359,0 53.200,0 52
ica, Sarajevo
13.647,0 18649
Sm
3
gas
49 % 0 51.481,0 1.000,0 0
Mebo, amac
0 400,0 400 l
nafta
2 % 12.000,0 36.000,0 36
Vegafruit, Mala
Brijesnica
0 0 585 20.000,0 19.487,0 12
Ukupno 127.951,1 144.372,0 1098,8 989.153,4 195.992
Utede vode, a prema tome i smanjenje koliine otpadne vode variraju od 24 do 81 %, i sa
prosjekom od 60 % je za 50 % vie nego to je predvieno (10 %). Ukupna godinja uteda
energije je 14.4372 KW, dok je otpad smanjen za 1098,8 t/god. Trokovi proizvodnje su
smanjeni za KM/god (505.746,1 EUR/god). Veina primijenjenih mjera istije proizvodnje
(78 %) je imala period povrata investicija manji od 12 mjeseci.
Znaajni rezultati koji su postignuti, potvruju da je smanjenje otpada i emisija za 20 % ili
vie, mogue ostvariti u Bosni i Hercegovini bez znaajnih financijskih ulaganja. Dodatnih

58

10-20 % smanjenja je mogue sa malim investicijama, koje imaju period povrata manji od 12
mjeseci. Veina poduzea bi zbog toga trebala biti u stanju da smanji zagaenje i otpad za 30-
40 %, koritenjem procedura istije proizvodnje i bez zahtijeva za investicijski zajam. U isto
vrijeme, mjere istije proizvodnje dokazano poveavaju profitabilnost poduzea.
Metodologija okolinog dijagnosticiranja za uvoenje mjera prevencije i minimizacije
Aktivnosti na implementaciji se odvijaju prema jedinstvenoj metodologiji koja se sastoji iz
est osnovnih koraka.

Slika 8-5. Koraci u implementaciji istije proizvodnje
Poetni korak u implementaciji istije proizvodnje predstavlja analiza procesa kojom se od
strunog tima zahtijeva da specificiraju sve pogone i procese, od proizvodnih do skladita,
ukljuujui i energetske blokove i sl. Posebnu panju, potrebno je posvetiti pomonim
procesima, kao to je ienje. Krajni cilj ove aktivnosti je identifikacija najvanijih ulaznih i
izlaznih materijala, energije i vode, izraena na nivou poduzea.

2,1
2,2
2,3
2,4
Korak 1: Priprema i zapoinjanje
Sredinji
rezultat: odabir
fokusa
procjene P Korak 2 : Analiza procesa
Priprema diagrama procesa
Korak 3: Generiranje opcija za P
Proraun trokova otpadnih tokova
Analiza problema uzrokovanih otpadnim
tokovima
Izrada bilance materijala i energije
Sredinji rezultat: Popis izvora otpada i posljedica

Slika 8-6. Analiza procesa
Analizom se dobiva uvid u rad poduzea, okoline utjecaje koji nastaju kao posljedica svih
aktivnosti u poduzeu, te trokove vezane za potronju prirodnih resursa i sirovina i trokove
zatite okolia. Deset industrijskih poduzea prilikom rada na analizi procesa uglavnom su
nailazili na potekoe u prikupljanju podataka. Naime, raunovodstvena evidencija, kao i
evidencija o utroku materijala vodi se obino na razini cijeloga poduzea. Izvori podataka su:
Evidencija nabavke i prodaje;

59

Evidencija o proizvodnji
Raunovodstveni podaci,
Mjerenja na licu mjesta.
Podatke na nivou proizvodnih ili organizacionih jedinica gotovo je nemogue bilo dobiti.
lanovi timova su najee rjeavali ovaj problem procjenom pojedinih parametara, naroito
utroka vode i energenata, na osnovi tehnolokih pokazatelja. Meutim, za pouzdanu sliku o
uinkovitosti upravljanja industrijskim pogonima i postrojenjima potrebno je evidentirati sve
podatke na nivou proizvodnih ili organizacionih jedinica. Iz podatka o utroku vode na razini
poduzea, npr., nemogue je zakljuiti koliko se vode to troi po pojedinim proizvodnim
pogonima, da bi se zakljuilo da li se u nekom od proizvodnih pogona prekomjerno troi. istu
potekou predstavlja evidentiranje utroka energije ili drugih sirovina na razini poduzea.
Kako metodologija predvia potekoe u prikupljanju podataka, to se zapravo zahtijeva da se
pouzdani bilanca odredi za odabrani pogon ili postrojenje, nakon to se uradi analiza na razini
poduzea. Kriteriji za odabir "fokusa" analize su sljedei:
Ekonomski financijski gubici uslijed nastanka otpada, rasipanja i neracionalne
potronje sirovine, vode i energenata
Okolini-koliina i sastav otpada
Tehniki - oekivani potencijal poboljanja
Svih deset strunih timova je odabralo svoj fokus zapoeli su detaljnu analizu pravljenjem
dijagrama procesa. Najprije su identificirane operacije iz tog procesa, a potom su sve
operacije povezane sa materijalnim tokom. Sutina je bila povezati ulaze i izlaze materijala i
energije ako je to prikazano na Slici 8-6.

emisije gasova
(poluproizvodi) proizvo
Sirovine
d

hemikalije
reciklaa
Procesna
voda/zrak
jedinica
energija
tekui otpad
vrsti otpad
nus-proizvodi
otpadna voda

Slika 8-7. Ulazno izlazni parametri iz procesne jedinice
Kod fokusne analiza procesa kljuna je bila identifikacija uzroka nastajanja otpada, i to:
Utjecaj kvaliteta ulaznih materijala.
Utjecaj tehnikih faktora - dizajna procesa/opreme, prostornog pozicioniranja
opreme/cjevovoda, monitoring ispravnosti rada opreme, itd.
Utjecaj radnih procedura planiranje proizvodnje, radne procedure, uestalost
odravanja, obuka osoblja, itd., te
Utjecaj procedura za rukovanje otpadom.

60

ULAZ U PROCES
Zabiljei:
IZLAZ IZ PROCESA
Zabiljei:

Slika 8-8. Koraci fokusne analize
Nakon to su prepoznati uzorci nastanka otpadnih materija pristupilo se proraunu trokova
vezanih za otpadne tokove, i to internih trokova:
Gubitak sirovine i poluproizvoda;
Rad postrojenja;
Prikupljanje i zbrinjavanje otpada
Eksterni trokovi:
Naknade za isputanje otpadnih voda
Ostale naknade, trokovi za dozvole.
Projektni tim poduzea, u traenju opcija P, oslonit e se na vlastite zamisli, potai druge
zaposlenike u traenju ideja, provjeriti baze podataka o primjeni P u slinim poduzeima, te
o tehnolokim dostignuima. Ideje treba traiti u :
Izmjenama u proizvodu
Izmjenama u ulaznom
materijalu
Tehnolokim izmjenama
Modificiranju opreme
Boljoj kontroli procesa
Dobrom gospodarenju
Ponovnoj upotrebi u procesu
proizvodnje
Proizvodnji iskoristivih nus-
proizvoda.
Nakon to se dobije lista opcija potrebno ih je kategorizirati kao:
Opcije koje su oigledno izvodive,
Opcije koje su oigledno neizvodive,

Sirovina, voda, energija i
pomoni materijali

Proizvod, nus-proizvod,
otpad i emisije
ODREDI MATERIJALNU BILANCU
1. Sortiraj informacije
2. Izradi preliminarnu bilancu
3. Analiziraj i doradi bilancu
3,1
3,2
Korak 4: Odaberi P opcije
Sredinji rezultat: Lista opcija
P
Korak 2: Analiziraj proces
Sr
re
edinji
zultat: Listing
izvora otpada u
procesu i
posljedica
Korak 3: Generiraj opcije P
Razvij opcije P
Odaberi izvedive opcije

61

Preostale opcije.
Za preostale opcije treba angairati eksperte i tehniare,. kako bi napraviti analizu
izvodljivosti, koritenjem neke od kvalitativnih metoda. Preliminarna evaluacija treba pruiti
sljedeu vrstu informacija o preostalim opcijama:
jednostavne za implementaciju;
4,1
4,2
4,3
4.4
Korak 3: Generiraj P opcije
Sredinji
rezultat: Listing
P opcija
Korak 4: Odaberi P opcije
Ocijeni tehniku izvodljivost
Step 5: Implemeniraj P opciju
Ocijeni ekonomsku izvodljivost
Evaluiraj okolini aspekt
Odaberi opciju za implementaciju
Sredinji rezultat: Listing P solucija
oekivana tehnika izvodljivost;
oekivana ekonomska izvodljivost;
oekivano smanjenje otpada/emisija.

Kada je rije o tehnikoj izvodivosti potrebno je fokusirati se na sljedee:
Raspoloivost i pouzdanost opreme,
Zahtjevi za prostorom, dodatnim instalacijama, monitoringom i kontrolom procesa,
Zahtjevi u pogledu odravanja,
Zahtijevane tehnike vjetine (operateri, tehniko osoblje, itd.).
Za ocjenu financijske izvodivosti potrebno je prikupiti podatke o potrebnim ulaganjima u
oprema, izgradnju, obuku, pokretanje, itd., o operativnim trokovima i oekivanoj dobiti. Za
konanu odluku mogue je izbrati neke od ekonomskih kriterija:
Neto sadanja vrijednost (NSV)

n = vrijeme amortizacije (godina)
I
i
a prilivnovc Ekstraneto
NSV
n
j j

+
=
=1
) 1 (
i = godinja kamatna stopa (%)
I = ukupno ulaganje

Period povrata investicije (PPI)

novca Netopriliv
Ulaganje
PPI =

Interna stopa povrata (ISP)

0
) 1 (
1
=
+
=
I
r
a prilivnovc Ekstraneto
n
j
i
r = interna stopa povrata

Najee koriteni kriteriji za odluivanje je PPI kod kojeg se za implementaciju preporuuju
projekti sljedeim redoslijedom :

62

o < 1-2 godine (projekti sa malom investicijom)
o < 3-4 godine (projekti sa srednje velikom investicijom)
o < 5 godina (projekti sa velikom investicijom)

Kada je rije o okolinim aspektima potrebno je evaluirati okolina poboljanja:
5,1
5,2
5,3
Korak 4: Odaberi P opciju
Stredinji
zultat: Listing
P opcija Korak 5: Implementiraj P
Pripremi za implementaciju
Izvri implementaciju P
Prati i evaluiraj rezultate
Sredinji rezultat: Uspjeno
implementirane opcije
Korak 6: Odravaj P
Smanjenje koliine zagaujuih materija i nastalog otpada;
Smanjenje toksinosti zagaujuih materija/otpada;
Smanjenje potronje sirovina;
Smanjenje upotrebe neobnovljivih sirovina;
Smanjenje potronje energije;
Smanjenje potronje energije iz neobnovljivih izvora;
Smanjenje potronje vode;
Smanjenje neugodnosti: buka, praina, dim, mirisi, itd.

Projektni tim e kombinirati rezultate tehnikih, ekonomskih i okolinih evaluacija P opcija.
No, za uspjenu implementaciju vano je odgovarajue dokumentirati oekivane rezultate za
svaku pojedinu opciju kako bi se olakao proces prikupljanja novca i monitoring rezultata
implementacije.
8.1.2 Alati za okolino upravljanje
Danas je u svijetu sasvim uobiajeno da poduzee posjeduje certificiran sistem upravljanja
kvalitetom prema standardu ISO 9001. S aspekta slinosti sa drugim sistemima upravljanja u
organizaciji, sistem okolinog upravljanja prema standardu ISO 14001 (EMS) je najsliniji
upravo sistemu upravljanja kvalitetom, prema standardu ISO 9001. To ne znai da je sistem
upravljanja kvalitetom uslov za uvoenje EMS-a, nego da poduzea sa ve uvedenim ovim
sistemom upravljanja kvalitetom imaju odreene prednosti jer su oba sistema zasnovana na
slinoj poslovnoj filozofiji i imaju brojne zajednike osobine.
Osnovna veza izmeu ISO 14001 i 9001 moe se objasniti na slijedei nain: standard ISO
9001 osigurava da poduzee isporui kupcu proizvod u skladu sa njegovim zahtjevima, dok
standard ISO 14001 osigurava da se to vei dio neeljenih "nus" proizvoda, koji nastaju
prilikom izrade traenog proizvoda, obradi na takav nain da svi zainteresirani (pojedinci ili
grupe koje su na bilo kakav nain zainteresirane ili pogoene aktivnou poduzee) budu
zadovoljeni. Zajedno primijenjeni standardi ISO 14001 i ISO 9001, uz jo neke preduvjete,
ine osnovu odrivog razvoja, a time i sveukupnog kvaliteta upravljanja u poduzeu.
U mnogim zemljama irom svijeta, zakonodavstvo o sigurnosti i prikladnosti namirnica
zahtjeva da HACCP bude implementiran u svim biznisima ili poduzeima koje se bave
hranom, bilo da su ona profitna ili ne, dravna ili privatna. Prema direktivi EU 93/43/EEC o
higijeni hrane svi operateri u biznisu hrane u EU moraju implementirati HACCP.
HACCP (Hazard Analysis and Critical Control Points) u prijevodu znai Analiza rizika i
kritine kontrolne take predstavlja sistematian pristup identifikaciji opasnosti i rizika u
postupanju sa namirnicama, a koji prua jasne metode utvrivanja naina kontrole tih rizika.

63

To je od Komisije Codex Alimentarius prihvaeni sistem u kojem se sigurnost hrane postie
analizom i kontrolom kemijskih, biolokih i fizikih opasnosti u cijelom lancu, poevi od
primarne sirovine, nabavke i rukovanja, tehnoloke proizvodnje, pakovanja i skladitenja,
distribucije, do konzumiranja gotovih proizvoda.
Na temelju Zakona o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini (Slubeni glasnik BiH, broj
34/02), Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, na prijedlog Ureda za
veterinarstvo Bosne i Hercegovine, donijelo je Odluku o provedbi obaveznih mjera u
odobrenim objektima radi smanjenja mikrobiolokih i drugih oneienja mesa, mesnih
proizvoda i ostalih proizvoda ivotinjskog porijekla namijenjenih prehrani ljudi (Slubeni
glasnik BiH, broj 8/05), kojom je propisana obaveza uspostave kontrole procesa proizvodnje
na temelju primjene sistema analize rizika i kontrole kritinih taaka u procesima
proizvodnje i prerade mesa i ostalih proizvoda ivotinjskog porijekla (namirnice ivotinjskog
porijekla) namijenjenih za prehranu ljudi. Navedena Odluka elaborira problematiku uspostave
kontrole procesa proizvodnje u odobrenim objektima za klanje ivotinja, obradu i preradu te
uskladitenje proizvoda ivotinjskog porijekla, na temelju primjene sistema HACCP-a u cilju
smanjenja moguih mikrobiolokih i drugih oneienja mesa, mesnih proizvoda i ostalih
proizvoda ivotinjskog porijekla, kao i odreenih obaveza vlasnika objekata u provedbi naela
sistema HACCP u proizvodnim procesima, te ostale obaveze u smislu izrade i provedbe
standardnih sanitacijskih operativnih postupaka.
HACCP je nauno zasnovan princip koji podrazumijeva dobru higijensku praksu i dobru
proizvoaku praksu. Kao rezultat HACCP studije izrauje se HACCP plan u kome su
identificirane kritine kontrolne take i nain monitoringa nad njima.
Implementacijom HACCP sistema odreenom detaljnom analizom i praenjem kritinih
taaka u cijelom prehrambenom lancu, mogue je pratiti i kritine take utjecaja na okoli.
HACCP sistem se manifestira kroz sedam naela:
Identifikacija i analiza rizika,
Odreivanje kritinih kontrolnih taaka,
Utvrivanje kritinih granica za sve kritine kontrolne take,
Uspostavljanje sistema praenja,
Definiranje korektivnih mjera,
Uspostavljanje verifikacije,
Uspostavljanje dokumentacije i voenje evidencije.
HACCP koncept u okviru navedenih sedam osnovnih principa predstavlja dio cjeline
savremenog sistema upravljanja kvalitetom. Naime, HACCP i ISO 9001 treba promatrati kao
sisteme koji su komplementarni i meusobno se podravaju.
Pristup i jednog i drugog sistema se koristi da bi dao i pokretao poboljanja u zadovoljavanju
zahtijeva kupca.
Osnovna razlika izmeu sistema upravljanja kvalitetom prema ISO 9001 i HACCP- sistema
ogleda se kroz dva kljuna momenta:
sistema upravljanja kvalitetom je vezan za poslovanje, a HACCP za specifian
proizvod,
sistema upravljanja kvalitetom nema odrednicu obavezne primjene, dok HACCP-
koncept gotovo u svim razvijenim zemljama, pa i u mnogim zemljama u razvoju,
ima status sistema sa obaveznom primjenom.

64

Rastui zahtjevi potroaa za sigurnou hrane vrili su pritisak na proizvoae i distributere
da razviju sistem upravljanja sigurnou hrane koji je baziran na HACCP-u.
Kao odgovor na te zahtjeve, ISO je 2001. godine poduzeo mjere za razvoj odgovarajueg
standarda. Nije bila namjera da se njime definiraju minimalni zahtjevi, ve da se definiraju
zahtjevi za poduzea koja ele da nadmae uobiajene zahtjeve za sigurnou hrane. Standard
ISO 22000 se pojavio 2005.godine.
Ovaj meunarodni standard predstavlja zahtjeve za sistem upravljanja sigurnosti hrane za ona
poduzea u prehrambenom lancu koja ele dokazati svoju sposobnost i vjetine da dre pod
kontrolom opasnosti po sigurnost hrane, a sve u svrhu osiguranja sigurnog prehrambenog
proizvoda u trenutku njegove konzumacije.
Ovaj standard je primjenjiv na sva poduzea koja su ukljuena u bilo koji aspekt poslovanja
sa hranom, odnosno za sva ona poduzea koja nalaze svoje mjesto u prehrambenom lancu.
ISO 22000:2005 je takoer primjenjiv za sva ona poduzea koja ele integrirati svoje sisteme
upravljanja kao to su sistem upravljanja kvalitetom ISO 9001:2000 te sistem upravljanja
sigurnosti hrane HACCP, dakle, ISO 22000:2005 predstavlja vjeto sainjenu kombinaciju
ova dva sistema koji kao takvi osiguravaju jednom poduzeu poslovnu savrenost.
Porastom interesa za stalnim poboljavanjem kvaliteta okolia, poduzea svih vrsta i veliina
svoju panju pojaano usmjeravaju na utjecaje koje njihove aktivnosti, proizvodi i usluge
imaju na okolinu. Dostizanje prihvatljivog okolinog uinka zahtijeva potpunu predanost
poduzea sistemskom pristupu i stalnom poboljavanju sistema okolinog upravljanja.
Opi cilj ovog meunarodnog standarda je da osigura pomo poduzeima koja ele da
implementiraju ili poboljaju sistem okolinog upravljanja, te time poboljaju i svoj okolini
uinak. Ovaj standard mogu koristiti poduzea svih tipova, veliina i nivoa zrelosti, koji
pripadaju bilo kom sektoru. U njega su ugraene specijalne potrebe malih i srednjih poduzea
tako da je ovaj meunarodni standard prilagoen njihovim potrebama.
Ovaj meunarodni standard dio je serije standarda okolinog upravljanja, utvrenih od strane
ISO/TC 207. U ovoj seriji jedino ISO 14001 sadri zahtjeve koji objektivno mogu biti
predmet pregleda u svrhu certifikacije/registracije ili u svrhu samodeklariranja. Standard
opisuje elemente sistema okolinog upravljanja i daje upute poduzeima kako da uspostave,
implementiraju, odravaju ili poboljavaju sistem okolinog upravljanja. Takav sistem moe
sutinski poboljati sposobnost jednog poduzea da predvidi, identificira i upravlja svojim
odnosom sa okolinom, ispuni svoje okoline ciljeve i osigura stalnu usklaenost sa
primjenjivim pravnim zahtjevima i drugim zahtjevima koje poduzee potpisuje.
Za poduzea koja planiraju uspostavljanje sistema okolinog upravljanja (EMS) prema
meunarodnom standardu ISO 14001 kao prvi korak predstavlja procjenu postojeeg sistema
okolinog upravljanja, te utvrivanje aktivnosti, procesa i mjera koje zadovoljavaju zahtjeve,
kao i one kod kojih treba vriti promjene. Zahtjevi standarda ISO 14001:2004 slijede
dinamiki proces Demingov PDCA kruga (Plan planiraj, Do- uradi, Check provjeri i Act
djeluj).

65

Stalno poboljavanje
4.
djeluj
1.
planiraj
3.
provjeri
2.
uradi

Slika 8-9. Demingov krug
Certifikacija (pisano uvjerenje o usklaenosti sa specifinim zahtjevima) u skladu sa
zahtjevima standarda ISO 14001:2004 i u najrazvijenijim dravama svijeta govori o velikoj
prednosti poduzea u shvaanju i organiziranju svog poslovanja u odnosu na svoju
konkurentnost.
EMS u skladu sa ISO 14001:2004 moe se primijeniti za svaku organizaciju koja eli da:
uvede, odrava i poboljava sistem okolinog upravljanja,
osigura da njen sistem okolinog upravljanja bude usuglaen sa njenom okolinom
politikom,
pokae drugima tu usuglaenost,
trai certficiranje/registraciju ovog sistema okolinog upravljanja od strane neke
eksterne organizacije.
Poduzee po vlastitom izboru odreuje granice implementacije EMS-a prema ISO 14001, tj.
bira da li e standard primijeniti na nivou cijelog poduzea ili nekog njegovog organizacionog
ili funkcionalnog dijela. Sa druge strane, nivo detalja i kompleksnost sistema, te opseg
dokumentacije i sredstava za tu namjenu zavisit e od veliine poduzea i prirode njegove
djelatnosti. Ovo se posebno odnosi na mala i srednja poduzea.
U EU mnoga poduzea se dobrovoljno odluuju da implementiraju EMS u skladu sa ISO
14001 ili EU okolinih menadment i plan pregleda (EMAS). EMAS ukljuuje zahtjeve
standarda ISO 14001, ali i dodatno naglaava usuglaenost sa zakonom, okolini uinak i
sudjelovanje zaposlenika, a takoer zahtijeva vanjsku verifikaciju sistema upravljanja i javnih
okolinih izvjetaja.
Implementacija zahtjeva EMS-a prema ISO 14001 sastoji se od sedam faza:
Definiranje okoline politike,
Planiranje,

66

Implementacija i djelovanje,
Provjera EMS-a (audit) i korektivne mjere,
Priprema redovnih izvjetaja o stanju okolia,
Preispitivanje od strane rukovodstva,
Certifikacija.
Poduzee mora da uspostavi, dokumentira, implementira, odrava i stalno poboljava sistem
okolinog upravljanja, prema zahtjevima ovog meunarodnog standarda i utvrdi kako e
ispuniti zahtjeve.
Definiranje okoline politike
Politika predstavlja sutinu stava koje rukovodstvo poduzea ima prema okolini, a to se
upravo mjerama politike pretvara u odnos poduzea prema okolinom upravljanju. Vano je
da okolinska politika bude kompatibilna viziji, misiji i strategiji poduzea, te da potie
prevenciju zagaivanja, permanentno usaglaava sa zakonskom regulativom ali i da ukazuje
na obavezu stalnog poboljavanja.
Najvie rukovodstvo mora da definira okolinu politiku poduzea prema okolini i osigura da:
ona odgovara po prirodi, razmjeri i okolinim utjecajima na vlastite aktivnosti,
proizvode ili usluge,
ukljuuje obavezu kontinuiranog poboljavanja i prevencije zagaivanja,
ukljuuje obavezu usklaivanja s odgovarajuim zakonodavstvom i okolinim
propisima i drugim zahtjevima koje je poduzee potpisalo,
bude okvir za postavljanje i praenje okvirnih i operativnih okolinih ciljeva,
se dokumentira, implementira i odrava te saopava svim zaposlenim, te
da je dostupna za javnost.
Planiranje
Planiranje obuhvata analizu vlastitih procesa radi utvrivanja promjena unutar procesa koji bi
ih mogli unaprijediti. Zahtjevi standarda ISO 14001 jesu da se:
identificiraju okolini aspekti kojima je potrebno upravljati,
utvrde i razviju zakonski i drugi zahtjevi,
utvrde okvirni i operativni ciljevi, te
ustanove i odravaju programi okolinog upravljanja.
Identificiranje okolinih aspekata
Poduzee mora da uspostavi i odrava proceduru(e) da bi se identificirali okolini aspekti
njenih aktivnosti, proizvoda i usluga, koje ona moe nadzirati i na koje moe uticati, kako bi
odredilo one koje imaju, ili mogu imati znaajne utjecaje na okolinu. Poduzee mora da
osigura da se ovi aspekti, koji se odnose na znaajne utjecaje, uzimaju u obzir kod
postavljanja njegovih okolinih ciljeva, te mora da dokumentira i aktualizira ove informacije.
Utvrivanje i razvijanje zakonskih i drugih zahtjeva
Poduzee mora da uspostavi, implementira i odrava proceduru(e) identifikacije i pristupa
zakonodavnim i drugim zahtjevima koje je poduzee potpisalo, a koji su primjenjivi na
okoline aspekte za njegove aktivnosti, proizvode ili usluge.

67

Utvrivanje okvirnih i operativnih ciljeva
Poduzee mora da definira i odrava dokumentirane okvirne i operativne okoline ciljeve za
svaku bitnu funkciju i nivoe unutar poduzea.
Pri definiranju i preispitivanju svojih ciljeva, poduzee mora da razmotri zakonske i druge
zahtjeve, svoje znaajne okoline aspekte, tehnoloke mogunosti, kao i financijske,
operativne i poslovne zahtjeve, ukljuujui i stav zainteresiranih strana.
Okvirni i operativni ciljevi moraju biti konzistentni sa okolinom politikom, ukljuujui
obavezu sprjeavanja zagaivanja.
Program okolinog upravljanja
Poduzee mora da ustanovi i odrava program(e) za postizanje svojih okvirnih i operativnih
ciljeva. On mora da obuhvati:
podjelu odgovornosti za postizanje okvirnih i operativnih ciljeva za svaku bitnu
funkciju i nivo organizacije;
naine i vremenski okvir u kome oni treba da se dostignu.
Kada se projektira novi razvoj ili uvode nove ili mijenjaju postojee aktivnosti, proizvodi ili
usluge, moraju se, gdje je bitno, dopuniti program(i), da bi se u tim projektima osigurala
primjena okolinog upravljanja.
Implementacija i djelovanje
Implementacija i djelovanje obuhvata zahtjeve za ispunjavanjem sljedeih elemenata:
Struktura i odgovornost,
Obuavanje, svjesnost i kompetentnost,
Komunikacija,
Dokumentiranje okolinog upravljanja,
Kontrola dokumentacije,
Operativne kontrole,
Pripravnost reagiranja u sluaju opasnosti.
Struktura i odgovornost
Da bi se omoguilo efikasno okolino upravljanje moraju biti definirane, dokumentirane i
obavljene uloge, odgovornosti i ovlatenja.
Rukovodstvo mora da osigura potrebna sredstva za implementaciju i kontrolu sistema
okolinog upravljanja. Sredstva obuhvaaju ljudske resurse odreenih specijalistikih vjetina,
tehnoloke i financijske resurse.
Najvie rukovodstvo poduzea mora da odredi posebnog predstavnika(e) rukovodstva, koji e
nezavisno od drugih odgovornosti, imati odreene uloge, odgovornosti i ovlatenja u cilju:
osiguranja da se zahtjevi sistema okolinog upravljanja ustanove, implementiraju i
odravaju u suglasnosti sa ovim standardom,
izvjetavanja najvieg rukovodstva o efektima sistema okolinog upravljanja radi
preispitivanja, kao i osnove za poboljavanje sistema okolinog upravljanja.
Obuavanje, svjesnost i kompetentnost
Poduzee mora da identificira potrebe za obuavanjem. Ono mora da zahtijeva da osoblje, iji
rad moe stvoriti znaajan utjecaj na okolinu, dobije adekvatnu obuku.

68

Poduzee mora da ustanovi i odrava procedure, da uini svoje zaposlene ili lanove za svaku
bitnu funkciju:
svjesnim vanosti usklaivanja sa okolinom politikom i procedurama, kao i sa
zahtjevima sistema okolinog upravljanja,
svjesnim znaajnih utjecaja na okolinu, stvarnih ili potencijalnih, od vlastitih radnih
aktivnosti i okolinih pogodnosti u sluaju poboljanih uinaka osoblja,
svjesnim njihovih uloga i odgovornosti u postizanju usklaenosti sa okolinom
politikom i procedurama, te sa zahtjevima sistema okolinog upravljanja,
ukljuujui pripravnost u sluaju opasnosti i sanacijske mjere, te
svjesnim potencijalnih posljedica nepotivanja specificiranih operativnih procedura.
Komunikacija
U odnosu na svoje okoline aspekte i sistem okolinog upravljanja, poduzee mora da
ustanovi i odrava procedure za:
internu komunikaciju izmeu razliitih nivoa i funkcija unutar poduzea,
primanje, dokumentiranje i odgovaranje na bitne obavijesti zainteresiranih strana
van poduzea.
Poduzee mora da razmatra procese eksternih komunikacija o svojim znaajnim okolinim
aspektima, te da registrira svoju odluku.
Dokumentiranje okolinog upravljanja
Poduzee mora da ustanovi i odrava informacije, u obliku dokumenta ili u elektronskoj
formi, tj. da:
opie sutinske elemente sistema upravljanja i njihovu interakciju, te
osigura vezu sa srodnom dokumentacijom.
Kontrola dokumentacije
Poduzee mora da ustanovi i odrava procedure za ovladavanje svim dokumentima koje trai
ovaj meunarodni standard, kako bi se osiguralo da:
se oni mogu locirati,
se oni periodino preispitaju, revidiraju, ako je potrebno i odobravaju za
prikladnost, od ovlatenog osoblja,
su aktuelne verzije bitnih dokumenata dostupne na svim mjestima, gdje se izvode
djelovanja vana za efikasno funkcioniranje sistema okolinog upravljanja,
se zastarjeli dokumenti odmah povuku sa svih mjesta izdavanja i iz upotrebe, ili na
neki drugi nain osigura od njihove nenamjenske upotrebe,
se svi zastarjeli dokumenti, zadrani zbog pravnih aspekata i/ili u cilju ouvanja
znanja, prikladno obiljee.
Dokumentacija mora da bude jasna, sa datumom (i datumima revizije) i lako prepoznatljiva,
uredno odravana i sauvana za specificirani period. Moraju se ustanoviti i odravati
procedure i odgovornosti za izradu i izmjenu razliitih tipova dokumenata.
Operativna kontrola
U skladu sa svojom politikom, okvirnim i operativnim ciljevima, poduzee mora da
identificira one procese i aktivnosti koji su udrueni sa identificiranim znaajnim okolinim
aspektima.

69

Poduzee mora da planira ove aktivnosti, ukljuujui odravanje, kako bi osiguralo da se one
izvode pod specifinim uvjetima uz:
postavljanje i odreivanje dokumentiranih procedura, da bi obuhvatila situacije u
kojima bi njihovo nepostojanje moglo dovesti do odstupanja od okoline politike,
okvirnih i operativnih ciljeva,
odreivanje operativnih kriterija u procedurama,
ustanovljavanje i odravanje procedura, koje se odnose na znaajne okoline
aspekte, koji se mogu identificirati za robe i usluge koje poduzee koristi i
obavjetavanje dobavljaa i ugovaraa o bitnim procedurama i zahtjevima.
Pripravnost reagiranja u sluaju opasnosti
Poduzee mora da ustanovi i odrava procedure da bi identificiralo mogunost nezgoda i
reagiranja na nezgode i opasne situacije, kao i za sprjeavanje i ublaavanje okolinih
utjecaja, koji mogu biti sa njima povezani.
Poduzee mora da preispita i revidira, gdje je to potrebno, svoje procedure za pripravnost i
reagiranja u sluaju opasnosti, posebno nakon dogaanja nezgoda ili opasnih situacija.
Poduzee mora takoer da, gdje je to izvodljivo, periodino testira takve procedure.
Provjera i korektivne mjere
Ova faza sadri etiri elementa, a zajedniki cilj im je mjerenje i evaluacija efekata akcija koje
se poduzimaju nakon implementacije i funkcioniranja EMS-a. Ova faza obuhvata:
monitoring i mjerenje,
neusuglaenosti, te korektivne i preventivne mjere,
zapisi, te
interni pregled sistema okolinog upravljanja.
Monitoring i mjerenje
Poduzee mora da ustanovi i odrava dokumentirane procedure za redovan monitoring i
mjerenje kljunih karakteristika svojih djelovanja i aktivnosti koje mogu imati znaajan
utjecaj na okolinu.
Oprema za monitoring mora biti kalibrirana i odravana, a zapisi ovih procesa moraju biti
uvani prema utvrenim procedurama poduzea.
Poduzee mora da ustanovi i odrava dokumentiranu proceduru za periodino vrednovanje
usuglaenosti sa relevantnim zakonodavstvom i okolinim propisima.
Neusuglaenosti, te korektivne i preventivne mjere
Poduzee mora da ustanovi i odrava procedure za odreivanje odgovornosti i ovlatenja za
voenje i istraivanje neusuglaenosti, poduzimanje akcija za ublaavanje izazvanih utjecaja
kao i za iniciranje i dovravanje korektivnog i preventivnog djelovanja.
Svaka korektivna ili preventivna mjera, poduzeta za uklanjanjem uzroka stvarnih i
potencijalnih neusuglaenosti, mora da bude odreena prema vanosti problema i razmjerna
nastalom okolinom utjecaju.
Poduzee mora da provede i registrira promjene u dokumentiranim procedurama koje
rezultiraju iz korektivnih i preventivnih akcija.

70

Zapisi
Poduzee mora da ustanovi i odrava procedure za identifikaciju, odravanje i raspolaganje
okolinim zapisima. Ovi zapisi moraju ukljuivati zapise o osposobljavanu i rezultate
pregleda i preispitivanja.
Okolini zapisi moraju biti jasni, prepoznatljivi i slijedivi za obuhvaenu aktivnost, proizvod
ili uslugu. Oni moraju biti uvani i odravani na takav nain da ih je lako ponovo pronai, te
zatieni od oteivanja, propadanja ili gubitka. Njihovi rokovi uvanja moraju da se ustanove
i registriraju Zapisi moraju biti odravani, prikladno za sistem i poduzee, kako bi pokazali
usuglaenost sa zahtjevima meunarodnog standarda ISO 14001.
Interni pregled sistema okolinog upravljanja
Poduzee mora da ustanovi i odrava programe i procedure za periodine interne preglede
sistema okolinog upravljanja, koji se sprovode da bi se:
utvrdilo da li je ili ne sistem okolinog upravljanja usklaen sa planiranim
dogovorima u vezi sa okolinim pristupom upravljanju, ukljuujui zahtjeve iz
standarda, te da li je implementiran i odravan na odgovarajui nain,
osiguralo rukovodstvo poduzea informacijama o pregledima.
Program pregleda poduzea, ukljuujui svaki plan, mora da bude zasnovan na okolinoj
vanosti aktivnosti koja je u pitanju i na rezultatima prethodnih pregleda. Da bi bile
sveobuhvatne, procedure pregleda moraju da obuhvate podruje primjene pregleda, uestalost
metodologije, kao i odgovornosti i zahtjeve za provoenje pregleda i izvjetavanje o
rezultatima.
Poduzee treba da osigura obuku za internog kontrolora (auditora) jer su takve vrste kontrole
jedan od osnovnih zahtjeva ISO standarda i svrha im je redovno kontrolirati primjenu istog u
radnom okruenju.
Priprema redovnih izvjetaja o stanju okolia
Pripremanje okolinog izvjetaja je veoma znaajna faza, koja naroitu panju daje
rezultatima koje je postigla organizacija prema svojim okvirnim i operativnim ciljevima.
Izvjetaj se redovno izrauje jednom godinje ili rjee zavisno od znaaja emisija, nastanka
otpada itd. Prilikom izrade izvjetaja, operator se moe koristiti relevantnim postojeim
indikatorima okolinog uinka, osiguravajui pri tome da izabrani indikatori:
daju preciznu ocjenu uinka organizacije,
da su razumljivi i nedvosmisleni,
da se mogu usporediti iz godine u godinu radi procjene razvoja okolinog uinka
organizacije,
da se mogu po potrebi usporediti sa sektorom, nacionalnim ili regionalnim
referentnim vrijednostima,
da se mogu po potrebi usporediti sa zakonskim zahtjevima.
Preispitivanje od strane rukovodstva
Najvie rukovodstvo poduzea mora da, u intervalima koje ono odredi, preispita sistem
okolinog upravljanja, kako bi se osigurala njegova kontinuirana pogodnost, adekvatnost i
efektivnost. Proces preispitivanja od strane rukovodstva mora da osigura da su prikupljene

71

neophodne informacije kako bi se omoguilo rukovodstvu da provede ovo ocjenjivanje. Ovo
preispitivanje mora da bude dokumentirano.
Preispitivanje rukovodstva mora da se odnosi na mogue potrebe za izmjenom politike,
ciljeva i drugih elemenata sistema okolinog upravljanja, a u svijetlu rezultata pregleda
sistema okolinog upravljanja, te promijenjenih okolnosti i obaveze za stalnim
poboljavanjem.
Certifikacija
Politika, program(i) i procedure pregleda EMS-a se podvrgavaju provjeri od strane neovisnog
akreditiranog tijela. Nakon to poduzee jednom dobije certifikat za svoj uvedeni EMS, on je
podloan ponovnim provjerama svake godine, odnosno ponovnoj certifikaciji svake tri
godine.
Zastupljenost implementiranih sistema po ISO standardima u poduzeima u BiH prikazana je
na Slici 8-9.
Na bazi istraivanja sprovedenih tokom izrade ove tehnike upute uoeno je da veina
poduzea implementacijom sistema upravljanja prema ISO 9001 i HACCP sistema, u
znaajnoj mjeri mogu da prate utjecaj svojih aktivnosti na okolinu, pa se stoga i ne
opredjeljuju odmah za implementaciju EMS-a prema ISO 14001. Obino se na taj korak
odluuju naknadno, kada shvate nedostatke implementiranih sistema, te kada prepoznaju da e
EMS prema ISO 14001 u znaajnoj mjeri poboljati i unaprijediti sveukupni sistem
upravljanja.

