CRNA AFRIKA

- crna Afrika prostorno je ograena: 1. Saharom na sjeveru, sjeveroistoku i istoku a. od mediteranskog ruba do sudanskog Sahela puanstvo je bijele rase b. tiopija na istoku je kr!"anska i posjeduje bijele etnike elemente #. $A% na jugu &. 'adagaskar a. stanovni!tvo ine (antu crnci )na *apadu+ i male*ijska plemena )na istoku+ b. kulturno jedinstvo sa ve"inom indone*ijskih elemenata - klima je ra*liita i podra*umijeva ra*liite naine ,ivota: 1. ki!ne !ume a. stvaraju ih ekvatorske ki!e b. neprikladne *a ljudsko naseljavanje - nastanjuju ih .igmejci c. !ire se sjeverno od ekvator i obrubljuju /vinejski *aljev na sjevernoj strani #. !umovite savane &. galerijske !ume )du, rijenih tokova+ 0. gole savane 1. stepe - najva,nija podjela na podruja s u*gojem doma"ih ,ivotinja i na ona be* ,ivotinja ) *bog cece muhe+ - najnapuenija su podruja su u*gojem ,ivotinja i klasinih kultura: proso, kukuru*, ri,a, pamuk, kakaovac, uljevita palma, 2 - podjela na etnika podruja: 1. .igmejci #. male skupine 3hoja )4otentota+ i Sana )(u!mana+ na rubu pustinje 3alahari &. sudanski narodi a. nastanjuju podruja od 5akara do tiopije velike skupine s lingvistikim i kulturnim jedinstvom b. kri,anja s islamsko-semitskim narodima 0. (antu-plemena a. nastanjuju podruja od tiopije do ju,ne Afrike b. porijeklom s afrikih 6elikih je*era - pretpostavlja se da su najve"i seobeni valovi bili i*meu 1#. i 11. stupnja sjeverne !irine ) podruje sudanskog stanovni!tva+ - paleonegritska stanovni!tva: najstarije stanovni!tvo u* .igmejce sastoje se od primitivnih ljudi lovaca i sakupljaa ili seljaka koji poku!avaju u*gojiti ne!to na neplodnoj *emlji seljaci uspijevaju u*goj inten*ivnim vrtlarstvom i na tim je podrujima gusto"a naseljenosti 17 i vi!e stanovnika po km kvadratnom najistoniji narod su 5ogoni

/vineja: 3onjagi i (asari @bala (jelokosti: (oboi i Aobi moderna /ana: :ankasi 8ogo i 5ahomej: 3abrei i Sombe :igerija: Babi i Angi

- plemena i*meu ekvatorske !ume i Sahare: 8ukuleri, 'andinge, (ambare, 4ause, $oruve i 9boi guste skupne :igerije )najbogatija i najnaseljenija dr,ava+ - svaki narod ima svoja vjerovanja, naine ,ivota, 2 - slabosti crne Afrike: 1. *atvorenost prema vanjskom svijetu a. ote,an napredak civili*acije jer nema ukr!tavanja #. tanki sloj obradive *emlje crvenice &. kratko trajanje radnih dana *a ratarstvo uslijed klime 0. velik dio stanovni!tva li!en je mesne hrane ili ju jede vrlo rijetko ) samo *a ,rtvovanja i sveanosti+

prolost
- stara carstva i stari napredni gradovi nala*e se na rubnim podrujima: du, saharskih rubova i kraj 9ndijskog oceana nei*bje,an susret sa islamom - ve*a s 9ndijom postoji du,e nego ona sa Arabijom koja nastaje tek muslimanskim napredovanjem u ;. st. - <0=. stvara se ustaljena pomorska ve*a istone obale sa Arabijom: trgovaki centri 'ogadisho, Sofala, 'alindi, 'ombasa, (rava i >an*ibar ;&?. godine )osnovali su ga Arapi+ - trgovalo se robljem, bjelokosti i *latom )u prahu ili komadu+ sa afrike strane te sa ,elje*om i tkaninama sa strane 9ndije - prema arapskim geografima *alee Sofale obiluje *latnim poljima - velike trgovake centre nastanjuje i nekolicina arapskih i per*ijskih koloni*atora - svi gore navedeni gradovi pove*ani su kori!tenjem kineskog plavog i bijelog porculana carstva na okuci rijeke :iger: - trgovina se !iri dolaskom jednogrbe deve - uspon trgovine dovodi do prodiranja bijele Arfrike u crnake *emlje - carstva se ra*vijaju *bog obilne trgovine *latom 1. carstvo /ana: a. stvoreno oko =77. )kad je i 3arlo6eliki vladao+ b. glavni grad /ana nala*io se &07 km sjeverno od (amaka ) na saharskoj granici+ c. mogu"e je da su ga stvorili bijelci, ali ubr*o je pao u ruke Soninkama )pripadnici naroda 'ande tj. 'andinka+ d. glavni grad su napali 17;;. muslimani i ra*orili ga

#. carstvo 'ali a. istono od /ane, prostire se u* cijelu okuku rijeke :iger b. islamska religija c. glavni grad je 8imbuktu, a cvate pod vladavinom 'ansa 'use )1&7;-1&&#+ d. nomadski narod 8uarega preu*ima vlast od 'andakina i vodi carstvo u propast &. carstvo Songhai a. istono od carstva 'ali b. glavni gradovi /ao i 8imbuktu c. utemeljitelj je Sonni Ali )10<0-10?#+ d. ubr*o ga preu*ima muslimanski osvaja 'uhamed Askia e. ra*ara ga 11?1. marokanska ekspedicija - nakon dolaska .ortugalaca 10?=. do %ta 5obra :ade put *latom se usmjerava prema Atlantiku i oslabljuje saharsku trgovinu - (enin ra*vija se ve" u 11. st. kao uspje!na dr,ava polo,aja na putu i*meu /vinejskog *aljeva i ki!nih !uma ve*e sa 3airom i .ortugalcima sredi!te kipara )bjelokost i bronca+ klima sa dvogodi!njim ,etvama - (erlinskim kongresom 1==1. uropa je podijelila meu sobom teritorije u crnoj Africi )uglavnom su se podijelile ngleska i Brancuska, slike na str.10#+ - koloni*acija Afrike donijela je industrijsku civili*aciju meu tradicionalna plemena koja su usvojili i reinterpretirali donesene novine i uskladili ih sa svojom tradicionalnom kulturom - i*vjesni dobici koloni*acije nisu samo infrastrukture i industrijali*acija ve" !kolstvo, higijena, medicina, tehnologija, 2

trgovina robljem
- u 11. st. javlja se ra*voj trgovine crnim robljem koji na sjevernom Atlantiku traje do cca 1=<1., a na ju,nom do #7.st. - islam od ;. st. porobljuje crnce *bog nedostatka ljudi *a ra*ne poslove !to navodi i uropu na takav pote* - u 11. st. u Ameriku se i*vo*i 1777-#777 robova godi!nje, u 1=.st. 17-#7 tisu"a, a u 1?.st. 17777 - pretpostavlja se da je ukupno 10 milijuna crnaca do!lo u :ovi svijet )ukrcano ih je vi!e, bilo je gubitaka pri transportu+ - u* ove gubitke, islam je *a svoje potrebe i*vo*io i ve"e koliine no uropljani ) neke karavane su u jednom dolasku u*imale 1=-#7 tisu"a crnaca+

dananjica i sutranjica Afrike

- problemi stvaranja politikog ili kulturnog jedinstva: 1. slaba naseljenost kontinenta )manjak radne snage+ #. kulturna nejednakost a. mnogovrsna vjerovanja i stavovi starih kultura b. susretanje sa stranim religijama c. islam ima veliki dru!tveni i intelektualni doprinos ) kuranske !kole+, ali se morao prilagoditi primitivnim religijama d. kr!"anstvo se ra*vijalo na ekonomski ra*vijenijim podrujima i i*diglo nad tradicionalnim religijama &. ekonomska nejednakost