0
5
10
15
20
25
30
35
b
r
o
j

p
r
e
d
u
z
e
c
a
ISO 9001 HACCP ISO 14001
sistemi
Slika 8-10. Certificirani sistemi upravljanja u skladu sa standardima ISO i HACCP sistemom u BiH
15
Osnovni motivi poduzea u BiH, koja su implementirala i certificirala EMS prema ISO
14001, bili su:

15 POSLOVNE NOVINE, novembar/studeni 2007. godine, Privredna tampa, d.o.o. Sarajevo

72

o veinska privatna vlasnika struktura u poduzeima, koja je svjesna potrebe
zatite okolia/ivotne sredine, prepoznala je sistem okolinog upravljanja kao
dokazan, kvalitetan i pouzdan alat za sistemsku analizu i upravljanje okolinim
utjecajima poduzea,
o rast povjerenja u poduzee od strane razliitih zainteresiranih strana
(zaposlenih, drave, dioniara, okolnog stanovnitva, osiguravajuih drutava,
banaka, itd.),
o kontrolirano koritenje prirodnih resursa, te kontrolirane emisije i isputanja
zagaujuih materija,
o direktne financijske koristi racionalnim upravljanjem sirovinama, energijom,
vodom, otpadom, te od investicija u okolini prihvatljive tehnologije,
o stie se alat za uravnoteenje okolinih i ekonomskih interesa u poduzeu,
o lake ispunjavanja sve stroih zakonskih i drugih okolinih zahtjeva,
o sprjeavanje moguih incidentnih situacija i njihovih posljedica na okolinu
izazvanih aktivnostima poduzea,
o prepoznavanje mogunosti za dodatnim poveanjem ugleda i imida poduzea,
o injenice da dobiveni certifikat omoguava bolje uvjete na tritu, naroito
meunarodnom, te poveanje konkurentnosti poduzea i njegovih proizvoda ili
usluga,
o zadovoljavanje potreba kupaca naklonjenih okolini i poboljanje odnosa sa
javnou;
o efikasna kontrola svih dogaanja unutar poduzea,
o posjedovanje vjerodostojnog dokaza da se okolinim utjecajima upravlja u
skladu sa zahtjevima meunarodnih standarda, ime se uklanjaju prepreke za
uee na javnim natjeajima,
o bolji pristup poticajnim programima u zemlji i EU,
o bolji uvjeti za dobivanje kredita (neke banke u inostranstvu ve osjeaju
suodgovornost za investicije koje ne potuju okoline zahtjeve),
o smanjenje trokova deponiranja otpada; te
o olakice pri izvozu.
Vremenski period uvoenja EMS-a u poduzeu zavisi od vie faktora:
o djelatnosti i veliine poduzea i sloenosti njegovih okolinih utjecaja,
o odlunosti i elje samog poduzea, s tim u vezi i odgovarajue osiguranje
resursa,
o naina uvoenja EMS-a (vlastitim snagama ili angairanjem vanjskog
konsultanta),
o motivacije i znanja nosioca realizacije uvoenja EMS-a u poduzeu,
o postojeeg stupnja ispunjenja zahtjeva meunarodnog standarda u poduzeu, te

73

o prethodnog postojanja sistema upravljanja kvalitetom ili nekog drugog sistema
u poduzeu.
U zavisnosti od navedenih faktora, proces uvoenja EMS-a prema zahtjevima ISO 14001
moe trajati u idealnom sluaju 6 mjeseci, pa do 2 ili vie godina.
Implementacija EMS-a ukljuuje uspostavu sistema kojim e poduzee efikasno prepoznavati
i ispunjavati zakonske i druge zahtjeve vezane za njene okoline aspekte, identificirati,
ocjenjivati i na odgovarajui nain upravljati svojim okolinim utjecajima, te uz odgovarajui
monitoring kontinuirano uticati na smanjenje svojih negativnih utjecaja na okoli. U tom
kontekstu financijska sredstva potrebna za implementaciju EMS-a se prije svega odnose na
trokove edukacije i plaa zaposlenih koji e raditi na uspostavi sistema, primjene odabranih
mjera, provjere i korekcija, preispitivanja i odravanja sistema, te certifikacije.
Poduzee esto koristi usluge konsultanta tokom faza uvoenja i odravanja sistema. U
sluaju da se poduzee odlui za angairanje vanjskog konsultanta, trokovi konzaltinga se
dogovaraju na osnovu snimka postojeeg stanja u poduzeu, njegove veliine i sloenosti
njegovih okolinih utjecaja. Visina trokova svakako ovisi i o kvalitetu same konzultantske
kue. Trokovi konzaltinga za manja i srednja poduzea se trenutno na BiH tritu kreu u
irokom rasponu, od 5.000 KM do 15.000 KM.
Poduzea trebaju izdvojiti i odreena financijska sredstva za implementaciju mjera
predvienih okolinim programima poput kupovine nove opreme, ispitivanje
elektroinstalacija, mjerenja buke, kontrole otpadnih voda, kontrole emisija u zrak, izrade
novog plana zatite od poara, ureenja zelenih povrina oko objekta i sl.
Financijska sredstva potrebna za certifikaciju sistema zavisno od veliine poduzea, brojnosti
i sloenosti njenih okolinih utjecaja, priblino odgovaraju visini trokova samog konzaltinga,
odnosno kreu se od 7.000 do 20.000 KM. Trokovi certifikacije odreuju se izmeu
poduzea i certifikacijske kue, obino na bazi trogodinjeg ugovora, a sastoje se od: trokova
certifikacijskog pregleda, trokova godinjeg nadzornog pregleda i godinje takse za
koritenje certifikacijskog znaka. Dodatni trokovi se odnose na trokove dolaska vanjskog
kontrolora, trokova putovanja i sl. Nakon isteka trogodinjeg ugovora sklapa se novi
trogodinji ugovor, za ponovnu certifikaciju sistema, iji trokovi su obino neto manji od
trokova prvog ugovora.
Financijska sredstva potrebna za odravanje EMS-a na godinjem nivou, odnosno za
realizaciju odreenih aktivnosti, ne moraju predstavljati dodatne trokove, ve mogu biti dio
budeta koje je poduzee planski odredilo, imajui u vidu potrebe za odravanjem ovog
sistema. U izuzetnim sluajevima ta sredstva mogu iznositi dodatnih 5-10 % od planiranog
budeta poduzea.
Poduzea u veini sluajeva danas uvode EMS radi zahtjeva trita i svojih kupaca, dok manji
broj poduzea prepoznaje ISO 14001 kao prednost u poboljanju svog sistema upravljanja.
Spremnost BiH poduzea da investiraju u uvoenje EMS je jo uvijek na izuzetno niskom
nivou. Razlozi za to su brojni i razlikuju se od poduzea do poduzea, a u sutini su:
nizak nivo svijesti o potrebi ouvanja okolia,
poduzea nisu svjesna injenice da su godinji trokovi koji su direktno vezani za
odravanje EMS-a zanemarivi u odnosu na koristi koje poduzee moe imati,
loa vladina politika nedovoljno se ini na poboljanju uvjeta poslovanja BiH
poduzea, nita ne radi na popularizaciji EMS-a, uz asne izuzetke nema programa
poticaja, EMS nije ukljuen u zakon o javnim nabavkama i sl.

74

Svako drutveno odgovorno poduzee, dakle poduzee koje eli graditi svoj ugled i biti
prepoznatljivo u oblasti kojom se bavi, treba biti spremno da, uz ostale zahtjeve, ispunjava i
zahtjeve sistema okolinog upravljanja.
Posjedovanje certifikata moe donijeti brojne koristi:
racionalizacija rada dovodi do utede kroz smanjenje potronje vode, energije i
sirovina,
prihod od efikasnog upravljanja otpadom kroz njihovu revalorizaciju i smanjenje
trokova zbrinjavanja otpada,
izgradnjom vlastitih ljudskih resurs dolazi do smanjenja trokova vanjskog
konzaltinga,
potvrda ispunjavanja zakonskih i drugih okolinih zahtjeva,
indirektna financijska korist kroz poveanje imida i ugleda poduzea, te
mogunost ispunjavanja posebnih zahtjeva kupaca i javnih ponuda.
Implementirani EMS koji se stalno unaprjeuje u velikoj mjeri pomae poduzeu prilikom
pripremanja zahtjeva i dobivanja okoline dozvole. Konkurentnost certificiranih BiH
poduzea za dobivanje poslova u inostranstvu se znaajno poveava, a u nekim granama
industrije to je i iskljuivi zahtjev. U BiH ovo jo uvijek nije sluaj, meutim pribliavanjem
ulaska nae zemlje u EU i posjedovanje certifikata o ISO 14001 sve vie dobiva na znaaju.
8.1.3 Optimizacija rada kroz obuku
Osiguranje neophodne obuke i instrukcija osoblju na svim nivoima, od uprave do radnika u
proizvodnji, moe pomoi da se pobolja kontrola procesa, osigura higijenska ispravnost
prehrambenog proizvoda, smanji potronja i nivo emisija, te smanji rizik od nesrea.
Cjelokupno osoblje mora da bude svjesno svoje uloge i odgovornosti za zatitu hrane i
zagaenja okolia. Zaposlenici moraju imati neophodno znanje i vjetine koje e im
omoguiti da upravljaju procesom proizvodnje od stavljanja u pogon, zaustavljanja rada
maina, ienja, odravanja, do izvanrednih stanja.
Tekuu procjenu rizika procesa i radnih prostora, te monitoring u skladu sa utvrenim
standardima i praksama rada vre rukovodioci u suradnji sa radnicima u proizvodnji. Godinji
plan obuke zaposlenika izrauje voditelj pravnih, kadrovskih i opih poslova, koje odobrava
direktor. Direktor donosi odluku o upuivanju zaposlenika na struno usavravanje kada
postoji nesukladnosti izmeu procesa rada i strunih znanja i sposobnosti zaposlenika, kada to
nalau prisilni propisi ili po slobodnoj procjeni.

Kod aktivnosti strunog osposobljavanja zaposlenika razlikujemo:

Obuka zaposlenika koju provode vanjske institucije
Obuku zaposlenika iz zatite na radu
Obuku zaposlenika iz drugih programa za koje tvrtka ima interes ili su propisani
zakonski (npr. struni ispiti, prekvalifikacije i sl.).
Obuku tj. struno usavravanje na zahtjev rukovoditelja ili na vlastiti zahtjev
zaposlenika.
Obuka novih zaposlenika na radnom mjestu

75

Direktor odluuje hoe li imenovati mentora/mentore novozaposlenima. To ini onda kada
ocjeni da je to potrebno (najee se radi o novim zaposlenicima na rukovodeim radnim
mjestima i specifinim mjestima), a sa svrhom uvoenja zaposlenika u poslovne procese i
radnu okolinu, te nadzora i procjene uspjenosti zaposlenika.
Mora se obaviti periodino ocjenjivanje efektivnosti obuavanja i programa obuke, kao i
rutinski nadzor i provjere radi osiguranja da su procedure efektivno implementirane.
Nadzorno osoblje za proizvodnju mora imati neophodno znanje o principima higijene hrane i
praksama da bi bili sposobni prosuditi potencijalne rizike i poduzmu neophodne akcije za
ispravku nedostataka. Programi obuke se moraju rutinski preispitati, i aurirati kada se za to
ukae potreba.

Tabela 8-2 Obrazac izvjetaja o obuci zaposlenika
16
Datum:

Odjel:

Voditelji:

Naziv seminara:

Program obuke.

Red.br. Ime I prezime Naziv radnog mjesta Potpis

Voditelj obuke:

Postoje brojni primjeri za okoline koristi, ukljuujui prevenciju od nesrea, koji su rezultat
optimiziranog rada tokom obuke, npr.
Izbjegavanje prolijevanja prilikom odvajanja cijevi i crijeva za polijevanje, npr.
tokom otpremanja velike zapremine mlijeka; ienja kemikalija kao to su
kaustini i organski rastvarai i sl.,
Prevencija gubitaka gotovih proizvoda ili prolivanja u skladitima osiguranjem
adekvatne obuke radnika (npr. vozaa viljukara),

16 Codex Alimentarius, "Opti princip i higijene hrane", CAC/RCP 1-1969, Rev. 3 (1997), dopunjeno 1999), Taka 2.3. PRILOGA I, Programa potrebnih preduslova (PPP)

76

Osiguravanje da su posude i crijeva za polijevanje ispranjeni prije iskljuenja i/ili
gaenja,
Osiguravanje da se sa opremom koja stvara buku, a za koju se nivo buke ne moe
dovoljno smanjiti na samom izvoru, radi minimalno tj. koliko je neophodno i da se
ta mjera smanjenja buke, poput zatvaranja vrata i prozora, uvijek primjenjuje.
Odredbe propisa o zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu su takoer jako znaajne.
Sagledavanjem utjecaja na okoli/ivotnu sredinu moe se postii smanjenje potronje i nivoa
emisija, to vodi do uteda i rasta povjerenja kod nadlenih organa i vlasti.
8.1.4 Izbor i projektiranje opreme
Na samom poetku, prilikom projektiranja i planiranja izgradnje pogona i postrojenja, veoma
je vano opredijeliti se ispravno za projektiranje objekata industrijskog pogona u kojima e
biti smjeteni proizvodni kapaciteti i izbor postrojenja i opreme koja e se koristi u
proizvodnim procesima na nain koji e doprinijeti integralnoj zatiti okolia, odnosno
smanjenju potronje vode i energije, te emisija u zrak, vode i zemljite. Drugi posebno vaan
zahtjev je da oprema osigurava higijensku ispravnost proizvoda.
Veliina opreme i njen tehnoloki raspored ovisi od veliine i tehnolokog rasporeda
proizvodnih prostorija u objektu. Dakle, izbor opreme ovisi o asortimanu proizvodnje, cijeni i
fizikim mogunostima objekta za prihvat iste, a dispozicija, instaliranje, obuka je u obavezi
isporuitelja. U svakom sluaju osiguranje dispozicije i tehnolokog rasporeda opreme kao i
opis njenih tehniko-tehnolokih karakteristika je propisana obaveza investitora i moraju biti
sastavni dio glavne graevinske dokumentacije, na to suglasnost daje nadleni organ.
Kada su u pitanju klaonice, kod izrade tehnolokog projekta i projekata arhitekture i
konstrukcija, potrebno je obraditi pozornost na potronju vode, odvajanje otpadnih tokova,
energijsku efikasnost itd. Vano je projektirati kanalizacijsku mreu na nain da se omogui
mjerenje potronje na dijelovima proizvodnog pogona gdje se smatra da dolazi do najvee
potronje vode, a u cilju analize potronje vode radi postizanja okoline i ekonomske koristi.
Projektiranje prostorija sa ravnim zidovima i zaobljenim uglovima jednostavnim za ienje
umnogome doprinosi smanjenju koliine vode potrebne za ienje. Takoer je veoma vano
projektirati opremu koja optimizira potronju vode i energije, te nivoe emisija i koja olakava
ispravan rad i odravanje. Transportne trake mogu biti projektirane da vre samopranjenje i
opremljene sa odvodima, to olakava ienje.
Kada su u pitanju emisije neprijatnih mirisa potrebno je obratiti posebnu panju na
skladitenje i koritenje sirovina. Vrlo je bitno da se projektom predvidi hlaena prostorija za
kratkorono skladitenje ivotinjskih nus-proizvoda, te da slivnici budu projektirani tako da
sprjeavaju povratak neprijatnih mirisa..
Pravilna izolacija krova zgrade i cijelog objekta, doprinosi utedama energije za zagrijavanje/
hlaenje prostora do preporuene temperature. U sluajevima loe izoliranosti dolazi do
znaajnog pregrijavanja prostorija u ljetnom periodu. Projektiranje osvjetljenja industrijskog
pogona odvajanjem strujnih krugova kako bi se omoguila rasvjeta samo onog prostora u
kojem se trenutno obavlja neki rad, je jo jedna od mjera koje doprinose energijskoj
efikasnosti.
l. od 20 do 31 Odluke o uvjetima kojima moraju udovoljavati objekti za klanje ivotinja,
obradu, preradu i uskladitenje proizvoda ivotinjskog porijekla (<Sl. glasnik BiH

77

broj:27/05), propisuje uvjete kojima mora udovoljavati oprema koja se upotrebljava pri klanju
ivotinja i obradi i preradi mesa i ostalih proizvoda ivotinjskog podrijetla u objektima.
Dijelovi ove Odluke, a koji se odnose na najbolje raspoloive tehnike za prevenciju,
smanjivanje i konaan tretman otpadnih tokova bit e prikazani u poglavlju 9.
Sukladno lanu 20. stav 8. navedene Odluke, oprema koja se upotrebljava pri klanju ivotinja
mora biti prethodno odobrena od strane nadlenih organa entiteta i Brko Distrikta.
8.1.5 Promjene na postojeim postrojenjima
Ukoliko uvjeti za doprinos efikasnom koritenju resursa i smanjenja emisija u zrak, vode i
zemljite nisu zadovoljeni na samom poetku, prilikom projektiranja pogona i izbora
postrojenja i opreme, onda se u toku ve postojeeg izgraenog i zateenog stanja moe
pribjei promjenama na postojeim pogonima i postrojenjima.
Postoje mnoge mjere k koje se mogu primijeniti kako bi se smanjila potronja vode, kao npr.
optimizacija procesa kontrole, te recikliranje i ponovno koritenje vode.
Takoer je potrebno razmotriti posebno dijelove pogona i postrojenja kod kojih je mogue
napraviti promjene na postojeoj opremi, ili zamjenom sa novom, a radi postizanja energijske
efikasnosti. Postoje mnoge tehnike za postizanje energijske efikasnosti, i ako one strogo
zavise od odreene lokacije i vrste procesa. Potrebno je znati da je ukupna uteda energije
obino rezultat malih uteda u odreenom broju podruja. Prelazak na opremu koja je
energijski efikasnija, zatim na mala kogeneracijska postrojenja za kombinirano koritenje dva
ili vie izvora energije mogu umnogome doprinijeti dodatnim utedama. Neke mjere koje se
poduzmu radi utede energije mogu dovesti do pozitivnih utjecaja na okoli, ali u svakom
sluaju je potrebno uraditi procjenu uzimajui u obzir trokove i okoline uinke kojom bi se
pokazalo da je takva mjera opravdana.
Kod pogona i postrojenja kod kojih se uestalo proizvodi para za zagrijavanje, a koja koriste
elektrinu energiju iz gradske elektroenergetske mree, ovaj nain moe se zamijeniti mnogo
efikasnijim nainom kogeneracijske proizvodnje pare za zagrijavanje i elektrine energije za
druge potrebe.
Kada je u pitanju smanjenje buke, oprema koja predstavlja izvor buke kao to su ventilatori,
kompresori i pumpe moe se izolirati pregradom, koja se obino sastoji od metala obloenog
zvunom izolacijom, koja djelomino ili u potpunosti izolira buku. Kod prostorija za
zamrzavanje i rashlaivanje, ograditi maine i opremu rashladnog sistema uz ostavljanje
potrebnog prostora za ventilaciju motora i ventilatora
Svaka promjena, dislokacija i nabavka nove opreme mora biti evidentirana i ucrtana u
tehniko-tehnolokoj projektnoj dokumentaciji.
8.1.6 Odravanje opreme i postrojenja i kontrola procesa
Efikasno planirano preventivno odravanje opreme i postrojenja moe smanjiti uestalost i
koliinu nastanka otpada, otpadnih voda i emisija u zrak, kao i potronju vode i energije.
Neispravna kontrolno-procesna oprema moe uzrokovati curenja, prelijevanja i gubitke.
Odravanje instalacija za snabdijevanje vodom i kanalizacije, esto dobiva mnogo nii
prioritet nego odravanje koje ima direktan utjecaj na proizvodnju ili sigurnost. Ovo se moe
pokazati kao glavni faktor koji doprinosi prekomjernom koritenju vode i nepotrebnom
nastanku otpadne vode. Reim odravanja kojim se dobro upravlja moe osigurati, na primjer

78

popravke na mjestima gdje dolazi do proputanja i gubitaka, otkrivanje greaka uslijed kojih
moe doi do prelijevanja ili prosipanja u slivnike.
Ukoliko se sprovode redovni programi odravanja i kontrole opreme i postrojenja mogue je
procijeniti odreena odstupanja ili izmjene u smislu njihovog utjecaja. Jednostavnim
izmjenama u toku procesa mogu se postii smanjenje potronje vode i deterdenata za
ienje, a time i smanjenje koliine i optereenja otpadne vode.
Za sistem proizvodnje pare treba voditi rauna da se izbjegava gubitak pare iz povrata
kondenzata, te redovito popravljaju mjesta gdje dolazi do izlaska pare. Kod rashladnih
sistema i klimatizacije treba redovito istiti kondenzatore, osigurati da zrak koji ulazi u
kondenzator bude to hladniji, odnosno drati rashladne sisteme podalje od izvora toplote,
provjeravati da li dolazi do curenja rashladnog sredstva, provjeravati nivo ulja, provjeravati da
li je termostat prilagoen na odgovarajuu temperaturu.
Kada su u pitanju emisije buke veoma je vano kontrolirati emisije buke na samom izvoru
odravanjem opreme, kao i izbjegavanjem ili smanjenjem nastanka buke kontrolom rada
vozila i drugih transportnih sredstava.
U cilju kontrole neprijatnih mirisa , potrebno je provoditi pregled i kontrolu neprijatnih
mirisa, te redovno odravati ventilacijski sistem, kao i prostore za skladitenje sirovina
odravati istim.
Koristi od poboljanja kontrole procesa ukljuuju poveanje kvaliteta proizvoda, te time i
njegove prodaje, te smanjenje koliina otpada. Poboljanje kontrole ulaznih sirovina, uvjeta
rada procesa, rukovanja, skladitenja, produkcije otpadne vode, moe smanjiti koliine
nastalog otpada.
Da bi se poboljala kontrola procesa, vano je identificirati u kojoj fazi procesa se proizvodi
otpad, koji je uzrok nastanka otpada, i ta se moe poboljati da bi se otpad smanjio. Na
primjer, ugradnja mjeraa nivoa vode, ventila sa plovkom, ili mjeraa protoka, moe
eliminirati otpadnu vodu koja nastaje prelijevanjem. Uestalost ienja i badarenja svih ovih
naprava zavisit e od njihovog dizajna, od toga koliko esto i u kakvim uvjetima se koriste.
Neophodno je da se projektira, ugradi i stavi u funkciju oprema za monitoring i kontrolu
procesa, kako ovi ureaji ne bi predstavljali smetnju higijenskim uvjetima u proizvodnom
procesu i kako sami ne bi uzrokovali gubitke proizvoda i stvaranje otpada.
Kontrolna lista e pomoi osobama zaduenim za monitoring proizvodnje i upravi da dobro
upoznaju podruja nad kojima se treba izvriti inspekcija, i ako za to postoje potrebni uvjeti -
odrede odgovorne osobe i zadatke koje treba obaviti.
8.2 Ope preventivne tehnike primjenljive u pogonima
8.2.1 Optimalno koritenje, mjerenje i kontrola potronje vode
Ako se crpi i koristi samo ona koliina vode koja se zapravo zahtjeva u industrijskim
procesima, utjecaj na vode je minimiziran, a u sluaju posjedovanja vlastitog vodozahvata
(bunara) tedi se i energija.
Stalnim mjerenjem potronje na nivou pojedinanih tehnolokih cjelina (pogona), umjesto
mjerenja na nivou poduzea, dobiva se uvid u mjesta prekomjerne potronje. to je oitavanje
potronje ee, bolji su podaci za zakljuivanje o razlozima prekomjerne potronje, te se
mogu pronai odgovarajue korektivne mjere. Mjerenjem potronje samo na jednom mjestu

79

ne moemo identificirati razloge prekomjerne potronje. Smanje koliine potroene vode
smanjuje i koliinu otpadne, pa su time i trokovi preiavanja manji.
Kontrolor procesa proizvodnje treba u sklopu redovite kontrole vriti i pregled svih
instalacija, ali i drugi zaposlenici trebaju biti obueni da prijave curenje i kvarove na
instalacijama. Samo jedna kap vode u sekundi znai 1000 l/mjesec.

Vrsta gubitka i ops Gubitak (l/h) Gubitak (m3/god)
Slavina
-10 kapi u 10 sekundi
-30 kapi u 10 sekundi
-curak 1 mm

0.7
2.1
9.0

6.1
18.4
79
-curak 1.5 mm 18.0 158
Crijevo

-curi neprekidno
cca 13 mm
cca 19 mm
250 dana u trajanju od 8 h

3000
5100

6000
10000
Toalet

-curi, ali se moe primijetiti tek paljivim
promatranjem

99
- curi, i jasno se moe uoiti

195
495
-tee vidljivim jakim mlazom (pljuska) 3000
Tabela 8-3 Gubici vode na instalacijama

U proizvodnim prostorijama u kojima se sirovine i proizvodi obraduju ili prerauju mora biti
na pogodnom mjestu postavljena oprema za pranje ruku. U proizvodnim prostorijama u
kojima su radna mjesta statina, oprema za pranje ruku mora biti postavljena u neposrednoj
blizini radnog mjesta, a u proizvodnim prostorijama s pokretnim radnim mjestima mora se
osigurati potreban broj pravilno rasporeene opreme za pranje ruku. Pravilan raspored i izbor
slavina sa senzorskim ukljuivanjem/ iskljuivanje vode, moe znatno doprinijeti utedi vode.
Izbjegavanjem da se na slavinama nalaze runi mjeai tople i vrue vode, odnosno izbor
slavina sa automatskim postavljanjem temperature, doprinosi i znaajnim utedama energije.
Za pranje ruku koristiti vodu koja ima temperaturu od 42 C. Na nekim radnim mjestima
takoer se zahtijeva i pranje kecelja. Umjesto senzora mogu se postaviti i none papuice.
Kada papuica nije pritisnuta, voda se automatski zatvara.
8.2.2 Odvajanje otpade vode iz procesa od ostalih voda
Sistem za odvodnju otpadnih voda treba biti projektiran tako da odvodi otpadne vode
razliitog porijekla odvojeno, da posebno prikupi to je vie mogue krupnih estica kako ne
bi dospjele u sistem za odvodnju, i da na odgovarajui nain te vode tretira.
Openito postoje etiri tipa vodnih tokova, tj. voda koja se direktno koristi u
procesu/tehnoloka, voda za sanitarne potrebe, voda od pranja vozila i kruga i oborinska voda.
Sistem za razdvajanje vode moe se projektirati i za skupljanje ovih vodnih tokova i njihovo
razdvajanje prema osobinama, npr. prema teretu njihovog zagaenja.
Oborinska voda i rashladna voda iz sistema za hlaenje se moe ispustiti zajedno, jer obino
nosu zagaene. U sluajevima kada je to izvodljivo i kada nee uticati na sigurnost proizvoda,

80

ta voda se ponovo moe upotrijebiti za specifine procese npr. pranje, ienje, za sanitarne
potrebe.
Voda kojom se pere krug i vozila sadri izmet od ivotinja, te se mora odvoditi posebnim
sistemom, a prije isputanja na ureaj treba se filtrirati. Materijal prikupljan na filtrima se
moe koristiti za proizvodnju bio gasa ili kompostiranje,.
Voda iz tehnolokog procesa treba posebnim odvodom da ide na tretman.
Odvajanja iste od prljave vode dovodi do smanjenja potronje elektrine energije koja se
koristi za tretman otpadnih voda. Ponovna upotreba vode smanjuje potronju vode to
rezultira i smanjenjem emisija, im se dugorono gledajui smanje trokovi za tretman
otpadne vode. Nadalje, razdvajanjem vodnih tokova manjeg tereta zagaenja, veliina
postrojenja za tretman se moe smanjiti.
8.2.3 Ugradnja reetki na odvodima

Odvajanje krupnog otpada na reetkama koje se postavljaju du odvoda za vodu iz procesa,
poetna je radnja u prevenciji zagaivanja otpadnih voda. Ovom tehnikom postie se
smanjenje organskog optereenja odnosno KPK, BPK i suspendiranih tvari, koje treba
preistiti na ureaju za preiavanje. vrsti otpad sakupljen na ovaj nain moe biti
iskoriten u neke druge svrhe ili odloen na odgovarajui nain.
Veliina otvora na reetkama moe varirati u zavisnosti od primjene, a uestalost pranjenja
moe takoer varirati u ovisnosti o karakteristikama potencijalno prosutog materijala.
8.2.4 Prijenos namirnica, sakupljanje ivotinjskih otpadaka
U objektu, gdje se transportiraju trupovi zaklanih ivotinja, sirovina i ivotinjskih otpadaka po
kolosijeku, on mora da bude od materijala otpornog na koroziju i namjeten tako da ne
dodiruje zidove, da je omoguen slobodan prolaz tako da namirnice ne dotiu zid i drugu
opremu.
ivotinje i sirovine ne smiju doi u direktan kontakt sa zidovima i podovima. Zato treba
posude u kojima se stavlja ili prenosi namirnica moraju biti podignute od poda i napravljan je
od nehrajueg materijala.
Sirovine, namirnice i nus-produkti/otpaci, mogu se prenositi sa pokretnim posudama, po
kolosijeku, po kanalima na bazi gravitacije, pneumatskim transportom i drugom potrebnom
opremom. Putevi za iste neupakirane namirnice ( npr. meso ) i putevi za zaprljane namirnice
se ne smiju meusobno ukrtati. Openito, za transport ivotinjskog otpada moraju da se
potuju uvjeti higijene koje propisuje HACCP standard. To podrazumijeva sprjeavanje
svakog rasturanja otpada, presijecanje iste i zaprljane linije u klaonici. Otpad ne smije
kontaminirati istu liniju i ne smije doi do zagaenja prilikom njegovog unutranjeg i
vanjskog transporta.
Nus-produkti iz klaonica mogu da se prikupljaju, s njima rukuje i skladiti posebno ili po
kategorijama u zavisnosti od dalje upotrebe ili daljeg tretmana, i na osnovu potencijalnog
utjecaja na okolinu ako se mijeaju. Ne bi trebalo mijeati otpad koji je u razliitim stadijima
raspadanja jer bi njihovo mijeanje dovelo do uveanja koliine otpada sa neugodnim mirisom
i mogunou zagaenja.
Postoje jasne koristi razdvajanja nus-produkata iz klaonica.:

81

- Postie se reduciranje emisija neugodnih mirisa i u klaonici i postrojenjima za preradu nus
proizvoda ako oni postoje.
- Razdvajanje tenih i vrstih nus-produkata ima vie prednosti. Ako je sistem za
razdvajanje efikasan, spreava se kontaminacija razliith nus-produkata.
- Razdvajanjem se spreavaju problemi sa neugodnim mirisima ukoliko bi se pomijeali
svjei materijali sa nus-produktima koji imaju intenzivan miris.
- Ako se nus-produkti, koji moraju da se skladite u hladnjaama, razdvajaju od onih koje
ne treba rashlaivati, moe se znaajno smanjiti potreban kapacitet hladnjaa za nus-
produkte. Nadalje, smanjenjem mogunosti kontaminacije, razdvajanjem se dolazi u
mogunost da se neki nus-produkti iskoriste umjesto da se odlau ili posebno tretiraju.
Pokretne posude za skupljanje, skladitenje i prijenos sirovina i namirnica moraju biti od
nehrajueg materijala, moraju imati ravne i glatke povrine, zaobljenih rubova, bez
oteenja. Pomine posude od nehrajueg elika moraju biti obiljeene na sljedei nain:
posude za jestive dijelove - bezbojne ili bijele boje
posude za nejestive dijelove - zeleni obru
posude za konfiskate s oznakom KONFISKAT,
posude koje pripadaju Odjeljenju za obradu i preradu crijeva - sa plavim
obruem.
Obru, odnosno natpisi moraju biti iroki 8-10 cm i moraju se nalaziti na svim stranama
posuda. Boja koja se upotrebljava za obiljeavanje prijemnih posuda su od nehrajueg
elika, moraju biti nekodljive i bez mirisa.
Posude za prikupljanje i prenoenje konfiskata moraju biti tako konstruirane da se mogu lako
prati, i za njih mora biti predviena posebna prostorija za dranje, koja je pod kljuem.
Kanali se izvode sa gravitacijskim padom i moraju biti izraeni od nehrajueg elika. Po
konstrukciji kanali ne smiju imati otre kutove, a varovi na sastavnim dijelovima moraju imati
glatke povrine i biti u istoj ravnini s povrinom kanala. Oblik kanala je okrugao ili ovalan,
irina odnosno promjer kanala iznosi najmanje:
za transport jestivih proizvoda (sitnog mesa, masnog tkiva, mesa u komadima i sl.) -
50 cm;
za transport nejestivih proizvoda (rogova, papaka, dlake, kostiju, koe i sl.) - 50 cm;
za transport krvi - 30 cm;
za transport trbunih svinjskih organa - 50 cm;
za transport trbunih goveih organa - 70 cm;
za transport konfisciranih trbunih i prsnih svinjskih organa - 50 cm;
za transport konfisciranih trbunih goveih organa i dijelova svinjskih i goveih
trupova - najmanje 70 cm.
Vertikalni kanali, ako su dulji od 2 m, moraju biti lako rasklopne konstrukcije. Horizontalni
odnosno kosi kanali moraju imati otvore s gornje strane, pokrivene vratima s brtvilima. Vrata
na kanalima postavljaju se tako da prelaze rubove otvora najmanje 5 cmirina otvora na
kanalima treba iznositi najmanje 30 cm - za kanale promjera do 50 cm odnosno najmanje 50
cm - za kanale promjera do 70 cm. Otvori na kanalima moraju omoguiti lako ienje, pranje
i kontrolu. Kanali za jestive proizvode kod kojih ne postoji mogunost prskanja tekueg dijela
transportiranog materijala mogu biti s gornje strane otvoreni cijelom duljinom.
Drai kanala kojima se oni privruju za strop, zidne povrine ili oprema moraju biti od
nehrajueg materijala. Ako kanal prolazi kroz katnu konstrukciju, poetni dio kanala mora

82

biti obrubljen betonskom ogradom ili prirubnicom od nehrajueg elika, visine najmanje 30
cm od podne povrine. Kanali koji povezuju prostoriju za jestive proizvode s prostorijom za
smjetaj nejestivih proizvoda ili konfiskata ili s prostorijom za obradu predeludaca i crijeva
moraju imati ureaj - ventilacijski sustav na onom kraju koji se nalazi u prostoriji za jestive
proizvode. Promjer ventilacijske cijevi za odvod neugodnih mirisa treba iznositi najmanje 30
cm. Za pranje, ienje i kontrolu, pokraj kanala ili u njegovoj blizini, mora biti postavljeno
postolje ili ljestva odgovarajue visine.
Zatvoreni sistem cijevi za transport namirnica mora imati osiguran sistem pranja i
dezinfekcije cijelog sistema.
Ako se ivotinjski otpaci ili predeluci transportiraju iz proizvodnog objekta pneumatikom ili
sistemom vakuuma mora postojati sistem u iji sastav ulazi: rezervoar koji se nalazi iznad
ureene kanalizacijske povrine; prikljuak za hladnu i toplu vodu s najmanjom temperaturom
od 82
o
C sa ugraenim krunim termometrom; i transportna sredstva u kojima postoje prazni
rezervoari. Transportno sredstvo mora biti zatvoreno i nepropustljivo za vodu i tkivne sokove.
Pneumatske cijevi sistema za transport otpadaka moraju imati mogunost pranja i dezinfekcije
sistema.
Konvejerska mrea sa pominim posudama ili trakama za veterinarsko-zdravstveni pregled
trbunih i grudnih organa na klaninim i linijama za obradu mora imati:
- sistem za pranje i dezinfekciju posuda ili traka sa hladnom i toplom vodom najmanje
temperature 820C,
- kruni termometar, montiran na vidnom mjestu kod koga je termoelement ugraen na
odvodnoj cijevi za toplu vodu,
- ureaj za odvod vodene pare, izraen od nehrajueg materijala koji mora imati jako
veliku mogunost za kontrolu dijelova cijevi za dovod tople vode. Na unutranjoj strani
tog ureaja mora biti napravljen odvod nastalog kondenzata,
- odvod prljave vode, preko prelivnika (sifona) u kanalizaciju. Prljava voda se ne smije
razlivati po podu klaninog prostora.
Sav prikupljeni otpad privremeno se skladiti, do transporta na preradu. Ovdje se radi o
privremenom i kratkotrajnom skladitenju ivotinjskog otpada. Treba izbjegavati svako
skladitenje ivotinjskog otpada jer se tako izbjegavaju razni problemi koji mogu nastati
(zaprljanja, neugodni mirisi, raspadanje otpada moe dovesti do infekcija i sl.).
Pravovremenom najavom operateru za prikupljanje otpada moe se izbjei njegovo
skladitenje. U sluaju da se otpad mora privremeno skladiti zato treba koristiti rashladne
komore. Skladitenje bi se trebalo provoditi na isti nain kao i skladitenja svjeeg mesa.
Komore za kratkotrajno skladitenje koa, mesine i drugog vrstog otpada treba da rashlauju
na temperaturu do 10-15
o
C i na period do 8-12 sati. Ukoliko se skladiti na period do 48 sati
temperatura skladitenja treba da bude 2
o
C. Potrebno je biti posebno obazriv sa higijenom
komora koje se moraju redovno istiti i dezinficirati jer je otpad koji dolazi u komore esto
ve zaprljan jer se sastoji kako od kostiju, mesine, masnoa, ostataka koe, dlaka, iznutrica,
izmeta itd. Komore za skladitenje ivotinjskog otpada moraju da ispunjavaju higijenske
uvjete vezane za izgled komore, tip komore za skladitenje, higijene radnika koji manipuliraju
sa otpadom, zatita od insekata, glodara i ptica, odvajanja otpadne vode, odravanje potrebne
skladine temperature, redovno ienje i dezinfekcija komora, transportnih i drugih
pomagala.

83

Proizvoa otpad mora da vodi evidenciju o otpadu a ova evidencija treba da sadri podatke o
vrsti, koliini, vremenu nastanka pojedinih kategorija ivotinjskog otpada. Ovo je posebno
vano zbog transporta otpada na tretman izvana klaonice.
Pripremljeni otpad treba da se preda ovlatenim operaterima za konani tretman otpada.
Koncept sa najbolje raspoloivim tehnikama konanog tretmana i zbrinjavanja otpada
propisuju nadleni organi vlasti. Ovlateni operateri treba da vre tretman i zbrinjavanje
ivotinjskog otpada u skladu sa zakonom.
8.2.5 Hlaenje i klimatizacija
U klaonicama u kojima se zrak, prije uputanja u radni prostor preiava s pomou filtara,
redovnim ienjem fitlera moe se utedjeti energija. Pad pritiska na istim filtrima dri se
ispod 50 Pa. Filtri se mogu promijeniti pri padu pritiska od oko 100 Pa. Mogu se ugraditi
regulatori paljenja i gaenja ventilacije kako bi se sprijeilo nepotrebno koritenje sistema.
Ventilaciju nije potrebno koristit kada je dostignuta poeljna temperatura radnog prostora.
U cilju utede energije, preporuuje se koritenje centrifugalnih ventilatora u sistemima za
ventilaciju i hlaenje sa unazad nagnutim lopaticama. Naime, Mnogi ventilatori
centrifugalnog tipa imaju naprijed nagnute lopatice ventilatora. Ova vrsta ventilatora nije tako
efikasna kao ona koja ima unazad nagnute lopatice. Cijena ovih ventilatora je via od cijene
ventilatora sa lopaticama nagnutim naprijed , ali se investicija kroz utedu energije isplati ve
za dvije godine.
Pothlaivanje klimatiziranih radnih prostorija kao i rashladnih ostava na temperaturu ispod
zahtijevane, smanjuje potronju energije bez utjecaja na kvalitetu hrane. Rashladne ostave se
esto dre na niim temperaturama nego to je potrebno zbog zabrinutosti oko kvarova.
Dranje rashladne ostave na niim temperaturama od potrebne poveava mogunost da doe
do kvara. Redovnom kontrolom i ispravnim podeavanjem termostata moe se postii
optimalna potronja energije, a bez utjecaja na sigurnost proizvoda. Prostorije osim
termoelemenata daljinskog termometra, moraju na pogodnom mjestu imati postavljene
kontrolne ivine termometre.
Na kontrolnu listu treba dodati i provjeru rada rashladnog ureaj i svjetala kada za to nema
potrebe. Svjetla i motori u rashlaenom prostoru ne samo da koriste energiju, nego stvaraju i
toplotu koja doprinosi energiji koja je potrebna za smanjivanje temperature na zahtijevanu.
U klaonicama u kojima se primjenjuje duboko zamrzavanje stanje isparivaa takoer treba biti
predmetom redovite kontrole. Isparivai koji rade na temperaturi ispod 0C trebaju biti
kompletno odmrznuti prije nego to se na njih pone hvatati led. Ovo se moe raditi svakih
par sati ili svakih par dana. Kada je ispariva prekriven ledom, temperatura isparavanja opada,
poveavajui utroak energije. Poveane naslage leda na isparivaima ukazuju i na
neispravnost isparivaa. Iz ovog razloga je vano kontrolirati pojavu leda, te potom provjeriti
da li isparivai odmrzavaju ispravno.
Pad od 1C u temperaturi isparavanja moe poveati trokove koritenja za 2-4 %. Sistem
odmrzavanja-na-zahtjev, koji pokree odmrzavanje kada je to potrebno, a ne po mjerau
vremena, smanjuje koritenje energije za 30 % u nekim sluajevima.
Da bi se smanjili transmisioni i ventilacijski gubici u jedinicama za zamrzavanje, trebaju se
poduzeti sljedee mjere:
drati vrata i prozore zatvorene to je vie mogue

84

ugraditi brzo-zatvarajua i efektna izolaciona vrata izmeu prostora sa razliitim
temperaturama
smanjiti veliinu vrata na neophodni minimum za siguran pristup
odravati dobru hermetizaciju vrata, stvaranje ledenih naslaga oko vrata ukazuje na
lou hermetizaciju
ne slagati robu na vrata
rashladiti prostor ispred rashladne prostorije
ako se vrata esto koriste, postaviti trakastu zavjesu
ograniiti ventilaciju ugraivanjem prolaza izmeu utovarnog/istovarnog prostora
za vozila i prostora za skladitenje sa adekvatnim dihtungom/izolacijom
smanjiti cirkuliranje zraka kada su vrata i poklopci otvoreni
primijeniti adekvatnu termiku izolaciju i odvajanje tunela za zamrzavanje od
njihovog okruenja
Kod odabira rashladnog fluida treba voditi rauna da je upotreba klorofluorokarbona (CFC)
zabranjena jer doprinosi oteenju ozonskog omotaa. U velikim industrijskim procesima
koristi se amonijak, ali je njegova uporaba u malim rashladnim sustavima uveliko zamijenjena
alkalnim halogenidima, koji nisu toksini niti su iritantni i praktiki su nezapaljivi. Naime,
amonijak je toksian i djeluje kao iritant, djeluje korozivno na sve legure s bakrom,
poveavajui mogunost da se pojavi curenje i izazove velik rizik.
U industrijskim klaonicama koristi se i Binary ice koje se moe opisati kao teni led. Sastoji
se od ledenih kristala veliine od 10-100 m, kada pluta u vodi i sadri antifriz. Antifriz moe
biti na bazi etanola i sadri antikorozivne supstance ili ako je teni led za potapanje hrane
koristi se obina sol. Tehnologije sa ovim fluidom razvijene su za male i srednje kapacitete
npr. 100-1.000 kW, te velike 1.000 kW 1MW.

Slika 8-11. Binary ice sistem sa konvencionalnim rashladnim postrojenjem
1 generator tenog leda 4 rashladni ureaj 7 distributivna pumpa(opcija) 10 cijev za povrat
2 primarna pumpa 5 sekundarna pumpa 8 tovar za hlaenje koja sadri istopljeni led
3 posuda za odlaganje 6 dovodna cijev koja sadri 9 zaobilazni ventil ili ledenu vodu
tenog leada led

85

Dosadanja upotreba ove tehnologije pokazala je da je koeficijent reda za teni led je
uglavnom bolji nego za konvencionalna rashladna postrojenja i postrojenja za zamrzavanje,
npr. koristi se manje energije. Zbog prirode rashladne tekuine, ovi ureaju ne trebaju biti
toliko otporni na kemikalije, kao npr. amonijani, pa su po konstrukciji jednostavniji i
pogodniji za reciklau, a smanjena je i opasnost od njihova iznenadnog izlijevanja. Za razliku
od drugih rashlaivaa, teni led napravljen od vode i alkohola moe normalno biti puten u
postrojenje za preiavanje otpadnih voda. Veliina ovih ureaja u odnosu na
konvencionalne, a za iste efekte hlaenja, je manja 20-50%.
Meutim, rije je o novoj tehnologiji, koja je dosta skupa. Za klaonicu iz Danske
17
, u kojoj
je instaliran rashladni ureaj sa tenim ledom, kapaciteta 500 goveda i 2.000 svinja
sedmino, i 13 radnih sati ureaja punim kapacitetom, proraunato je da se sa kamatnom
stopom od 7 % i period amortizacije od 10 godina, trokovi dodatnih ulaganja mogu vratiti za
2,2 godine, a godinji trokovi rada postrojenja tenog leda, ukljuujui amortizaciju, su
odmah isplativi. Pretpostavlja se da bi vrijeme za povrat uloenog kapitala bio 10 15 godina.
8.2.6 ienje opreme i pogona
Proizvodna oprema i proizvodne instalacije se iste i dezinficiraju periodino, a uestalost
ovisi od proizvoda i procesa prerade. Cilj ienja i dezinfekcije je uklanjanje ostataka iz
procesa prerade, drugih zagaujuih materija i mikroorganizama kako bi se osigurala kvaliteta
proizvoda, sigurnost hrane, kapacitet proizvodne linije, transfer toplote i optimalan rad
opreme. To se moe raditi runo, kao npr. ienjem pod pritiskom ili automatski, npr.
koritenjem CIP a. Runo ienje u osnovi zahtijeva razdvajanje opreme (rastavljanje na
dijelove), za vrijeme ienja.
U cilju sprjeavanja dospijea organske materije u otpadne vode potrebno je najprije
primijeniti suho ienje. Primjena suhog ienja smanjuje potronju vode i koliinu otpadne
vode. To znai i smanjeno dospijee materija u otpadne vode, te samim time, smanjeni nivoi
KPK i BPK
5
. Istovremeno smanjuje se i upotreba energije neophodne za zagrijavanje vode za
ienje, te upotreba deterdenta.
No kod izrade Plana upravljanja otpadom treba voditi rauna da se predvidi adekvatan nain
zbrinjavanja oiene materije, koja sada predstavlja otpad.
Mnogi zaostali (rezidualni) materijali mogu se odstraniti iz posuda, sa opreme ili instalacija,
prije ienja vodom. Ovakav postupak ienja se moe primijeniti tijekom, kao i nakon
radnog vremena. Sva prosipanja, ispadanja, itd. mogu se oistiti bilo krpom ili spuvom, bilo
odstraniti vakuum usisivaem, radije nego ih isprati u odvodne cijevi. Ovim se smanjuje
dospijee materijala u vodu, koji bi se nakon toga morali odstraniti na postrojenju za tretman
otpadnih voda. Ovim se reducira potronja vode, pa se shodno tome taj nastali otpad tretira
kao bilo koji komunalni otpad.
Suho ienje opreme je uvijek brzo i pogodno, ako je osigurano spremite(sanduk) za
sakupljanje otpada. Pribor za sakupljanje moe biti zakljuan na odreenom mjestu, kako bi
sigurno bio dostupan za vrijeme procesa ienja.

17 Primjer iz Reference document on Best Available Techniques in the Slaughterhouses and Animal By-products Industries, May 2005

86

Postupak ienja se moe odvijati na nain da se osigura da je mokro ienje minimizirano a
da su neophodni higijenski standardi zadovoljeni. Npr. koritenje crijeva moe biti zabranjeno
do zavretka postupka suhog ienja.
Uobiajena praksa osoblja ukljuenog u proces ienja je da uklone reetke sa podova i
materijale speru direktno u odvode, moda vjerujui da e neke naknadne reetke ili posude
zaustaviti vrste materije. Meutim, kada ove materije dospiju u otpadnu vodu one su predmet
razliitih utjecaja kao to su turbulencija, pumpanje ili mehaniko filtriranje. Ovo dovodi do
lomljenja vrstih estica i otputanja rastvorivog BPK, zajedno sa pojavom koloidnih i
suspendiranih vrstih masnoa.
U prostorijama u kojima se manipulira sa ivotinjskim ostacima i u kojima dolazi do curenja
krvi po podu, preporua se prethodno ienje upotrebom hladne vode. Topla voda zgruava
krv, krv priljubljuje za pod, te je potrebna vea koliina tople vode da bi se krv saprala.
Koritenjem hladne vode, smanjena je i potronja vode i energije za zagrijavanje vode, kao i
kasnije deterdenata. Ova se tehnika primjenjuje tamo gdje je potrebno odstraniti jaa
zaprljanost.
Povrine prekrivene sa krvlju mogu se istiti i vakum pumpama, koje usisavaju krv i iznutrice.
Na ovaj nain tedi se voda i energija i ne zagauje se okoli.

Slika 8-12 Industrijski vakuum- usisivai
Na crijeva za ienje poeljno je postaviti pitolje sa okidaem. ienje pod pritiskom se
koristi za ienje podova, zidova, posuda, kontejnera, otvorene opreme i transportera, kao i
za ispiranje nakon ienja i primjene kemikalija. Mogu se koristiti kako topla, tako i hladna
voda zavisno od zahtjeva ienja. Ukoliko se koriste ventili za mijeanje vodene pare i vode
kako bi se osigurala topla voda, u tom sluaju neophodno je ugraditi kontrolne ventile, koji bi
sprijeili vodenu paru i vodu da uu u pogrenu cijev. Automatski ventili za zatvaranje su
esto opskrbljeni prskalicama. Prskalice poveavaju uinak vode, a smanjuju njen protok.
U jednom primjeru postrojenja, izraunata je uteda u energiji za koritenje crijeva sa
postavljenim automatskim ventilom i prskalicom, koristei vodu temperature 71 C. Protok
prije ugradnje je bio 76 l/minuti, a po ugradnji je iznosio 57 l/minuti. Vrijeme rada crijeva je
bilo 8 h/d prije ugradnje, a 4 h/d nakon toga. Za cijenu vode od 3 KM/m
3
godinja uteda
vode je iznosila 712 KM/god (cijena u 2007 godini). Takoer je izraunata godinja uteda
energije od 919 GJ.
U veim klaonicama, na liniji klanja poeljno je postaviti fiksnu instalaciju za pranje sa
mlaznicama. Protok i pritisak vode se kontrolira i mijenja u ovisnosti o potrebama.

87

Izbor i upotreba sredstava za ienje i dezinfekciju mora osigurati efikasnu kontrolu higijene,
ali sa znaajnim uvaavanjem utjecaja na okoli. Kada je upotreba sredstava za ienje
neophodna, prvo je potrebno provjeriti da li oni mogu postignuti adekvatan higijenski nivo, a
potom provjeriti njihov potencijalni utjecaj na okolinu.
Odreene vrste deterdenata sadre povrinski aktivne agense kao to je nonyl phenol
ethoxylate (NPE) i alkylbenzene sulphonates (LAS) koji uzrokuju tete po okoli.
Nonylphenol je toksian u odnosu na zemljine i vodene ekosisteme, i uzrokuje hormonalne
poremeaje. Oekuje se da e upotreba deterdenata na bazi nonylphenol-a biti uskoro
zabranjena za upotrebu.
Preporuka je da se koriste biokemijski agensi koji sadre prirodne enzime kojima se iste,
zidovi, podovi i oprema. Biokemijski agensi manje kode okoliu, mogu se koristiti na niim
temperaturama na taj nain tede energiju, manje isputaju ugljen dioksida a time titi okoli,
smanjuje smrad, ne stvara hru na instalacijama.
Za dezinfekciju se koriste deterdenti na bazi klora, meutim, klor moe proizvesti opasne
organske halogene i klorne hidrokarbone, koji mogu poremetiti rad anaerobnog tretmana
otpadnih voda. Kao zamjena se mogu koristiti sredstva za dezinfekciju nove generacije na
bazi peracetilne kiseline (kemikalije iz porodice organskih peroksida).
Ukoliko se vodi dnevna evidencija o potronji vode, deterdenata i istoi, mogue je utvrditi
odstupanja od uobiajene prakse, te zatim pratiti i planirati tekue aktivnosti kako bi se
smanjila budua potronja kako vode, tako i deterdenata, bez naruavanja higijene.
Poeljno je uraditi probna ienja, na primjer sa manje ili bez deterdenata; upotrebom vode
razliitih temperatura; koristei mehaniki tretman, tj. koristei "snagu" kako pritiska vode,
tako i "snagu" ienja sredstava kao to su razliite spuve za trljanje, etke, itd.
Praenje i kontroliranje temperature ienja moe omoguiti ispunjavanje zahtijevanih
standarda istoe opreme i postrojenja bez prekomjerne upotrebe sredstava za ienje.
Vaan udio u prevenciji prekomjerne upotrebe vode i deterdenata, ini obuka uposlenika o
upotrebi i nainu pripreme otopina za ienje, kao i o nainu njihove primjene. Na primjer,
osoblje ne bi trebalo pripremati otopine u prevelikim koncentracijama, bilo da to rade runim
ili automatskim doziranjem. Ovakve situacije se deavaju vrlo esto, ukoliko ne postoji obuka
ili nadzor, pogotovo tijekom automatskog doziranja sredstava za ienje.
Neadekvatna kontrola higijene uzrokuje probleme u pogledu sigurnosti hrane, koji mogu
rezultirati odbacivanjem proizvoda ili skraenjem roka upotrebe proizvoda. Poboljanja u
tehnikama ienja mogu takoer biti postignuta koritenjem ogranienja toka kod
snabdijevanja vodom i regulacijom pritiska vode, iz visokog pritiska u srednji i niski.
Uestalost mokrog ienja se takoer moe procijeniti u cilju smanjenja broja kompletnih
mokrih ienja.
8.2.7 Kontrola mirisa
Neugodni mirisi u klaonicama posljedica su raspadanja organske materije, odnosno krvi i
ostataka ivotinja, zatim dolaze od fekalija iz prostora gdje se zadravaju ivotinje, kao i
ureaja za proiavanje. U cilju sprjeavanja neugodnih mirisa potrebno je provoditi mjere
koje su fokusirane na uestalo ienje pogona za klanje, te prostorija u kojima se vri obrada
zaklanih ivotinja. Dranje iznutrica i krvi u zatvorenim kontejnerima, takoer je jedna od
mjera. Prostor u kojem se vri prijem ivotinja, treba oistiti odmah nakon obavljenog
prijema, kao i prostor u kojem se ivotinje zadravaju, i to odmah po upuivanju na klanje.

88

Kao mjera preiavanja zraka u klaonicama koje se ventiliraju vjetakim putem, primjenjuju
se filtri. Filtri sa aktivnim ugljenom su ve dugo u irokoj upotrebi. Njihov uinak se temelji
na velikoj specifinoj povrini, u formi mikro pora, na koju prianjaju molekule mirisa.
Efikasnost ovih ureaja je oko 95-98%, ali opada sa vremenom i do 80%, Voda, praina i
rasprena mast u zraku mogu otetiti filtar. Ovi nedostaci ine ove filtre skupljim zbog visokih
trokova odravanja.
Pri biolokom procesu filtriranja putem metabolizma mikroorganizama (bakterija) neistoe u
zraku kao to su H2S ili NH3 razgrauju se u neopasne tvari CO2, H2O i biomasu. Ovi
ureaji nazivaju se bio-filtri. Pri tom otpadni zrak koji se usisava s jednim ili vie ventilatora,
struji ravnomjerno kroz filtarski paket. Ispuna filtarskog paketa se sastoji od organskog
vlaknastog materijala koji omoguava mikroorganizmima veliku povrinu za naseljavanje. Da
bi se ostvarila dovoljna vlanost zraka pogodna za ivot mikroorganizama postavlja se
ovlaiva sa sistemom prskanja. Moe se postii efikasnost u otklanjanju mirisa i do 99,5 %,
mada procent otklanjanja veoma zavisi od koncentracije na ulazu u ureaj, kao i odravanju
ureaja. Filtarsku ispunu treba povremeno mijenjati to predstavlja dodatnu koliinu otpada
koju treba zbrinuti. U nekim sluajevima koriteni materijal se kompostira kako bi se smanjilo
organsko zagaenje i nakon toga se koristi za ubrenje.
8.3 TEHNIKE SPECIFINE ZA TEHNOLOKI PROCES KLANJA
8.3.1 Prijem ivotinja
Kljuna operacija kod prijema ivotinja, a u kojoj nastaju zagaujue materije je njihovo
ienje, kao ienje i pranje kamiona i prijemnog kruga nakon smjetanja ivotinja u
prihvatnu prostoriju. Vode nakon pranja dospijevaju putem odvodnih kanala na ureaj za
preiavanje, stoga je od posebne vanosti sprijeiti da organske materije, dospiju u otpadnu
vodu. Sama koliina potroene vode, moe takoer biti znaajna, o emu treba voditi rauna.
ivotinje koje su posebno zaprljane treba odvojiti i preliminarno oprati, ime e se umanjiti
koliina vode za glavno pranje. Runo pranje ivotinja se ne preporuuje. Koritenje crijeva
pod pritiskom, promjera 20-35 mm, sa mlaznicom 9-10 mm pokazalo se efikasnim. Crijeva
veeg promjera su neefikasna i lako otete mlaznicu.
Potrebno je primijeniti suho metenje dostavnih kamiona, prije pranja vodom pod pritiskom.
Izmet i sijeno se metu u prostor namijenjen za njihovo sakupljanje prije pranja. Kamioni za
isporuku mogu se oistiti koritenjem mlaza vode pod visokim pritiskom koji se aktivira na
ruici, i koji se moe prilagoavati. Prostor za pranje treba da je tako ureen da se to vie
izmeta moe sakupiti prije nego to pranje vozila pone.
8.3.2 Priprema ivotinja za klanje
Preporuuje se prestanak hranjenja ivotinja 12 sati prije klanja, ime se u kombinaciji sa
smanjenjem vremena koje ivotinje provedu u klaonici smanjuje proizvodnju izmeta, te
samim tim organsko optereenje otpadnih voda.
Pitku vodu davati ivotinjama samo u onim koliinama koliko je to zaista potrebno. Time se
smanjuje produkcija urina, ali i potronja vode. U veim klaonicama se preporuuje ugradnja
sisaljki za vodu umjesto korita za napajanje. To ima prednost jer se voda dovodi samo kada je
ivotinje piju, a korita za vodu takoer zahtijevaju i periodino ienje.

89

Tokom perioda povienih temperatura, svinje se prije klanja rashlauju tuiranjem. Svinje
treba tuirati koritenjem mlaznica sa topericom kako bi se utedjela voda. Mlaznice se mogu
dizajnirati i ugraditi tako da se aktiviraju samo kada su svinje prisutne. Protok i vrijeme rada
se kontroliraju automatski..
Primjenjivati suho ienje u prostoriji za odmor ivotinja, a ienje vodom samo periodino
koristiti. U sluaju kada su odvodi povezani sa kontejnerom za urin/izmet, oni se mogu
premjestiti u kanalizacijski sistem prije nego to pone ispiranje, kako bi se sprijeilo
prelijevanje iz kontejnera. Obino je dovoljno suho metenje, koritenje etke i lopate, iako bi
nakon toga trebalo uslijediti ispiranje pod visokim pritiskom barem jednom sedmino.
8.3.3 Klanje
Vjeto i oprezno klanje i rasijecanje sprjeava i smanjuje kontaminaciju trupla i poboljava
kvalitetu proizvoda, te takoer smanjuje potrebu za pranjem trupla nakon veterinarskog
pregleda. Kada je truplo ivotinje nije zaprljano, ispiranje se moe ograniiti na mjesto
presijecanja, kako bi se sa goveda uklonila praina od kostiju, grudni ko i prednje koljenice.
Na linijama klanja potrebno je stalno prikupljati nus-proizvode, i to u suhom stanju i odvojene
jedne od drugih du cijele linije za klanje. To raditi u kombinaciji sa optimiziranim
iskrvarivanjem i prikupljanjem krvi, nain opisan u poglavlju 8.2.4. .
Konvejerski stolovi s pokretnim posudama ili trakom za veterinarsko-zdravstveni pregled
trbunih i prsnih organa na linijama klanja i obrade goveda, svinja ili ovaca mora imati:
sustav za pranje i sanitaciju posuda ili trake s hladnom vodom i toplom vodom
temperature najmanje 83C;
kruni termometar postavljen na vidljivom mjestu, iji je termoelement ugraen
prije izlaznih otvora cijevi za toplu vodu;
ureaj za odvod vodene pare izraen od nehrajueg materijala, koji sa strane mora
imati otvor odgovarajue veliine za kontrolu funkcioniranja cijevi za dovod tople
vode. S unutarnje strane taj ureaj mora imati odvod stvorenog kondenzata;
odvod otpadnih voda preko zatvaraa (sifona) u kanalizaciju. Otpadne vode se ne
smiju razlijevati po podnoj povrini prostorije za klanje;
ureaj za odvod neugodnih mirisa, ako se za transport nejestivih dijelova i
konfiskata koriste kanali s gravitacijskim padom ili ako je transport pneumatski;
prekida za zaustavljanje i pokretanje konvejera na kolosijeku i konvejerskom
stolu, postavljen nadohvat ruke veterinarskog inspektora.
Cirkuliranje vode koja se zagrijava i pumpa pri temperaturi od 83 C moe se zaustaviti kada
se proces klanja zavri, nakon ega je potrebna samo hladna voda i voda pri temperaturi od 60
C npr. u svrhu ienja.
Za sanitaciju noeva, pila i druge rune opreme, u proizvodnim prostorijama moraju biti, u
potrebnom broju, postavljeni i pravilno rasporeeni sterilizatori od nehrajueg elika
odgovarajueg oblika i veliine. Ako se za odravanje temperature vode u sterilizatoru koristi
elektrina energija, u sterilizatoru mora biti postavljen termostat za automatsko reguliranje
temperature vode. U sterilizatorima se mora osigurati protok vode temperature najmanje 83
oC. Sterilizator veih dimenzija (za elektrine i rune pile, pneumohidrauline kare i dr.)
pokraj cijevi za dovod tople vode, temperature najmanje 83 oC, mora imati termometar,
preljevnu cijev i odvodnu cijev za pranjenje koja je, preko prekinutog odvoda, vezana za
kanalizaciju.

90

Ukoliko postojei pogoni imaju nepokrivene sterilizatora sa protonom vodom, preporuuje
se njihova zamjena ili nadogradnja sa izolacijom i vrstim pokrivalom/poklopcem. Ako se
ova nadogradnja kombinira sa sterilizacijom noeva uz koritenje pare pod malim pritiskom,
doprinosi se utedi vode i energije. Na ovim poklopcima se ostavljaju prorezi u koje se
stavljaju noevi, a koji dogovaraju obliku noa koji se koristi.

Slika 8-13 Izolirani i pokriveni sterilizator noeva
Na neizoliranim sterilizatorima sa vodom koja stalno protjee, potronja voda dostie i 2000
l/dan: Izoliranjem se smanjuju gubici toplote, te samim tim i potreba za nadopunjavanjem.
Koritenjem izolacionog materijala od samo 20 mm debljine, smanjuju se gubici toplote za
80%. Prema podacima iz danskih klaonica, povratni period investicije iznosi 2 godine.
8.3.4 Iskrvarivanje /putanje krvi
Iskrvarivanje treba da traje dovoljno dugo se osigura da se maksimalna koliina krvi prikupi u
posebne posude u podruju u kojem se odvija operacija iskrvarivanja. Ovo smanjuje potrebe
za ienjem prosute krvi po duini linije klanja (ukljuujui okapaljavanje sa trupla).
U tu svrhu potrebno je postaviti pokretne posude ili izgraditi kanale za prihvat krvi, kako je to
opisano u poglavlju 8.2.4. .
ivotinje se nakon klanja postavljaju iznad posuda/ kanala, sve dok koliina krvi koja kapa iz
njih ne postane beznaajna. Optimiziranje sakupljanja smanji koliinu krvi koja ide na
postrojenje za preiavanje otpadnih voda.
Klanje tradicionalnom metodom prihvatljivo je za male zanatske klaonice. Za goveda, zaklana
tradicionalnom metodom, optimalno vrijeme iskrvarivanja je oko 7 minuta, a za svinje i ovce
5 6 min.
U modernim klaonicama veih kapaciteta, koriste se uplji noevi za presijecanje vrata. uplji
noevi se koriste za uzimanje krvi, a crijevom su spojeni sa posudom u kojoj se ona sakuplja.

91

Slika 8-14 uplji no za iskrvarivanje
Na trupla ivotinja mogu se postaviti alarmi za iskrvarivanje koji se pale ukoliko nije isteklo
dovoljno krvi iz ivotinje prije nego to ista napusti prostor u kojem se vri iskrvarivanje.
U prostorima za iskrvarivanje, i kolosijek na kojem vise trupla, i korita u koja se sakuplja krv,
mogu biti dizajnirana tako da prate kruni pravac, koji omoguava dovoljno vremena za
iskrvarivanje.
Odgovarajua duina linije (bazena) za potpuno iskrvarenje ivotinja mora odgovarati
klaninom kapacitetu. Linija mora biti locirana i zatiena tako da krv ne prska ispred prostora
za omamljivanje ili na susjedne povrine, gdje se obrauju trupovi. Na mjestu odvoda vode i
krvi iz bazena, mora biti zatita koja spreava povratak neprijatnih mirisa iz kanalizacije.
Efikasnije prikupljanje krvi vodi ka manjoj koliini potrebne vode za ienje a samim tim i
manjom koliinom nastale otpadne vode koja treba da se preiava. Nadalje mogue
pravilnim prikupljanjem krvi dobiti krv koja moe da se upotrijebi za proizvodnju hrane ili u
farmaceutskoj industriji.
Oprema za uzimanje, sakupljanje, obradu, transport i skladitenje krvi za daljnju preradu mora
biti od nehrajueg elika. Posude za sabiranje krvi moraju biti jasno oznaene, i ne smiju se
upotrebljavati sve dok nadleni veterinar ne pregleda trupove i unutranje organe ivotinja.

92

Ove posude se moraju redovno istiti. U sluaju da prikupljenu krv nije mogue odmah
transportirati, potrebno ju je kratkotrajno uskladititi u zatvorenim posudama i u rashlaenom
prostoru. Maksimalna dozvoljena temperatura prostorije je 10
o
C. Skladitenje na veim
temperaturama osim to utjee na kvalitetu krvi, znaajno doprinosi nastanku neugodnih
mirisa. Posude sa krvi se predaju ovlatenim operaterima za dalji tretman i zbrinjavanje.
8.3.5 Skidanje i uvanje koe
Rezanjem se oblikuje sva koa koja nije namijenjena za tavljenje odmah nakon skidanja sa
ivotinje. Ukoliko e se koe preraditi za 8-12 sati onda ih treba skladititi na temperaturi od
10-15
o
C. Ukoliko e prerada nastupiti kasnije potrebno ih je skladititi na 2
o
C. Prema Odluci
o uvjetima kojima moraju udovoljavati objekti za klanje ivotinja, obradu preradu i
uskladitenje proizvoda ivotinjskog porijekla (Slubeni glasnik BiH, broj 27/05), u
klaonicama nije dozvoljena obrada i konzerviranje koe soljenjem. Koa se moe samo
privremeno uskladititi i otpremiti zajedno sa ostalim nusproizvodima klanja.
8.3.6 urenje
Trupovi zaklanih svinja se podvrgavaju urenju u bazenima sa ureajem za zagrijavanje vode
do 60C radi lakeg odstranjivanja dlaka. U bazen se sputaju spiralnim kliznim transportrom
a vade viljukastim podizaem. urenje traje oko 3 min. urenje svinja na nain potapanjem u
vodu nije prihvatljiv sa higijenskog stanovita. U novije vrijeme za urenje se koriste ureaji
sa tuevima (kabine) u kojima se urenje vri toplom tekuom vodom ili vodenom parom u
vertikalnom poloaju trupa (visei kolosijek) ili u horizontalnom poloaju (mreasta pokretna
traka).
8.3.7 Skidanje dlaka i opaljivanje
Za automatsko skidanje dlaka koristi se ureaj (er maina) u kojem se izmeu horizontalno
poloenih valjaka sa strugaima rotira trup svinje oko uzdune ose. Dlaka sa dijelova koji nisu
dostupni strugaima skida se naknadno runo. Ostaci dlaka se unitavaju opaljivanjem koje se
vri runo plamenikom sa butan plinom.
Danas postoje tehnika rjeenja da kabina za urenje, stroj za skidanje dlaka i ureaj za
opaljivanje ostataka dlake ine jedinstven sistem to doprinosi skraenju vremena obrade.
8.3.8 Vanjsko pranje svinja
Zamijeniti cijevi za dovod vode sa mlaznicama sa ujednaenim pritiskom za vanjsko pranje
svinja u klaonicama
8.3.9 Evisceracija
Tokom obrade vriti sanitaciju runog alata u sterilizatoru. Ukoliko se vri obrada crijeva i
eludaca u prostoriji za obradu (ako su ispunjeni propisani uslovi) obaviti poslove pranja i
ienja.

93

8.3.10 Rasijecanje trupla
Nakon evisceracije trup se razdvaja u polutke runom pilom ili sjekirom. Prerezne povrine se
spiraju hladnom vodom pod pritiskom da se odstrane strugotine kostiju i ohladi povrina
zagrijana trenjem.
Suhom metodom prikupljati sadraj tankog crijeva, bez obzira da li e se isti dalje
upotrebljavati, na primjer kao omot za kobasice. Prva faza je pranjenje crijeva tako to se
stave na par valjaka. Sadraj crijeva moe se sakupiti u posudu i pumpati u kontejner u koji se
sakuplja izmet, sadraj eludca itd. Rub mora biti mokar kako bi se izbjeglo oteenje crijeva,
ali se moe koristiti minimalna koliina vode kako bi se ograniilo razblaivanje sadraja
crijeva. Proces vlaenja moe se vriti sa mlaznicama, i dovod vode moe se zaustaviti kada
nema crijeva za ienje. Sadraj tankog crijeva je vrlo rijedak tako da je vano da ne doe do
curenja iz sabirnog rezervoara.
Regulirati i smanjiti potronju vode tokom pranja tankog i debelog crijeva
Smanjiti potronju vode tokom ispiranja jezika i srca Mjera vremena moe se ugraditi na
dovod vode, kako bi se osiguralo da se voda koristi samo onoliko koliko je potrebno, ili u
intervalima. Jezici se mogu objesiti na vjealice sa vie kuka, ili se mogu staviti na kolica sa
rupicama, nakon ega se malo operu prije stavljanja u rashladne komore. Pranje srca moe se
vriti putem runog pranja tuem, nakon vjeanja.
Koritenje mehanikih mastolova za uklanjanje masti iz vode Saekati da padne temperatura a
zatim dodati flokulante kako bi se maksimiziralo razdvajanje masti i proteina. Prolazak
masnoe kroz sito koje se isti hladnom vodom pod pritiskom takoer spreava da se mast
rastopi, te olakava njeno sakupljanje. Mehaniki mastolovi normalno se prave kao
pravougaone posude od nehrajueg elika. Voda se zadrava u njima sve dok se mast ne
odvoji na povrinu, odakle se mehaniki sakuplja i prebacuje u spremnik.
8.3.11 Hlaenje
Poslije rasjecanja trupa, polutke se finalno dotjeruju i peru pod tuevima ili iz mrka pod
pritiskom, koje se nakon cijeenja otpremaju u komoru za hlaenje. Na temperaturi od -1,5

o
C, relativnoj vlanosti zraka od 85-90% i strujanju 0,2 0,3 m/s.
Koristiti ili prskalicu za vodu ili hlaenje putem isparavanja ili Cijela povrina rasjeenog
trupla prska se sa vodom i u isto vrijeme se preko njega puta zrak pri umjerenoj brzini i
temperaturi. Efekat hlaenja postie se isparavanjem vode na povrini trupla. Povrina trupla
ostaje jako vlana i to spreava suenje mesa. im kapi ispare, prskanje se ponavlja sve dok
se ne postigne eljeni nivo rashlaenosti. Za ovaj kruni tretman, polovine svinje pomjeraju se
u kabinama za prskanje, koje su ugraene u tunelu za hlaenje. Tokom perioda hlaenja od 3
sata, polovine svinje mogu proi kroz 30-35 kabina. U svakoj kabini, prskanje sterilnom
vodom traje samo 1-3 sekunde. Kako je temperatura trupla najvea na poetku procesa,
kabine sa prskanje stavljaju se u prvom dijelu tunela. Cijeli proces prskanja tokom perioda
hlaenja od tri sata traje od 50 do 100 sekundi.
Tunel za brzo rashlaivanje za svinje Brzo rashlaivanje koristi injenicu da poveanje brzine
strujanja zraka na povrini trupla vodi do poveanja koeficijenta prijenosa toplote, to u
kombinaciji sa niskom temperaturom zraka uzrokuje pad temperature. Ovaj proces odvija se u
tunelu za pokretnom trakom, isparivaem i ventilatorima. Brzina strujanja zraka je visoka
odnosno 3 4 m/s.
Ne tuirati svinje prije rashlaivanja u tunelu za rashlaivanje

94

8.4 TRETMAN OTPADNIH VODA NA KRAJU PROIZVODNOG PROCESA
Tretman otpadnih vode je tretman na kraju proizvodnog proces koji se zahtijeva iz razloga to
se otpadne vode javljaju iz razliitih izvora tokom proizvodnog procesa. Tretman otpadnih
vode treba primjenjivati nakon to su se iscrpile sve poznate opcije prevencije nastanka
otpadnih tokova, odnosno nakon integriranog postupka operacija koje minimiziraju i
potronju i kontaminaciju vode. Ranije opisane ope preventivne tehnike koje doprinose da
materije ivotinjskog porijela ne dou u kontakt sa tokom otpadne vode je najbolji nain
smanjenja optereenja otpadne vode.
Zahjtevi uz pogledu istoe otpadnih voda svakodnevno rastu, stoga dosadanja praksa
njihova preiavanja bazirana samo taloenju suspendiranih materija i odvajanju ulja i
masti, nije prihvatljiva.
Glavne karakteristike otpadne vode u mesnoj industriji su:
Organska tvar (KPK, BPK)
Visoki stepen razgradljivosti
Suspendovane i rastvoreni organske vrste tvari, specifini zagaditelji (krv,
izmet, itd.)
Nutrijenti (N, P)
Pijesak, komadi sirovine, perje
Ulja i masti

Slika 8-15 Parametri otpadne vode iz mesne industrije

A An no or rg ga an ns sk ki i
Ostali
O Or rg ga an ns sk ki i
H HP PK K
B BP PK K5 5
U Ul lj ja a i i m ma as st ti i
D De et te er rd d e en nt ti i
N N
P P
M Me et ta al li i
T Te em mp pe er ra at tu ur ra a
M Mi ir ri is s

Stoga se kod odreivanja doputenih vrijednosti tetnih materija u otpadnim vodama klaonica,
najee ograniavaju ukupne vrste estice, KPK, BPK, pH, amonijani azot, ukupni N,
ukupni P, slobodne ili emilzione masnoe, anjonske sintetike deterdente, dnevni i
maksimalni sedmini protok. Dozvole za isputanje za klaonice koje koriste soljenje, mogu
ukljuivati ogranienja za koncentraciju hlorida.