- napredak velikim dijelom onemogu"uje tradicionalna pro!lost tj. primitivne kulture kojima najve"i dio stanovni!tvo pripada i koje odreuju dru!tveni poredak - tri tipa tradicionalnih vjerovanja: animi*am, feti!i*am i !tovanje predaka - najuestaliji je patrilinearni sustav iako postoje i matrilinearni - dru!tva koja su u pro!losti bila podvrgnuta utjecaju velikih carstava imaju posebnu hijerarhiju prema obrtnikim *animanjima koji ine CkastuD sa posebnim bogovima i precima - ve*a i*meu religije i dru!tva oduvijek je jaka, te u gradskim sredinama, gdje je animi*am oslabljen, glavnu ulogu igraju islam i kr!"anstvo - problemi nastaju na relaciji grad-selo: sela su *aostala i *arobljena u tradiciji grad nudi drugaije odnose, obra*ovanje i poimanja u samome gradu nastaju problemi *bog susreta sa novim vrijednostima, ali polagano nestaju sela se ne mijenjaju - nakon ukidanja koloni*acije, br*o su uspostavljene ne*avisne vlade - /vineja je prva dr,ava koja je i*abrala slobodu 1?1=. na ponudu francuske vlade - upravljanje dr,avom *nai kraljevanje )u Aiberiji tip vlada 1?00.-1?<#.+ i oporba ne postoji - opseg vladaju"e klase je mali: Aiberijom upravlja #E Afroamerikanaca, ali su meusobno beskrajno podijeljeni - problemi novih vlada nastaju u provoenju moderni*acije: treba motivirati i uvjeravati stanovni!tvo - nema obra*ovanih kadrova koji bi sudjelovali u moderni*aciji: *a svako obra*ovanje ili i*gradnju potrebna je vanjska pomo" - moderni*aciju ote,avaju i imperijalistiki nagoni susjednih dr,ava: npr. 'aroko *ahtijeva 'auritaniju, al,irsku Saharu,2 /ana postavlja povijesne *ahtjeve prema @bali bjelokosti i 8ogu, 2.. - dr,ave se okupljaju u dvije grupe: 3a*ablan!ka skupina )ekstremistika+ i 'onrovijska grupa )ostale dr,ave+ 'aroko, /vineja, 'ali, FA% )save* gipta i Sirije+ i /.%A )Al,irska republika+ - ra*lika i*meu anglofone i frankofone Afrike uglavnom je u stanovni!tvu: anglofona je naseljenija )gradovi :igerije, /ane, Siera Aeone+, ali franofona ima vi!e strunjaka te grad na najboljem geografskom polo,aju: 5akar - gospodarstvo svih dr,ava *asniva se na i*vo*u sirovina i uvo*u industrijskih proi*voda - u ra*voju gospodarstva, infrastrukture i prijeko potrebnih kadrova Afrika ovisi o pomo"i triju industrijskih blokova: Brancuska, SSS% i 3ina

umjetnost i knjievnost
- koloni*acijom i industrijali*acijom nestaje tradicionalna afrika kultura i stvara se nova - mlada crna knji,evnost pod sna,nim utjecajem je *apada - javlja se nova civili*acija koja i*vire i* tradicionalne: iako je preobra,ena i rastrgana ostaje posebna

Pomorski Daleki istok : Indokina, Indonezija, Filipini, Koreja, Japan

Indokina, Indonezija, Filipini, Koreja i Indija : udaljeni su jedni od drugih, no historijski su bliski dvama ljudskim oceanima - 3ini i 9ndijiG druga *ajednika crta su im monsuni )poetkom ljeta i poetkom *ime+. .loviti *nai napredovati od jednog otoka do drugoga. .omoraca tu ima mnogo, kraj je pogodan i *a trgovinu i gusarenje. @vakav promet je vrlo rano oovjeio ta mora, pribli,io njihove obale, i*mije!ao njihove civili*acije i povijesti. @vdje treba stalno voditi rauna o udima morske vode koja donosi ra*mjene i slinosti iako svaka ku"a *adr,ava svoju nei*brisivu i*vornost. Indokina 9ndokina nije najbolji primjer ovih sudbina u *naku mora. 8o je gloma*na jugoistona A*ija kojoj je danski *emljopisac 'alte-(run nekada dao ime 9ndokina !to je !iroko prihva"eno. 6isoke planine, prostrane doline, poluotok se su,ava prema $ u tanki i dugi 'alajski poluotok s 9 i > okru,en morem. $o! od prethistorije bila je mjesto stalnih prola*a. 5o te mjere da su rase koje ra*likuju prethistoriari na njemu ostavile traga australske, melanezijske, mogolske. 8e rase danas sainjavaju osnovu dana!nje populacije. F povijesnim vremenima do nje su do!la 0 velika vala: 9* 3ine u *naku sile 9* 9ndije u *naku miroljubivosti 9slamski koji pogaa 'alajski poluotok uropski )francusko-engleski+, sna,an u 1?. stolje"u koji plavi sve

Drevna civilizacija Indokine smjetena je izmeu dvaju gigantskih prostranstava, Kine i Indije, i uglavnom se moe objasniti njima 3ineska se civili*acija pojavila u 8onkinu i Anamu )S i srednji 6ijetnam+ u *naku sile. %adilo se, otprilike prije 17 stolje"a o osvajanju, kolonijali*mu. @vaj prodor je bio istovremeno vojni, administrativni, religio*ni

)konfucijani*am, taoi*am, budi*am+. 5omorodako stanovni!tvo je bilo potisnuto ili podjarmljeno. 8ako je nastala ta ,ilava potcivili*acija anamitskog stanovni!tva. 4induistiki utjecaj vr!io se preko trgovaca osnivaa postaja i agencija i* kojih su trgovali. 8ako se uspostavilo kraljevstvo ampa na obali srednjeg 6ijetnama ili na *apadnom kraju $9 A*ije kraljevstvo !ona ili u delti 'ekonga kraljevstvo Funan koje *au*ima Hhel-la i stvara kmersko carstvo )?.-10. stolje"a+. @d 3hmera i 'ona "e proiste"i budu"a burmanska dr,ava Aan-Iang od koje danas ostaju 9 dio pod imenom Aaos i stabilni Sijam ili 8ajland )*emlja slobodnih ljudi+. Pristigli tek nedavno, u 1 ! stolje"u, a otili sada, sredinom #$! stolje"a, %uropljani su samo privremeno zaposjeli ove zemlje $9 je obilje,en kolonijalnim osvajanjima - britanskim na >, francuskim na 9. @va dva imperijali*ma su ostavila meu njima ne*avisni "ijam kao dr,avu tampon pri*natu 1=?<. Brancu*i su 1==;. ujedinili u 9ndokinesku uniju 8onkin, Anam, 3o!in!inu, 3ampu"iju i Aaos. ngle*i su (urmu pripojili svojoj 9ndijskoj imperiji. @ni su na samom kraju 'alajskog poluotoka nametnuli svoju vlast malajskim dr,avama i uinili Singapur jednom od najva,nijih luka 5alekog istoka. >a vrijeme 5rugog svjetskog rata, japanska dominacija je jednim udarcem sru!ila te kolonijalne graevine nedavne pro!losti. Singapur i (urma - dobile ne*avisnost od ngle*a 6ijetnam - ratovao s Brnacu*ima 5r,ave 9 9ndokine posti,u potpunu ne*avisnost tek #1. ;. 1?10. Jenevskim spora*umom.

:ekada!nja francuska 9ndokina time je podijeljena na 0 podruja. Jenevski spora*um je podijelio Anam na # dijela " stvara #emokratsku Republiku $ijetnam )ukljuena je u komunistiki svijet, ve*ana s 3inom, SSS%om+, a % Republiku $ijetnam )pod kontrolom je SA5+. Brancuska je 1?0?. pri*nala ne*avisno kraljevstvo Aaos i 3ampu"iju. &za sva urgentna pitanja ostaju i dalje stari kulturni problemi

9 dalje postoji opreka i*meu prenaseljenih ni*ina i slabo naseljenih planinskih podruja. Sudaraju se # povijesna doba : ni*ine )u*goj ri,e+ - gusta naseljenost u delti Krvene rijeke )6ijetnamci+ vi!i predjeli, planine )primitivno polune*avisno animistiko i malobrojno puanstvo bavi se poljoprivredom na ugar+ - katolici dr,e vlast u Sajgonu Indonezija 9*a 'alajskog poluotoka A*ija se utapa u .acifik. 9ndone*ija je nastavlja prema 9 tisu"ama svojih otoka, najve"im otojem na svijetu. Indonezijski arhipelag ivio je u sreditu ogromne rue vjetrova' neprestano ga zahva"aju odjeci (esto vrlo udaljenih dogaaja 3ad su prvih stolje"a na!e ere mornari i trgovci i* 9ndije do!li osnovati na indone*ijskim otocima svoje naseobine )kao i u (urmi, Sijamu i 3apu"iji+ donijeli su hindui*am i budi*am koji "e *ajedno cvasti, prilagoditi se otonim kulturama i slu,iti kao oslonac novim kraljevstvima. .rva kraljevstva - na "umatri :ajve"a i najsna,nija - na %avi %ava ima visoka brda, ogromne pra!ume, sreenu seljaku kulturu. 9ndojavanska civili*acija ostaje tokasto pro!arana bilo da je rije o nje*inu pismu, nastalom od indijskog pisma pali, o nje*inu pjesni!tvu, o priama posuenim od hinduskih u*ora. 9*meu CkraljevaD kratona vode se stalni ratovi od kojih krajem 1&. stolje"a konano nastaje veliko hinduistiko carstvo, carstvo 'ajapahita. 8o "e carstvo s $ave pokoriti ostale otoke i pretvoriti ih u va*ale i *avisne dr,avice budu"i da raspola,e s okretnom mornaricom. 6lada Singapurom, Clavljim gradomD na otoku 'alaku, dopire do :ove /vineje i Bilipina. 10#7. muslimani *au*imaju 'alaku. @d 1017. njihov "e pobjedonosni otpor dovr!iti raspadanje carstva. .oetkom 1<. stolje"a sti,u .ortugalci. Samo "e otok (ali *adr,ati brahmansko naslijee tih davnih vremena. .ortugalci *au*imaju 'alaku 1111. 'oluke otoke osvajaju 111#. 8okom 1;. stolje"a dola*i do novog prodora, mnogo opasnijeg - do prodora :i*o*emaca. @ni su 1<71. u Ambonu na 'olukim otocima, 1<7;. na Kelebesu, osnivaju (ataviju 1<1?. i gospodare $avom. 1<01. i*bacuju .ortugalce i* 'alake. .oslije pora*a $apana 1?01. indone,anski su nacionalisti proglasili 1;. 1. 1?01. ne*avisnost 9ndone*ije, na elu s predsjednikom Sukarnom.

:i*o*emci su tada nastojali povratit staro stanje njihove vladavine, ali su na Kelebesu i (orneu nai!li na odluan otpor. &rva policijska operacija - srpanj 1?0;. - pobunjenici se bore protiv :i*o*emaca #ruga policijska operacija - prosinac 1?0?. - beskorisna kao i prva #;. 1#. 1?0?. u 4aagu se kraljica odrekla suvereniteta nad biv!om :i*o*emskom 9ndijom, osim nad ni*o*emskim dijelom :ove /vineje. (atavija je postala 5,akarta. %ase, religije, stupanj ra*voja, geografski aspekti, kulture ,ive jedni pored drugih u krajnje i*mije!anoj civili*aciji :a svim primitivnim otocima, ak i na $avi ima primitivnih naroda koji jo! ,ive u kamenom dobu. :a $avi se ra*likuju & malajske grupe: "undanci !adurani %avanci 3oliko naroda, toliko je*ika ili narjeja. 'eu tim i*dijeljenim svjetovima potreban je *ajedniki je*ik, neka lingua franca. 8u je ulogu imao ve" od 1;. stolje"a malajsko-poline*ijski ili malajski @n je dao indone,anski je*ik koji su se slu,ili nacionalisti i prije nego !to je postao slu,beni je*ik nove republike. %a*nolikost je*ika, ra*nolikost ak i *brka kulturnih dobara. F *emlji nema d,amija. )ije lak zadatak odravati jedinstvo tih naroda 'r,nja prema :i*o*emcima nije dovoljna. Sve je selja!tvo i*jednaeno u siroma!tvu. $adni seljaci u stvari su naje!"e *atoenici privrede pre,ivljavanja. %i,a je osnova prehrane. (ivoli se u*gajaju iskljuivo *a oranje i prijevo*. 9ndustrija je jo! u povojima, osim naftnih postrojenja i planta,a kaukovca s proi*vodnjom polu-preraevina. 9ndustrijske djelatnosti na otocima )europske, kineske ili nacionalne+ nisu u stanju ubr*ati privredni rast 9ndone*ije. 9stovremeno je velika i*vo*na proi*vodnja )kauuk, kava, duhan, !e"er+ koju su ra*vili :i*o*emci do,ivjela smanjenje i*vo*a poslije prekida s :i*o*emskom. :o, oni jo! uvijek ine ;1E i*vo*a s arhipelaga. 9ako ne*avisan, arhipelag je jo! uvijek u ekonomskom pogledu u tipino kolonijalnom polo,aju. %ava je i*nimno naseljena. 1=11. je imala 1 milijuna stanovnika. 1?01. 17 milijuna.