95

Glavne opcije za isputanje otpadnih voda iz pogona su:
Bez prethodnog tretmana, dirketno u kanalizaciju koja vodi u centralni ureaj za
preiavanje
Djelomini tetman na lokaciji pogona i postrojenja, te potom isputanje u
kanalizaciju koja vodi na centralni ureaj za tretman otpadnih voda
U vodotok nakon potpune obrade na postrojenju za tretman otpadnih voda unutar
lokacije pogona i postrojenja
Ponovno koritenje otpadnih voda preienih u ureaju na lokaciji, u industrijske
svrhe ili za navodnjavanje, i sl.
U Danskoj se otpadne vode obino samo uputaju na predtretman, na mreu sa perforacijama
promjera 2 mm, poslije ega slijedi proces denitrifikacije na gradskom ureaju za tretman
otpadnih voda. Slinu praksu ima i Norveka, u kojoj veina klaonica ima mastolove sa
reetkama perforacije 0,8 1 mm, a imaju i svoje bioloke ili hemijske pogone za
preiavanje ili isputaju otpadne vode na gradski ureaj za tretman.
U Flamanskom dijelu Belgije, oko 40 klaonica isputa svoje otpadne vode na gradski ureaj
za tretman. Koriste se filtri i reetke, mastolovi i koagulanti/flokulanti. Oko 20 Flamanskih
klaonica imaju bioloke ureaje za tretman, koje tretiraju otpadnu vodu do visoko
zadovoljavajuih standarda, koji omoguuju da nakon tretmana vre direktno isputanje, bez
ikakvog daljnjeg tretmana.
Veina klaonica u Holandiji isputa svoje otpadne vode na gradski ureaj za tretman.
Obzirom na visoke trokove tretmana na gradskom ureaju, sve klaonice imaju sisteme za
primarno preiavanje. Obino su to rotirajua sita i DAF, ponekad u kombinaciji sa
kemikalijama. Neke klaonice imaju postrojenje za bioloki tretman. Tako tretiran otpadna
voda je esto zadovoljava kriterije za direktno isputanje u povrinske vode.
Postoje mnogi faktori koji utjeu na izbor tretmana otpadnih voda, a glavni faktori su:
volumen i sastav otpadnih voda koje se isputaju
lokalna situacija u pogledu vodoprijemnika otpadnih voda npr. rijeka, ue, jezero,
more ili bilo koja druga primjena ogranienja vezana za ispust otpadnih voda.
ekonominost
nacionalni standardi kvaliteta voda i ciljevi za odstranjivanje zagaujuih supstanci
postavljeni kroz meunaronde sporazume
oekivana efikasnost tretmana izraena kroz smanjenje tereta zagaenja otpadnih
voda
Kada je rije o opcijama isputanja otpadnih voda, potrebno je razmotriti sljedee faktore:
mogunost prikladnog mjesta za tretman na samoj lokaciji pogona i postrojenja i/ili
postojanje centralnog postrojenja za tretman otpadnih voda u blizini i
odgovarajueg kapaciteta, te trokovi vezani za implementaciju jedne ili druge
opcije radi poreenja
projektovani trendovi u pogledu volumena i sastava otpadnih voda
mogunosti tretmana sekundarnog otpada koji nastaje na postrojenju za tretman
otpadnih voda, ako se ono nalazi na samoj lokaciji pogona i postrojenja
mogunost rada i odravanja objekata postrojenja za tretman otpadnih voda koje je
locirano unutar lokacije pogona i postrojenja

96

raspoloenje operatora centralnog ureaja za tretman otpadnih voda i mogunost
dobijanja odobrenja
blizina lokalnog stanovnitva
Prednosti tretmana tokova otpadnih voda na licu mjesta, tj. u okruenju i lokaciji pogona i
postrojenja su sljedea:
vie fleksibilna na poveanu proizvodnju ili na promjene uvjeta proizvodnog
procesa,
objekti za tretmane otpadnih voda unutar lokacije pogona i postrojenja su obino
izgraeni po mjeri i obino funkcioniu dobro,
operatori proizvodnih jedinica pokazuju vie odgovornosti prema tretmanu otpadnih
voda kada su sami odgovorni za kvalitet otpadne vode koja se isputa.
Prednosti tretmana otpadnih voda na kombiniranim postrojenjima od kojih se dio nalazi na
samoj lokaciji, a dio izvan lokacije su:
iskoritavanje kombiniranih efekata kako temperature ili pH vrijednosti,
manji trokovi radi nivoa ekonominosti,
via efikasna iskoritenost kemikalija i opreme koji e relativno smanjiti operativne
trokove,
razrjeivanje odreenih kontaminanata/zagaujuih materija koji mogu biti teki za
obradu npr. emulgirane masnoe ili sulfati (soli sumporne kiseline).
Gore spomenute prednosti se odnose tamo gdje se otpadne vode obrauju na postrojenjima za
tretman otpadnih voda, koja su djelimino locirana izvan lokacije pogona i postrojenja, a ona
obezbjeuju i da:
obrada otpadnih voda na postrojenjima za tretman otpadnih voda lociranim na
lokacijama udaljenim od pogona i postrojenja je dobra onoliko koliko bi se postiglo
na postrojenjima za tretman otpadnih voda da su locirani na samoj lokaciji pogona i
postrojenja, izriito u pogledu optereenja, ali ne i koncentracije svake supstance u
vodi koja dolazi na postrojenje
postoji prihvatljivost male vjerovatnosti optimizacije u okviru proputanja otpadnih
voda preko povrine/automatskog prelijevanja ili na posrednim pumpnim stanicama
postoje odgovarajui program praenja emisija do postrojenja za tretman otpadnih
voda uzimajui u obzir potencijalnu inhibiciju bilo kog daljeg biolokog procesa
Dodatno, ukoliko je postrojenje za tretman otpadnih voda udaljeno od lokacije pogona i
postrojenja, to moe biti prednost s obzirom na bioloku razgradljivost otpadnih voda.
Tretmani se razlikuju po tehnologiji i ostvarenom uinku preiavanja, te se dijele na
sljedee:
Primarni tretman: izjednaavanje toka i koncentracije zagaenosti, odvajanje
krupnih materija, uklanjanje suspendovane materije i masti i ulja,
Sekundarni tretman: Biorazgradljiva organska tvar se eliminira uz pomo
biolokih procesa,
Tercijarni ili napredni tretmani (filtracija, uklanjanje amonijaka i ostalih
specifinih zagaditelja, dezinfekcija),
Tretman mulja (dehidracija-obezvodnjavanje, stabilizacija).

97

8.4.1 Primarni tretman
Primarni tretman je prvi korak tretmana otpadne vode koji slui da se uklone krupni ostatci,
kao to su dlaka, masni dijelovi, djelii tkiva, komadii mesa, dijelovi eluca i crijeva i krupne
estice itd. Pored navedenih materija iz klaonica, otpadne vode sadre i estice i materije
nastale u toku transporta i pranja stomaka i unutranjih organa ivotinja. To ukljuuje:
slamu/prostirku, izmet, urin, i sadraj unutranjih organa. Primjenom ovog tretmana postie se
znaajna redukcija suspendiranih estica, te mala redukcija BPK u otpadnoj vodi. Tehnologija
preiavanja bazira se na raznim oblicima sita i reetki, ije je ienje runo ili automatsko.
Reetke mogu ukloniti 10 15 % organskog optereenja i veliku koliinu vidljivih estica.
Tako se tite pumpe i ostala oprema u postrojenju za preiavanje. Oprema za preiavanje,
kao to su reetke i pjeskolovi se koriste kada otpadna voda tek ue u postrojenje za
preiavanje. Sakupljeni otpad se obino odlae na deponiju.
Statika sita
U statikim sitima otpadna voda se pumpa ili tee gravitacionim padom na vrh sita i tee
prema dole preko postavljene konstrukcije. Primjenjiva su u svim klaonicama. Tenost se
drenira preko sita, a estice se skupljaju na dnu separatnog odlagalita. Neka sita vibriraju da
olakaju transport /kretanje estica. Neka imaju iste trcaljke za ispiranje sita sa iste strane.
Zakrivljena sita imaju utore na donjoj strani do 0,25 mm. Meutim, koritenjem ovih sita
poveat e se sadraj deterdenata u otpadnoj vodi , koji se koriste za ienje sita, a poveava
se i potronja vode, takoer radi postupka ienja.
Statiko klinasto sito zahtijeva vie kod odravanja. Zahtijeva tri puta dnevno ienje
koristei crijeva sa visokim pritiskom i jednom dnevno sa malim koliinama hemikalija za
ienje, za otapanje zaostale masti.

98

Slika 8-16 Statiko sito

Kosa puna sita
Kosa puna sita su bazirana na rotirajuoj punici, oiviena sa etkama koje su locirane unutar
cilindrikog perforiranog sita. Otpadna voda se pumpa ili tee gravitaciono od dna kroz lijeb
i kree se prema gore cilindrinim sitom rotiranjem punice. Tenost se odvaja kroz sita, a
estice se odvajaju na vrhu jedinice.

99

Slika 8-17 Koso puno sito
Ono to karakterizira ovu tehnologiju je pojava neugodnih mirisa. Pored toga, kako etke
odstranjuju vee krhotine sa sita, male koliine hemikalija se periodino troe na otapanje
zaostale masti sa sita.

Cilindrina sita
Cilindrina sita sadre rotirajui cilindrini bubanj napravljen od perforirajueg metala
obloenog limom. Pore u obloenom dijelu su veliine oko 1 mm. Otpadna voda ulazi u
bubanj, tenost prolazi kroz filtare. Cilindrino sito je pogodno za uklanjanje materija koje
zahtijevaju nekontrolirano istiskivanje ostataka tenosti.

Slika 8-18 Cilindrino sito
Primjenom ovih sita postie se uklanjanje estica i mala redukcija BPK i suspendiranih
estica.

100

ki ili sprej sistem za prevenciju zaguenja otvora na sitima.
dstva na odravanje, te

Meutim, sita sa malim rupama trebaju se periodino ispirati sa vanjske strane. To zahtijeva
mehani
Kod ovih sita pojavljuje se negativni utjecaj na druge medije kroz pojavu neprijatnih mirisa.
Kako su se kod ovih sita javljali problemi sa angairanjem lju
poveanim trokovima, unaprijeeni su tehnologijom rotirajuih sita sa automatskim
ienjem.
Rotirajue sito sa bubnjem
Dostupne su razliite varijante ove vrste sita. U nekim sistemima otpadna voda je unutar
ju sluajeva otpadna voda tee preko vanjske povrine bubnja.
da podri predviene varijacije u protoku, kako na dnevnoj, tako i na sezonskoj
stvorivu frakciju. Redukcija BPK je 15 - 25 % .
ih utjecaja na medije.
nutranji zadnji sprej za pranje osigurava samoienje sita, koja zahtijevaju manje
e sama isti i sposobna je da radi sedmicama
ino sito, koje se rotira na 5 10 rpm.
estice se uvaju vanjskoj povrini sita i uklanjaju se lopaticama turbine. Dalje prosijana
bubnja, ali je u veem bro
Otvori na mrei su veliine 3 4 mm, ali mogu biti i mali do 0,25 mm. U rotirajuem sistemu
bubanj die estice sa jedne strane sita na drugu, prosijana tenost pada kroz lijeb bubnja i
isputa se.
Kao to treba osigurati da se oprema i sito dobro odravaju, vano je i osigurati da je kapacitet
sita u stanju
osnovi.
Rotirajue sito sa bubnjem reducira uee estica u BPK parametru otpadne vode, iako ne
uklanja ra

Slika 8-19 Rotirajue sito

Ovo sito nema negativn
U
odravanje u odnosu na statina sita. Oprema s
bez pomoi i sa vrlo malo ili nikakvim odravanjem.
Influent za prosijavanje ulazi u glavni boks, koji je projektiran da osigurava polagani tok i
distribuciju. Onda preplavi zavarenu ustavu uz cilindr

101

m, a koji je u stanju podnijeti zapreminu od 1000m3/h i 500 kg
Odvajanje se moe postii gravitacijom u talonicima, mastolovima, flotacijom i
e voda vrela, potrebno je hlaenje. Kako se voda hladi, masti, ulja i maziva se
tenost pada kroz cilindar i prolazi preko kroz dno, od unutranje do vanjske strane.
Operacijom pranja se izbjegava pojava masnih estica na cilindrinom situ. Neki tipovi imaju
sprejnu ipku lociranu u unutranjosti bubnja, koja isti sito kako se bubanj okree i koristi
vodu koje je tek prola kroz sito. Neki ureaji koriste opremu sa patentiranim unutranjim
pranjem pod visokim pritiskom za periodino ienje. Frekvencija takvog ienja, se koristi
da ukloni mast. Nastale estice su relativno suhe, to je prednost jer se mogu dalje slati na
topljenje, insineraciju ili kompostiranje.

Slika 8-20 Rotirajue sito u radu
Bubanj je napravljen od visokokvalitetnog materijala otpornog na koroziju i zahtijeva
minimalno odravanje.
Na primjer, u klaonici se zakolje 350 svinja na sat i proizvede 45,5 tona polutki, voda se
obrauje na ureaju, koristei jedan rotirajui bubanj promjera 90 cm, duine 300 cm, sa
mreom veliine 0,75 m
suspendiranih estica. Ista klaonica ima rezervno sito promjera 70 cm, duine 180 cm,
podnosi 420 m3/h procesne vode. Sistem je u punom uspjenom radnu 8 10 godina.

Primarnim tretmanom se odvajaju suspendirane materije i ulja i masti iz otpadne vode.
koagulacijom.
Gravitacioni talonici (mastolovi, separator ulja i masti). Otpadna voda se uva u tanku za
mirovanje nekoliko sati i omoguava se taloenje estica na dno, a masnoe da isplivaju na
povrinu. Ako j
odvajaju i plove ka povrini Tvari koje se ispumpaju sa dna, te masnoe koje se uklone sa
povrine se dalje tretiraju kao mulj.. Ohlaena voda nastavlja da tee iz talonika na daljnje
postupke tretmana. Uklanjanje masti smanjuje opasnost od korozije i taloenja u cjevovodu za

102

og pogona moe ugroziti
ohranjivanja i obrade, to moe poveati trokove tretmana. Automatsko i
se u tank.
moe biti dodatno poboljan aeracijom.
cione talonike.
prihvat otpadne vode, ali znaajno utjee na na smanjenje optereenja koje dospijeva u ostale
faze tretmana.
Ova vrsta talonika se najee koristi u primarnom tretmanu kao prethodnica biolokog
sekundarnog tretmana.

Slika 8-21 Shema gravitacionog talonika za veliku koliinu otpadnih voda
Veliina talonika zavisi od proizvodnje masti i frekvencije u odravanju. Mastolov moe biti
lociran u i van zgrade. Ako je lociran u zgradi treba biti manjih dimenzija i zahtijeva ee
odravanje. Meutim, instaliranje mastolova u unutar proizvodn
sigurnost hrane.
Ako je lociran van zgrade, radie razliito zimi i ljeti. Ako odvojena mast ostane u mastolovu
due vremena, ona se degradira i njena upotrebljivost opada, a problemi sa mirisima se
dogaaju tokom p
kontinuirano uklanjanje masti koritenjem strugalice, moe smanjiti ove probleme.
Otpadna voda ispuni tank preko komore sa vrtlogom. Lake estice masti, ulja i maziva idu na
vrh tanka, a tee padaju na dno. Voda tada tee navie preko potopne cijevi i naputa tank.
Mast se akumulira na povrini i uklanja se strugalicom, vodi do lijevka i pohrani
Istaloeni materijal koji se nalazi na dnu se moe ukloniti gravitacijom ili pumpom,
automatski ili kontrolirano.
Poboljan tip mehanikog odvajanja masti garantira prosjenu redukciju KPK od 50 %
maksimalne mogue redukcije. Efikasnost separacije raste pri dodavanju precipitanata i
koagulanata. Proces takoer
Nedostatak gravitacionih talonika je to zahtijavju veliki prostor za postavljanje. Nagnuti
ploasti talonici su kompaktni ureaji sa viestrukim nivoima zona taloenja koji koriste
manje od 25% slobodne povrine koja je potrebna za klasine gravita

103

Nagnute
ploe
Projekcija horizontalne
povrine
Ekvivalentni prostor
potreban za klasini
talonik

Slika 8-22 Razlika u potrebama za prostorom kod gravitacionih i nagnutih talonika

Slika 8-23 Nagnuti gravitacioni ploasti talonik

Ureaji za flotaciju
Ureaji za flotaciju se takoer koriste za odvajanje masti i estica iz otpadne vode. Obino su
pozicionirani nakon grubih i pjeanih filtara. Njihov efekat moe se pojaati dodavanjem
agenasa za precipitaciju i flokulaciju prije nego to otpadna voda doe u tank za flokulaciju.
Soli metala kao to su eljezo (III) sulfat, eljezo (III) hlorid i aluminijum sulfat, aluminijum
hlorid i vei broj polimera se koriste za precipitaciju i flokulaciju. Kvantitet i tip sredstava za

104

flokulaciju mogu biti pouzdano odreeni samo nakon eksperimenta ili poslije izgradnje
ureaja.
Postizanje flotacije vrstih estica zahtijeva proizvodnju mikromjehirua. Postoje tri metoda:
vazduna flotacija, flotacija otopljenim zrakom i mahanika flotacija. Plutajui materijal se
uklanja lananim transportnim strugalicama.
Meutim, flotacija otopljenim zrakom esto moe uzrokovati poveanje potronje iste vode,
to povlai i veu koliinu otpadne vode na ureaju. Moe doi i do problema sa mirisima.
U vazdunoj flotaciji, mjehurii se formiraju uvoenjem gasa u tenu fazu preko
difuzera.Sama aeracija ne daje efekat u ovom procesu. Za flotaciju otopljenim zrakom, zrak se
injektira dok je voda pod pritiskom. Disperzovana koritena voda, 10 20 % protoka, moe
biti svjea voda ili otpadna voda koja recirkulira nakon flotacije.
Primjenom flotacijskih ureaja postie se redukcija KPK,BPK, azota i fosfora. Mulja koji
nastaje nakon dehidracije moe se iskoristiti za proizvodnji biogasa ili se moe koristiti za
obogaivanje poljoprivrednog zemljita. Primjena mulja u poljoprivredne svrhe moe biti
ograniena zbog ostataka soli metala. Iz tog razloga, a ukoliko se planira koritenje mulja u
poljorpivredi, flotacija bez flokulacije i sredstava za precipitaciju preporua se kao izbor u
sluaju projketiranja novih postrojenja u kojima se predviaju i dalji stupnjevi tretmana.

U Ul la az z
o ot tp pa ad dn ne e
v vo od de e
F Fl lo ok ku ul la an nt t
k ko oa ag gu ul la an nt t
i is st ta a v vo od da a
P Pl lu ut ta aj ju u e e v vr rs st te e
e es st ti ic ce e
S Su us sp pe en nd do ov va an ne e
m ma at te er ri ij je e
I Is sp pu us st t
m mu ul lj ja a
E Ef fl lu ue en nt t

K Ko om mo or ra a z za a
m mu ul lj j
Slika 8-24 Aerisani ureaj za flotaciju

Tabela 8-4 Efektivnost ureaja za flotaciju

Jedinica KPK BPK masti Ukupni azot po
Kjeldalu
Fosfor
Produkcija influenta mg/l 1.000 498 104 36 10
otpadne vode mg/l 458 142 < 15 23 3,5

105

Jedinica KPK BPK masti Ukupni azot po
Kjeldalu
Fosfor
postotak
efikasnosti
% 54 71,5 > 86 36 65
ienje influenta mg/l 929 515 106 35 9,8
otpadne vode mg/l 530 237 < 15 32 5
postotak
efikasnosti
% 43 51 > 86 11 52

Polutant %
redukcije
BPK 70
Ukupni N 55
Ukupni P 70
Masti 85

U mnogim sluajevima kapitalna ulaganja u flotacijski ureaj se isplate redukcijom trokova
za tretman otpadne vode. Mehanika flotacija zahtijeva manje trokove investicije i
odravanja od drugih tehnika flotacije. Investicioni trokovi za ureaj za flotaciju kapaciteta
od 60 m/h iznose 125.000 150.000 EUR (2003.).
8.4.2 Sekundarni tretman
Nakon primjene preliminarnog i primarnog preiavanja, kada su uklonjene krupne estice,
suspendirane tvari, te ulja i masti iz otpadne vode, odnos izmeu BPK5/KPK nam moe rei
da li da nastavimo sa biolokim ili kemijskim tretmanom:
BPK5/KPK < 0,2 otpadna voda nije razgradljiva
0,2 < BPK5/KPK otpadna voda je biorazgradljiva uz pravilan
odabir mikroorganizama
BPK5/KPK > 0,6 otpadna voda je biorazgradiva
U sluaju da je otpadna voda biorazgradiva, primjenjuje se sekundarni tretman kao bioloki
proces kojim se uklanja rastvorena organska tvar iz otpadne vode. Bioloki tretman otpadne
vode je generiki izraz koji se primjenjuje na sve procese koji koriste mikroorganizme da
razgrade organsku tvar u otpadnoj vodi. Shodno vrstama mikroorganizama koji uestvuju u
procesu, u preiavanju otpadnih voda biolokim metodama koriste se:
aerobni procesi biolokog preiavanja i
anaerobni procesi biolokog preiavanja.

106

Danas se u obradi otpadnih voda najee koriste aerobni bioloki procesi i to:
brzi sistemi za aerobni tretman
postupak aktivnog mulja,
anaerobne lagune (za otpadne vode jako optereene organskom materijom) i
aerobne lagune (za otpadne vode manje optereene organskom materijom ).
Navedeni tretmani se mogu koristiti zasebno ili u kombinaciji, to ovisi o prirodi otpadnih
voda.
Naprimjer, kombinacijom brzog sistema za aerobni tretman i postupka aktivnog mulja mogu
se zadovoljiti visoko postavljeni zahtjevi za istoom otpadne vode. Stupanj uklanjanja koji se
postie kombinacijom ovih tehnika iznosi 70- 99% za BPK i masti, a 80- 97% za suspendiran
materije. Uinkovitost dakako ovisi o operativnim uvjetima, i koliini suspendiranih materija
uklonjenoj kroz prethodni stupanj proiavanja.
Dananja istraivanja u cilju unaprjeenja biolokih tretmana usmjerena su na postizanje
manje potronje energije i smanjivanje gabarita ureaja, kao i optimalne kontrole procesa.
Postoje jo i paketna postrojenja dizajnirana za proiavanje nisko optereene otpadne vode,
a koja u sebi objedinjavaju i primarno i sekundarno proiavanje.
Bioaeracijski bazeni (za otpadne vode manje optereene organskom
materijom)
Biodisk ureaji (za otpadne vode manje optereene organskom materijom ),
itd.
Ovakvi ureaji pogodni su za male klaonice kod kojih se optereenje u otpadnim vodama
kree do 10.000 ES.

1. Preiavanje aktivnim muljem
Aktivni mulj se veoma koristi kod biolokih sistema za tretman otpadne vode. Kod klasinog
tretmana aktivnim muljem, otpadna voda ulazi u reakcioni (aeracioni) tank gdje se
mikroorganizmi dovode u kontakt sa organskom tvari iz otpadne vode uz pomo nekog
ureaja za mjeanje. Ureaj za mjeanje ne samo da odrava materiju u suspenziji, ve
osigurava i kisik neophodan za odravanje bioloke aktivnosti u reakcionom tanku.
Organska tvar u otpadnoj vodi slui kao izvor karbona i energije za rast mikroorganizama, a
pretvara se u mikrobialno elijsko tkivo i krajnje produkte oksidacije, uglavnom karbon
dioksid.
Svaki proces aktivnog mulja se sastoji iz aeracionog tanka za stabilizaciju otpadne vode i
talonika za odvajanje vrstih tvari. vrste tvari se obino recikliraju iz talonika u aeracioni
tank radi ouvanja populacije mikro organizama. U sluaju da je proizvedeno vie vrstih
tvari nego to se moe oksidirati, jedan dio se mora ukloniti iz sistema aktivnog mulja.

107

2. Aerobne lagune
Aerobne lagune su pogodne za otpadne vode s promjenjivim dotocima i koncentracijama, s
pretenim udjelom organskog optereenja, i to za kapacitete 2.000 100.000 ES.
Proces proiavanja u lagunama je niskooptereen bioloki proces, odnosno kombinacija
prirodnog postupka proiavanja otpadnih voda u vodotoku pri kojemu se unoenje kisika
vri preko povrine vode iz okolnog zraka i konvencionalnog postupka unoenja kisika uz
pomo komprimiranog zraka. Za razliku od ranijih oksidacijskih jaraka gdje su u lagunama
postojale i anaerobne zone koje su smetale aerobnom procesu u lagunama nove generacije taj
nedostatak je uklonjen izvoenjem tkz. aeracijskih lanaca kojima se aerira cjelokupni
volumen lagune.

Naelno postoje lagune sa povratom aktivnog mulja (sline konvencionalnom ureaju uz
znatno nia specifina optereenja) i bez povrata aktivnog mulja (potrebna vea povrina). U
praksi se esto izvodi kao I faza rada laguna bez povrata aktivnog mulja, a poveanje
optereenja se prati dogradnjom povrata aktivnog mulja.
Lagune se mogu prilagoditi posebnim zahtjevima za uklanjanje azotnih ili fosfornih spojeva.

Nakon dostizanja visine sloja istaloenog mulja u talonim lagunama veeg od 0,5 m jedna od
talonih laguna se iskljuuje iz protoka, odvina voda se ispumpava, a preostali mulj se
preputa prirodnom suenju. To se obavlja ljeti, a u jesen se sa graevinskim strojem izvlai
viak mulja iz talone lagune. Za to vrijeme u funkciji je druga talona laguna. Izvlaenje
vika mulja se moe oekivati u razdoblju od 5-10 godina. Svjea otpadna voda ulazi u crpnu
komoru od kuda se potopljenim crpkama (ili punim) prebacuje na mehaniki tretman.
Mehaniko proiavanje se vri na punom situ veliine otvora 1-3 mm. Mehaniki
proiena voda odlazi u I aeracijsku lagunu gdje se intenzivno aerira i mijea sa povratnim
aktivnim muljem. Mjeavina otpadne vode, zraka i aktivnog mulja prelazi preko talone
komore gdje se aktivni mulj istaloi i vraa na ulaz, dok otpadna voda prolazi u II aeracijsku
lagunu gdje se dovrava proces proiavanja. Nakon toga slijede talone lagune u kojima se
taloi viak mulja, a izbistrena voda odlazi u recipijent.

108

Slika 8-25 Shema biolagune
18

Slika 8-26 Biolaguna

Prednosti aerobnih laguna su sljedee:
Prihvaaju promjenjiva biokemijska i hidraulika optereenja sa velikim rasponom
oscilacija.
Stupanj proiavanja u Biolaguni je vrlo visok (do 98%) jer je proces najsliniji
prirodnoj autopurifikaciji vodotoka.
Cijena izgradnje i opremanja je do 30% nia od konvencionalnog ureaja.
Odravanje je znatno jeftinije jer praktiki nema potrebe obrade vika mulja.

18 www.interplan.hr/biolaguna.htm

109

Nedostatak Biolagune je potreba vee povrine za izgradnju, i to se prethodno treba ispitati
moguu utjecaj na okoli.

3. Bioareacijski bazeni
Ureaj sa bioaeracijskim bazenom sastoji se od sljedeih cjelina: prethodno mehaniko
proiavanje ( primarna talonica ili automatska reetka-sito ), bioaeracijski bazen i
sekundarna talonica. Otpadna voda najprije dolazi u primarnu talonicu (3) gdje se odvajaju
pijesak i ostale taloive i grube tvari.

LEGENDA:
1. Dotok otpadne vode ( crpke, egalizacioni bazen ili sl. radi ujednacenja dotoka ),
2. Spiralno rotaciono sito tip SRS
3. Primarna talonica ( mehanicko cicenje )
4. Bioaeracijski bazen za bioloko procicavanje sa FBR ispunom,
5. Sekundarna talonica sa lamelastom ispunom LI,
6. Komprimirani zrak ( dubinska aeracija ),
7. Povratni mulj ( muljna crpka ),
8. Izlaz procicene otpadne vode,
9. Mjerenje sadraja kisika (O2 ) u bioaeracijskom bazenu ( opcija ),
10. Odvod primarnog i vika sekundarnog mulja u spremnik mulja ( zgunjivac ),
11. Spremnik mulja.

Slika 8-27 Shema tipskog ureaja sa bioaeracijskim bazenima
U bioaeracijskom bazenu se odvija proces biolokog proiavanja pomou slobodno
plivajuih bakterija. Kroz unos zraka ( kisika ) pomou puhala i dubinskih aeratora bakterije
dobivaju potreban kisik za izgradnju organskih spojeva (nitrifikacija). Nakon unosa kisika
slijedi interval bez unosa kisika (iskljuena puhala) u kojem dolazi do taloenja smjese
bakterija i mikroorganizama (aktivni mulj). U toj anoksinoj fazi proiavanja vri se
proces denitrifikacije.

Nakon bioaeracijskog bazena smjesa otpadne vode i bakterija (aktivnog mulja) dolazi u
sekundarnu talonicu gdje se vri razdvajanje smjese bakterija i mikroorganizama od
proiene otpadne vode. Istaloena smjesa bakterija i mikroorganizama vraa se crpkom na
ulaz u bioaeracijski bazen kao povratni mulj.

Proiena i izbistrena otpadna voda se odvodi preko preljeva i kontrolno-mjernog okna u
recepijent.

110

Proiavanje otpadnih voda u ureaju sa bioaeracijskim bazenom i FBR ( Festbett-Biofilm-
Reaktor ) ispunom vrlo je slino sa procesom proiavanja u ureaju sa bioaeracijskim
bazenom bez FBR ispune.

Koristeci uneeni kisik slobodni mikroorganizmi u otpadnoj vodi te mikroorganizmi koji
tvore kolonije na FBR ispuni (Festbett-Biofilm-Reaktor) sniavaju bioloko optereenje
(BPK5).

Vrlo je vano da sadraj kisika u bioaeracijskom bazenu bude dovoljan za odvijanje procesa.
Ukoliko to nije sluaj dolazi do smanjenja razgradnje organskih spojeva.

Organske tvari iz otpadne vode, koje bakterije pomou kisika pretvaraju u staninu supstancu,
uzrokuju stalan rast biofilma na ispuni. Viak biofilma se otkida uslijed vertikalnog strujanja
zraka kroz FBR ispunu. Kontinuirani dotok prethodno proiene otpadne vode u
bioaeracijski bazen vri stalno potiskivanje smjese vode, aktivnog mulja i vika biofilma u
sekundarnu talonicu.

U sekundarnoj talonici se vri razdvajanje smjese aktivnog mulja i vika biofilma od
proiene otpadne vode. Istaloena smjesa bakterija i mikroorganizama vraa se crpkom na
ulaz u bioaeracijski bazen kao povratni mulj.
Upuhivanje zraka vri se pomocu niskotlanog rotacionog puhala. Pogon puhala je
intermitirajui (naizmjenicni rad-pauza). Na taj se nacin vri uteda energije i smanjuju se
trokovi pogona, a
istovremeno se odvija proces denitrifikacije. Interval upuhivanja zraka moe se podesiti na
upravljakom ormariu.
Prednosti ovih ureaja su sljedee:
Uinkovito proiavanje
prilagodljivost na udarna hidraulika i bioloka optereenja

111

proces nitrifikacija i denitrifikacije u istom volumenu
mali trokovi pogona i odravanja
rad ureaja bez pogonskog osoblja
minimalna potrebna povrina za izgradnju
brza montaa i putanje u rad
mogunost prijenosa na drugu lokaciju
mali opseg prateih graevinskih radova
rad bez neugodnih mirisa i buke
otpornost na niske temperature
dugi vijek trajanja

Primjena ove tehnologije za optereenja do 500 ES osiguravaju kvalitetu proiene vode na
izlazu u sljedeim granicama:

BKP
5
25 mg O2/l
KPK 110 mg O2/l
Suspendirane
tvari 20 mg/l

za optereenje vea od 500 ES do 5.000 mogue su izvedbe veih ureaja u blok izvedbi ,
odnosno vie ureaja u serijsko paralelnom radu.

4. Biodiskovi
Preiavanja vode sa rotirajuim biodiskovima je proces sa vezanom kulturom
mikroorganizama gdje medij rotira na vrstom nosau u bazenu sa otpadnom vodom.
Mikroorganizmi se nalaze vezani na velikim diskovima od sintetike koji rotiraju na jednoj
osovini sa elektromotorom. Obino su diskovi 3-3,5 m u promjeru i rotiraju sa perifernom
brzinom od 0,3 m/s.

Ureaj ima primarnu talonicu, biozonu i sekundarnu talonicu sve u kompaktnoj izvedbi i
standardiziranim veliinama koje odgovaraju optereenjima od 10 ES do 1000 ES.

Otpadne vode dotjeu u primarnu talonicu izravno, gravitacijski, ili putem crpne stanice.
Plivajue sadraje zadrava uronjena pregrada, a taloive estice ravnomjerno se taloe na
dnu primarne talonice. Bioloki dio s diskovima na kojima se hvata bioloka masa,
polaganim okretanjem naizmjenino prolazi kroz zrak i vodu. Prolaskom kroz vodu
bakterijska se masa opskrbljuje hranjivim tvarima, a prolaskom kroz zrak potrebnim kisikom
za njihovu razgradnju i odravanje aerobnih uvjeta. Viak bakterijske mase zbog trenja otpada
s diskova, i kao aktivni mulj odlazi kroz otvore dijelom u primarnu talonicu, a dijelom u
sekundarnu. Na taj nain rijeena je recirkulacija aktivnog mulja, bez potrebe za ugradnjom
kanalizacijskih crpki. Ostale taloive estice izdvajaju se u sekundarnoj talonici. Sama
konstrukcija ureaja je od elinih je limova u zavarenoj izvedbi.

112

Slika 8-28 Biodiskovi na otvorenom

Prednosti ovih ureaja su sljedee:
jednostavno i stabilno proiavanje
prilagodnljivost na udarna optereenja
mali trokovi pogona i odravanja
rad ureaja bez posade
recirkulacija aktivnog mulja bez crpke
minimalna potrebna povrina za izgradnju
brza montaa i putanje u rad
mogunost prijenosa na drugu lokaciju
mali opseg prateih graevinskih radova
rad bez neugodnih mirisa i buke
otpornost na niske temperature

113

Slika 8-29 Pokriveni biodisk ureaj

8.4.3 Tercijarni tretmani
Nakon sekundarnog tretmana, dalji tretman mora omoguiti ponovnu upotrebu vode u procesu
ili nii stepen - voda za pranje, ili ispuniti uslove za isputanje. Tercijarni tretman odnosi se na
bilo koje procese koji uzimaju u obzir korake koji "dotjeruju", sve do pa ak i ukljuujui
dezinfekcijske i sterilizacijske sisteme
U ovom dokumentu, pod tercijarnim tretmanom se podrazumijeva napredni tretman otpadne
vode iz koje se uklanja otpadna tvar, ukljuujui: amonijak, nutrijente, opasne i rizine
supstance ili preostale suspendovane i organske supstance.
Nutrijente, nitrogen i fosfor, potrebno je ukloniti prije isputanja u povrinske vode u
osjetljivim podrujima. U odabiru prikladne strategije kontrole hranjivih materija, vano je
ocijeniti:
karakteristike netretirane otpadne vode
tip postrojenja za tretman otpadnih voda koji e biti koriten
potrebni stepen kontrole nutrijenata
potrebu za sezonsko ili godinje uklanjanja nutrijenata
Bioloka nitrifikacija/denitrifikacija
Opis
Ova tehnika je varijanta procesa aktivnog mulja. U ovom poglavlju, opisana su etiri tipa
procesa.
U prethodnoj denitrifikaciji, dolazea otpadna voda prvo ulazi u denitrifikacioni bazen. NH
4
-
N faza tokom bazena je nepromijenjena, dok organski N hidrolizom NH
4
-N. U sljedeem
nitrifikacionom bazenu, hidroliza je kompletna i amonijak je nitrifikovan. Formirani nitrat se
transportuje preko povratnog mulja i takoer preko intenzivne recirkulacije iz nitrifikacionog
bazena otie u denitrifikacioni bazen, gdje se reducira u nitrogen.

114

U sistemu sa simultanom denitrifikacijom, stvaraju se aerobne i anoksine zone na ciljanim
bazama kontroliui ulaz kiseonika unutar bazena. Simultana denitrifikacija je prvenstveno
dizajnirana kao cirkulacioni bazen ili rotirajui bazen.
U periodinoj denitrifikaciji, aktivni mulj u bazenu se periodino prozrauje. U bazenu sa
aktivnim muljem, aerobni i anoksini procesi sukcesivno se odvijaju u istom bazenu. Opseg
nitrifikacije i denitrifikacije moe se uveliko prilagoditi uvoenjem varijabilnog operacionog
vremena.
U kaskadnoj denitrifikaciji nekoliko odjeljaka bazena koji se sastoje od anoksinog i aerobnog
tona (prethodna denitrifikacija) postavljeni su u seriju bez srednje sedimentacije. Netretirana
voda je odvojena u prvu kaskadu i odgovara optimumu supstrata u otpadnoj vodi. Talog se
vraa u prvi bazen. Ovdje nije potrebna interna recirkulacija unutar individualnih faza.
Ostvarene okolinske koristi
Nivoi nitrogena se smanjuju i tedi se energija.
Operativni podaci
Ova tehnika ima visok potencijal za efikasno uklanjanje, i visoku stabilnost procesa, visoku
pouzdanost relativno laku kontrolu procesa i zahtjevanost prostora.
U preradi kroba je potvreno da se reakcije nitrifikacije i denitrifikacije zbivaju u
anoksinom mediju koji se moe dobiti sekvencijalnom aeracijom rezervoara aktivnog mulja
ili u odvojenoj anoksinoj zoni. Uklanjanje nitrogena se vri upotrebom prethodne
denitrifikacije.
Primjenjivost
Primjenjivo u postrojenjima iz prehrambene industrije sa otpadnom vodom koja sadri
nitrogen.
Utede
Umjereni trokovi
Uklanjanje amonijaka
Opis
Pored biolokih procesa, postoje brojni fiziko-hemijski procesi za preiavanje vodenih
tokova optereenih nitrogenom. U prehrambenoj industriji, kondenzat koji sadri visoku
koncentraciju amonijaka, moe se ukloniti u dvostepenom sistemu. Sistem se zasniva na
desorpcijskim i apsorpcijskim kolonama, i obje su napunjene sa ambalanim materijalom da
se povea povezivanje izmeu vode i zraka.
Desorpcijska kolona je nabijena sa alkaliziranim kondenzatom s vrha, da bi podigla NH
4
+
-
NH
3
ravnoteu u smjeru NH
3
, u smjeru NH
3
, koji naknadno opada u kolonu.
U isto vrijeme, zrak se ubacuje u dno kolone. U protusmjernom procesu procesu se stoga vri
prelazak amonijaka iz tenog u gasovito stanje.
Nakon toga, zrak obogaen amonijakom se premjeta u adsorpcijsku kolonu, gdje se
uklanjanje amonijaka iz zraka vri kiselinskim rastvorom, oko 40 % amonium sulfat koji
cirkulira u desorpsijskoj koloni. Zrak je sada oien od amonijaka i konano se moe
ponovno upotrijebiti za uklanjanje.