Stigla je do gusto"e stanovni!tva po etvornom kilometru koja je na granici mogu"ega. Kentrali*am $ave ra*dra,uje i pothranjuje mnoge sna,ne separati*me, mnoge pokrete *a stvarnu federaciju. %aste broj separatistikih pobuna )'oluka republika u Ambonu+. 5ruge pote!ko"e su u tome !to je trebalo ukinuti slobodu djelovanja 3omunistike, Socijalistike i Aiberalne muslimanske stranke. @tada se CsukarnizamD pojavljuje kao jedina stranka iji je program Cvoena demokracijaD.

Filipini :a otocima su ljudi prisutni jo! od neolitika )proi*vodnja ,elje*a+. Arhipelag je ve" od 1. stolje"a na!e ere ukljuen u krug indomalajske kulture koja se !iri s $ave )carstvo 'ajapahita+. 9 kineska trgovina rano dopire do njega )ra*voj klasa trgovaca i pomoraca+. F 11. stolje"u pojavljuje se islam na velikom otoku 'indanao. F 1<. stolje"u Lpanjolci s 'agellanom otkrivaju to otoje. 8ako "e kr!"anstvo *apoeti na 5alekom istoku. 8i otoci ostaju pod !panjolskom vla!"u do 1=?=. 8ada istovremeno dola*i do unutarnjih pobuna i do intervencije SA5a. :akon !panjolsko-amerikog rata dospijevaju pod vlast SA5a ).ari!ki ugovor 17. 1#. 1=?=.+ 8ek 1?0<. ovi "e otoci postati barem teoretski ne*avisni. Stanovni!tva ima mnogo, mije!ano je )malajski element, 3ine*i i :egriti+. :a Bilipinima ima oko #7 milijuna katolika, # milijuna muslimana, 2 >emlja je siroma!na, bijedna, uglavnom ratarska. :ovac je u opticaju samo u 'anili. @statak *emlje po*naje samo trampu. Koreja @d 1?17. do 1?1&. - Korejski rat, rat velesila. :a $alti 1?01. 3oreja je ne*avisna.

@slobodile su je na S sovjetske trupe, na $ amerike. Fnato posredovanja Fjedinjenih naroda, 3oreja je ostala podijeljena. :a $ se uspostavila :e*avisna %epublika 3oreja 11. 1. 1?0=. :a S se uspostavila 5emokratska %epublika 3oreja vjerna komuni*mu. 1?17. komunistike trupe Sjeverne 3oreje upadaju u $u,nu 3oreju. SA5 je pru,io pomo" $u,noj 3oreji. )ajprije zemljopis 3oreja je bila ,rtva svog jedinstvenog geografskog polo,aja i*meu japanskog otoja i 'and,urije, Sibira i 3ine. @na je primjer opasnosti koje vrebaju na male dr,ave u susjedstvu velikih koje misle da im je danas kao i nekad sve dopu!teno. .rostrani poluotok, pru,en u smjeru S-$, od 'and,urije je odijeljen samo uskim dolinama $alua i 8umana koje se prostiru usporedno s (ijelim .laninama !to su kao prepreka branile 3oreju ili joj ak omogu"ile ne*avisnost. 3ina je smatra jednim jednima od svojih vrata, $apan je takoer dr,i u svojim u*dama )japanska okupacija 3oreje od 1?17. - 1?01.+ Siroma!na *emlja. %i,ina polja i bambusa nedaleko od Seula. 9ma ra*vedene obale i prostrane ni*ine. .opulacija od &1 milijun stanovnika. :ajpo*natiji otok - 8sushima. 3oreja ,ivi duboko utisnuta u more. Koreja je gotovo otok, rado okrenuta sama sebi ali i otvorena milom ili silom, prema vanjskome svijetu iz kojeg joj dopiru kulturni utjecaji! 5aleka pro!lost 8riju kraljevstva )1. stolje"e pr. n. e. - =. stolje"e n. e.+ pro!lost je osvajanja poluotoka !irenjem kineske civili*acije. @va & kraljevstva pojavljuju se jedno *a drugim u manje od 17 godina: Kraljevstvo "illa 1;. pr. n. e. )najgrublji od sviju, pobijedio je ostala kraljevstva i *avladalo cijelom 3orejom+ Kraljevstvo Kokur'o &;. pr. n. e. Kraljevstvo &aekc(e je podr,avao $apan .oslije propasti velikog kraljevstva Silla jedinstvo "e se ponoviti u korist nove jedinstvene dr,ave, Kor'o koja "e dati ime 3oreji. 8ada "e korejska kultura do,ivjeti udesan *amah koji "e podr,ati ra*voj tiskarstva. (udi*am se !iri u pojednostavljenom obliku Segn. Kvate i konfucijani*am. >aposjednuta 'ogulima. :akon toga 3oreja prela*i pod vlast dinastije Mi koja "e potrajati sve do japanske okupacije 1?17.

Japan $apan, otona *emlja, se nala*i na samom kraju svijeta. S otokom Meso utisnuo se u hladne pusto!i sjevera. :a istoku su mu najbolje luke )otvara se prema .acifiku+. & zemlji minijaturnih vrtova, ceremonija (aja, treanja u cvatu, budisti(kih religija koju su prenijeli Kinezi preraena je na japanski na(in! * ta japanska verzija budizma sigurno je jo udaljenija od svojih izvora nego kineska! $apan je od mnogobrojnih posudbi stvorio vrlo *asebnu civili*aciju. 8radicije ,ive usporedo s jakim *apadnjakim utjecajem prihva"enim pred 177 godina. Primitivni +apan prije kineske civilizacije @d vrlo dalekih poetaka )od 1. tisu"lje"a prije n. e.+ do <. stolje"a na!e ere )kad sti,e prvi *naajni prinos kineske civili*acije+, $apan sporo i*grauje grubu ali sna,nu kulturu. ,d stila +omon do ulice -a.oi i do rie @d 1. tisu"lje"a do poetka kr!"anske ere vidljivo je samo jedno ra*vijeno podruje, sredi!nja ni*ina, iji sjeverni kraj *au*ima dana!nji grad 3Noto )koju stari dokumenti na*ivaju 3inki+. 8o je srce velikog otoka 4onshu )drugi otoci su 3Nushu, Shikoko+. .rvi stanovnici otoja su bili primitivni Ainu. :o, prva kultura koju otkrivaju arheolo*i govori o elementima koji su do!li i* 3oreje, 'and,urije, s dalekog (ajkalskog je*era u Sibiru. @ko &. i #. stolje"a prije n. e. oita je inva*ija i* 3ine i 9ndone*ije. .ojavljuje se mno!tvo dobara i novih predmetaG grnarsko kolo, bronca, ,elje*o, ri,a, 2 8o je t*v. kultura Flice MoNoi otkad su u 8okiju iskopani, ba! u toj ulici, predmeti karakteristini *a tu epohu. @ko #. i &. stolje"a na!e ere, ra*doblja koje obilje,avaju plemi"ki grobovi ouvani do na!ih dana, naslu"uje se ni* rodova s poglavarima konjanicima, poluslobodnim seljacima i *anatlijama. .lemi"i se prika*uju kao potomci lokalnih bo,anstava.

8ada se stvaraju, nasuprot *emlji Aiuna, a poev!i od nekada!nje pokrajine Mamoto prvi obrisi $apanskog carstva 8o se carstvo pove*uje s legendarnim poecima japanske carske dinastije potekle od bo,anstva sunca Amaterasua prema ukorijenjenoj vjerskoj predaji koja je u !intoistikim hramovima uvana jo! do pora*a 1?01. 8o "e se carstvo polako uspostavljati. F =. stolje"u $apan jo! nije potpuno ujedinjen. 6rlo je polagan proces pridru,ivanja susjednih plemena carskoj dinastiji budu"i da svako pleme ima svog vou kao i carska dinastija. Hini se da je to udru,ivanje i pokoravanje redu olak!ano potrebom *ajednike borbe protiv Ainua. 8a kraljevska vlast poprima fi*ionomiju kad su u <. stolje"u 3orejci istovremeno donijeli kinesko pismo, konfucijani*am i budi*am. 8ada *apoinje historijski $apan sa svojom hijerarhijom, pisarima, kroniarima, 2 8aj carski $apan uskoro "e se ra*vijati u novom svjetlu : pod rastu"im utjecajem kineske civili*acije. 3ina daje ime otoju - C>emlja 9*la*e"eg SuncaD )kineski $e-pen, japanski :ippon+. +apan pod utjecajem kineske civilizacije 6jekovima "e kineska civili*acija *raiti na japansko otoje. .rva japansko-kineska civili*acija *latno je doba starog $apana. 8ijekom dugog kulturnog stapanja sve je podlo,no preno!enju: kineski klasici, vje!tina krasopisanja, slikarstvo, arhitektura, ustanove $apan "e poput 3ine biti podijeljen na pokrajine. ;17. je i*graena prijestolnica :ara. .rijestolnica se ??0. seli u 4eiankNo pa u 3Noto )i*graeni u obliku !ahovske ploe s carskom palaom na sjeveru+. 3ineski utjecaj nala*imo posvuda. (udi*am polagano osvaja $apan. ,d 1#! stolje"a dalje taj carski poredak doivljava brodolom! /e" odavno je davao znakove slabosti! Iako je oponaao ustanove sjajne Kine dinastije 0ang, nije znao ili mogao stvoriti klasu u(enjaka u slubi drave koja bi mu omogu"ila da slomi snagu i ambicije stare aristokracije! &mjesto njega tijekom cijelog beskona(nog srednjeg vijeka 111 1!21343!5 vladat "e reim ogunata! 6e" od kraja =. stolje"a pa do 11=<., tijekom gotovo 0 stolje"a, feudalni rodovi okru,uju carsku vlast. 3raj vladavine BujiOara otvara beskrajno dugo ra*doblje *vano !ogunat.

)uropske civilizacije 1. uropa je a*ijski poluotok, mali rt A*ije odakle njena dvostruka kob: a+ njena ve*a s 9stokom preko jednoga sve bogatijeg kontinentalnog prostora, ve*a te!ko ostvariva neko", i*mijenjena juer ra*vojem ,elje*nikih puteva, danas *ranim putem b+ njena ve*a u svim smjerovima sa sedam mora svijeta #. .ostoji opreka i*meu 9stoka i >apada, i*meu Sjevera i $uga, i*meu toplog Sredo*emlja, unutra!njeg mora $uga i hladnih sredo*emlja Sjevera: 3anala Aa 'anche, Sjevernog mora, (altika. &. 3ontrasti 9stok->apad ili Sjever-$ug nastali su kako i* geografskih, tako i i* povijesnih ra*loga. >apad gleda prema %imu, 9stok prema 3onstantinopolu. @gromno ra*dvajanje uinio je u ?. stolje"u odluuju"i uspjeh pokr!tavanja !to su ih provodili sveti Piril i 'etoda. @na su unaprijed oblikovala budu"nost 9stoka, budu"nost pravoslavnog svijeta. &rostori* slobode Sudbinu urope posve je odredio neprestan ra*voj posebnih sloboda, slobo!tina koje u ustvari povlastice re*ervirane *a odreene grupe. uropski se prostor odreuje 1. - =. stolje"a uropski poluotok se malo-pomalo i*graivao u jednu koherentnu ili barem prilino koherentnu cjelinu. %uropski se prostor razgrani(io nizom ratova i osvajanja! 6ve po(inje lomom 7imskog 8arstva na dva dijela, lomom koji potvruje, ali ga ne stvara, car 0eodozije 9 :! godine! @davno je postojao jedan naseljeni mediteranski 9stok vrlo stare i bogate civili*acije kojemu su ,ivot davali brojni obrti i od poetka rimskog osvajanja jedan >apadni, takore"i C5aleki *apadD, opusto!en gdje je %im podi,u"i gradovi uspostavio neku civili*aciju. :akon podjele &?1., pars @ccidentis upo*nat "e ni* katakli*mi na trima granicama koje ga okru,ujuG S9 u*du, rijeka %ajne i 5unavaG na $ u Sredo*emljuG na svojim dugim mirnim oceanskim granicama od 5anske do /ibraltara. 8e opasnosti stvorit "e europski prostor. 1. :a S9, dvostruki limes rijeka %ajne i 5unava nije i*dr,ao pod naje*dama barbara koji su bje,ali pred 4unima: 071. veliki prodor /ermana pod %adegesom dospio je do 9talije i *austavio se u srcu 8oskane. 07<. brojni barbarski narodi pre!li su *amr*nuti 5unav u bli*ini 'ain*a i preplavili galske provincije. %a*valjena vrata bit "e opet *atvorena tek nakon pora*a 4una u velikoj bici na 3atalaunskim poljima 011. >a vladavine 'erovinga /alija je povratila granicu u* 5unav. @bra"anje na kr!"ansku vjeru kojim dominira slavno ime svetog (onifacija, uvr!"uje taj ogroman pomak prema istoku. >apad je dakle uspio tamo gdje je opre* rimskih careva Augusta i 8iberija do,ivio pora*.