115

Kondenzat, koji nakon uklanjanja sadri nizak nivo amonijaka djelimino se upotrebljava kao
voda za odravanje u pogonu, a preostali viak kondenzata se uvodi unutar aerobnog
biolokog procesa preiavanja.
Smanjuje se nivo nitrogena Stvara se manje otpada, npr. rastvor amonijum sulfata nastao
tokom ovog procesa, moe biti iskoriten kao teno gnojivo ili kako neproteinski izvor
nitrogena za hranjenje stoke.
Operativni podaci
U oticanju se moe postii koncentracija amonijaka od <2 mg/l. Ovo odgovara stepenu
efikasnosti otprilike 99 %.
Primjenjivost
Tehniki, proces uklanjanja amonijaka je dokazan za tokove otpadnih voda sa visokim
koncentracijama amonijaka.
Utede
I kondenzat sa niskim sadrajem amonijaka i rastvor amonijum sulfata mogu se ponovo
upotrijebiti.
Kljuni razlozi za implementaciju
Koncentracija amonijaka u otpadnoj vodi se normalno regulie zbog njenog kodljivog uticaja
na ekosistem vodoprijemnika.
Uklanjanje fosfora biolokim metodama
Opis
Otpadne vode iz prehrambene industrije mogu sadravati znaajnu koliinu fosfora, ako se
upotrebljavaju sredstva za ienje koja sadre fosfate.10-20 % fosfora unesenog u sistem
moe se ukloniti primarnim ili sekundarnim tretmanom. Ako je neophodno daljnje uklanjanje
moe se upotrijebiti bioloki tretman. Ove metode se baziraju na naglaavanju
mikroorganizama u mulju tako da e oni preuzimati vie fosfora nego to je potrebno za
normalan rast elije. U ovom dijelu su opisana dva tretmanska procesa koritena za uklanjanje
fosfora.
Odgovarajui anaerobni/aerobni proces za uklanjanje veinskog dijela fosfora koristi se za
kombiniranu oksidaciju ugljika i uklanjanje fosfora iz otpadne vode. Ovaj proces je
jednostruki sistem za zaustavljanje rasta mulja, koji kombinuje anaerobne i aerobne sekcije u
nizu.
U svojstvu procesa za uklanjanje fosfora iz bonog toka je da se dio aktiviranog povratnog
muljnog procesa preusmjerava do spremnika za otklanjanje fosfora.
Redukovan fosfor i nivoi BPK/KPK.

116

Tabela 8-5 Efikasnost uklanjanja fosfora razliitih metoda za tretman otpadnih voda
Postupak ili proces tretmana
Uklanjanje fosfora koji je unesen u
sistem (%)
Primarni tretman 10-20
Taloenje 70-90
Aktivni mulj 10-25
Kapajui filteri 8-12
Rotirajui bioloki kontaktori 8-12
Bioloko uklanjanje fosfora 70-90
Adsorbcija ugljika 10-30
Filtracija 20-50
Reverzna osmoza 90-100
Potvreno je da je bioloki tretman je mnogo tei za manipulisanje od taloenja.
Primjenjivost
Upotrebljiv u postrojenjima iz prehrambene industrije sa vodom koja sadri fosfor.
Uklanjanje opasnih i tetnih supstanci
Opis
Organski rastvarai, ostaci pesticida, i toksine neorganske supstance mogu se nai u otpadnoj
vodi. Direktivom 76/464/EEC (206, EC, 1976) o zagaivanju opasnim supstancama koje se
isputaju u akvatine sredine i njenim poddirektivama ustanovljen je Spisak 1. (djelimino
opasnih i Spisak 2. manje opasnih grupa supstanci na bazi toksinosti hemikalija,
postojanosti i bioakumulacije. Direktiva 2000/60/EC ima za cilj ostvariti uklanjanje
prioritetnih rizinih supstanci. Ova Direktiva nalae da moraju prestati ili da se izbacuju u
fazama. Evropsko vijee i parlament sloili su se prijedlogom Komisije o supstancama koje
treba uzeti u obzir za prioritetno djelovanje i o specifinim mjerama koje treba poduzeti protiv
zagaenja voda od tih supstanci.
Uklanjanje mnogih od ovih supstanci moe biti implementirano odgovarajuom upotrebom
nekih tretmana, kao to je sedimentacija, filtracija i membranska filtracija. Dalje uklanjanje
moe biti implementirano upotrebom tercijarnog tretmana kao to je adsorpcija ugljika i
hemijska oksidacija.
Adsorpcija ugljika je napredna metoda za tretiranje otpadnih voda. Srednje zrnasti filteri se
obino koriste uzvodno od kontaktora aktivnog ugljika za uklanjanje topljivih organskih
materija povezanih sa suspendiranim materijama prisutnim u sekundarnom efluentu. I zrnasti i
prakasti ugljik se koriste i pokazalo se da imaju slab afinitet za polarne organske vrste sa
niskom molekularnom masom. Zrnasti aktivni ugljik radi tako to upija zagaivae unutar

117

ugljikovih granula. Ovi tipovi medija za filtriranje se upotrebljavaju za uklanjanje nekih
hemikalija, ukusa i mirisa.
Hemijska oksidacija se upotrebljava za uklanjanje amonijaka, za smanjenje koncentracije
ostataka organske materije, te za smanjenje bakterijskog i virusnog sadraja otpadnih voda.
Oksidanti koji se koriste ukljuuju hlor, hlordioksid i ozon.
Smanjenje nivoa opasnih i prioritetnih rizinih supstanci, BPK/KPK i fosfora. Dezinfekcija
otpadne vode, ukoliko se koristi hemijska oksidacija.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Otpadni produkti.
Operativni podaci
Prilikom upotrebe adsorpcije ugljika, pritjecanje visoke koncentracije suspendovanih materija
e formirati taloge na zrncima ugljika to e rezultirati gubitkom pritiska, blokiranjem
protjecanja i gubitkom apsorpcionog kapaciteta. Nedostatak konzistentnosti pH, temperature i
brzine protoka, takoer moe uticati na djelovanje ugljinih kontaktora.
Efikasnosti uklanjanja fosfora koritenjem adsorbcije ugljika su 10-30 %.
Primjenjivost
Primjenjivo u svim postrojenjima iz prehrambene industrije sa otpadnom vodom koja sadri
opasne i prioritetne rizine supstance.
Utede
Visoke cijene za energiju.
Podravanje zakona.
Filtracija
Opis
Filtracija, npr. spora filtracija, brza filtracija, dubinska filtracija, povrinska filtracija
(mikrosito), biofiltracija i koagulaciona filtracija, moe se koristiti kao korak pri otklanjanju
vrstih materija iz otpadne vode. Nasuprot sedimentaciji ili flotaciji otopljenim zrakom,
filtracija ne zahtjeva razliku u gustoi izmeu estica i tenosti. Razdvajanje estica i tenosti
se obavlja razlikom u pritisku izmeu dvije strane filtera doputajui prolazak vode kroz filter.
Filteri mogu biti ili gravitacijski ili filteri sa pritiskom. Zavisno od prirode vrste materije,
mogu se upotrebljavati standardni pijesak ili dvostruki medijski filter (pijesak/antracit).
Dostupni su brojni trajno samopreiavajui pjeani filteri koji su dokazano izrazito
efektivni prilikom otklanjanja suspendovanih vrstih materija iz krajnje otpadne vode.
Smanjeni nivoi suspendovanih materija i fosfora.
Operativni podaci
Pjeani filteri su upotrebljavaju za uklanjanje suspendovanih materija, jer je rastvorljivi BPK
je veoma nizak nakon produenog aerobnog tretmana.

118

Efikasnosti uklanjanja fosfora koritenjem su 20-50 %.
Primjenjivost
Primjenjivo u svim postrojenjima iz prehrambene industrije da bi se postigli nii nivoi emisija
suspendovanih materija.
Membranska filtracija
Opis
Procesi membranske filtracije koriste pritiskom voenu, polu-propustljivu membranu radi
postizanja selektivnog odvajanja. Vei dio selektivnosti se postie odredbom relativne
veliine pora. Veliina membranskih pora je relativno velika ukoliko e se uklanjati talog ili
suspendovane materije, ili je vrlo mala za uklanjanje anorganskih soli ili organskih molekula.
Tokom operacije napojni rastvor tee kroz povrinu membrane, ista voda prolazi kroz
membranu dok se zagaivai i ostaci otpadnih materija zadravaju u otopini. ista ili tretirana
otpadna voda navodi se kao proboj ili proizvedeni vodeni tok, dok se tok koji sadri
zagaivae zove koncentrirani rastvor ili otpadni tok.
Unakrsna mikrofiltracija (CFM) je unakrsna filtracija upotrebom membrana koje imaju manje
pore veliine od 0,1do 1 . Dovodni tok ne zahtijeva opsean primarni tretman, dok je
membrana relativno otporna na oneienje i moe se lako istiti.
Ultrafiltracija (UF) je slina sa CFM, ali UF membrane imaju manje pore veliine 0,001-0,02
. Najmanje pore UF membrane imaju kapacitet da otklone molekule dijametra manjeg od 1
nm ili nominalne molekularne teine vee od 2.000. Neki primarni tretmani mogu biti
neophodni da bi se zatitilo oneienje membrane. Za veinu UF dizajnova ne preporuuje se
uvoenje adsorbcionih materija ili flokulanata u dovodni tok jer mogu zaepiti membranski
modul.
Filtracija reverznom osmozom (RO) ima sposobnost da otklanja otopljene organske i
anorganske molekule. Voda se filtriranjem razdvaja od otopljenih soli kroz polu-propustljivu
membranu, pri pritisku veem od osmotskog pritiska prouzrokovanog solima. Prednost ove
filtracije je ta da su otopljene organske materije manje selektivno razdvojene nego u drugim
procesima. Proien rastvor prolazi kroz membranu.
Nanofiltracija (NF) je relativno nova tehnika koja kombinuje svojstva iz UF i RO sa visokom
selektivnou. Njeno ime je nastalo od pribline veliine presjeka od nekoliko nanometara ili
tanije, molarne mase od 200-1.000 g/mol. Ovo se postie sa specijalnim nanofiltracionim
membranama koje ak imaju pore definisane veliine, ali njihovo zadravanje zavisi od
elektrostatikog punjenja molekula koje e se odvojiti. Membrane imaju selektivnu
propustljivost za minerale, tj. visoka propustljivost za jednovalentne katione i anione i slabu
propustljivost za dvovalentne katione. Nanofiltracioni sistem je operativan kad je pritisak
medijuma u rangu 1-5 MPa.
Elektrodijaliza omoguava jonsko odvajanje upotrebom elektrinog polja kao vodee sile koja
se suprotstavlja hidraulikoj sili. Membrane koje se koriste su prilagoene tako da su
selektivne za jone (za katione i anione). Odreeni broj elija je neophodan da bi se napravila
kompletna elektrodijalizna jedinica. Hemijsko taloenje soli na membranskoj povrini i
nakupine preostalih organskih koloida mogu sprijeiti predtretmanom otpadne vode sa
aktivnim ugljikom, ili hemijskim taloenjem ili nekim vrstom viemedijske filtracije.

119

Nivo suspendovanih, koloidnih i rastvorenih vrstih materija je smanjen. Nivo fosfora takoer
je smanjen upotrebom RO. Koncentriranje tokova otpadne vode sa ciljem smanjenja koliina
prije daljnjeg tretmana/odlaganja, npr. mogue koncentriranje razrijeenog otpada do onog
pogodnog za ponovnu upotrebu. Mogui povrat skupih sastojaka za ponovnu upotrebu ili
vraanje/prodaju dobavljau na licu mjesta ili negdje drugdje. Obnavljanje sastojaka
materijala na izvoru. Povrat vode za ponovnu upotrebu.
Moe nastati dodatna otpadna voda.
Operativni podaci
Problemi mogu proizai iz zaepljenja membrane i polarizacije vrstog dijela koloidne faze.
Poto su brzine protoka kroz membranu relativno male, velike povrine membrane su
potrebne da bi se povratio materijal.
Upotrebom UF do 90-95 % ulazne vode moe biti vraeno kao proizvedena voda. Upotrebom
RO fosfor se uklanja sa efikasnou 90-100 %.
RO membrane su veoma osjetljive na zaepljenja i mogu zahtijevati irok stepen primarnog
tretmana. Oksidanti koji mogu razoriti membranu i estice, npr. ulja, masti i drugi materijali
mogu prouzrokovati formiranje opni ili ljuske, moraju se ukloniti primarnim tretmanom ili e
se membrana podvrgnuti eim ciklusima ienja. Izlazni tokovi nakon RO su normalno
veoma visokog kvaliteta i podesni su za ponovnu upotrebu u procesu proizvodnje. Standardna
praksa je da se odstrani otpadni tok ili da se primjeni prikladni tretman na koncentriranom
rastvoru. Povrat koji se moe dobiti kao i potrebni radni pritisak, zavisit e od tipa otopljenih
vrstih materija i njihove koncentracije.
Primjenjivost
CMF tehnike su primjenjive za uklanjanje bakterija i zagaujuih materija iz dovodnih tokova
ali ne za efektivni tretman pesticida ukoliko su aktivni sastojci relativno netopljivi ili vezani
za suspendovani materijal. CMF se koristi u Velikoj Britaniji za uklanjanje tekih metala iz
industrijske otpadne vode.
Primjene UF ukljuuju uklanjanje ulja iz otpadne vode i uklanjanje mutnoe iz obojenih
koloida. U sektoru za preradu ribe koritena je metoda UF za tretiranje otpadne vode iz
proizvodnje mljevene ribe, ali ovaj metod nije jeftin za odvajanje proteina iz otpadne vode
nastale tokom pripremanja ribljeg jela.
RO se koristi za uklanjanje tekih metala i pesticida iji su aktivni sastojci molekularne teine
vee od 200.
Utede
Operativni trokovi povezani sa koritenjem i ienjem membrana mogu biti vrlo visoki.
Veliki su i trokovi za energiju.
Bioloko nitrificirajui filteri
Amonijak se uobiajeno uklanja tokom sekundarnog biolokog tretmana doputajui mulju
produeno vrijeme djelovanja da bi se pomogao rast nitrificirajuih bakterija. Ipak, uobiajeno
je da se postave odvojeni tercijarni bioloki nitrificirajui filteri. Oni su obino varijacije od

120

standardnih preiavajuih ili izuzetno brzih aerobnih filtera. Oni mogu biti praeni
postrojenjima sa aktivnim muljem ili povezani na razvijene sisteme.
Dezinfekcija i sterilizacija
Tehnike dezinfekcije i sterilizacije rade po istom principu. Djeluju na elijsku strukturu unutar
bakterije i spreavaju njenu reprodukciju. Dezinfekciona sredstva koja se koriste u
prehrambenoj industriji se kreu unutar zahtjeva Direktive 98/8/EC (226, EC, 1998). Moe se
koristiti nekoliko tipova tretmana. Ovo ukljuuje upotrebu oksidirajuih biocida,
neoksidirajuih biocida i UV radijaciju. Kuhanje se takoer koristi u dezinfekciji, da bi se
ubili termo-rezistentni mikroorganizmi.
BIOCIDI
Opis
Oksidirajui biocidi djeluju oksidacijom zida bakterijske elije u cilju sprjeavanja
reprodukcije. Ovo se postie upotrebom jakih oksidirajuih agenasa kao to su hlor/bromin,
ozon i hidrogen peroksid. Upotreba spojeva hlora, npr. hlorni gas, hlor dioksid, natrijum ili
kalcijum hipohlorid, se oslanja na formiranje hipohlorne kiseline (aktivni biocidi) u tenom
rastvoru. Biocidi na bazi broma prevladavaju u primjenama u industriji zbog toga to se vrste
hipobromne kiseline razdvajaju pri viem pH nego odgovarajui spojevi na bazi hlora.
Ozon moe nastati iz zraka ili istog oksigena kada se primijeni visoki napon kroz otvor
blisko postavljenih elektroda. Ozon se naglo razlae nakon nastanka, tako da nikakvi hemijski
ostaci ne postoje u tretiranim otpadnim vodama, ali je sadraj rastvorenog kisika u njemu
veoma velik. Ne dolazi do nastanka halogenih komponenti. Ozon se takoer koristi kao
oksidirajui agens.
Neoksidirajui biocidi djeluju tako to hemijski mijenjaju strukturu elije da bi sprijeili
reprodukciju bakterijske elije. Oni se sve vie upotrebljavaju u prehrambenoj industriji, a
neki primjeri su etverokomponentna amonijumova so, formaldehidi i glutaraldehidi.
Ponovna upotreba otpadne vode, ak i za pie.
Kada se upotrebljavaju hlorne komponente, organske komponente sadrane u otpadnoj vodi
mogu reagovati sa hlorom stvarajui toksine supstance, npr. hlor-amine i ostale organske
halogone komponente. ta vie, ove rekcije mogu smanjiti efikasnu koliinu doziranja hlora.
Hlor takoer moe biti veoma agresivan prema konstrukcijskim materijalima, kao to je
nehrajui elik. Organske halogene komponente mogu umanjiti naknadni bioloki tretman
otpadne vode, nakon ponovne upotrebe vode. Kada se upotrebljava ozon mogu se formirati
kancerogene i mutagene komponente, a ozon je iritantan za respiratorni trakt, stoga se
profesionalno izlaganje treba kontrolisati.
Operativni podaci
Ozonizacija se izvodi u dubokim i prekrivenim kontaktnim komorama. Ovo je efektivno bez
potrebe za koritenjem drugih hemikalija. Ozon e se prirodno raspasti i vratiti u kisik nakon
nekoliko sati.

121

U preradi ribe ozon se upotrebljava za tretiranje raznih tekuih otpadnih voda i dokazano vrlo
efikasan u tretiranju razblaenih otpada. Za vie koncentrovane otpadne vode ozon moe biti
primijenjen kao dodatni korak.
Primjenjivost
Primjenjiv u svim postrojenjima iz prehrambene industrije.
Utede
Upotreba ozona ima umjereno visoke trokove. Upotreba drugih biocida ima relativno niske
kapitalne i operativne trokove.
UV ZRAENJE
Opis
UV radijacija je vjerovatno najvie napredovala u dezinfekcionoj tehnologiji u proteklih 10
godina. UV svjetlo na 254 nm se lako apsorbuje elijskim genetskim materijalom unutar
bakterija i virusa, i sprjeava reprodukciju elija. Doziranje se mjeri milivatima po
kvadratnom centimetru pomnoen vremenom kontakta u sekundama. Aktualna doza zavisi od
transmisije, tj. odnosi se na prisustvo drugih komponenti koje mogu apsorbovati i redukovati
UV svjetlo smanjujui uticaj na otpadnu vodu.
Ponovna upotreba otpadne vode, ak i za pie.
Vode tretirane sa UV radijacijom su sklone ponovno infekciji, tako da je potrebno uraditi brz i
higijenski tretman.
Operativni podaci
Glavna prednost UV dezinfekcije u odnosu na ostale tehnike je da nema skladitenja i potrebe
upotrebljavanja opasnih hemikalija, a izostaju i tetni nus proizvod. S druge strane, glavni
nedostatak UV dezinfekcije je da direktna linija vidljivosti mora biti sauvana izmeu lampe i
virusa/bakterija. Prihvatljivi nivoi suspendovanih vrstih materija ili mutnoe (koji smanjuju
transmisivnost) e tititi bakterije i sprjeavati njihovu dezinfekciju. Otpadna voda koja sadri
komponente sa visokom transmisivnou zahtjeva vee doze UV zraenja. I ozon i UV
radijacija su nestabilni i moraju biti generirani kad se koriste.
Primjenjivost
Primjenjiv u svim postrojenjima iz prehrambene industrije.
Utede
Relativno niski kapitalni i operativni trokovi.
8.4.4 Tretman mulja
Ovo poglavlje pokriva tretman mulja iz otpadnih voda. Tehnike za koritenje i odlaganje
mulja nisu sadrane u ovom dokumentu. Izbor ovakvog tretmana moe biti izazvan
mogunostima upotrebe i odlaganja koje su dostupne operatoru. Ovo ukljuuje recimo,
rasprostiranje mulja na zemljite, odlaganje koje se vri na odlagalitima otpada, upotreba
materijala za izolaciju, spaljivanje, suspaljivanje, vlana oksidacija, piroliza, gasifikacija,
vitrifikacija. Kapitalni i operativni trokovi vezani za tretman mulja mogu biti visoki, a samim

122

tim i mjerilo pri odabiru, jer se tei smanjenju trokova u ranoj fazi projektovanja postrojenja.
Pravni okvir vezan za zatitu okolia/ivotne sredine znaajno ograniava mogunosti
odlaganja ili znaajno poveava njegove trokove.
Tehnike prerade mulja iz otpadnih voda
Tehnike za tretman mulja tipino ili smanjuju zapreminu za odlaganje ili mijenjaju njegovu
prirodu u cilju lakeg odlaganja ili ponovnog koritenja. Tipino, smanjenje volumena putem
dehidracije se moe odvijati na licu mjesta, a dalja prerada mulja se odvija izvan lokacije
pogona i postrojenja. Smanjivanjem zapremine mulja za odlaganje dolazi se do smanjenja
trokova transporta i ako ide na odlagalite otpada, do smanjenja trokova samog odlaganja.
Tehnike tretmana koje se primjenjuju u prehrambenoj industriji su prikazane detaljno u
nastavku.
KONDICIONIRANJE MULJA
Opis
Svrha kondicioniranja mulja je poboljanje njegovih karakteristika kako bi se lake zgusnuo
i/ili dehidrirao. Uobiajene tehnike koje se koriste su hemijske ili termalne. Hemijsko
kondicioniranje pomae pri separaciji vode iz mulja. Termalno kondicioniranje
podrazumijeva zagrijavanje mulja pod pritiskom u kratkom vremenskom periodu.
Smanjenje zapremine mulja.
Utede
Trokovi hemikalija su obino veoma visoki..
STABILIZACIJA MULJA
Opis
Mulj se stabilizuje hemijskim, termalnim, anaerobnim i aerobnim procesima kako bi se
poboljalo njegovo zgunjavanje i/ili dehidracija i smanjenje neprijatnih mirisa i patogena.
Smanjenje sastojaka neprijatnog mirisa. Smanjenje koliine biorazgradivih vrstih materija
mulja. Smanjenje koliine biorazgradive rastvorljive tvari, putem pretvaranja mineralizovanih
nitrogen/organskih tvari u humusom bogat materijal. Smanjenje patogenih organizama.
Smanjenje potencijala za truljenje.
Termalna stabilizacija zahtjeva dosta energije i oslobaa neprijatne mirise. Aeorbna
stabilizacija, takoer zahtjeva dosta energije za mijeanje i snabdijevanje kiseonikom.
Operativni podaci
Hemijski proces stabilizacije ima niske tehnoloke zahtjeve i moe poboljati dalju
dehidraciju, smanjiti neprijatne mirise i patogene organizme. U svakom sluaju, poveava
sadraj vrste materije u mulju. Termalni proces stabilizacije ne zahtjeva puno prostora i
efikasan je tretman za dehidraciju mulja i unitavanje bakterija. Odabir ove tehnike moe
ovisiti o tome da li je zagrijavanje prirodno, dobiveno kao sporedni proizvod procesa koji se
odvijaju u postrojenju ili zahtjeva direktan input energije. Aerobni proces stabilizacije

123

proizvodi mulj bez neprijatnih mirisa i veoma je lako operativan. Na proces znaajno utie
temperatura i mulj ima siromane mehanike dehidracijske karakteristike. Anaerobni proces
stabilizacije proizvodi gas, koji je izvor energije. Ovu tehniku karakterie dugo rezidualno
vrijeme i postie se dobra mineralizacija mulja.
Primjenjivost
Primjenjiv u svim pogonima i postrojenjima prehrambene industrije koje proizvode mulj.
Utede
Termalna i anaerobna stabilizacija imaju visoke kapitalne trokove. Aerobna stabilizacija ima
niske kapitalne trokove.
ZGUNJAVANJE MULJA
Opis
Zgunjavanje je procedura koja se koristi za poveanje sadraja vrste materije u mulju
uklanjanjem dijela tene frakcije. Tehnike koje se obino koriste za zgunjavanje mulja su
sedimentacija, centrifuga i DAF flotacija. Najjednostavnija tehnika zgunjavanja je dozvoliti
mulju da se konsoliduje u rezervoarima za sedimentaciju mulja.
Voda u sekundarnom tretmanu mulja je vezana unutar skupina i tee ju je ukloniti.
Smanjenje zapremine mulja
Mogue otputanje neprijatnih mirisa pri upotrebi DAF flotacije. Visoka potronja energije,
nastanak buke i vibracija pri centrifugiranju.
Operativni podaci
Mulj koji se uzima sa dna rezervoara za primarnu i sekundarnu sedimentaciju e otprilike da
sadri oko 0,5 1,0 % suhe vrste materije i do 4 % vrste materije za DAF mulj. Pri upotrebi
DAF flotacije, sistem se odrava kao aerobni. U ovom sluaju zabiljeena je blokada. Na
efikasnost zgunjavanja u procesu sedimentacije utie visina sloja mulja, a ne zapremina sloja
koji pliva na povrini iznad njega. Stoga je uzak i visok rezervoar efikasniji od niskog
rezervoara velike povrine. Ova tehnika ne zahtjeva veliki utroak energije. U zavisnosti od
naina primarnog uklanjanja mulja, moe se razmisliti i o upotrebi dva rezervoara kako bi se
postigla mirna sedimentacija u jednom rezervoaru, dok je drugi u ciklusu punjenja. Ako ovo
nije izvodljivo, input mulja se mora odvijati blizu vrha rezervoara po mogunosti na odbojnoj
ploi kako bi se minimiziralo hidrauliko ometanje. Rezidentno vrijeme u rezervoaru zavisi
od prirode mulja. Pretjerano zadravanje se mora izbjegavati kako bi se minimizirala
mogunost ostvarivanja anaerobnih uslova koje prati pojava neprijatnih mirisa i korozija.
Unutar rezervoara se mora dozvoliti blaga agitacija. Obino se koristi ograda unutar
rezervoara za zgunjavanje kako bi se podstaklo smanjenje stratifikacije mulja i oslobaanje
bilo kog ubaenog gasa ili vode.
Konvencionalna gravitacijska/postavljena ograda radi zgunjavanja omoguava zgunjavanje
mulja do 4 8 % suhe vrste materije, u zavisnosti od prirode sirovog mulja i posebno
relativnog sadraja primarnog mulja. Stopa aditiva u zgunjivau se kree izmeu 20 30 m
3

punjenja/m
2
povrine dnevno.

124

Centrifugiranje prua dobro zadravanje vrste materije koju je teko filtrirati, ne zahtjeva
puno prostora i jednostavna je za postavku, ali se time postie niska koncentracija vrste
materije u vrstom tijelu. Zahtjeva puno energije i zahtjeva profesionalno osoblje na
odravanju. Za mnoge lokacije, samo zgunjavanje mulja je dovoljno za smanjenje zapremine
mulja do nivoa pri kom je omogueno odlaganje van lokacije po finansijski povoljnim
uslovima. Za vee lokacije, proces zgunjavanja je prva faza prije odvijanja dehidracije.
Primjenjivost
Primjenjiv u svim pogonima i postrojenjima prehrambene industrije koje proizvode mulj.
Utede
Smanjenje trokova upumpavanja u ureaj za tretman otpadnih voda. Sedimentaciono
zgunjavanje ima niske operativne trokove.
Smanjenje veliine cijevi i trokova upumpavanja na veim ureajima za tretman otpadnih
voda.
DEHIDRACIJA MULJA
Opis
Cilj dehidracije je isti kao kod zgunjavanja, s tom razlikom da je koliina vrste materija
mnogo vea. Postoji nekoliko procesa dehidracije mulja i odabir ovisi o prirodi i frekvenciji
proizvedene vrste materije i koliine neophodnog vrstog tijela. Tehnike dehidracije koje se
openito koriste su centrifugiranje, filterska presa sa remenom, filter presa i vakumski filteri.
Veliki utroak energije, nastanak buke i vibracije pri centrifugiranju, mada ovo varira zavisno
od brzine i intenziteta individualne operacije.
Operativni podaci
Centrifuga je kontinuiran proces koji proizvodi vrsto tijelo do 40 % suhe vrste materije za
odreeni mulj. S obzirom na prirodu zatvorenosti centrifuge, problemi neprijatnih mirisa su
minimizirani. Dalje, centrifuga dobro zadrava vrstu materiju koju je teko filtrirati, ne
zahtjeva puno prostora i laka je instalacija. Ipak, ovaj proces zahtjeva veliki utroak energije,
postie nisku koncentraciju vrste materije u vrstom tijelu i zahtjeva profesionalno osoblje na
odravanju.
Filter prese su grupni procesi i mogu se runo intenzivirati. Ploe su prekrivene
odgovarajuom filter tkaninom, ovisnom o aplikaciji i mulj se ubacuje u upljinu ploe.
Mulj se dehidrira pod pritiskom tako to filtrat prolazi kroz filtersku tkaninu. Kad se pusti
pritisak i ploe se razdvoje, vrsto tijelo (mulj) se ili runo ukloni ili vibracioni mehanizam
automatizuje proces. Filter presa moe proizvesti i do 40 % suhe vrste materije i omoguiti
filtriranje sa niskim suspendovanim vrstim materijama. Mane ove tehnike su te to je ovo
grupni proces i filter tkanina ima ogranien rok trajanja.

125

Remen presa i vakuum filteri su kontinuirani procesi sa filter tkaninom koja konitnuirano
prolazi kroz rolere koji silom dehidriraju mulj. Optimizacije performansi zahtjeva redovno i
posebno odravanje.
Remen presa proizvodi i do 35 % suhe vrste materije. Dalje, remen prese se visoko efikasne
u dehidraciji i relativno lake za odravanje. Mana im je hidraulina ogranienja, kratak rok i
osjetljivost na karakteristike prihranjivanja mulja.
Vakuum filteri su sloeni sistemi sa maksimalnim diferencijalnim pritiskom od 1 bara. Filtrat
moe imati jako visoke suspendovane vrste estice.
Primjenjivost
Primjenjivi u svim pogonima i postrojenjima prehrambene industrije koje proizvode mulj.
Utede
Mulj sa preko 10 % suhe vrste materije postaje teak i skup za upumpavanje. Dehidracija
proizvodi vrsto tijelo od mulja koji moe sadravati 20 50 % suhe vrste materije. Trokovi
odlaganja opadaju kako se smanjuje sadraj vode. Filter prese imaju visoke trokove radne
snage. Vakuum filteri imaju visoke operativne i trokove odravanja.
Smanjenje trokova odlaganja.
SUENJE MULJA
Opis
Suenje mulja je tehnika koja ukljuuje smanjenje sadraja vode u mulju isparavanjem. Svrha
je ukloniti vlanost iz mokrog mulja kako bi se mogao koristiti ili odloiti efikasno.
Operativni podaci
Vlani dio suhog mulja moe pasti ispod 10 %. Suenje se postie prirodnim isparavanjem,
pri emu su lokalni vremenski i klimatski uslovi kljuni; ponovnim koritenjem toplote
proizvedene u postrojenju ili direktnim utrokom energije.
8.5 TEHNIKE ZA TRETMAN ORGANSKOG OTPADA NA KRAJU PROCESA
Sastav otpadnih materija u klaonicama moe biti razliit i potjee iz razliitih izvora, kako je
to opisano u poglavlju 4.4.5.
Neorganski opasni i bezopasni otpad se predaje ovlatenom operatoru za transport i
zbrinjavanje. Organski neopasani otpad, krv, iznutrice, kosti, ispuna od crijeva, itd. smatraju
se nusproizvodima, jer se daljom obradom mogu dobiti korisni proizvodi. Odlaganje ovih
nus-proizvoda ne smatra se najboljom raspoloivom tehnikom, i moe biti odobreno samo u
sluajevima gdje objektivno ne postoje druge mogunosti.
Postoje razne tehnike za tretman i zbrinjavanje klaonikog otpada i svaku od ovih tehnika
potrebno je pripremiti posebne referentne dokumente za najbolje raspoloive tehnike (BAT-
ve). Neke od ovih tehnika se mogu provoditi i unutar kruga klaonice.

126

Tretiranje ivotinjskih nus-produkata se odnosi na tretman cijelih tijela ili dijelova ivotinja.
Ovo podrazumijeva tretman nus-produkata koji se namjeravaju i one koji se ne namjeravaju
koristiti za ljudske potrebe. Ovo ukljuuje iroku listu nus-proizvoda nastalih u procesima
renderinga, prerade kostiju, prerade krvi i njena pripreme za proizvodnju drugih proizvoda.
Zbrinjavanje otpada iz klaonica podrazumijeva: insineraciju trupala i vrstog ivotinjskog
otpada, ivotinjske hrane iz iznutrica (crijeva) i masnoa; odlaganje na zemlju i injektiranje
pod zemlju; proizvodnja biogasa, kompostiranje; prezervacija koe koja se koristi daljoj
preradi; proizvodnja elatina i eventualno odlaganje na deponije.
U nastavku se daje pregled najee koritenih tehnika.

Slika 8-30 Tok otpada i naini njegovog zbrinjavanja:

KLAONICA
PRERADA KOE
PROIZVODNJA HRANE ZA
LJUDE ILI IVOTINJE

TRETMAN OTPADNE VODE
INSINERACIJA
DEPONOVANJE
PROIZVODNJA UBRIVA
PRERADA
KOSTIJU
PROIZVODNJA
ELATINA
PROIZVODNJA
BIOGASA
PROIZVODNJA
LJEPILA
INSINERACIJA
DEPONOVANJE
INJEKTIRANJE
PRERADA RENDERING TOPLJENJE
MASTI
8.5.1 Insineracija/ spaljivanje
Insineracija je visoko-temperaturna termalna oksidacija otpada na temperaturama preko 850
OC za ivotinjski otpad (Pravilnik o spaljivanju, RS i FBIH). Insinerator za ivotinjski otpad
je konvektivna pe koja spaljuje leeve, dijelove leeva i vrsti ivotinjski otpad na veoma
visokim temperaturama reducirajui ih do pepela. Insineracija je bioloki najsigurniji nain
zbrinjavanja ivotinjskog otpada, relativno je jednostavna i sanitarno sigurna. Ostaci pravilno
spaljenog ivotinjskog otpada su uglavnom bezopasni i ne privlae glodare i insekte.
Postrojenja za spaljivanje treba da rade na nain da se postigne nivo spaljivanja gdje je nivo
ukupnog organskog ugljika - TOC manji od 3 % ili gdje je njihov gubitak pri sagorijevanju
manji od 5 % mase suvog materijala. Ukoliko je to potrebno, upotrebljavaju se odgovarajue
tehnike za predtretiranja otpada. Postrojenja za spaljivanje se projektiraju, opremaju, grade i
rade na nain da se nakon posljednjeg ubrizgavanja zraka za sagorijevanje, temperatura plina
koji nastaje kao rezultat procesa na kontroliran i homogen nain i ak i pod najnepovoljnijim

127

uvjetima podie do temperature od 850C, po mjerenju koje se provodi u blizini unutarnjeg
zida ili na nekoj drugoj referentnoj toki komore za sagorijevanje sukladno sa odobrenjem
nadlenih organa.
Svaka linija postrojenja za spaljivanje treba da je opremljena sa najmanje jednim pomonim
gorionikom. Ovaj gorionik mora automatski da se ukljui kada temperatura plinova
sagorijevanja nakon posljednjeg ubrizgavanja zraka za sagorijevanje pada ispod 850C. Ovaj
gorionik se koristi i u toku operacija na pokretanju pogona i prekidu rada kako bi se osiguralo
odravanje temperature od 850C u zavisnosti od situacije u toku cjelokupnog trajanja ovih
operacija i sve dok se otpad koji nije izgorio nalazi u komori za sagorijevanje.
U tijeku pokretanja pogona, ili prekida rada, ili kada temperatura gasa sagorijevanja padne
ispod 850C pomoni gorionik nee koristiti goriva koja mogu da prouzrokuju vee emisije
od onih koje se dobivaju kao rezultat gorenja lakog dizel goriva, kondenziranog ili prirodnog
plina.

Slika 8-31. Shema insineratora

Postrojenja za suspaljivanje se projektiraju, opremaju, grade i rade na nain da se temperatura
gasa koji nastaje kao rezultat procesa na kontroliran i homogen nain i ak i pod
najnepovoljnijim uvjetima podie do temperature od 850C. Ukoliko se vri suspaljivanje
opasnog otpada koji sadri vie od 1 % halogeniziranih organskih tvari izraenih kao klor,
temperatura mora da se podigne na 1100C.
Postrojenja za spaljivanje i suspaljivanje moraju imati automatske sustava da bi se sprijeilo
prihranjivanje otpada:
1. prilikom putanja u pogon, dok se ne postigne temperatura od 850 C,
2. kada god se ne odrava temperatura od 850C,
3. kada god stalna mjerenja koja su utvrena zakonskom regulativom pokau da je bilo
koja od graninih vrijednosti emisije prekoraena uslijed poremeaja i neispravnosti
opreme za preiavanje..