@tada /ermanija !titi *apadni svijet od a*ijskog 9stoka. :jenom "e *aslugom biti *austavljeni mad,arski konjanici kod 'erseburga ?&&. a potom pora,eni na Ae!kom polju ?11. godine. :jemako Sveto %imsko Karstvo u tome "e prona"i ra*log svoga postojanja kad ?<#. bude *amijenilo 3arolin!ko Karstvo. 9stona granica do,ivljava svoj procvat i jo! se vi!e pomie na istok s nastankom kr!"anskih dr,ava ).oljske, Fgarske, He!ke+ i sa *amahom germanske koloni*acije u 11.-1&. stolje"u. 9 s te "e strane sve biti uglavnom mirno sve do sna,ne naje*de 'ongola oko 1#07. udom *austavljene pred .oljskom i u bli*ini $adranskog mora. 3ijevska "e dr,ava biti jedinom ,rtvom te naje*de. #. .rema jugu se stvara opasna granica ve" od prvih uspjeha arapskih osvajanja .irenejskog poluotoka i Sicilije. Sredo*emlje u svom *apadnom dijelu postaje muslimansko je*ero. .rva djelotvorna reakcija bit "e stvaranje te!ke konjice voena 3arlom 'artelom )bitka kod .oitiersa ;&#. godine+. .rotiv islama kr!"anstvo "e morati povesti te!ku, dramatinu borbu i i*misliti ideju vodilju svetog rata - kri,arskoga rata. .rvi kri,arski rat )17?1.+, posljednji kri,arski rat )pohod Auja 9I Svetoga na 8unis 1#;7.+. gip"ani 'ameluci su *austavili 1#?1. te velike *apadne avanture i ponovno *au*eli Sv. 9vana od Akre. &. :a > i S>, sve do Sredo*emlja, provale :ormana i*nenadit "e uropu. Da se shvati prva europska civilizacija, treba ukratko podsjetiti na te katastro;e, zamisliti okrutne no"i ! i 1$! stolje"a i prvobitno siromatvo %urope koja se svakodnevno morala boriti za opstanak 6elike dr,ave netom utemeljene propadaju. > uropa se dijeli na mnogobrojna si"u!na vlastelinstava. Beudalni poredak. 3raljevina Brancuska se moderni*ira, %eich ostaje kon*ervativan. uropska civili*acija roena je i* vi!estrukih etnikih i privrednih mije!anja, neprestanih borbi, *ajednikih vjerovanja.

<eudalizam izgrauje %uropu! 0a %uropa izmeu 11! i 1#! stolje"a dosie svoju prvu mladost, svoju prvu snagu, u znaku razvijenog ;eudalizma, tj! u znaku izvanredno originalnoga, osobitoga politi(kog, drutvenog i privrednog ureenja, u znaku civilizacije koja ve" doivljava svoje drugo ili tre"e vrenje! .rva uropa Q 3arolin!ko Karstvo )koje se slama+. Beudali*am je bio prirodna posljedica tog sloma. "loboda ili bolje re+eno* slobode , --./-0. stolje1e

%ije sloboda je kljuna rije. >apadni svijet je u svojoj ideolo!koj borbi sam *a sebe i*abrao na*iv slobodnog svijeta. Pod slobodom treba podrazumijevati sve oblike sloboda, uklju(uju"i i zloupotrebe .od rijeju sloboda ne odnosi se toliko na osobnu slobodu, koliko slobodu grupa. >naajno je da srednji vijek mnogo vi!e spominje libertates nego libertas. Slobode su skupovi slobo!tina, povlastica, u *aklonu kojih se odreena *ajednica ljudi i interesa !titi. ,slobaanje seljatva nazire se kao jedno od prvih oslobaanja, ali je posve sigurno posljednje koje je ostvareno2(ak se moe tvrditi da jo ni danas nije zavreno Seljake bune - ,akterija u Brancuskoj )1&1=.+, pobuna engleskih radnika i seljaka, njemakih seljaka, 2 =radske slobode! =radovi su motori neprekidno u radu! ,ni su jedini na sebe preuzeli brigu za prvi razvoj %urope! Iz njega su se okoristili svojim >slobodama? /radovi su br,e napredovali nego gloma*ne teritorijalne dr,ave u 11. do 1&. stolje"a. 6eliki slobodni gradovi ra*vijaju se rano u 9taliji )6enecija, /enova, Biren*a, 2+ tada najnaprednijoj *emlji cijelog >apada. 0renutak drava nazvanih teritorijalnima osvanuo je kasno! 6tarom konceptu kraljevske vlasti, utemeljenoj na krvnim vezama, na odnosima vladara i vazala, trebalo je dugo vremena da i(ezne ili barem da se preobrazi! .rekretnica nastaje u 11. stolje"u i prije svega gotovo iskljuivo tamo gdje nije do!lo do inten*ivne urbane revolucije. 'oderna se monarhija prvenstveno ra*vija u Lpanjolskoj, u Brancuskoj, u ngleskoj s vladarima novoga tipa kao !to su 9van 99. Aragonski, Auj I9, 4enrik 699 i* ku"e 8udor.

I2$AN)3R4&"K) CI$I5I2ACI%)
I"5A! I !3"5I!AN"KI "$I%)6
I"5A!* N4$I 475IK 75I"K48 I"64KA to je i*vedena civili*acija svojim poecima *ahva"a (liski 9stok, najstarije raskr!"e civili*iranih ljudi muslimanska civili*acija preu*ima stare naine ,ivljenja nadove*uje se na judai*am i kr!"anstvo monotei*am $eru*alem je sveti grad 9sus je najve"i prorok do 'uhameda 8isu"u i jedna no" 'uslimanska ku"a je niska, s unutra!njim dvori!tem

&4$I%)"6 75I"K48 I"64KA ujedinili su ga Asirci udari /rka i Aleksandra osvajanja Arapa kolonijalno ra*doblje /rci grade gradove, velike luke name"u je*ik i upravu %imljani nastavljaju koloni*aciju stalna borba protiv /rke prisutnosti prva arapska osvajanja naila*e na naklonost 9SAA' je o,ivio istonjaku civili*aciju vrlo bogati krajevi

!39A!)#: K3RAN : I"5A! <17.g. G <1#.g. G <&#.g. 'F4A' 5 *ahvaljuju"i njemu ujedinila se Arabija posjetio ga je arkaneo /abrijel i on je od tada (o,ji i*aslanik, posljednji i najve"i prorok (iblijske tradicije 3F%A: je posmrtna *birka 'uhamedovih objavljenja ' 59:A postaje prorokov grad 'uhamedov bijeg je 495J%A - pola*i!te muslimanske ere molitva se usmjerava na ' 3F prorok se u 'eku vratio kao gospodar 9SAA' poka*uje jednostavnost objavljena religija i*graen poglavljima 3urana pri*navanje jednog boga - Alaha iji je i*aslanik 'uhamed ponavljanje molitve 1 puta dnevno post tijekom #? - &7 dana %A'A>A:A hodoa!"e u 'eku 5J94A5, sveti rat Sve i*vire i* 3urana

ARA7I%A uspon 'eke *asnovan je na karavanskom prometu 'uhamed je u sirijskim gradovima upo*nao judai*am i kr!"anstvo gradovi su sredi!ta vjere ve"ina Arapa su nomadi u*goj deva omogu"uje ,ivot kro* pustinju u*goj ovaca koje imaju mali raspon kretanja u*gajiva goveda je najni,a kategorija kalif @'A% je 'uhamedov nasljednik koji !alje suprotstavljene nomade u sveti rat nain da ih udalji i* Arabije donijeli prve pobjede 9slamu 9slam je svoje uspjehe temeljio na ,ivoj sili primitivnih, ratnikih naroda koje uvijek asimilira i br*o civili*ira