128

Pogoni za spaljivanje i suspaljivanje se projektiraju, opremaju i rade na nain da se
sprjeavaju emisije u zrak koje prouzrokuju znaajno zagaivanje zraka u prizemnim
slojevima; posebno da se ispusni plinovi isputaju na kontroliran nain putem dimnjaka i
sukladno sa relevantnim standardima o kvalitetu zraka. Visina dimnjaka se izraunava tako da
se titi ljudsko zdravlje i okoli.
Toplota koja se stvara procesom spaljivanja ili suspaljivanja treba biti u najveoj moguoj
mjeri vraena u proces. Upravljanje postrojenjem za spaljivanje ili suspaljivanje treba da vri
fiziko lice koje je za to osposobljeno.
Operativni podaci
Ukoliko se eli odrivi sistem upravljanja otpadom, tada insineracija sa iskoritavanjem
energije treba da bude potpuni i integralni dio lokalnih i regionalnih rjeenja koja treba razviti
u sljedeih nekoliko godina. Insineracija otpada sa iskoritavanjem energije mora biti
razmatrana u kontekstu integralnog pristupa upravljanju otpadom koji znai redukciju,
ponovnu upotrebu i reciklau. Kada je insineracija sa iskoritavanjem energije najpraktinija
opcija za okoli, neophodno je razmotriti mogunost kombinovanog dobivanja toplote i
energije u cilju poveanja efikasnosti procesa. Insineracija otpada je jedna od tehniki
najrazvijenijih opcija upravljanja otpadom koja je raspoloiva danas.
Ostvarene okoline koristi
Smanjenje zapremine otpada od oko 90% i njegovo prevoenje u po okoli manje opasan
oblik, te mogunost iskoritavanja dobivene energije.
Utede
Kapitalni i operativni trokovi za moderan insinerator, koji radi u skladu sa emisionim
ogranienjima, su visoki, generalno mnogo vii od trokova za odlaganje otpada na sanitarne
deponije.
Insineracija otpada smanjuje zapreminu otpada za oko 90 %. Meutim, postoji i dodatni otpad
koji nastaje uslijed preiavanja dimnih gasova koji su kontaminirani i zahtijevaju tretman.
Ovo ukljuuje dodatak npr. aktivnog uglja za apsorpciju dioksina, a sve je praeno i
sakupljanjem leteeg pepela. Oko 30 % kapitalnih trokova kod konvencionalnog postrojenja
za insineraciju se odnosi na sistema za preiavanje dimnih gasova.
8.5.2 Proizvodnja biogasa
Biogasom se naziva mjeavina metana, ugljendioksida i drugih gasova (u tragovima), koja
nastaje vrenjem organskih materija iz stajskog ubriva ili drugih ivotinjskih ili biljnih
otpadaka bez prisustva zraka.
U procesu vrenja ustvari dolazi do bioloke razgradnje i truljenja organskih materija, uz
porast temperature. Proces razlaganja organske materije ima vie faza, od kojih je faza
proizvodnje metana CH4 najvanija. Razlaganje organskog dijela vrstih otpadaka u gasove
sa metanom moe se ostvariti putem anaerobnog razlaganja ili anaerobne fermentacije.
Ovako nastao biogas predstavlja vlanu, zaprljanu i korozivnu gasnu smjesu, koja sadri
sagorljive, toksine i zaguljive komponente. Iako pored ovih postoje i druge nepoeljne
osobine , npr. relativno niska toplotna mo, biogas se uspjeno koristi kao gorivo. Neophodno

129

je, zato, dobro poznavati njegove osobine, razumjeti probleme koji se pojavljuju pri njegovom
prikupljanju, transportu, smjetaju i upotrebi.
Osnovne komponente biogasa su:
Metan (CH
4
) - 60 do 75%,
Ugljendioksid (CO
2
) -25 do 40%
Azot (N
2
) -2 do 8%

Pored ovih komponenti biogas sadri manje koliine, ali gotovo uvijek prisutne , H
2
S, O
2
, H
2
,
CO
2
i H
2
S i vlage.
Pod normalnim operativnim uvjetima procesom metanskog vrenja proizvodi se 660 do 1100
l/kg (litara biogasa po kg vrenjem razgraenih organskih materija), a njegova toplotna
vrijednost je od 21 do 26 MJ/ m
3
.
Toplotna vrijednost uglavnom zavisi od sadraja CO
2
u njemu. Meutim za veinu prorauna
uzima se da je toplotna vrijednost biogasa oko 23 MJ/m
3
. Ako je vie od 40% CO
2
u biogasu,
on praktino postaje nesagoriv (uklanjanjem CO
2
iz biogasa njegova toplotna vrijednost bi se
sasvim pribliila toplotnoj vrijednosti istog metana , koja iznosi 35,8 MJ/m
3
).
Kisele supstance su CO
2
i H
2
S, pri kondenzaciji vodene pare koja je takoer uvijek prisutna,
obrazuju odgovarajue kiseline i izazivaju ozbiljne korozione probleme.
Ovako nastao biogas koristi se na vie naina:
Za sagorijevanje radi stvaranja toplote,
Za pokretanje motora,
Za proizvodnju elektrine energije itd.
Meutim, kvaliteta proizvedenog biogasa treba odgovarati namjeni krajnjeg koritenja, pa
kada kvaliteta sirovog biogasa ne zadovoljava, potrebno ga je prije odreene upotrebe
podvrgnuti odgovarajuem procesu prerade.
Osnovni preduvjet za ekonomino koritenje neke otpadne supstance kao sirovine za
proizvodnju biogasa:
dovoljna koliina preko cijele godine,
odgovarajui sastav (naroito u pogledu sadraja mikrobioloki razgradivih sastojaka),
odsustvo toksinih ili inhibicionih supstanci za proces proizvodnje biogasa i
koncentracija organske supstance u supstratu zbog poboljanja ekonomike procesa
(metansko vrenje se ipak moe obavljati u vrlo razblaenim rastvorima; najpovoljnija
koncentracija organskih sastojaka u supstratu je 4 i 8 %, minimalna oko 2%)..

Glavni dijelovi ovakvog jednog tipskog postrojenja za proizvodnju biogasa su:

1. Sabirnik u kojem se sakuplja organski otpad za preradu u biogas
2. Digestori za fermentaciju
3. Proistai filtri biogasa
4. Spremnik za bio gas
5. Ureaji za anaerobnu preradu tenog dijela materija iz procesa digestije

130

Nabrojani ureaji su meusobno povezani dodatnom opremom i cijevnom aparaturom,
ukljuujui pumpe, mjerne instrumente i dr.

Slika 8-32 Prosta shema tipskog postrojenja sa osnovnim tehnolokim postupcima

Procjena potrebnog smjetajnog kapaciteta za gas vri se na osnovu:
procijenjene brzine proizvodnje gasa.
predviene brzine potronje gasa,
raspoloivosti komercijalnih goriva koja se alternativno koriste
Biogas je laki od zraka, te je stoga neophodno u svim prostorima, u kojima moe doi do
akumuliranja gasa, osigurati odgovarajuu ventilaciju (za komponente tee od zraka i za one
koje su lake), te treba osigurati stalnu prirodnu ventilaciju, a prinudna postaje samo mjera
predostronosti.
Sistem za proizvodnju biogasa treba da bude sposoban da na tehniki optimalan i ekonomski
najpovoljniji nain sirovinu prevede u stabilizirani mulj, uz optimalnu proizvodnju biogasa.
Postrojenja za proizvodnju biogasa imaju neke specifinosti , o kojima se mora voditi rauna
pri konstrukciji i samom procesu proizvodnje:
Rezervoari za fermentaciju rade kontinualno.
Kemijski sastav biogasa mora biti konstantan.
Proizvodnja biogasa mora biti konstantna.
Izlaz iz digestora- ostatak treba da je mineralizovan i bez mirisa. Koristi se za ubrenje
poljoprivrednih povrina zbog velikog sadraja korisnih sastojaka (azota, fosfora) koji
su potrebni za razvoj i ivot biljaka.
Proces zagrijavanja stajnjaka zasnovan je na meusobno povratnom dovodu toplotne
energije. Treba svesti dovod strane energije na minimum.

131

Trenutna legislative u EU zahtjeva da ivotinjski nus-proizvodi iz klaonice pred-tretiraju za
proizvodnju bio gasa zbog zaraza.
8.5.3 Kompostiranje
ivotinjski otpad mogue tretirati kompostiranjem. Kompostiranje je proces aerobnog (sa
prisustvom zraka) bio-razlaganja u kome se razgrauju organski materijali. Kompostiranjem
se vri razgradnja i stabilizacija organske materije pod uvjetima razvoja termofilnih
temperatura (40-65
O
C) koje nastaju kao rezultat biloki proizvedene toplote. Proces se odvija
pod specifinim uvjetima temperature ali i vlanosti u odreenom vremenskom periodu.
Proces kompostiranja moe biti prekinut ako je vlanost padne ispod 40%.
Tokom procesa kompostiranja tkivo tijela se razbija aerobno pomou bakterija, gljiva,
aktinomiceta i protozoa pri emu nastaje vodena para, ugljendioksid, toplota i stabilna
organska jedinjenja. Raspad se proiruje i ubrzava mijeanjem organskog otpada sa drugim
sastojcima s ciljem optimizacije rasta mikroorganizama.
Tabela 8-6 Vrijeme kompostiranja
19
:

Teina otpada
(kg)
5 25 100 160 230 455 680
Vrijeme
kopostiranja
(dana)
56 77 130 155 185 245 290

Dimenzioniranje postrojenja za kompostiranje ukljuuje sljedee korake:
- odreivanje prosjene teine tijela i dijelova tijela za kompostiranje,
- odreivanje jednog ciklusa za kompostiranje,
- odreivanje potrebne zapremine kompostera,
- odreivanje dimenzija boksova (posuda) za kompostiranje i njihov broj,
- odreivanje potrebnih koliina strugotine (obino je to piljevina) z asistem
kompostiranja.

Nain kompostiranja
Pravilan nain kompostiranja i upotrebe sastojaka je veoma vaan da bi se smanjili neugodni
mirisi koji mogu da privuku muhe, glodare i druge sitne ivotinje.
Kompostiranje se vri u nanoenju pojedinih slojeva koji se slau na tvrdu i vodo-nepropusnu
podlogu.. Preporueni slojevi mogu biti slojevima The recommended loading sequence for
both methods is (Henry, 1994; Keener and Elwell, 2000)

19 (Keener and Elwell, 2000)

132

1. Prvi sloj je obino sloj piljevine koji upija vlagu i on mora biti dovoljan da upije svu
tenost koja dolazi iz otpada i trupala. Obino je to smjeteno u boks kao na slici xx.
Ovaj sloj treba da bude debljine oko 60 cm.
2. Drugi sloj je vtrsti ivotinjski otpad ili trupla. ivotinjski otpad ne smije biti u dodiru
sa zidovima boksa.
3. Trei sloj je kompostni sloj (obino zemlja). Ovaj sloj mora da bude debeo najmanje
30 cm i on ima ulogu izolatora toplote ali i biofiltara za smanjenje neugodnih mirisa.
4. Ako postoji vie slojeva ivotinjskog otpada onda izmeu njih mora da se nanese
najmanje.
Za kvalitetno kompostiranje potrebno je odravati vlanost u rasponu od 50-55%
polijevanjem vodom. To iznosi oko 0.5 litara vode po kilogramu otpada.
Kompostiranje je dobro u sluajevima kada postoje prepreke zakopavanju leeva i vrstog
ivotinjskog otpada uslijed problema sa moguim zagaenjem voda i zemljita.
Kompostiranje zahtjeva znaajne povrine zemljita i znaajno vrijeme trajanja procesa.
Kompostiranjem se mogu tretirati ivotinjski ostaci, dijelovi tijela, izmet i sadraj probavnog
trakta, organski mulj nastao u procesu klanja.
Kljuna pitanja vezana za okoli
Postoji rizik da ocjedne vode od kompostiranje kontaminiraju zemljite i
podzemne vode. Zbog toga je to kljuno pitanje za okolinu.
Kljuno pitanje za kompostiranje je potencijalno otputanje bioaerosola i
praine.
Prema nekim stanovitima, kljuno pitanje za okolinu je da je upotreba
ivotinjskih ostataka za kompostiranje ne iskoritava njihovu energijsku
vrijednost.
Postoji znajna mogunost nastanka neugodnih mirisa od sirovog materijala i u
procesu kompostiranja, posebno u sluaju otvorenog kompostiranja u
plastovima.
Postoji rizik od kontaminacije zemljita I podzemnih voda ako nije provedeno
unitenje (deaktivacija) patogena iy sirovog materijala. Zbog toga je ovo
kljuno pitanje za okolinu.

Stoge je za kompostiranje je veoma vano da se vodi rauna o:
- Zatiti nadzemnih i podzemnih voda od zagaenja,
- Maksimalnoj redukciji mogunosti irenja bolesti,
- Pravilnom izboru lokacije koja ne smije da ugroava susjedne objekte,
- Smanjenje mogunosti irenja neugodnih mirisa,
- Jednostavnom pristup dovozu i odvozu kompostne mase sa i na mjesto kompostiranja,
- Sprjeavanju mogunost pristupa malim ivotinjama.

Mane kompostiranja:
- veliki inicijalni trokovi,
- potrebna intezivna upotreba radne snage,

133

- zahtjeva se stalan monitoring i odravanje potrebnih uvjeta kompostiranja,
- zahtjeva velike povrine zemljita prolagoenog za kompostiranje.
8.5.4 Prerada ivotinjskih tkiva u druge proizvode
Proces prerade ivotinjskih tkiva u druge proizvode na engleskom jeziku naziva se
Rendering, pa je taj pojam ve uvrijeen u naem jeziku. Rendering procesom se sue
produkti klanja i vri se razdvajanje masti i proteina. U svojoj najjednostavnijoj formi,
rendering znai cijepati-razdvajati toplotnom obradom sirovine na vrsti dio (proteinsko
brano) i teni dio (mast na viim temperaturama u tenom stanju).
Rendering obrada (obrada u odgovarajuim kafilerijama) je najee koriten nain
stabilizacije sirovog materijala toplotom. Ovakva obrada slui istovremenom isparavanju
vode i sterilizaciji obraivanog materijala. Ovo je proces toplotne obrade koji odvaja korisne
sastojke ka to su proteinsko brano i masti. Ovakva obrada se koristi ve dugi niz godina za
prevoenje neupotrebljivih ostataka iz procesa klanja u mesno brano i kotano brano koja su
izvor proteina. ivotinjska mast iz ovih postrojenja u rafiniranom obliku se koristi za maziva
na visokim pritiscima i temperaturama za proizvodnju gume, dok se kiseline koriste kao
sirovina u proizvodnji lakova, sredstava za poliranje, sapuna i u kozmetike svrhe.
Kljuna pitanja vezana za okoli kod renderinga
Postoji znaajna opasnost i zagaenje vode u ovom procesu. Zato je pitanje zagaenja
vode kljuno pri primjeni rendering procesa.
Proces renderinga zahtjeva znaajnu koliinu energije za njegovo odvijanje (npr.
energija za proizvodnju pare).
Pojava neugodnih mirisa je takoer kljuno pitanje za primjenu ovog metoda. I proces
renderinga i pratee aktivnosti mogu da prouzrokuju znaajno poveanje neugodnih
mirisa. Ovo je povezano sa primanjem, rukovanjem, skladitenjem, prijenosu i
pripremi sirovog materijala, procesom kuhanja, rukovanjem i skladitenjem
preraenog materijala, tretman uz i odlaganju vrstog proizvoda, tenih odlivaka i
gasova nastalih u preradi. Ukoliko je otpadni materijal svjeiji utoliko je problem sa
mirisima manji. Zbog toga je neophodno maksimalno ubrzati proces pripreme i
provoenja renderinga. Nastanak veoma neugodnih mirisa kod renderinga moe da se
desi u vrlo kratkom vremenskom roku. Zbog toga je neophodno imati adekvatne
naine i tehnike kojima bi se brzo reagiralo i sprijeilo nastajanje ekstremnih sluajeva
promjena u emisiji neugodnih mirisa.
Sirovi materijal koji dolazi u proces rendering je potencijalni izvor infekcija u
zavisnosti od porijekla, starosti i zatite (prezervacije). Ovo je posebno znaajno ako
postoji mogunost zaraze nekim bolestima (npr. bruceloza). Zbog toga je mogunost
infekcije kljuno pitanje po okolinu.

134

9. SMJERNICE I KRITERIJI ZA ODREIVANJE GRANINIH VRIJEDNOSTI
EMISIJA
Davanje okolinskih/ekolokih dozvola je kljuni instrument smanjenja industrijskog uticaja na
okoli/ivotnu sredinu, pomaui da on bude u skladu sa okolinskim zahtjevima i da
promovira tehnoloke inovacije. Izdavanje integralne okolinske/ekoloke dozvola bavi se
svim znaajnim uticajima koje vea industrijska postrojenja imaju na okoli/ivotnu sredinu
kako bi se isti zatitio kao cjelina.
Opi cilj davanja okolinskih/ekolokih dozvola je zatita ljudskog zdravlja i okolia/ivotne
sredine i to definiranjem na transparentan, odgovoran nain pravno obavezujuih zakona za
pojedinane izvore sa znaajnim uticajem na okoli.
Izdavanje integralnih dozvola znai da se emisije u zrak, vodu (ukljuujui isputanja u
kanalizaciju) i zemljite, produkcija otpada, kao i opseg drugih okolinskih uticaja moraju
zajedno razmatrati.
To znai takoer, da nadleni organi moraju postaviti uvjete dozvole tako da bi se postigao
visok nivo zatite cjelokupnog okolia/ivotne sredine koji je definiran kroz standard kvaliteta
okolia/ivotne sredine. Ovi uvjeti se obino baziraju na upotrebi koncepta najboljih
raspoloivih tehnika koji balansira koristi za okoli sa trokovima operatora, naglaava
sprjeavanje i kontrolu zagaivanja i smanjenje radije nego tretman na kraju proizvodnog
procesa.
U skladu sa odredbama Zakona o zatiti okolia/ivotne sredine, u dijelu koji govori o
izdavanju okolinske/ekoloke dozvole, granine vrijednosti emisija (GVE) i ekvivalentni
parametri i tehnike mjere se zasnivaju na najboljim raspoloivim tehnikama uzimajui u
obzir tehnike karakteristike pogona i postrojenja, njihov geografski poloaj i ostale uvjete.
Granine vrijednosti emisije mogu se odrediti za odreene grupe, vrste ili kategorije tvari.
Granine vrijednosti emisije tvari normalno vrijede za mjesto gdje emisija naputa pogon i
postrojenje, a pri odreivanju se zanemaruje razrjeenje.
Ukoliko su standardima kvaliteta predvieni stroiji uvjeti od onih koji se postiu primjenom
najboljih raspoloivih tehnika, utvrdit e se dodatne mjere neophodne za izdavanje
okolinske/ekoloke dozvole (npr. ogranienje radnih sati, manje zagaujuih goriva, i sl.).
Standard kvaliteta okolia/ivotne sredine je mjera stanja odreenog okolinskog medija u
pogledu odreene zagaujue materije, koja predstavlja gornju granicu prihvatljivosti
postavljenu da bi se zatitilo ljudsko zdravlje ili ekosistem.
U zakonima u BiH koriste se razliiti termini za standard kvaliteta okolia kao npr. granina
vrijednost kvaliteta zraka u Zakonu o zatiti zraka.
U Zakonu o vodama se navodi da se u cilju postizanja i odravanja dobrog stanja ili dobrog
ekolokog potencijala vri odreivanje karakteristika tipova vodnih tijela povrinskih i
podzemnih voda u skladu sa metodologijom koja treba biti definisana podzakonskim aktima.
Takoer, u zakonu se definie i klasifikacija stanja voda tj. koriste se termini stanje vodnih
tijela povrinskih i podzemnih voda, i to ekoloko i hemijsko stanje vodnog tijela povrinskih

135

i podzemnih voda. Ekoloko stanje vodnog tijela povrinskih voda moe biti visoko, dobro,
umjereno, slabo i loe u skladu sa referentnim uslovima. Hemijsko stanje vodnog tijela
povrinskih voda moe biti dobro i loe u skladu sa referentnim uslovima. Stanje vodnog
tijela podzemne vode utvruje se njegovim kvantitativnim i hemijskim stanjem. Klasifikacija
stanja podzemnih voda utvruje se podzakonskim aktom. Karakteristika tipova vodnih tijela,
klasifikacija, kao i referentni uslovi tj. granine vrijednosti kvaliteta ovih vodnih tijela jo nisu
definirane podzakonskim aktima.
Standardi kvaliteta okolia/ivotne sredine su propisani zahtjevi koji se moraju ispuniti u
odreenom vremenskom periodu, u odreenoj sredini ili odreenom dijelu, kao to je
propisano zakonom o zatiti okolia/ivotne sredine ili drugim zakonima, npr. koji se odnose
na kvalitet zraka ili vode (Direktive o kvaliteti zraka, povrinskih i podzemnih voda). Ti
standardi e utjecati na industriju putem dozvola koje e potivati standarde kvalitete
postavljene od strane EU i pojedinih zemalja.
Postavljanje GVE u integralne dozvole bi trebalo biti bazirano na kombinaciji pristupa
standarda kvaliteta okolia/ivotne sredine i pristupa baziranog na najboljim raspoloivim
tehnikama.
Standard kvaliteta okolia/ivotne sredine (za vodu i zrak) predvia minimalne okolinske
zahtjeve, i bilo koje granine vrijednosti postavljene u dozvoli ne bi trebale prouzrokovati da
standard kvaliteta okolia/ivotne sredine bude premaen.
Pristup baziran na tehnikama ide dalje, zahtijevajui bolju okolinu uinkovitost kroz
sprjeavanje zagaenja, ukoliko to moe biti postignuto pri umjerenom troku.
Zvanino propisane granine vrijednosti emisija su definirane u podzakonskim aktima. One
mogu biti opte ili specifine za industrijski sektor i predstavljaju minimum zahtijeva koji
mogu biti postavljeni u integralnoj dozvoli. Ove granine vrijednosti emisija su zasnovane na
stanju razvoja tehnika u vremenu njihove objave tj. postavke.
Granine vrijednosti emisija bazirane na tehnikama su procijenjene specifine koncentracije
ili teret zagaenja koji moe biti emitirano ili isputeno u okoli iz specifinog pogona i
postrojenja u datom vremenskom periodu ili po jedinici proizvodnje.
Prema tome, treba razluiti pojam zvanino propisanih graninih vrijednosti emisija koje su
definirane Pravilnikom, i pojam doputene granine vrijednosti emisija bazirane na
najboljim raspoloivim tehnikama.
Takoer, treba spomenuti i termin opseg graninih vrijednosti emisija koje se dobivaju
primjenom BAT-a koji najbolje odgovara konceptu uinka koji je rezultat primjene jednog
specifinog BAT-a u razliitim postrojenjima, razliitim zemljama tj. razliitim lokalnim
uslovima. One esto rezultiraju iz podataka o monitoringu postrojenja koji se izraavaju kao
prosjeni (mjeseni, godinji i sl.).
Gdje usaglaenost sa standardom kvaliteta okolia/ivotne sredine zahtijeva stroije granine
vrijednosti emisija nego to se dobiju primjenom najboljih raspoloivih tehnika, standard
kvaliteta okolia/ivotne sredine bi trebao imati prednost, a stroije granine vrijednosti
emisija morale bi se propisati u dozvolu.
Dakle, to je u sutini kombinirani pristup, za iju primjenu se prije svega treba poznavati
trenutno stanje okolia/ivotne sredine (npr. vode i zraka), koje e ukazati na eventualnu
potrebu da se u nekom podruju, zbog trenutno loeg stanja, loijeg od onog propisanog
standardom kvaliteta vode i zraka, industrijskom zagaivau propiu stroije granine
vrijednosti emisija, kako bi se to stanje poboljalo.

136

Kombinirani pristup zahtijeva vrste odluke menadmenta od strane nadlenih tijela za
izdavanje okolinske/ekoloke dozvole, bazirane na paljivim vrednovanjima od sluaja do
sluaja, da bi se osiguralo da granine vrijednosti emisija, koje su najzad ukljuene u
integralnu dozvolu, zadovoljavaju kako BAT tako i kriterije standarda kvaliteta
okolia/ivotne sredine, kao i da ispunjavaju sve zakonom propisane granine vrijednosti
emisija.
Ovaj odnos je esto historijska dilema i esto se ne zna ta je starije koka ili jaje. U mnogim
sluajevima, granine vrijednosti emisija su postavljene u odnosu na dostupne standarde
kvaliteta okolia/ivotne sredine umjesto najboljih raspoloivih tehnika i stoga doputaju
isputanje emisija u vodu i zrak do odgovarajuih standarda.
Ovo jasno krenje mjera opreza i prevencije zagaivanja moe takoer biti ohrabreno od strane
IPPC Direktive koja dozvoljava vlastima da uzmu u obzir lokalne okoline uvjete kada
definiraju granine vrijednosti.
U okviru Studije uticaja na okoli moraju biti uraene detaljne analize uticaja na
okoli/ivotnu sredinu s obzirom na osjetljivost lokalnih okolinskih uvjeta. Prema tome, nije
dovoljno samo primijeniti BAT (sektorski ili za specifinu lokaciju) nego i "ne izazvati
nikakvo znaajno zagaenje".
Emisije se mjere, po definiciji, na granici kruga postrojenja, a granine vrijednosti emisija
koje su utvrene dozvolom odnose se na ove emisije. Ipak je bitno razlikovati emisije i stvarni
okolini uticaj emisija na okoli. Da bi se stvari pojednostavile, moe se razmatrati samo
takasti izvor emisije, npr. dimnjak. Procjena stvarnog okolinog uticaja na datu lokaciju treba
uzeti u obzir disperziju/rasprivanje (i openito sudbinu zagaujuih materija u
okoliu/ivotnoj sredini) i bilo koje relevantne lokalne uvjete da bi se utvrdio okolini uticaj
koji e se porediti sa maksimalnim nivoom utvrenim standardom kvaliteta okolia/ivotne
sredine.
Treba naglasiti da su u BiH zvanino propisane granine vrijednosti emisija definirane kao
specifine koncentracije ili teret zagaenja, a ne izraeno po jedinice proizvodnje nekog
industrijskog postrojenja.
Uticaj oznaava koncentraciju koja je dobivena od emisija u prijemni okoli/ivotnu sredinu
i zadnji cilj je uporediti predvidivu ili izmjeriti vrijednost u prijemnom okoliu/ivotnoj
sredini prema standardu kvaliteta okolia/ivotne sredine.
Transparentnost procesa odreivanja GVE za svaki sluaj posebno (uz upotrebu kriterija) bi
trebala biti zagarantovana kako bi se dao kredibilitet postavljenim vrijednostima. Fleksibilnost
koju daje IPPC je stoga povezana sa potrebom da se postave GVE na transparentan nain.
Osnovni problem na evropskom nivou dolazi sa razliitim metodama i standardnima za
monitoring, te njihovim ogranienjima po pitanju dobivanja podataka ili nedostatka takvih
metoda.
Prema kriterijima koje je postavila Evropska komisija, fleksibilnost u uspostavljanju GVE
treba razumjeti kao dozvolu da se postave nii limiti, dok fleksibilnost poveavanja GVE na
bilo kom osnovu nije prihvatljiva. Transparentnost procesa odreivanja GVE treba biti
garantovana u smislu koritenih kriterija, tako da postavljena vrijednost bude pouzdana.
Odreivanje GVE treba zasnivati na globalnoj analizi niza podruja u kojima su primjenjive
najbolje raspoloive tehnike.

137

10. ZAKLJUNA RAZMATRANJA
Tehnike upute o najboljim raspoloivim tehnikama u sektoru klanja krupne stoke
predstavljaju podrku cjelovitoj implementaciji Zakona o zatiti okolia/ivotne sredine i
prateih pravilnika u oba entiteta, te u Brko Distriktu, koji nalau izdavanje
okolinske/ekoloke dozvole u skladu sa najboljim raspoloivim tehnikama (tzv. BAT-ovima).
Dokument bi trebao sluiti kao pomo kako industriji klanja krupne stoke, tako i nadlenoj
administraciji u postupku ocjenjivanja zahtjeva za okolinsku/ekoloku dozvolu i njenog
izdavanja. Bosanskohercegovake upute o najboljim raspoloivim tehnikama osigurati e
primjenu evropskih iskustava prilagoenih stanju sektora u naoj zemlji, budui da se
prijedlog najboljih raspoloivih tehnika zasniva na tehnikama koje su predloene u
Evropskom BREF Dokumentu o najboljim raspoloivim tehnikama u sektoru proizvodnje
hrane i pia
20
.
Za potrebe izrade dokumenta, koriteni su brojni izvjetaji, kao to su Planovi prilagoavanja,
Zahtjevi za izdavanje okolinskih dozvola, Vodoprivredni uvjeti i dozvole za postojea
preduzea iz sektora klanja krupne stoke, podaci iz novoformiranog Registra zagaivaa, itd.
Meutim, potrebno je naglasiti da su tijekom prikupljanja informacija utvreni brojni
nedostaci i razlike u dostupnim podacima o okolinom uinku pojedinih postrojenja iz sektora
krupne stoke. Brojni nedostajui podaci su vrlo vjerovatno rezultat injenice da je prije
uvoenja integralne okolinske dozvole za reguliranje okolinskog uinka pogona i postrojenja
iz ovoga sektora, puno manje panje bilo posveivano praenju uticaja na okoli, pogotovo se
to odnosi na potronju (vode, energije, itd.) po proizvodnim procesima i nivoima emisija.
Velika potronja vode i energije, koje su jedni od znaajnijih okolinskih problema u sektoru
klanja krupne stoke se trenutno prate samo na ulaznim mjeraima za cijele proizvodne
pogone, uglavnom ukljuujui i pratee urede, restorane za radnike, itd.
Za budue analize namee se i potreba za prikupljanjem veeg broja podataka i informacija,
kako bi se identificirala i prioritetizirala mjesta gdje su neophodna poboljanja, te kako bi se
ta poboljanja mogla adekvatno pratiti (monitoring). Treba napomenuti da je BiH potpuno
otvorena zemlja za uvoz, te se u narednom periodu ovom aspektu treba posvetiti posebna
panja, kao i znaajno pojaati sistem kontrole prehrambenih proizvoda i sirovina koji se
uvoze. Ovo je posebno znaajno sa stanovita moguih zagaujuih supstanci koje se mogu
nai u njima, a mogu imati znaajan negativan uticaj na okoli/ivotnu sredinu, a posebno na
vode.
Imajui u vidu trenutni status sektora klanja krupne stoke u pogledu okoline problematike,
mnogim proizvoaima primjena predloenih tehnika e uvjetovati i velike promjene u
njihovom poslovanju. Naime prelazak sa "end-of-pipe" pristupa u rjeavanju zbrinjavanja
otpadnih tokova na pristupe koji promoviraju odrivi razvoj u sasvim drugi poloaj stavlja
problematiku okolia. Briga za okoli vie nije troak koji treba nastojati svim sredstvima
smanjiti, nego dio svakodnevnog poslovanja, koje pod odreenim uvjetima moe doprinijeti i
boljim financijskim rezultatima ukupnog poslovanja.
Treba napomenuti da su u izradi dokumenta sudjelovali strunjaci, kako iz nadlenih
ministarstava, tako i iz konzultantskih kua, to je doprinijelo njegovom kvalitetu. Unato
svim uloenim naporima i pozivima da se strunjaci iz industrijskog sektora klanja krupne

20

Integrated pollution prevention and Control, Reference document on best available techniques in the food, drink and milk industries, august 2006.

138

stoke ukljue u proces izrade ove tehnike upute, niko iz sektora nije aktivno sudjelovao. S
druge pak strane, treba imati u vidu kako se radilo o ogranienom obimu dostupnih
informacija, te zbog toga njegovom koritenju treba pristupiti vrlo kritiki i kreativno. Ne
smije se izgubiti iz vida da radna grupa za izradu Tehnikih uputa o najboljim raspoloivim
tehnikama u sektoru klanja krupne stoke nije raspolagala dovoljnom koliinom informacija o
tehnikim, okolinim i ekonomskim uincima tehnika kojima se postiu visok nivo zatite
okolia. Od navedenih tehnika bi se za svaki pojedini sluaj industrijskog pogona i
postrojenja trebale odabrati one koje se najbolje raspoloive za njihov proizvodni proces i
okruenje u kojem se nalaze.
11. REFERENCE

1. Agencija za statistiku BiH (2006). Industrijska proizvodnja BiH 2006, Tematski
bilteni 5, ISSN 1840-104x.
2. BAS EN ISO 14001 (2006). Sistemi okolinskog upravljanja Zahtjevi sa
smjernicama za upotrebu (Environmental management Systems- Requirements
with guidance for use, EN ISO 14001:2004, IDT; ISO 14001:2004, IDT).
3. BAS EN ISO 9001 (2001). Sistemi upravljanja kvalitetom Zahtjevi (Quality
management systems- Requirements, EN ISO 9001:2000, IDT; ISO 9001:2000).
4. BAS ISO 22000 (2007). Sistem upravljanja sigurnosti hrane- Zahtjevi za sve
organizacije u prehrambenom lancu (Food safety management Systems-
Requirements for any organization in the food chain, ISO 22000:2005, IDT).
5. Codex Alimentarius (1997, dopunjeno 1999). "Opti princip i higijene hrane",
CAC/RCP 1-1969, Rev. 3 Taka 2.3. PRILOGA I, Programa potrebnih preduslova
(PPP).
6. Ecolinks (2001). Cleaner Production in Osijek- Baranja County, Croatia, Report.
7. EC (European Commision) (2006). Integrated pollution prevention and Control,
Reference document on best available techniques in the food, drink and milk
industries, august 2006.
8. EC (European Commision) (2005). Integrated pollution prevention and Control,
Reference document on Best Available Techniques in the Slaughterhouses and
Animal By-products Industries, May 2005
9. EC (European Council) (1994). Direktiva o ambalanom otpadu 94/62/EC,
Official Journal L 365, 31/12/1994., koja je izmijenjena i dopunjena Direktivom
2004/12/EC i 2005/20/EC i Uredbom EC 1882/2003.
10. EC (European Council) (2000). Direktiva o uspostavljanju okvira za djelovanje
Zajednice u podruju politike voda, 2000/60/EC, 23/10/2000.
11. EC (European Council) (1998). Direktiva o plasiranju biocidnih proizvoda na
trite 98/8/EC, 16/02/1998.

139

12. EC (European Council) (1976). Direktiva o zagaenju prouzrokovanom
isputanjem opasnih supstanci u akvatini okoli, 76/464/EC, 04/05/1976.
13. EC (European Council) (2003). Integralna prevencija i kontrola zagaivanja,
Referentni dokument o opim principima monitoringa.
14. EC (European Council) (2003). Integralna prevencija i kontrola zagaivanja,
Referentni dokument o najboljim raspoloivim tehnikama za zajednike sisteme za
obradu/zbrinjavanje otpadne vode i gasa u hemijskoj industriji.
15. Evropska agencija za okoli (2008). Kratka povijest istije proizvodnje,
informacija preuzeta sa interneta.
16. Host, M. (2002). Prezentacijski materijal za program obuke u projektu Jaanje
kapaciteta za primjenu istije proizvodnje u BiH, NVO COOR, Sarajevo.
17. Keener and Elwell (2000)
18. NVO COOR (2001-2004). Jaanje kapaciteta za primjenu istije proizvodnje u
BiH, EC projekt iz LIFE Third Countries programa, Sarajevo.
19. Privredna tampa d.o.o. Sarajevo (novembar/studeni 2007. godine). POSLOVNE
NOVINE.
20. ator, S., ator, N., Aganovi, D. (2000). Sistem okolinskog upravljanja
organizacija po BAS EN ISO 14001: Vodi za praktinu primjenu u
organizacijama, Ceteor, Sarajevo (Biznis i okolina, ISSN 1512-729X; br.3).
21. UNEP (United Nations Environment Programme). Cleaner production Assesment
in Meat Processing, Division of Technology, Industry and Economics
22. USAID (2004) LAMP projekat. Profili podesktora - Trini profil i izvjetaj o
konkurentnosti - Podsektor govedarstva, Podsektor svinjogojstva i Podsektor
uzgoja ovaca - Septembar 2004.
12. RJENIK POJMOVA

Aeracija Bioloki proces prilikom kojeg se uvodi zrak, kako bi se
poveala koncentracija kisika u tenosti. Aeracija moe biti
izvrena uputanjem mjehuria zraka kroz tenost, prskanjem
tenosti u zrak ili mijeanjem tenosti kako bi se poveala
povrinska adsorpcija. Upuhivanje svjeeg i suhog zraka
kroz uskladitene usjeve, kao to su zrna ita, da bi poveali
njegovu teperaturu i/ili vlanost.
Anaerobni Bioloki proces koji se dogaa bez prisustva kisika
Analiza ivotnog ciklusa Set tehnika kombiniranih zajedno kao jedna objektivna,
sistematina metoda za identificiranje, klasificiranje i
kvantificiranje tereta zagaenja, utjecaja na okoli, kao i
materijalnih i energetskih resursa vezanih za neki proizvod,

140

proces ili aktivnost od ideje pa sve do kraja ivotnog ciklusa.
BATNEEC (Najbolje raspoloive tehnike koje ne izazivaju prevelike
trokove). Najbolje raspoloive tehnike, koje su se pokazale
kao profitabilne kada se primjene u odgovarajui industrijski
sektor.
BSE Bovina spongioformna encefalopatija ili govea
spongioformna encefalopatija. Bolest goveda, ovce i koza
koja nastaje konzumacijom od strane goveda stone hrane
koja sadri mesno i kotano brano ili loj dobiven od
preivaa.
Biorazgradljiv Onaj koji moe biti razgraen fiziki i/ili kemijski putem
mikroorganizama. Naprimjer, mnoge hemikalije, ostaci
hrane, pamuk, vuna i papir su biorazgradljivi.
Biomasa Organska tvar koja predstavlja obnovljivi izvor energije.
Biomasa ukljuuje umske, poljoprivredne usjeve i otpad,
drvo i drvni otpad, ivotinjski otpad, ubrivo od stoke,
brzorastue drvee i biljke, komunalni i industrijski otpad
istija proizvodnja To je kontinuirana primjena cjelovite strategije za prevenciju
zagaivanja, koja se primjenjuje na industrijske procese,
proizvode i usluge, s ciljem poboljanja ukupne poslovne
efikasnosti i smanjenja rizika po ljudsko zdravlje i okoli. U
pogledu proizvodnih procesa, istija proizvodnja je uteda
sirovina i energije, smanjenje upotrebe tetnih i opasnih
sirovina, te smanjenje koliine i mogue toksinosti svih
emisija i otpada. U pogledu proizvoda, cilj istije
proizvodnje je da smanji negativne utjecaje koje proizvod
moe imati tokom svog ivotnog ciklusa, od trenutka
pripreme sirovine pa sve do njegovog konanog odlaganja. U
sektoru usluga, istija proizvodnja podrazumijeva voenje
brige o okoliu prilikom kreiranja i pruanja usluga. istija
proizvodnja zahtijeva promjenu naina ponaanja, odgovoran
okolini menadment, te razvijanje tehnolokih mogunosti.
(Okolini program Ujedinjenih nacija UNEP).
Emisija
Emisija u atmosferu, vodu ili tlo, supstanci, vibracija, toplote
ili buke za koju se pretpostavlja da direktno ili indirektno
potie od takastih ili rasutih izvora u pogonu. (Direktive o
Integralnoj prevenciji i kontroli zagaenja 96/61/EC, 24.
septembar, 1996.).

Imisije Zagaujua materija/koncentracija koja je isputena u okoli.
Mjeri se tamo gdje postoji utjecaj na okoli.
Izmjena procesa
Izmjena procesa koji se primjenjuje u poslovanju s ciljem
postizanja bolje efikasnosti. Ovo se odnosi na poboljanja u
utedi vode, energije, materijala, i dr. izmjenom strategije
proizvodnje kako se resursi ne bi rasipali i kako bi se
poveala efikasnost a reducirali otpadni tokovi.

141

Mjere dobrog gazdovanja.
Set ispravnih operativnih postupaka za osoblje, menadment
i kontrolu industrijskih aktivnosti, koji stimulira smanjenje
otpada i emisija. Openito, postupci dobrog gazdovanja
mogu se primijeniti sa vrlo malim trokovima, i sa vrlo brzim
povratom investicije. Osim toga one su vrlo efikasne. U
mnogim sluajevima primjena mjera dobrog gazdovanja
zahtjeva promjenu ponaanja cjelokupnog osoblja, od
radnika u pogonima do menadera, to se postie
informiranjem radnika o poduzetim projektima i predloenim
ciljevima, te kad se ti ciljevi ostvare, dijelei s njim
postignute rezultate.
Nus-proizvod Otpad koji se moe direktno koristiti kao sirovina za drugi
proizvod ili se moe koristiti kao zamjena za neki
komercijalni proizvod bez potrebe za dodatnim tretmanom
Okolina procjena
Sveobuhvatna preliminarna analiza problema, uinaka i
rezultata, u okolinom smislu (Odluka Vijea Evrope br.
1836/93).
Okolina revizija
Menadmentski alat koji obuhvata sistematsku,
dokumentiranu, periodinu i objektivnu procjenu organiza-
cione efikasnosti poduzea, njegovog sistema upravljanja i
sredstava iskoritenih za zatitu okolia. Ono omoguava
menadmentu kontrolu svih postupaka koji mogu uticati na
okoli i omoguava procjenu okoline politike poduzea.
(Odluka Vijea Europe br. 1836/93)
Okolino dijagnosticiranje i
definiranje mogunosti za
smanjenje zagaivanja
(MOED)
Procjena mogunosti za smanjenje otpada i emisija koje su
nastale kao posljedica specifinih industrijskih aktivnosti.

Oneienje Proces zaprljanja ili zaepljenja, npr. u kojem se neeljena
strana tijela nagomilavaju na dnu filtara ili sredstvu za
izmjenu jona, to dovodi do zaepljenja pora i povrine
gornjeg sloja, sprjeavajui ili usporavajui funkcioniranje
dna filtara. Zaprljanje izmjenjivaa toplote se sastoji od
nagomilavanja prljavtine ili drugih materijala na zidu
izmjenjivaa toplote, uzrokujui koroziju, neravnine i
konano dovodei do smanjene efikasnosti.
Opasni otpad Otpad koji je eksplozivan, zapaljiv, lako ishlapljiv, iritantan,
opasan, toksian, kancerogen, zarazan, teratogen, mutogen,
ekotoksian; supstance preparati koji isputaju toksine i vrlo
toksine plinove kad dou u kontakt sa zrakom, vodom ili
kiselinom; supstance i preparati koji se prilikom unitavanju
pretvaraju u neku drugu supstancu u bilo kojem od
spomenutih medija, npr. procjedna voda sa deponije sa ranije
spomenutim karakteristikama. (Direktiva 91/689/EC).

Otpad Supstanca ili stvar koja je odbaena, ili koju osoba u ijoj je
svojini namjerava ili mora odbaciti.

142

Otpadni tokovi Emisije otpada u bilo kojem fizikom stanju (plinovitom,
vrstom, tenom) ili u bilo koji recipijent (voda, tlo, zrak).

Prevencija Set mjera usmjerenih na izbjegavanje stvaranja otpadnih
tokova, ili njihovo reduciranje, reduciranje opasne supstance
ili zagaivaa koji taj otpad sadri.

Proces sa aktivnim muljem Bioloki tretman otpadne vode kojim bakterije, koje se
snabdijevaju organskim otpadom, cirkuliu kontinuirano i
dolaze u kontakt sa organskim otpadom u prisustvu kisika
kako bi se poveala brzina razlaganja
Redukcija zagaivanja na mjestu
nastanka
To je bilo koja izmjena u procesu, proceduri, sastavu
proizvoda ili zamjena sirovina koja dovodi do smanjivanja
zagaivanja na mjestu njegovog nastanka po koliini i/ili
potencijalnoj tetnosti u proizvodnom procesu ili fazama
koji prate proizvodni proces.

Sistem okolinog upravljanja Bilo koji sistem implementiran u poduzeu s ciljem
organiziranja i kontrole njegovog okolinog upravljanja.

Tretman na kraju procesa Tretman otpadnih tokova nie od mjesta njihovog nastanka u
procesu proizvodnje, s ciljem preiavanja prije konanog
odlaganja.
Vraanje u upotrebu Ponovna upotreba otpada u istom proizvodnom pogonu gdje
je nastao, bilo da e se koristiti u istoj proizvodnoj liniji ili u
nekoj drugoj.

143

PRILOG I.
Postoji relativno irok zakonski okvir koji pokriva industrijske procese klanja krupne stoke,
kroz zahtjeve za ureenjem pogona, prevenciju i kontrolu utjecaja na okoli, te zatitu zdravlja
i sigurnosti. To su grupe propisa iz sljedeih oblasti:
Okolia,
Voda,
Veterinarstva.
Pored obaveza propisanih zakonom postoje i grupe obaveza koja se preuzimaju dobrovoljno, a
to su prije svega standardi kvaliteta iz serije ISO.
Propisi iz oblasti zatite okolia/ivotne sredine
Kljuni zakoni iz oblasti okolia koji se odnose na industrijske procese klanja krupne stoke su:
zakoni o zatiti ivotne sredine/ okolia,
zakoni o upravljanju otpadom i
zakoni o vodama.
Kako je ustavom Bosna i Hercegovina nadlenost u navedenim oblastima podijeljena izmeu
entiteta (Distrikt Brko, Republika Srpska i Federacije BiH), to je zakonska regulativa
ureena na toj razini. Takoer, svaki od 10 kantona F BiH, ima zakonima regulirane poslove
iz svoje nadlenosti. Odreeni poslovi su i u nadlenosti opina.
U prilogu se daje pregled punih naziva ovih zakona i odgovarajui brojevi slubenih listova.
Meutim, Odredbe zakona, posebno zakon iz oblasti okolia, su usklaene do mjere da se
moe govoriti o istom pristupu reguliranju ove oblasti, pa e se u nastavku elaborirati upravo
kljune i zajednike znaajke ovih zakona, a koje se odnose na reguliranje obaveza pogona i
postrojenja za klanje krupne stoke.
Odredbe zakon o okoliu se primjenjuju na sve vidove djelatnosti koje imaju za svrhu
koritenje i optereivanje prirodnih resursa, pa tako i i pogone i postrojenja za klanje krupne
stoke. Zakoni se temelje na meunarodnim naelima, koja su prenesena u odredbe zakona, a
kroz koje se trai primjena ovih naela u praksi. To su sljedea:

Naelo integralnog pristupa - zatita okolia i poboljanje kvaliteta okolia trebaju biti
sastavni dio svih politika koje imaju za cilj razvoj okolia; pa tako i politike
upravljanja poduzeem
Naelo prevencije operator pogona i postrojenja treba poduzeti mjere upravljanja
proizvodnjom da izbjegne nastajanje emisija ili smanji njihovu koliine i tetnosti;
Naelo zamjene - Svaku aktivnost koja bi mogla imati tetne posljedice po okoli
potrebno je zamijeniti drugom aktivnou koja predstavlja znatno manji rizik;
Naelo zagaiva plaa operator pogona i postrojenja snosi sve trokove prevencije,
pred tretmana i konanog tretmana emisija, ukljuujui brigu nakon upotrebe i
monitoring. On je i financijski odgovoran za preventivne i sanacijske mjere zbog teta
po okoli koje je -prouzrokovao ili e ih najvjerojatnije prouzrokovati;
Naelo odgovornosti operator pogona i postrojenja je odgovoran za odabir
najprihvatljivijeg okolinog rjeenja prema karakteristikama proizvoda i tehnologiji

144

proizvodnje, ukljuujui ivotni ciklus proizvoda i koritenje adekvatne raspoloive
tehnologije;
Naelo mjera opreznosti u sluaju da je informacija o potencijalnom riziku po
okoli nepotpuna, mjere sprjeavanja i minimiziranja, treba poduzeti bez obzira na to, i
to dajui prednost zatiti ljudskog zdravlja bez obzira na visinu trokova.
Uee javnosti i pristup informacijama - svaki pojedinac i organizacija imaju pravo
na pristup informacijama koje se odnose na okoli, a koje operator pogona i
postrojenja treba dati na uvid.
Cilj zakona o upravljanju otpadom je poticanje i osiguranje najvanijih uvjeta radi
sprjeavanja nastajanja otpada, prerade otpada za ponovnu upotrebu i reciklae, izdvajanje
sirovog materijala i njihovo koritenje za proizvodnju energije i sigurno odlaganje otpada.
Radi postizanja cilja i pravovremenog sprjeavanja zagaivanja i smanjenja posljedica po
zdravlje ljudi i okoli, operator pogona i postrojenja treba upravljati otpadom na nain da
osigura:
minimalno nastajanje otpada, a posebno svoenje opasnih karakteristika takvog otpada
na minimum;
smanjenje nastalog otpada po koliini, posebno uzimajui u obzir tokove otpada;
tretiranje otpada na nain kojim se osigurava povrat sirovinskog materijala iz njega,
spaljivanja ili odlaganja na deponije na okolini prihvatljiv nain onih vrsta otpada
koje ne podlijeu povratu komponenti, ponovnoj upotrebi ili proizvodnji energije.
Upravljanje otpadom vrit e se na nain da se poduzmu sve neophodne mjere koje
osiguravaju tretman i odlaganje otpada bez ugroavanja zdravlja ljudi i bez stvaranja tete ili
prouzrokovanja znaajnog rizika po prirodu, a naroito:

bez rizika po vode, zrak, tlo, ivotinje i biljke,
bez stvaranja smetnji putem buke ili mirisa.
bez tetnog utjecaja po prirodu ili mjesta koja su od posebnog interesa.
Operacionalizacija navedenih naela razraena je brojnim provedbenim aktima, za koje je
pravna osnova za donoenje definirana navedenim zakonima. Tako se, na osnovi zakon o
okoliu/ivotnoj sredini od operatora pogona i postrojenja, pa tako i pogona za klanje mesa,
zahtijeva da posjeduje okolinu dozvolu. Kljuni instrument za operacionalizaciju ovih naela
je Okolina/ekoloka dozvola.

Postupak za dobivanje okoline dozvole, ovisi o sljedeem:
statusu pogona, odnosno da li je u smislu zakona postojei (koji je u pogonu i ima
vaee dozvole) ili je potpuno novi pogon
kapacitetu, od kojega ovisi nadlenost za provedbu postupka (u RS nadlenost je
podijeljena izmeu entiteta i opina, u F BiH, izmeu entiteta i kantona, dok je u DB
postupak u nadlenosti Vlade DB bez obzira na kapacitet). Kapacitet u sluaju, novih
pogona i postrojenja, odreuje i potrebu provedbe procedura prethodne procjene i
procjene utjecaja na okoli/ivotnu sredinu, prije izdavanja okoline dozvole.
Sadraj Studije utjecaja na okoli propisan je entitetskim zakonima, a posebno razraen
provedbenim propisima. Postojei pogoni i postrojenja duni su podnijeti Plan aktivnosti za
postupno smanjenje emisija i za usklaivanje sa najboljom raspoloivom tehnikom. Obaveza

145

izrade ovoga Plana regulirana je pravilnicima o rokovima za podnoenje zahtjeva za izdavanje
okoline/ekoloke dozvole za pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na
snagu zakona o zatiti okolia/ivotne sredine. Pravilnici su doneseni u svim entitetima.
Ovim pravilnikom se propisuju rokovi za podnoenje zahtjeva za izdavanje okoline/ekoloke
dozvole za pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu zakona.
Rok za zahtjev za ekoloku dozvolu za prehrambenu industriju je bio 31.10.2006. godine, a
jo uvijek se predaju zahtjevi, a vjerovatno postoji jo veliki broj (postojeih klaonica) koje
nisu predale zahtjev.
Operator pogona klaonice, treba da vodi evidenciju o emisijama tetnih materija iz pogona i
potronji resursa, te postupanju sa otpadom. Zakonima o otpadu, od operatora pogona za
klanje mesa, se zahtijeva da klasificira nastali otpad i zatim vodi evidenciju o otpadu u skladu
sa definiranim kategorijama otpada, te da za specifine kategorije otpada razmotri i osigura
naine ponovne upotrebe i reciklae, te ukoliko to nije mogue, adekvatno ih privremeno
skladite do predaje ovlatenom poduzeu za prikupljanje, transport i/ili tretman otpada.
Koncept upravljanja otpadom, operator pogona i postrojenja dokumentira kroz Plan
upravljanja otpadom, koji predaje uz zahtjev za izdavanje dozvole, odnosno uz Plan
aktivnosti.
Pravilnici o kategorijama otpada sa katalogom propisuju kategorije otpada, prema osobinama
otpada i djelatnostima iz kojih otpad potie. Za potrebe upravljanja otpadom, proizvoa ili
odgovorno lice na upravljanju otpadom duni su da klasificiraju otpad prema Katalogu otpada
koji je sastavni dio ovog pravilnika.
Vrste otpada i vrste obavljanja djelatnosti upravljanja otpadom za koje je potrebno pribaviti
dozvolu za upravljanje otpadom, za sve kategorije otpada, ukljuujui i opasni, propisane su
pravilnicima o vrstama otpada i djelatnostima upravljanja otpadom za koje potrebna dozvola.
Prijenos obaveza upravljanja otpadom sa operatora pogona i postrojenja je reguliran
pravilnicima o uvjetima za prijenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvoaa i prodavaa
na odgovorno lice sistema za prikupljanje otpada. Pravo se prenosi putem ugovora ili
sporazuma.
Entitetskim propisima o vodama se ureuje nain upravljanja vodama, koji obuhvata
integralni pristup: zatitu voda, koritenje voda, zatitu od tetnog djelovanja voda, ureenje
vodotoka i drugih vodnih tijela i javnog dobra. Svrha ovog zakona je osiguranje integralnog
upravljanja vodama, a naroito:
postizanje dobrog stanja voda i spreavanje njene degradacije;
postizanje odrivog koritenja voda;
osiguranje pravinog pristupa vodama;
poticanje drutvenog i privrednog razvoja;
osiguranja uea javnosti u donoenju odluka koje se odnose na vode i dr.
Upravljanje vodama je zasnovano na naelima:

voda nije komercijalni proizvod, ve naslijee koje se mora uvati, braniti i tretirati
kao takvo;
koritenje voda i upravljanje njima se vri na racionalan i odriv nain, tako da se
sprijei nepotrebno koritenje voda i da koritenje voda ne nadilazi prirodno
obnavljanje resursa;

146

vode moraju biti koritene na nain koji osigurava funkcionalnost prirodnih procesa
vodenih i kopnenih ekosistema i movarnih podruja, koji direktno zavise od voda;
osigurati povrat trokova od vodnih usluga, ukljuujui i trokove za zatitu ivotne
sredine i resursa, prema naelu "zagaiva plaa";
za iskoritenu koliinu vode, mora se osigurati adekvatna ekonomska naknada od
onoga koji koristi taj resurs, po principu "korisnik plaa".
Vodotoci su podijeljeni u pet ekolokih statusa kvaliteta (visok, dobar, umjeren, lo i veoma
lo), na osnovu kojih je izvrena kategorizacija vodotoka, tako da svaka dionica vodotoka ima
svoju uredbom odreenu kategoriju. Ova kategorizacija povlai i odreene radnje i aktivnosti
koje se poduzimaju u svrhu ouvanja kvaliteta voda, a odnose se na koliinu i sastav otpadnih
voda koje se u vodotoke isputaju.
Svaki korisnik voda, koji koristi i isputa upotrijebljenu vodu je obavezan da prije zahvaanja
vode ugradi mjerni ureaj vodomjer za mjerenje upotrijebljenih koliina vode po naelu
"korisnik plaa". Takoer, prije isputanja otpadnih voda u gradski kanalizacioni sistem,
povrinske vode, kao i u naseljima u kojima nema izgraene kanalizacije, da tretira svoje
isputene upotrijebljene vode, te da osigura, kroz tretiranje, da otpadne vode ne zagauju
povrinske vodotoke ili ivotnu sredinu, ali i da kroz smanjenje zagaenja koje producira
svojim otpadnim vodama njegovo financijsko optereenje bude manje, kao to i definira
princip "zagaiva plaa" (utvruje se koliina i stepen zagaenja otpadnih voda, to se vri
na osnovu jedinine mjere jedan ekvivalentni stanovnik).
Podzakonski akti - provedbeni akti zakona o vodama, definiraju naine i uvjete za zahvaanje,
koritenje i isputanje upotrijebljenih voda, uvjete isputanja otpadnih voda sa postrojenja za
preiavanje, granine vrijednosti tetnih i opasnih materija koje se smiju isputati u
povrinske vode, kao i nain utvrivanja suglasnosti izmjerenih sa dozvoljenim vrijednostima.
Utvruje se i program monitoringa otpadnih voda za svakog zagaivaa. Monitoring,
uestalost i nain i metode ispitivanja kvaliteta i kvantiteta otpadnih voda je definiran
podzakonskim aktima i zavisi od koliine zagaenja i kree se od 4 do 12 puta u toku jedne
kalendarske godine. Kontrolu kvaliteta otpadnih voda koje se isputaju u javnu kanalizaciju,
vre organizacije kojima je povjereno upravljanje i odravanje javnog kanalizacijskog sistema
i sami korisnici kanalizacije (samomonitoring).
U sluaju nepostojanja mogunosti za kontrolu kvaliteta otpadne vode od strane zagaivaa ili
poduzea nadlenog za upravljanje kanalizacijskim sistemom, te ako se otpadne vode iz
procesa proizvodnje isputaju u povrinske vode ili ako je rije o objektu koji se nalazi u
naselju gdje nema javne kanalizacije, kontrolu kvaliteta otpadnih voda vre za to certificirane
laboratorije.
Konkretan alat/instrument za provoenje zakona i podzakonskih akata jesu vodni akti. Postoje
tri nivoa ovih akata:

1. Prethodna vodna suglasnost = (1) Prethodnom vodnom suglasnou odluuje se o
postojanju uvjeta za ostvarivanje prava na vodu podnosioca zahtjeva, kao i nain
ostvarivanja tog prava, te uvjeti kojima mora udovoljiti dokumentacija za graenje
novih, rekonstrukciju ili uklanjanje postojeih objekata i druge aktivnosti koje se ne
smatraju graenjem, a mogu trajno, povremeno ili privremeno uticati na promjenu
reima voda.
2. Vodna suglasnost = Vodnom suglasnou utvruje se da je dokumentacija priloena
uz zahtjev za izdavanje vodne suglasnosti u skladu sa prethodnom vodnom

147

suglasnou, propisima o vodama i planskim dokumentima. Odobrenje za graenje
novih ili rekonstrukciju postojeih objekata, u smislu propisa o prostornom ureenju,
izdaje se po izdanoj vodnoj suglasnosti.
3. Vodna dozvola = Vodnom dozvolom utvruje se namjena, nain i uvjeti
iskoritavanja vode, reim rada objekata i postrojenja, nain i uvjeti isputanja
otpadnih voda, nain i uvjeti odlaganja krutog i tenog otpada i drugi uvjeti. Vodnom
dozvolom utvruje se da su ispunjeni uvjeti odreeni vodnom suglasnou i da je uz
zahtjev za izdavanje vodne dozvole priloen opi akt iz lana 20. stav 6. ovog Zakona,
koji se donosi prije izdavanja vodne dozvole.

148

Propisi iz oblasti zatite okolia/ivotne sredine
Ovaj zakonski okvir uspostavljen je na nivou entiteta Federacije BiH i Republike Srpske, te
Brko Distrikta.
U nastavku se daju relevantni propisi na nivou entiteta i Brko distrikta iz oblasti zatite
okolia/ivotne sredine. Ovdje se ne prezentiraju propisi na kantonalnom nivou.
FEDERACIJA BIH
U FBIH nadlenost po pitanju zaite okolia i voda podijeljena je izmeu entitetskih i
kantonalnih nadlenih organa vlasti. Prema Ustavu FBiH (lan 2. uz lan 3. Glave III) ovlasti
federalne vlade i kantona iz domena okoline su: ekoloka politika, te iskoritavanje prirodnih
bogatstava. Ovlasti se mogu ispunjavati zajedniki, zasebno ili na nivou kantona koordinirano
od federalne vlasti. Federalna vlast bi trebala kreirati politiku i donositi zakone shodno svakoj
od ovih ovlasti (kada je u pitanju obaveza na podruju FBiH).
Relevantni propisi u FBiH
21,
(zakoni, uredbe, odluke i pravilnici), a koji se tiu razmatranog
sektora proizvodnje piva, daju se u nastavku.
Zakoni
Zakon o komunalnim djelatnostima (Slubene novine FBiH, br. 20/90),
Zakon o geolokim istraivanjima (Slubeni list R BiH, br. 3/93),
Zakon o rudarstvu (Slubeni list R BiH, br 24/93, 13/94, 6/08),
Zakon o zdravstvenoj zatiti (Slubene novine FBiH, br.29/97),
Zakon o upravnom postupku (Slubene novine FBiH, br. 2/98),
Zakon o prikupljanju i prometu sekundarnih sirovina i otpadnih materijala
(Slubene novine FBiH, br. 35/98),
Zakon o zatiti od jonizirajueg zraenja (Slubeni novine FBiH, br 15/99),
Zakon o slobodi pristupa informacijama u FBiH (Slubene novine FBiH, br.
32/01),
Zakon o umama (Slubene novine FBiH, br. 20/02, 29/03),
Zakon o koncesijama (Slubene novine FBiH, br. 40/02, 61/06)
Zakon o zatiti okolia (Slubene novine FBiH, br. 33/03),
Zakon o zatiti prirode (Slubene novine FBiH, br. 33/03),
Zakon o zatiti zraka (Slubene novine FBiH, br. 33/03),
Zakon o upravljanju otpadom (Slubene novine FBiH, br. 33/03),
Zakon o Fondu za zatitu okolia Federacije BiH (Slubene novine FBiH, br.
33/03),
Zakon o graevinskom zemljitu (Slubene novine FBiH, br. 67/05),
Zakon o inspekcijama (Slubene novine FBiH, br. 69/05),

21 http://www.fmoit.gov.ba//index.php?option=com_content&task=view&id=191&Itemid=134

149

Zakon o prostornom planiranju i koritenju zemljita (Slubene novine FBiH, br.
02/06, 72/07),
Zakon o vodama (Slubene novine FBiH, br. 70/06),
Zakon o graenju (Slubene novine FBiH, br. 34/07).

Podzakonski akti
Uredbe
Uredba o jedinstvenoj metodologiji za procjenu teta od prirodnih i drugih nesrea
(Sl. novine FBiH, br. 75/04, 38/06),
Uredba o finansijskim garancijama kojima se moe osigurati prekogranini promet
otpada (Sl. novine FBiH, br. 41/05),
Uredba o obavezi dostavljanja godinjeg izvjetaja o ispunjavanju uvjeta iz dozvole
za upravljanje otpadom (Sl. novine FBiH, br. 31/06),
Uredba o selektivnom prikupljanju, pakovanju i oznaavanju otpada (Slubene
novine FBiH, br. 38/06),
Uredba o finansijskim i drugim garancijama za pokrivanje trokova rizika od
moguih teta, sanacije i postupaka nakon zatvaranja deponije (Sl. novine FBiH,
br. 39/06),
Uredba o opasnim i tetnim materijama u vodama (Slubene novine FBiH, br.
43/07)
Uredba o graevinama i zahvatima od znaaja za Federaciju Bosne i Hercegovine i
graevinama, djelatnostima i zahvatima koji mogu u znatnoj mjeri uticati na okoli,
ivot zdravlje ljudi Federacije Bosne i Hercegovine i ire, za koju urbanistiku
saglasnost izdaje Federalno ministarstvo prostornog ureenja (Slubene novine
FBiH, br. 85/07),

Odluke
Odluka o granicama rijenih bazena i vodnih podruja na teritoriji F BIH
Odluka o visini posebnih vodnih naknada (Slubene novine FBiH, br. 46/07).

Pravilnici
Pravilnik o posebnom reimu kontrole djelatnosti koje ugroavaju ili mogu ugroziti
sredinu (Slubeni list SRBH, br. 2/76, 23/76, 23/82, 26/88).
Pravilnik o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i uma (Slubeni list SRBH,
46/89),
Pravilnik o uslovima koje moraju ispunjavati ovlatene laboratorije i sadraju i
nainu izdavanja ovlatenja (Slubene novine FBiH, br. 54/99),
Pravilnik o uslovima za odreivanje zona sanitarne zatite i zatitnih mjera za
izvorita voda koje se koriste ili planiraju da koriste za pie (Slubene novine
FBiH, br. 51/02),

150

Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na
okoli i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako
imaju okolinsku dozvolu (Slubene novine FBiH, br. 19/04),
Pravilnik o uvjetima za prijenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvoaa i
prodavaa na operatera sistema za prikupljanje otpada (Slubene novine FBiH,
br. 09/05),
Pravilnik o postupanju s otpadom koji se ne nalazi na listi opasnog otpada ili iji je
sadraj nepoznat (Slubene novine FBiH, br. 09/05),
Pravilnik o kategorijama otpada sa listama (Slubene novine FBiH, br. 09/05),
Pravilnik o graninim vrijednostima emisije zagaujuih materija u zrak (Slubene
novine FBiH, br. 12/05),
Pravilnik o graninim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje
Pravilnik o emisiji isparljivih organskih jedinjenja (Slubene novine FBiH, br.
12/05),
Pravilnik o graninim vrijednostima kvaliteta zraka (Slubene novine FBiH, br.
12/05),
Pravilnik o monitoringu emisija zagaujuih materija u zrak (Slubene novine
FBiH, br.12/05),
Pravilnik o monitoringu kvaliteta zraka (Slubene novine FBiH, br. 12/05),
Pravilnik o postepenom iskljuivanju supstanci koje oteuju ozonski omota
Pravilnik o uvjetima i kriterijima koje moraju ispunjavati nosioci izrade studije
uticaja na okoli i visini naknade i ostalih trokova nastalih u postupku procjene
uticaja na okoli (Sl. novine FBiH, br. 68/05, 92/07),
Pravilnik o sadraju izvjetaja o stanju sigurnosti, sadraju informacija o
sigurnosnim mjerama i sadraju unutranjih i spoljnih planova intervencije
(Slubene novine FBiH, br. 68/05)
Pravilnik o uvjetima za podnoenje zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole za
pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o
zatiti okolia (Slubene novine FBiH, br. 68/05),
Pravilnik o rokovima za podnoenje zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole za
zatiti okolia (Slubene novine FBiH, br. 68/05),
Pravilnik o minimumu sadrine opteg akta o odravanju, koritenju i osmatranju
vodoprivrednih objekata (Sl. novine FBiH, br. 18/07),
Pravilnik o graninim vrijednostima opasnih i tetnih materija za tehnoloke
otpadne vode prije njihovog isputanja u sistem javne kanalizacije odnosno u drugi
prijemnik (Slubene novine FBiH, br. 50/07),
Pravilnik o graninim vrijednostima opasnih i tetnih materija za vode koje se
nakon preiavanja iz sistema javne kanalizacije isputaju u prirodni prijemnik
Pravilnik o registru zagaivanja i postrojenjima (Slubene novine FBiH, br.
82/07),

151

Pravilnik o nainu obraunavanja, postupku i rokovima za obraunavanje i plaanje
i kontroli izmirivanja obaveza na osnovu ope vodne naknade i posebnih vodnih
naknada (Slubene novine FBiH, br. 92/07)
Pravilnik o donoenju najboljih raspoloivih tehnika kojima se postiu standardi
kvaliteta okolia (Slubene novine FBiH, br. 92/07),
Pravilnik o eko-oznakama i o nainu upravljanja eko-oznakama (Slubene novine
FBiH, br. 92/07),
Pravilnik o uvjetima mjerenja i kontrole sadraja sumpora u gorivu (Sl. novine
FBiH, br. 6/08),
Pravilnik o obrascu, sadraju i postupku obavjetavanja o vanim karakteristikama
proizvoda i ambalae od strane proizvoaa (Slubene novine FBiH, br. 6/08),
Pravilnik o sadraju, obliku, uvjetima, nainu izdavanja i uvanja vodnih akata
Pravilnik o ivotinjskom otpadu i drugim neopasnim materijalima prirodnog
porijekla koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe (Sl. novine FBiH, br.
8/08),
Pravilnik o uvjetima i krterijima koje mora ispunjavati pravno lice za izradu
dokumentacije na osnovu koje se izdaju vodni akti (Sl. novine FBiH, br. 17/08).
Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o uvjetima za podnoenje zahtjeva za
izdavanje okolinske dozvole za pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije
stupanja na snagu Zakona o zatiti okolia (Slubene novine FBiH, br. 29/08).
Uputstva
Uputstvo o utvrivanju dozvoljenih koliina tetnih i opasnim materija u zemljitu
metode njihovog ispitivanja (Sl.novine FBiH, br. 11/99).

REPUBLIKA SRPSKA
U RS nadlenost po pitanju zaite ivotne sredine i voda podijeljena je izmeu entitetskih i
optinskih nadlenih organa vlasti.
Relevantni propisi u RS
22:
(zakoni, uredbe, odluke, pravilnici, uputstva), a koji se tiu
razmatranog sektora proizvodnje piva, daju se u nastavku.

Zakoni
Zakon o komunalnim djelatnostima (Slubeni glasnik RS, br. 11/95, 51/02).
Zakon o zdravstvenoj zatiti (Slubeni glasnik RS, br. 18/99, 58/01, 62/02),
Zakon o slobodi pristupa informacijama u RS (Slubeni glasnik RS, br. 20/01),
Zakon o slobodi pristupa informacijama u RS (Slubeni glasnik RS, br. 20/01),
Zakon o zatiti od jonizirajueg zraenja i o radijacionoj sigurnosti (Slubeni
glasnik RS, br. 52/01),

22 http://www.vladars.net/sr-sp-cyrl/vlada/ministarstva/mgr/PAO/Documents/Forms/AllItems.aspx

152

Zakon o optem upravnom postupku (Slubeni glasnik RS, br. 13/02),
Zakon o koncesijama (Slubeni glasnik RS, br. 25/02, 91/06),
Zakon o Fondu za zatitu ivotne sredine (Slubeni glasnik RS, br. 51/02),
Zakon o zatiti ivotne sredine-Preieni tekst (Slubeni glasnik RS, br. 53/02,
28/07),
Zakon o zatiti prirode (Slubeni glasnik RS, br. 53/02, 34/08),
Zakon o zatiti vazduha (Slubeni glasnik RS, br. 53/02),
Zakon o upravljanju otpadom (Slubeni glasnik RS, br. 53/02),
Zakon o umama (Slubeni glasnik RS, br. 66/03, 53/05, 91/06),
Zakon o geolokim istraivanjima (Slubeni glasnik RS, br. 51/04),
Zakon o zatiti od nejonizirajueg zraenja (Slubeni glasnik RS, br. 2/05),
Zakon o rudarstvu (Slubeni glasnik RS, br. 107/05),
Zakon o inspekcijama (Slubeni glasnik RS, br. 113/05, 1/08),
Zakon o vodama (Slubeni glasnik RS, br. 50/06),
Zakon o ureenju prostora (Slubeni glasnik RS, br. 84/02, 112/06),
Zakon o graevinskom zemljitu (Slubeni glasnik RS, br. 112/06).

Podzakonski akti
Uredbe
Uredba o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka (Slubeni glasnik RS, br.
42/01),
Uredba o graninim vrijednostima kvaliteta vazduha (Slubeni glasnik RS, br.
39/05),
Uredba o graninim vrijednostima emisije zagaujuih materija u vazduh
(Slubeni glasnik RS, br. 39/05),
Uredba o postepenom iskljuivanju supstanci koje oteuju ozonski omota
Uredba o projektima za koje se sprovodi procjena uticaja na ivotnu sredinu i
kriterijumima za odluivanje o obavezi sprovoenja i obimu procjene uticaja na
ivotnu sredinu (Slubeni glasnik RS, br. 07/06),
Uredba o postrojenjima koja mogu biti izraena i putena u rad samo ako imaju
ekoloku dozvolu (Slubeni glasnik RS, br. 07/06),
Uredba o nainu sudjelovanja u javnosti u upravljanju vodama (Slubeni glasnik
RS, br. 35/07).

Odluke
Odluka o visini vodoprivrednih naknada (Slubeni glasnik RS, br. 19/98, 29/98,
4/99, 6/00, 55/01, 49/02),
Odluka o utvrivanju granica oblasnih rijenih slivova (Distrikta) i slivova na
teritoriji RS-a (Slubeni glasnik RS, br. 98/06).

153

Pravilnici
Pravilnik o nainu odravanja rijenih korita i vodnog zemljita (Slubeni glasnik
RS, br. 34/01, 22/06),
Pravilnik o nainu i metodama odreivanja stepena zagaenosti otpadnih voda kao
osnovice za utvrivanje vodoprivredne naknade (Slubeni glasnik RS, br. 44/01),
Pravilnik o uslovima isputanja otpadnih voda u povrinske vode (Slubeni glasnik
RS, br. 44/01),
Pravilnik o uslovima isputanja otpadnih voda u javnu kanalizaciju (Slubeni
glasnik RS, br. 44/01),
Pravilnik o uslovima koje moraju da ispunjavaju vodoprivredne laboratorije kao
pravna lica ili u okviru pravnih lica koje vre odreenu vrstu ispitivanja kvaliteta
povrinskih, podzemnih i otpadnih voda (Slubeni glasnik RS, br. 44/01),
Pravilnik o tretmanu i odvodnji otpadnih voda za podruja gradova i naselja gdje
nema javne kanalizacije (Slubeni glasnik RS, br. 68/01),
Pravilnik o mjerama zatite, nainu odreivanja i odravanja zona i pojaseva
sanitarne zatite, podruja na kojima se nalaze izvorita, kao i vodnih objekata i
voda namijenjenih ljudskoj upotrebi (Slubeni glasnik RS, br. 7/03).
Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za pie (Slubeni glasnik RS, br. 40/03),
Pravilnik o graninim vrijednostima emisija u vazduh iz postrojenja za
sagorijevanje (nominalne termalne snage manje, jednak ili vee od 50 MW)
Pravilnik o monitoringu emisija zagaujuih materija u vazduh (Slubeni glasnik
RS, br. 39/05),
Pravilnik o emisiji isparljivih organskih jedinjenja (Slubeni glasnik RS, br.
39/05),
Pravilnik o monitoringu kvaliteta vazduha (Slubeni glasnik RS, br. 39/05,
90/06),
Pravilnik o vrstama otpada i djelatnostima u oblastima upravljanja otpadom za koje
je potrebna dozvola(Slubeni glasnik RS, br. 39/05, 3/07),
Pravilnik o kategorijama otpada, karakteristikama koje ga svrstavaju u opasni
otpad, djelatnostima povrata komponenti i odlaganja otpada (Slubeni glasnik
RS, br. 39/05),
Pravilnik o kategorijama otpada sa listam (Slubeni glasnik RS, br. 39/05),
Pravilnik o transportu opasnog otpada (Slubeni glasnik RS, br. 86/05),
Pravilnik o finansijskim garancijama kojima se moe osigurati prekogranino
kretanje otpada (Slubeni glasnik RS, br. 86/05),
Pravilnik o uslovima za prenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvoaa i
prodavaa na odgovorno lice sistema za prikupljanje otpada (Slubeni glasnik
RS, br. 118/05),
Pravilnik o rokovima za podnoenje zahtjeva za izdavanje ekoloke dozvole za
zatiti ivotne sredine (Slubeni glasnik RS, br. 24/06),
Pravilnik o uslovima za podnoenje zahtjeva za izdavanje ekoloke dozvole za
zatiti ivotne sredine (Slubeni glasnik RS, br. 24/06),

154

Pravilnik o uslovima, nainu, mjestima i rokovima sistematskih ispitivanja sadraja
radionuklida u ivotnoj sredini (Slubeni glasnik RS, br. 77/06),
Pravilnik o metodologiji i nainu voenja registra postrojenja i zagaivaa
(Slubeni glasnik RS, br.92/07),
Pravilnik o donoenju najboljih raspoloivih tehnika kojima se postiu standardi
kvaliteta ivotne sredine (Slubeni glasnik RS, br. 22/08),
Pravilnik o eko-oznakama i o nainu upravljanja eko-oznakama (Slubeni glasnik
RS, br. 22/08),
Pravilinik o uslovima za obavljanje djelatnosti pravnih lica iz oblasti zatite ivotne
sredine (Slubeni glasnik RS, br. 36/08).

Uputstva
Uputstvo o nainu, postupku i rokovima obraunavanja i plaanja optih i posebnih
vodoprivrednih naknada (Slubeni glasnik RS, br. 19/98, 27/01).
Uputstvo o sadraju studije uticaja na ivotnu sredinu (Slubeni glasnik RS, br.
118/05).
BRKO DISTRIKT
U Brko Distriktu nadlenost po pitanju zaite ivotne sredine i voda podijeljena je
izmeu nadlenih odjeljenja u Vladi BD.
Relevantni propisi u BD
23:
: (zakoni, pravilnici), a koji se tiu razmatranog sektora
proizvodnje piva, daju se u nastavku.

Zakoni
Zakon o upravnom postupku (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 3/00,
9/02).
Zakon o prostornom ureenju (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 09/03,
23/03, 15/04),
Zakon o zatiti ivotne sredine (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 24/04,
1/05),
Zakon o zatiti prirode (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 24/04, 1/05),
Zakon o zatiti vazduha (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 25/04, 1/05),
Zakon o zatiti voda (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br.25/04, 1/05),
Zakon o upravljanju otpadom (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 24/04,
1/05),
Zakon o komunalnim djelatnostima (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br.
30/04),
Zakon o koncesijama (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 131/06).