9slam obuhva"a ni* pove*anih prostora nema mirnu povijest

I"5A!"K) 2)!5%) I !4RA od 'A%@3A, atlantskog dijela SA4A% do 39: , 9:SFA9:59$ - 5A3A% 5JA3A%8A danas nema muslimanske mornarice nekada su postojali arapski jedrenjaci Sinbad moreplovac Sredo*emlje je sredi!te velikog podviga (i*ant je *adr,ao istok Sredo*emlja 'uslimani su bili na 3@%>9K9 i SA%59:9$9 primorski gradovi AA 3SA:5%9$A, .AA %'@, 8F:9S kr!"anski gusari kr!"anstvo ima premo" na Sredo*emlju 9slam je pustinja i*meu 5alekog 9stoka, urope i Krne Afrike prijela*ni kontinent od Atlantika do sjeverne 3ine 1. podruje jednogrbe deve #. podruje dvogrbe deve preveliki gradovi, napu"eni trgovinom premala poljoprivredna podruja svako obilje je trenutno kronina nesta!ica ljudi robovlasnika civili*acija

8RA#4$I putevi ine civili*aciju 9slama 9slam je posrednik geografski korisnik nu,nih prostora civili*acija pokreta karavane deva arapski putnici gradovi su pokretai kru,enja uske i strme ulice, s ku"ama koje *adiru u kolnik *abranjuju se ku"e na kat jer isti"u oholost vlasnika osdutnost gradske uprave ulica je mjesto okupljanja velika 5JA'9$A u sredini trgovaka etvrt, (A>A% vladareva etvrt je na rubu grada grad ograen *idinama

32!AK I"5A!A 0. ; -<. st. u 1#. st. 9slam gubi vode"i polo,aj 9slam se rodio u nekoliko godina koliko je trebalo Arapima da osvoje carstvo nisu htjeli preobra"enja na 9slam jer su samo nemuslimani pla"ali pore*e

prekretnica A(AS95A @' $959 prijestolnica se seli i* 5A'AS3A u (A/5A5 ulogu dobivaju stare civili*irane *emlje grade se veliki gradovi *bog trgovine arapski je je*ik svih islamskih *emalja

2latno doba I"5A!A 0. ; -=. st. epohe mira i op"eg blagostanja civili*acija je ovisila o vladarima tr,i!na ekonomija komercijali*acija poljoprivrednih proi*voda ra*voj industrije u*gojem !e"erne trske islamska religija je jedinstvena i ra*liita svugdje se grade d,amije poe*ija slavi (oga, a filo*ofija Aristotela veliko dijeljenje u 17.st. ra*bija carstvo

2NAN4"6 I FI5424FI%A trigonometrija i algebra astronomski observatorij kemija, farmacija, optika . %9.A8 89H3A B9A@>@B9$A, sljedbenici Aristotela, racionalistiki orijentirani SA%AK :9, muslimanska civili*acija, naglo se gase u 1#.st. (arbari su ugrabili vlast u 11.st. Sredo*emlje se *atvara 9slamu poetkom 1<.st. 9slam je ponovno posrednik i*meu 9stoka i >apada turska mo" traje do 1=.st. 11#<. bitka na '@4AP3@' .@A$F - op"i preporod turskog oblika 9slama

I"5A!4$ #ANA>N%I &R)&4R4# 1?.st ni* poni,enja, jada i stradanja sovjetski kolonijali*am dr,i veliki broj muslimana .A:A%A(9>A' je politika vodilja 9slama na (liskom 9stoku se panislami*am sukobljabva s loklnim nacionali*mom svaki je nacionali*am antikolonijali*am 9slam kasni *a >apadom # stolje"a 9slam mora provesti industrijsku revoluciju bogati naftom napredak proi*vodnje privredni i dru!tveni problemi prevelika napu"enost

#A5)KI I"64K
*ajednike crte *emalja 5alekog 9stoka

2)!5%4&I" tropski i suptropski svijet !ume i d,ungle 9:59$ , srednja 39:A, 9:5@: >9$S39 arhipelag . 39:/ je pod udarom *ime ra*nolikost krajeva (9A$:A civili*acija 1 plodova *emlje : ri,a, sake, jeam, proso, povr"e vegetarijanci demografski prirast

civili*acija ri,e *ahtjeva sustav umjetnog navodnjavanja, pun graanskih, dru!tvenih i politikih stega ra*vijale su se ni*inske civili*acije predjeli divljih ljudi su i carstva divljih ,ivotinja barbarstvo protiv civili*acije provale nomada usporavaju uspon velikih civili*acija

#R)$NI &4 )CI tisu"godi!nje civili*acije 49:5F9>A' kult predaka i bogova prirode ne po*naju ra*liku ljudskog i bo,anskog

K5A"I NA KINA - vjerske dimen*ije - '9S89K9>A' 9 %AK9@:AA9>A' - nasljee u osnovi vjerskih obiaja - 3@:BFK9@:9>A' - racionalistiko obja!njenje svijeta - politiki i dru!tveni moral - 5A@9>A' - mistino tra,enje apsolutnog i besmrtnosti - (F59>A' - i* 9ndije - carska monarhija je kineski kontinent - ujedinjenje 3ine u 1&.st. - spor i neprimjetan ra*voj - slabo ra*vijena ekonomija - prenapu"enost - *atvorenost prema svijetu - 1<.st . europska trgovina - :% 39:A je masa ljudi i bogatstva - neravnopravni ugovori - poljoprivreda je neuspjeh K5A"I NA IN#I%A 9:5@A%9$S3A civili*acija 49:5F9S89H3A civili*acija 9SAA'S3A civili*acija 49:5F9>A' je bit indijske civili*acije 'FSA9'A:S3A 9ndija (ritanska 9ndija tr,i!te sirovina moderne industrije ne*avisnost 9ndije prije #.svjetskog rata