23 http://www.bdcentral.net/Members/javni_poslovi/akti/Pravilnici_eko/folder_contents

155

Podzakonski akti

Pravilnici
Pravilnik o monitoringu kvaliteta vazduha (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH,
br.30/06),
Pravilnik o graninim vrijednostima emisije u vazduh iz postrojenja za
sagorijevanje (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br.30/06),
Pravilnik o monitoringu emisija zagaujuih materija u vazduh (Slubeni glasnik
Brko Distrikta BiH, br.30/06),
Pravilnik o postepenom iskljuivanju supstanci koje oteuju ozonski omota
(Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br.30/06),
Pravilnik o graninim vrijednostima emisije zagaujuih materija u vazduh
(Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br.30/06),
Pravilnik o emisiji isparljivih organskih jedinjenja (Slubeni glasnik Brko
Distrikta BiH, br.30/06),
Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koja je obavezna procjena uticaja na
ivotnu sredinu i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad
samo ako imaju ekoloku dozvolu (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br
30/06),
Pravilnik o uslovima za prenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvoaa i
prodavaa na operatora za prikupljanje otpada (Slubeni glasnik Brko Distrikta
BiH, br. 32/06),
Pravilnik o kategorijama otpada sa listama (Slubeni glasnik Brko Distrikta
BiH, br. 32/06),
Pravilnik o postupanju sa otpadom koji se nalazi na listi opasnog otpada ili iji je
sadraj nepoznat (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 32/06),
Pravilnik o sadraju plana prilagoavanja upravljanja otpadom za postojea
Pravilnik o izdavanju dozvole za aktivnosti male privrede u upravljanju otpadom
(Slubeni glasnik Brko Distrikta, br. 32/06
Pravilnik o uslovima za podnoenje zahtjeva za izdavanje ekoloke dozvole za
zatiti ivotne sredine (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 02/07),
Pravilnik o sadraju studije uticaja na ivotnu sredinu (Slubeni glasnik Brko
Distrikta BiH, br. 02/07),
Pravilnik o rokovima za podnoenje zahtjeva za izdavanje ekoloke dozvole za
zatiti ivotne sredine (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 02/07).

156

Propisi iz oblasti veterinarstva i sigurnosti hrane
Zakon o veterinarstvu u BiH (Slubeni glasnik BiH, broj 34/02), je kroz l. 8., 27., 29., 30. i
31 regulisao problematiku, kad se radi o objektima koji proizvode animalnog porijekla, na
nain da ovakva vrsta objekata ne smije poeti sa radom dok nije prola proces registracije
kod nadlenog organa. Propisana je kompletna procedura od izgradnje i rekonstrukcije pa do
procedure same registracije objekta koja se sastoji od podnoenja zahtjeva subjekta
nadlenom dravnom organu za registraciju objekta uz prethodno pribavljenu saglasnost od
istog organa na usklaenost projektne dokumentacije sa propisanim veterinarsko-
zdravstvenim uslovima za dotini objekat. Potom nadleni organ formira strunu komisiju za
pregled objekta, koja na osnovu odredaba Odluke o uvjetima kojima moraju udovoljavati
objekti za klanje ivotinja, obradu preradu i uskladitenje proizvoda ivotinjskog porijekla
(Slubeni glasnik BiH broj: 27/05) ocjenjuje objekat po pitanju izgradnje, procesne opreme,
naina rada, higijene, strunog kadra i samokontrole. Potom komisija daje miljenje o
udovoljavanju uslova na osnovu kojeg se izdaje rjeenjem kojim se odobrava pojedinani
asortiman proizvodnje, podruje trgovanja i dodjeljuje se veterinarski kontrolni broj. Objekat
koji je proao pomenutu proceduru smije prometovati svojim proizvodima u skladu sa izdatim
rjeenjem.
Takoe, ovaj zakon je l. 42., 43. i 44. propisao obaveze i dunosti u vezi zatite i ouvanja
ivotne sredine na nain da su sva pravna i fizika lica duna da spreavaju zagaenje okoline
i dejstva tetna po zdravlje, koja mogu da nastanu uzgojem, proizvodnjom, preradom,
trgovinom i upotrebom ivotinja, proizvoda, prehrambenih proizvoda, sirovina, stone hrane i
otpadaka. Propisana je i obaveza potivanja propisa o ouvanju okoline kad se radi o
otpatcima i otpadnim vodama.
Zakon, kao i propisi o okoliu nalau prevenciju. Preventivne mjere za ouvanje okolia su:
osiguravanje odgovarajueg odstranjivanja, prerade, obrade i upotrebe otpadaka,
vrstih i tenih ubriva;
osiguravanje odgovarajueg skladitenja otpadaka, vrstih i tenih ubriva;
odreivanje postupka higijenizacije ivotinjskog izmeta i otpadnih voda;
smanjenje opasnosti od infekcije, odreivanjem odgovarajuih higijenskih uvjeta u
talama i okolini (higijenski uvjeti, mikroklima, ogranienje amonijaka,
odstranjivanje otpadaka i izmeta; ienje i dezinfekcija);
utvrivanje ispravnosti proizvoda od ubriva, preraenog ubriva i komposta;
spreavanje zagaenja podzemnih voda uzronicima zaraznih i parazitarnih bolesti
i tetnih ili radioaktivnih materija.
Ovom zakonom je propisan postupak sa uginulim ili ubijenim ivotinjama i ivotinjskim nus
proizvodima koji nisu namijenjeni za ljudsku ishranu. Naime uginule ili ubijene ivotinje i
ivotinjske nus proizvode je potrebno preraditi, obraditi ili unititi u objektima za preradu,
obradu ili unitenje otpadaka ivotinjskog porijekla. Mora se i na propisan nain ovaj otpad
sakupljati i prevoziti. Objekat za preradu otpada mora imati prostorije za obdukciju tj.
postmortalno utvrivanje uzroka uginua i mora biti pod veterinarskom nadzorom. Detaljnije
uslove o prijavi uginua, transportu, tretiranju ivotinjskih otpadaka, preradi i uslove za
objekte i objekte za obdukciju, preradu i spaljivanje, propisuje Ministarstvo vanjske trgovine i
ekonomskih odnosa na prijedlog Ureda za veterinarstvo BiH. Naalost, ovaj provedbeni akt
jo nije propisan od nadlenih institucija a trebao bi biti usklaen sa Uredbom (EZ-a)
1774/2002 Europskog parlamenta i Vijea od 03. oktobra 2002. godine kojom se utvruju

157

sanitarni propisi vezani za ivotinjske nusproizvode koji nisu namijenjeni ljudskoj prehrani.
Da rezimiramo, generalno, uginule ili ubijene ivotinje i ivotinjski nusproizvodi se moraju
obraditi preraditi ili unititi u objektima za tu namjenu i koji su odobreni od nadlenog tijela.
Na temelju Zakona o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik BiH", broj
34/02), Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, na prijedlog Ureda za
veterinarstvo Bosne i Hercegovine, donijelo je Odluku o provedbi obaveznih mjera u
odobrenim objektima radi smanjenja mikrobiolokih i drugih oneienja mesa, mesnih
proizvoda i ostalih proizvoda ivotinjskog porijekla namijenjenih prehrani ljudi (Slubeni
glasnik BiH broj 8/05), kojom je propisana obaveza uspostave kontrole procesa proizvodnje
na temelju primjene sustava "analize opasnosti i kontrole kritinih toaka" (HACCP-od engl.-
Hazard Analysis and Critical Control Points) u procesima proizvodnje i prerade mesa i ostalih
proizvoda ivotinjskog podrijetla (namirnice ivotinjskog podrijetla) namijenjenih za
prehranu ljudi. Navedena Odluka elaborira problematiku uspostave kontrole procesa
proizvodnje u odobrenim objektima za klanje ivotinja, obradu i preradu te uskladitenje
proizvoda ivotinjskog podrijetla, na temelju primjene sustava HACCP-a u cilju smanjenja
moguih mikrobiolokih i drugih oneienja mesa, mesnih proizvoda i ostalih proizvoda
ivotinjskog podrijetla kao i odreenih obaveza vlasnika objekata u provedbi naela sustava
HACCP u proizvodnim procesima, te ostale obaveze u smislu izrade i provedbe standardnih
sanitacijskih operativnih postupaka (SSOP).
Naprijed navedeno znai da subjekti koji proizvode sirovine i proizvode animalnog porijekla
u Bosni i Hercegovine imaju zakonsku obavezu uspostaviti HACCP sistem u procesu svoje
proizvodnje.
Entitetski zakoni o veterinarstvu propisuju obavezu nekodljivog uklanjanja leeva, konfiskata
i proizvoda ivotinjskog porijekla u objektima za utilizaciju (prerada u proizvode namijenjene
ishrani ivotinja ili industrijskoj upotrebi), jamama grobnicama i grobljima za ivotinje.
Takoer je propisano i ko je duan osigurati obavljanje tih poslova.
Entitetski propisi o uvjetima kojima moraju udovoljavati objekti za klanje ivotinja, obradu
preradu i uskladitenje proizvoda ivotinjskog porijekla, odnose se na sljedee:
uvjete za lokaciju za izgradnju klaonica,
problematiku vodosnabdijevanja i odvoda otpadnih voda iz tih objekta, ukljuujui
i zahtjev u pogledu izgradnje septikih jama
naine prijenosa otpadnih materija unutar objekta,
smjetaj stajskog gnoja i prikupljanje krvi ,
uvjete za prostorije u objektu koje slue za prihvat i smjetaj nejestivih proizvoda
klanja i konfiskat.
Ukoliko se u sklopu pogona i postrojenja za klanje krupne stoke nalazi i objekt za skupljanje
sirove koe, onda taj pogon treba udovoljiti odredbama entitetskih pravilnika o veterinarsko-
zdravstvenim uvjetima kojima moraju udovoljavati objekti za sakupljanje, konzerviranje,
skladitenje i promet sirove koe, krzna, vune i dlaka ivotinja. Ovim pravilnicima propisuju
se uvjeti u pogledu lokacije objekta, vodosnabdijevanja, kanalizacijskog sistema za otpadne
vode, osiguranje prostorije sa kontejnerom za konfiskat i sl.
Provjeru zadovoljenja uvjeta, propisanih ovim pravilnicima, treba izvriti i kod pregleda
Zahtjeva za izdavanje okoline/ekoloke dozvole.

158

Zakon o veterinarstvu (Slubene novine FBiH, broj 46/00),
Zakon o veterinarstvu, koji se primjenjuje na teritoriji Federacije BiH, svojim odredbama (l.
18., 19., 20., 21., 22., 25. i 30.) skoro identino regulie oblast rada objekata koji proizvode
animalne proizvode kao i Zakon o veterinarstvu u BiH.
Ovaj zakon za razliku od Zakona o veterinarstvu u BiH nije na jednom mjestu obradio
problematiku zatite okolia nego je obradio kroz mnotvo lanova preteno pozivajui se na
okolinske propise. Meutim, odredbe na skoro identian nain propisuju dunosti i obaveze u
zatiti i ouvanju ivotne sredine. U ovome zakonu je i data definicija pojma veterinarska
zatita okolia koja je definisana kao: postupci, uvjeti i mjere koje je potrebno poduzimati
tijekom uzgoja, dranja, postupanja i zatite zdravlja ivotinja; tijekom obrade, prerade,
skladitenja i prometa proizvoda ivotinjskog podrijetla i utilizacije leina, konfiskata,
nejestivih nusproizvoda klanja, te otpadnih ivotinjskih materija, ija je svrha sprjeavanje
zagaivanja okolia; Veterinarsku zatitu okolia u ovom zakonu su regulisali slijedei l. 2.,
6., 7., 13., 18., 19., 22., 25., 30., 91., 134. i 135.

Odluku o uvjetima kojima moraju udovoljavati objekti za klanje ivotinja, obradu
preradu i uskladitenje proizvoda ivotinjskog porijekla (Slubeni glasnik BiH, broj
27/05).
Zakon o standardizaciji BiH (Slubeni glasnik BiH, broj 19/01),
Pravilnik o nainu utovara, pretovara i istovara poiljki ivotinja, proizvoda, sirovina i
otpadaka ivotinjskog porijekla, uvjetima koje mora da ispunjava prijevozno sredstvo,
higijensko-tehnikim uvjetima koje mora ispunjavati poiljka i obrascu uvjerenja o
zdravstvenom stanju poiljke (Slubeni list R BiH, broj 2/92 i 13/94, Slubeni list
SFRJ, broj 69/90),
Odluka o nainu obavljanja veterinarsko-sanitarnog pregleda i kontrole ivotinja prije
klanja i proizvoda ivotinjskog porijekla (Slubeni glasnik BiH, broj 82/06),
Pravilnik o kvalitetu mesa stoke za klanje (Slubeni list, broj 2/92 i 13/94 Slubeni
list SFRJ, broj 34/74, 26/75, 13/87 i 1/81)
Odluka o uvjetima uvoza i provoza ivih ivotinja, proizvoda i namirnica ivotinjskog
porijekla, lijekova, stone hrane i otpadaka u Bosnu i Hercegovinu (Slubeni glasnik
BiH, broj xx/04)
Pravilnik o nainu i uvjetima sprovoenja obavezne dezinfekcije, dezinsekcije i
deratizacije (Slubeni list R BiH, broj 2/92 i 13/94, Slubeni list SRBiH, broj
31/77),
Pravilnik o preduzimanju stalnih zatitnih mjera protiv mikroorganizama, insekata i
glodara (Slubeni list R BiH, broj 2/92 i 13/94; Slubeni list SR BiH broj: 23/78),
Pravilnik o nainu dezinfekcije prijevoznih sredstava kojima se prevoze poiljke
ivotinja, ivotinjskih proizvoda, sirovina i otpadaka (Slubeni list R BiH broj: 2/92
i 13/94; Slubeni list SFRJ, broj 59/77),
Pravilnik o nainu nekodljivog uklanjanja ivotinjskih leeva i otpadaka ivotinjskog
porijekla (Slubeni list RBiH br.2/92 i 13/94; Slubeni list SFRJ, broj 53/89),

Ovim pravilnikom, koji je jo uvijek na snazi, se regulie naini nekodljivog uklanjanja
ivotinjskih leeva i otpadaka ivotinjskog porijekla. Nain na koji je regulisano
nekodljivo uklanjane je odlaganje u jame grobnice i zakopavanje na stona groblja i
utilizacija tj. kafilerijska prerada otpada koja je namijenjena ishrani ivotinja. Meutim,

159

od kako je doneen ovaj pravilnik pa do danas desile su se jako velike promjene u nainu
zbrinjavanja ivotinjskih leeva i otpadaka ivotinjskog porijekla. Naime postojei
europski propisi su zabranili da se ova vrsta otpada na bilo koji nain zakopava u zemlju,
sa par izuzetaka koji se odnose na uginule kune ljubimce i kad je otpad nastao u jako
udaljenim podrujima pa se moe spaliti i zakopati na licu mjesta, kao i u sluajevima
kada se radi o izbijanju naroito opasnih zaraznih bolesti pa nadleni organ zabrani prevoz
do spalionice ili objekta za preradu pa se to mora uraditi na licu mjesta. Takoe u
proteklom periodu desile su se dvije svjetske krize vezane za ishranu ivotinja. Kao
najznaajnija je pojava kravljeg ludila (bovina spongiophormna ecephalopatija BSE) a
uzrok pojave oboljenja je ishrana goveda mesno-kotanim branom tj. proteinima
animalnog porijekla. Posljedica toga je zabrana ishrane veine ekonomskih vrsta ivotinja
hranom animalnog porijekla u EU, a kod nas svih ivotinjskih vrsta koje se koriste u
prehrani ljudi. Trenutna situacija je da su kapaciteti za obradu, preradu i spaljivanje otpada
minorni tj. ravni nuli i da se u Bosni i Hercegovini na najprimitivniji nain rukuje sa
animalnim otpadom. Otpad se ili odvozi sa komunalnim otpadom ili zakopava se na razne
naine ili se odvozi i baca na udaljena mjesta. Iz naprijed navedenog je evidentno da su
odredbe ovog pravilnika zastarjele i da je potrebno pristupiti izradi novog pravilnika kako
je i naprijed navedeno ne samo u cilju zatite ivotne okoline ve i u cilju zatite zdravlja
ivotinja i ljudi.

Pravilnik o uslovima obavljanja poslova dezinfekcije, dezinsekcije, deratizacije i
radioloke dekontaminacije (Slubene novine FBiH, broj 42/01)
Pravilnik o veterinarsko-zdravstvenim uslovima kojima moraju udovoljavati objekti za
sakupljanje, konzerviranje, skladitenje i promet sirove koe, krzna, vune i dlaka
ivotinja (Slubene novine FBiH, broj 21/02),
Odluka o praenju rezidua odreenih tvari u ivim ivotinjama i u proizvodima
ivotinjskoga porijekla (Slubeni glasnik BiH, broj 1/04)
Odluka o uvjetima i trajanju karantina za uvezene ivotinje (Slubeni glasnik BiH,
broj 54/04)
Zakon o zdravstvenoj ispravnosti ivotnih namirnica i predmeta ope upotrebe
(Slubeni list RBiH, br.2/92 i 13/94-Slubeni list t SFRJ, broj: 53/91),
Zakon o zdravstvenom nadzoru ivotnih namirnica i predmeta ope upotrebe
(Slubeni list R BiH broj:2/92 i 13/94- Slubeni list SR BiH broj:43/86),
Pravilnik o uslovima u pogledu mikrobioloke ispravnosti kojima moraju odgovarati
ivotne namirnice u prometu (Slubeni list RBiH, br.2/92 i 13/94-Slubeni list
SFRJ broj: 45/83),
Pravilnik o uvjetima pod kojima se mogu stavljati u promet i upotrebljavati voda za
pie, ivotne namirnice i predmeti ope upotrebe kontaminirani radioaktivnim
materijama (Slubeni list R BiH, broj: 2/92 i 13/94- Slubeni list SFRJ, broj
32/79),
Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za pie (Slubeni list R BiH, broj 2/92 i
13/94, Slubeni list SFRJ, broj 3 3/87),
Pravilnik o posebnoj radnoj odjei i obui lica koja rade u proizvodnji i prometu
ivotnih namirnica i predmeta ope upotrebe (Slubeni list RBiH broj 2/92 i 13/94-
Slubeni list SR BiH, broj 25/87),
Uputstvo o nainu uzimanja uzoraka za vrenje analiza i superanaliza namirnica i
predmeta opte upotrebe (Slubeni list RBiH, broj 2/92 i 13/94,Slubeni list SFRJ,
broj: 60/78),

160

Nakon donoenja Zakona o hrani na nivou drave BiH (Slubeni glasnik BiH, br. 50/04),
kojim se ureuje osnova za osiguranje visoke razine zatite zdravlja ljudi i interesa potroaa i
formiranja Agencije za sigurnost hrane u Bosni i Hercegovini, stvorio se pravni osnov za
donoenje provedbenih propisa, te drugih posebnih propisa, koji se odnose na hranu, osobito
na higijenu, zdravstvenu ispravnost i kvalitet hrane, a koji e obuhvatiti sve faze proizvodnje,
prerade, obrade i distribucije hrane. Provedbenim propisima utvrdie se zahtjevi koji se
odnose na: obaveze subjekata u poslovanju s hranom vezano za kvalitet, klasifikaciju,
kategorizaciju i naziv hrane, senzorska svojstva i sastav hrane, vrstu i koliinu sirovina,
dodataka i drugih tvari koji se koriste u proizvodnji i preradi hrane, tehnoloke postupke koji
se primjenjuju u proizvodnji i preradi hrane, metode uzimanja uzoraka i analitike metode
radi kontrole kvaliteta hrane, dodatne ili specifine podatke koji bi trebali biti navedeni na
deklaraciji hrane, a od interesa su za potroaa, mogunost sljedivosti hrane, sistem
samokontrole, hrana i sastojci hrane koji sadre genetski modificirane proizvode i dr.

Meunarodne obaveze koje se tiu industrijskog sektora
Meunarodne obveze za sprjeavanje i suzbijanje ivotinjskih zaraznih bolesti u
meunarodnoj trgovini ivotinjama, proizvodima, sirovinama, prehrambenim proizvodima i
otpacima ivotinjskog podrijetla, kao i predmetima, kojima se moe prenijeti zarazna bolest,
regulira Zakon o veterinarstvu u BiH, meunarodne konvencije i drugi meunarodni ugovori.
Ured odreuje jedinstveni nain za tehniku primjenu mjera sadranih u meunarodnim
aktima koje moraju da se provedu u Bosni i Hercegovini.
Kad je u pitanju klaoniki sektor, pod meunarodnim obavezama koje se zahtijevaju, svakako
treba napomenuti izradu relevantnih propisa iz ove oblasti, reviziju postojeih propisa,
uspostavu uinkovitog sistema identifikacije ivotinja, uspostavu efikasnog sistema
organizacije veterinarske inspekcije, uiniti zemlju slobodnom od pojedinih zaraznih bolesti,
uspostavu sistema samokontrole u objektima, izgraditi i opremiti referentne laboratorije za
ispitivanje ivotinja i proizvoda ivotinjskog porijekla, poveati svijest ljudi koji se bave
proizvodnjom, uspostaviti efikasan sistem nekodljivog uklanjanja otpadom animalnog
porijekla itd.
Osim vaee zakonske regulative BiH i meunarodnih standarda kojima se osigurava
osiguranje kvaliteta i zdravstvene ispravnosti proizvoda, u narednom periodu svi proizvoai
iz prehrambenog sektora BiH, pa i sektora prerade mesa e biti u obavezi da odgovore
meunarodnim zakonskim regulativama iz ove oblasti :
FAO/WHO CODEX Alimentarius,
Council Regulation EC 1881/2006 Maximum levels for certain contaminants in
foodstuffs ,
Council Directive , No. 93/43/EEC Directive on the Hygiene of Foodstuffs.
Utjecaj otpada i upravljanja otpadom na globalne promjene klime u smislu stalnog porasta
antropogenih emisija metana i azotsuboksida koji kao gasovi sa efektom staklene bate
(GHG) dovode do globalnog zagrijevanja atmosfere, detaljno je prouavan pri donoenju
Okvirne konvencije UN o promjeni klime i njenog Kyoto protokola. Ovim meunarodnim
sporazumima emisije metana, azotsuboksida i njihovih prekursora, stavljene su pod kontrolu,
s obzirom na njihov izraen potencijal globalnog zagrijevanja atmosfere.

161

Uredbom Evropskog parlamenta i Savjeta 1774/2002 od 03.08.2002. izvrena je
kategorizacija ivotinjskog otpada i propisan nain sakupljanja, transportiranja, skladitenja,
rukovanja, odlaganja, obrade i/ ili plasiranja na trite ovog tipa otpada.
Kategorija I (visoko rizian materijal) obuhvata:

1. (a) Dijelove tijela, ukljuujui i kou, sljedeih ivotinja:
ivotinje za koje se sumnjalo da su bile inficirane TSE virusom u skladu sa
propisima (EC) No 999/2001 ili kod kojih je potvreno prisustvo TSE;
ivotinje ubijene radi iskorjenjivanja TSE;
ivotinje gajene na farmi i divlje ivotinje, ukljuujui posebno kune ljubimce,
ivotinje iz zoo-vrta i cirkusa;
eksperimentalne ivotinje definiranje u lanu 2, direktive Savjeta 86/609/EEC 24
Novembar 1986., u cilju pribliavanja zakonima, propisima i administrativnim
mjerama lanica Unije u pogledu zatite ivotinja koje se koriste za eksperimente i
druge naune svrhe;
divlje ivotinje, za koje se sumnjalo da su bile inficirane zaraznim bolestima za
ljude i ivotinje.
(b)
specifian rizian materijal TSE;
produkti dobiveni od ivotinja koje su zabranjene direktivom 96/22/EC, i
proizvodi ivotinjskog porekla koji sadri ostatke, zagaivae ivotne sredine i
druge supstance koje su date u grupi B (3) Aneksa I direktive Savjeta 96/23/EC 29
April 1996., koje se odnose na mjere praenja ostataka i izvjesnih supstanci ivih
ivotinja i ivotinjskih ostataka i direktiva 85/358/EEC i 86/469/EEC i odluka
89/187/EEC i 91/664/EEC (2), ako svaki ostatak prekorai dozvoljeni nivo koji je
donijela zajednica ili ako ne postoji u nacionalnom zakonodavstvu.
Svi ivotinjski materijali sakupljeni kada se otpad tretira vodom obradom nus-
produkata iz kategorije 1 i iz drugih prostorija u kojima se otklanja zarazan
materijal, ukljuujui svu masnou, mulj i sve druge materijale koji se uklanjaju
odvodima u tim prostorijama, osim materijala koji ne sadri zarazne materije;
Ketering otpad iz transportnih sredstava u internacionalnom saobraaju.
Mjeavina materijala kategorije 1 sa materijalom kategorije 2 ili 3 ili sa obje
kategorije, ukljuujui svaki materijal koji je odreen za obradu ivotinjskih nus-
produkata u kategoriji 1.

2. Materijal kategorije 1 mora da se sakuplja, transportira i identificira, odlae i obrauje
na propisan nain;
3. Materijal kategorije 1 ne smije da se uvozi izuzev u suglasnosti sa ovim propisima ili sa
pravilima koja su dana u lanu 33 (2).

Uvoz i izvoz zaraenog TSE materijala mora da se vri samo uz suglasnost lana 8 (1) propisa
EC No 999/2001.

162

Kategorija II obuhvata:

1. Materijal 2. kategorije ukljuuje ivotinjske nus-produkte sljedeim opisom ili bilo koji
materijal koji sadri ove nus produkte:
ubre i sadraj digestivnog trakta;
sav ivotinjski otpadni materijal sakupljen i tretiran vodom iz klaonica, kao to je
dano u lanu 4 (1) (d) ili za materijal kategorije 2 koji obradom ukljuuje svu
masnou, mulj i druge sastojke koji se uklanjaju odvodima iz tih prostorija;
produkti ivotinjskog porekla koji sadre ostatke veterinarskih lijekova i
zagaivaa pobrojanih u grupi B (1) i (2), Aneksa I u direktivi 96/23/EC, ako takvi
ostaci prelaze dozvoljeni nivo koji je odobren zakonodavstvom Zajednice;
produkti ivotinjskog porekla, osim materijala kategorije 1, koji su uvezeni iz
zemalja nelanica EU podlijeu zakonima Zajednice i veterinarskim zahtjevima;
ivotinje i njihovi dijelovi, osim onih u lanu 4, koje su uginule prije klanja za
ljudsku upotrebu, ukljuujui ubijene ivotinje da bi se iskorijenile epizootine
bolesti;
mjeavina materijala kategorija 2 i 3;
ivotinjski nus-produkti, osim materijala iz 1 ili 3 kategorije.

2. Materijal kategorije 2 mora da se sakuplja, transportira i identificira i pravilno odlae ili
obrauje na propisan nain;

Kategorija III obuhvata:

2. Materijal 3 kategorije ukljuuje ivotinjske nus-produkte sljedeim opisom ili bilo koji
materijal koji sadri ove nus-.produkte:
dijelovi zaklanih ivotinja koji su pogodni za ljudsku ishranu u skladu sa zakonima
zajednice;
dijelovi zaklanih ivotinja koji su odbaeni kao nepogodni za ljudsku upotrebu, ali
nemaju nikakve znake bolesti koji utiu na ljude ili ivotinje i potiu od leina koja
su za ljudsku upotrebu u suglasnosti sa zakonima zajednice;
koa, papci, rogovi, svinjske ekinje, perje, koji potiu od ivotinja zaklanih u
klaonici, posle sprovedene inspekcije prije klanja, a pogodne su za ljudsku
upotrebu u skladu sa zakonom zajednice;
krv dobivena od ivotinja posebno preivara zaklanih na klaonici, posle
sprovedene inspekcije prije klanja, a pogodne su za klanje, za ljudsku upotrebu u
skladu sa zakonom zajednice;
ivotinjski nus-produkti koji potiu od proizvodnje produkata namijenjenih
ljudskoj upotrebi;
sirovo mlijeko koje potie od ivotinja koje ne pokazuju klinike znake bilo koje
zarazne bolesti;
riba ili druge morske ivotinje, osim morskih sisara, uhvaenih na otvorenom
moru za proizvodnju ivotinjskih proteina;
svei nus-produkti dobiveni od riba pri proizvodnji za ljudsku upotrebu;

163

ljuske, nus-produkti od raspalih jaja koji potiu od ivotinja koje ne pokazuju
znake bilo koje zarazne bolesti,
krv, koe, papci, perje, vuna, rogovi, krzno koji potiu od ivotinja koje ne
pokazuju znake bolesti;
ketering otpad koji je dat u lanu 4 (1) (e).

3. Materijal kategorije 3 mora da se sakuplja, transportira i identificira, pravilno odlae ili
obrauje na propisan nain
- Od 1. jula 2003. godine naprijed navedenom regulativom Evropske Unije u vezi
ivotinjskog otpada uvedena su nova pravila za prikupljanje, tretiranje i odlaganje
ivotinjskog otpada i ketering otpada. Treba naglasiti da su neki materijali koji su ranije
bili u grupi ketering otpada i kao takvi odlagani na deponije, sada reklasificirani kao
ivotinjski otpad, na koji se primjenjuju posebna pravila i procedure (Ketering otpad
obuhvata sav otpad od hrane iz restorana, ketering sistema i centralnih kuhinja,
ukljuujui i kuhinje u domainstvima).
ivotinjski otpad iz kategorije 3. uklanja se spaljivanjem ili se obrauje jednom od 5
propisanih metoda koje su date u naprijed navedenoj Uredbi. Pored ostalog, ova kategorija
ivotinjskog otpada moe biti tretirana u sistemima za biogas (anaerobna digestija) ili
sistemima za kompostiranje za koje su propisani minimalni zahtjevi u pogledu dimenzija
komadia otpada ( maksimalna veliina komadia otpada prije unosa u sistem ne moe biti
vea od 12mm), minimalne temperature materijala u sistemu (70
0
C), i minimalnom trajanju
neprekidnog procesa u sistemu (60minuta). Ketering otpad u smislu nove klasifikacije i dalje
se moe odlagati na deponije, a takoer se moe tretirati i u sistemima za kompostiranje ili
biogas na nain koji je propisan.

Vezano za meunarodne obaveze koje se tiu industrijskog sektora prema direktivama EU, a
kojima je regulisana oblast upravljanja otpadom, vodama i zrakom, od stratekog znaaja su
sljedee direktive:
Direktiva o otpadu 2006/12/EC,
Direktiva o kanalizacijskom mulju 86/278/EC koja je izmijenjena i dopunjena
Direktivom 91/692/EC i Uredbom EC 807/2003,
Direktiva o ambalanom otpadu 94/62/EC koja je izmijenjena i dopunjena
Direktivom 2004/12/EC i 2005/20/EC i Uredbom EC 1882/2003,
Direktiva o deponijama 99/31/EC koja je izmijenjena i dopunjena Uredbom EC
1882/2003,
Direktiva o spaljivanju otpada 200/76/EC,
Direktiva o zbrinjavanju otpadnih ulja 75/439/EEC,
Direktiva o elektrinom i elektronskom otpadu 2002/96/EC,
Direktiva o opasnom otpadu 91/689/EC koja je izmijenjena i dopunjena Direktivom
94/31/EC i Uredbom EC 166/2006,
Okvirna Direktiva o kvalitetu zraka 96/62/EC koja je izmijenjena i dopunjena
Uredbom 1882/2003/EC,
Direktiva o graninim vrijednostima SO
2
, NO
2
, NO
x
, lebdeih estica i Pb u zraku
99/30/EC;
Direktiva o ozonu 2002/3/EZ,

164

Okvirna direktiva o vodama 2000/60/EC koja je izmijenjena i dopunjena Odlukom
2455/2001/EC,
Direktiva o tretmanu gradskih otpadnih voda 91/271/EC,
Direktiva o kvalitetu vode za pie 98/83/EC,
Direktiva Vijea 99/32/EC EZ o smanjenju sadraja sumpora u tenim gorivima do
31.12.2011. godine,
Direktiva 98/70/EC o kvalitetu benzina i dizelskih goriva,
Direktiva 99/94/EC o raspoloivosti informacija za kupce o potronji goriva i
emisijama CO
2
kod prodaje novih putnikih vozila,
Direktiva 85/337/EC od 27. juna 1985. godine o procjeni efekata odreenih javnih i
privatnih projekta na okoli, kako je ona dopunjena Direktivom Vijea 97/11/EC od
3. marta 1997. godine i Direktivom 2003/35/EC Evropskog parlamenta i Vijea od
26. juna 2003. godine,
Direktiva 1999/32/EC od 26. aprila 1999. godine o smanjenju sadraja sumpora u
odreenim tenim gorivima te dopunskom Direktivom 93/12/EEC,
Direktiva 85/337/EEC o ocjeni efekata odreenih javnih i privatnih projekta na
okolinu,
Direktiva 1996/62/EC o procjeni i upravljanju kvalitetom zraka
Direktiva 1999/30/EC o graninoj vrijednosti SO
2
, NO
x
, NO
2
, vrstih estica i
olova u zraku,
Regulativa 1836/93/EEC postavlja eko-upravljanje i eme audita za industrijske
kompanije koje nastoje da promoviu unapreenje okolia/ivotne sredine. ema
zahtjeva od postrojenja da:
o uspostave i implementiraju politiku, programe i sisteme upravljanja,
o kontroliu proizvodnju,
o obezbijede izvjetaje za javnost o uticaju proizvodnje na ivotnu sredinu.
Ovo se odnosi na industrijska postrojenja, postrojenja za proizvodnju energije i
recikliranje i moe se proiriti na druga postrojenja. Uesnici moraju preduzeti
sljedee korake:
o usvojiti okolinsku politiku-ona bi trebala ukljuiti zadovoljenje regulativnih
instrumenata, nastavak unapreenja okolia/ivotne sredine i smanjenja
negativnog uticaja na okoli/ivotnu sredinu;
o pregled postrojenja prema propisima o okoliu/ivotnoj sredini;
o uvoenje ekolokih programa i sistema upravljanja okoliom/ivotnom
sredinom;
o pripremanje ekolokih izvjetaja dostupnih javnosti, koji bi ukljuili detalje o
uticaju postrojenja na okoli/ivotnu sredinu;
o sprovoenje verifikacije ekolokih izvjetaja preko nezavisnih verifikatora
akreditovanih putem dravnih akreditovanih sistema.

Meunarodni standardi
Jedan od prvih i priznatih standarda je EMAS (Eco-Management and Audit Scheme),
regulativa Evropske Unije za sisteme upravljanja zatitom okolia. To je propis Vijea br.
1836/93 od 29. Juna 1993. godine, koji omoguava dobrovoljno uee kompanija iz

165

industrijskih sektora u Eko-menadmentu lokalne zajednice i audit shemama. EMAS od
zemalja lanica EU zahtijeva da uspostave administrativnu strukturu koja e biti podrka za
shemu i koja e omoguiti kompanijama da uestvuju na dobrovoljnoj bazi.
Sveobuhvatni cilj EMAS-a jeste da ispuni obaveze Evropske Zajednice za razvijanje politike i
mjera u odnosu na ivotnu sredinu i odrivi razvoj, kao to je predvieno sporazumom koji je
potpisan u Mastrihtu 1992. godine. Zajedno sa ranijim propisima Vijea koji propisuje uloge i
odgovornosti kompanija da tite prirodnu sredinu i razvijaju ekonomiju, EMAS propisuje da
industrija ima odgovornost da upravlja okolinim utjecajima svojih aktivnosti, i da je stoga
potrebno:
Da usvoji zatitniki pristup u ovoj oblasti.
Da spreava, smanjuje i koliko je mogue eliminira zagaenje, naroito na samom
izvoru.
Da osigura razumno upravljanje resursima.
Da koristi iste ili istije tehnologije.
U EMAS-u se od svih kompanija zahtijeva da ustanove i implementiraju sisteme okolinog
menadmenta koji ukljuuje izmeu ostalog: okolinu politiku, ciljeve, programe i
informacije ekolokom uinku javnosti (ekoloka izjava), a sve to je upravljeno ka
kontinuiranom i usavravanju okolinog uinka.
Organizacije koje se bave preradom mesa mogu usvojiti, implementirati i certificirati sljedee
sisteme upravljanja:
Sistem upravljanja kvalitetom prema meunarodnom standardu ISO 9001.
Sistem okolinskog upravljanja prema meunarodnom standardu ISO 14001.
Sistem upravljanja sigurnou hrane (FSMS) prema meunarodnom standardu ISO
22000 ili prema ALI-NORM 93/13, Anex 2 - Codex Alimentarius.
Svaki od njih se moe implementirati ponaosob ili kao sastavni dio integriranog sistema
upravljanja organizacije.

ISO 9001 je razvijen da pomogne kompanijama da zadovolje zahtjeve kupaca putem
sistematine kontrole proizvodnog procesa uz istovremeno nastojanje za stalnim
unapreenjem. ISO 14001 je zamiljen kao orue koje e pomoi kompanijama da stalno
poboljavaju svoj okolinih uinak tako to e kontrolirati i smanjiti utvrene ekoloke
utjecaje svoga rada..
Sistem okolinog menadmenta je upravljanje utjecajima kompanije ili organizacije na okoli.
U ISO 14001 okoli je definiran kao okruenje u kojem organizacija funkcionira,
ukljuujui tu i zrak, vodu, zemljite, prirodne resurse, floru, faunu, ljude, i njihove
meusobne odnose. Iz ovoga proizlazi da je okolini menadment i njegov eljeni rezultat
poboljanje okolinih performansi tj. proces minimiziranja utjecaja organizacije na okoli,
tako to se kontroliraju aspekti rada koji prouzrokuju, ili mogu prouzrokovati odreene
utjecaje na okoli.
ISO 22000 predstavlja kombinaciju sistema upravljanja koji su ranije postojali i to:
Analiza opasnosti i odreivanje kritinih kontrolnih taaka (Hazard Analysis and
Critical Control Points HACCP)
Slijedivost proizvoda od farme do trpeze

166

Dobra proizvoaka praksa (Good manufacturing Practice GMP)
Dobra higijenska praksa (Good Hygienic Practice GHP)
ISO 22000 je objavljen 2005. Godine i jako dobro je prihvaen.
Primjena standarda kvaliteta iz serije ISO, smatra se jednom od preporuenih opih
preventivnih tehnika, te e se detaljnije pojanjenje dati u poglavlju 8.1.2. Alati za okolinsko
upravljanje.

167

BAT Klaonice Krupne Stoke

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

BAT Klaonice Krupne Stoke

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

TEHNIKE UPUTE

Sarajevo, juli 2008. godine

You might also like