Latinska Amerika Ameriku ine dvije kulturne cjeline. CAmerikaD u u,em smislu rijei, tj. Sjedinjene Amerike 5r,ave )*ajedno s 3anadom+: to je istinski :ovi svijet )svijet udesnih dostignu"a, svijet sutra!njice+. >atim, prostranija polovina kontinenta, druga Amerika koja je pristala na pridjev ClatinskaD koji joj je ne tako davno )oko 1=<1. godine+ nadjenula Brancuska, a potom i uropa. &rostor* priroda i drutvo, knjievna svjedo+anstva @atinska je *merika nepregledno prostranstvo! )jena se prorijeena ljudska masa ko uvijek gubi u prekomjerno irokom odijelu! Prostora je napretek i to opija ljude! $u,noamerika priroda rodila je i jo! uvijek raa i*u*etne, siroma!ne i i*dr,ljive ljudeG gaucha s pampe, bra*ilskog cabocla, meksikog seljaka peona. 'eksiko - milian >apata )1?11.-1?1?. G voa koji je ratovao diljem 'eksika+ 6tvara se socijalna i selja(ka borbena knjievnostA i dan2danas je bijednik to su ga priroda, prostor ili sama njegova bijeda odvojili od svijeta, knjievni junak bez premca, no o njemu sada skrbi jedna nova, borbena, snana, izravna, kri(ava knjievnost prikazuju"i ga kao rtvu i to prvenstveno drutva, pa (ak i same civilizacije koja je prema uasima njegovog ivota zapravo jednako tako ravnoduna kao i sama divlja priroda! 8a knji,evnost je novo doba, nesumnjivo revolucionarna, svjedoi o o!trom buenju svijesti o istinskim ju,no-amerikim problemima i postepenom gubitku povjerenja u dobroinstva koja sama po sebi donosi Ccivili*acijaD. Hitavu jednu knji,evnost u potpunosti preplavljuje bijeda selja!tva iji je jedini lijek pobuna, nasilje, revolucija. 4+i u o+i s rasnim problemom , bratstvo? Pa ipak, @atinska *merika je uspjela razrijeiti ili barem upravo razrjeava 1bez obzira na preu"ivanja, zastoje ili duhovnu ograni(enost5 jedan od najteih problema postavljenih pred nju A rasni problem :a njenom tlu su se smjestile, rame u* rame, & velike ljudske rase: ,uta )9ndijanci, pogre!no na*vani crvenima, Asteci, 'aje, 'eksikanci, 2+, crna )pristigli s obala /vinejskog *aljeva i i* itave Afrike kao robovi+, bijela )prido!li i* urope, Lpanjolske, 9talije, 2+ Sve tri ,ilave i nespremne da se i*bri!u pred ostalima. :iti jedna od njih nije bila dovoljno jaka da i*bri!e ili barem poku!a i*brisati ostale.

tniki prostori: u svakom sluaju, ni!ta nije jasnije od dana!njih geografskih tragova i lokali*acija tih ra*liitih rasa. .ro!lost to obja!njava. .rvi bijeli osvajai do!li su u dodir s indijanskim civili*acijama i prema njima se divljaki ponijeli )i*rabljivanje i prisilni rad+. Froeniko stanovni!tvo se smanjilo u neuvenim ra*mjerima. Ali, sve su istinske, guste indijanske civili*acije na kraju pre,ivjele )spasila ih je njihova mnogobrojnost+. Krnci su pak opstali tamo gdje ih je jo! u 1<. stolje"u dovela i *adr,ala nakon ukidanja ropstva klima, planta,e, *latonosni pijesak ili ,ile, rasko! gradova ili sluaj. @ni prevladavaju na sjeveru, u srcu kolonijalnog (ra*ila. Lto se tie bijelaca, njihovo se *au*imanje amerikog kontinenta odvijalo u najmanje # velike etape, svaka s ra*liitim etnikim sastavom. >a prvog osvajanja, bijelci su se nastanili posvuda gdje su se mogli prehraniti )Lpanjolci, .ortugalci+. 5rugi val osvajanja slijedi nakon !to $u,na Amerika !irom otvara vrata europskim doseljenicima )masovan dola*ak 8alijana, .ortugalaca, Lpanjolaca, 2+. 5oseljenici su utemeljili nove industrije i proslavili nova podruja. :ain ,ivota je uoljiv svugdje - mje!avina primitivnog, srednjovjekovnog, robovlasnikog i kapitalistikog Bitno je bratstvo rasaA sve su one doprinijele, svaka na svoj na(in, izgradnji @atinske *merike (ogatstvo i mo" su jo! uvijek naje!"e u rukama bijelaca. :aravno, tamo gdje pravi bijelci postoje, jer su rase veoma i*mije!ane. tnika sno!ljivost i bratstvo oitiji su nego drugdje, pogotovo u 'eksiku )bijelci i 9ndijanci+ i S9 (ra*ilu )bijelci i crnci+. .remda se to bratstvo ne iska*uje, ono ipak u cjelini postoji i predstavlja jednu od i*vornih *naajki druge Amerike. )konomija* civilizacije na kunji @atinska *merika, unato( svojom nehaju, veseloj "udi, neobuzdanosti i bu(nim pu(kim svetkovinama jo uvijek duboko pati pred dananjim, kao to je patila i pred ju(eranjim svijetom! ,na je takoer i >kontinent tuge? @na se mora suoiti s cjelovitom revi*ijom svojih struktura i pona!anja. 8o je dru!tveno i ekonomski slabo ili lo!e strukturiran svijet, jer su ga u pro!losti stolje"ima neprestano uni!tavali, a *atim ovla! podi*ali. %konomske ;luktuacije nepredvidive su oseke! *merika tr(i za svojom materijalnom sudbinom! /e" je stolje"ima, htjela to ona ili ne, osuena na tu utrku, u kojoj (e"e gubi nego to dobiva! $u,na Amerika je posljednji trka i ula,e nadljudske napore da ne *aostane.

8aj je proces klju latinsko-amerike ekonomske pro!losti i sada!njosti. konomija je prvo bila kolonijalnog tipa, a nakon kolonijalnog doba se odr,ala u obliku ekonomije ovisnosti. .ostoji nekoliko ciklusa proi*vodnje, poput ciklusa plemenitih metala )*lata i srebra, 1<&7.1<07. godine+, u*goja pamuka, pa ciklusa kultura )!e"era, kave, 2+. )akon promjena ciklusa slijede snane krize! )jihova je razorna mo" tolika da moe jednim udarcem dovesti do nazadovanja cijele ekonomije jedne snane zemlje! Industrijski nesklad prepreka je modernoj industrijalizacijiA razvoj +une *merike u pravilu je urodio neskladnim, neuravnoteenim ekonomijama! .ostoji nedostatak sredstava komunikacijeG ceste nisu graene *a potrebe nacionalne ekonomije. .ostoje sna,ne opreke i*meu nera*vijenih podruja ili podruja napu!tenih od relativno visokora*vijenih podruja. :aposljetku, nigdje ne postoji sna,no selja!tvo poput europskog )a <7-;7 E stanovni!tva ine seljaci+. :e postoji klasa ukorijenjenih seljaka koji *aista *naju obraivati *emlju i *ato jer je s druge strane raspodjela *emlje takva da spreava njihovo ukorjenjivanje i normalnu proi*vodnju. 8ako je ju,noamerika ekonomija dvostruka: ra*vijeni i do krajnosti industrijali*iran u*ak sektor modernog ,ivota i ogroman potpuno arhaian sektor jo! uvijek primitivnog seoskog ,ivota. 6ocijalni problemA nunost revizije postavlja gotovo jednako pred svim latinsko2ameri(kim zemljama u razvoju' utoliko nunije to je prati goru"i socijalni problem! $a* i*meu dru!tava koja sudjeluju u ra*voju i i* toga i*vlae dobit te dru!tava koja ostaju van igre. 8akoer, ritam prirasta stanovni!tva najve"i je na svijetu. 6lada jedna nesretna, neobra*ovana, neorgani*irana radnika klasa. Krhkost upravlja(kih klasa i elite! Slabost $u,ne Amerike je krhkost politiki i ekonomski odgovornih upravljakih klasa. $u,noj Americi nedostaju vrste politike stranke i stabilno graanstvo. ,sje"aj nesigurnosti, nestabilnosti i neizvjesnosti kod +unoamerikanaca je sigurno opravdan! Coda je manje opravdan njihov pesimizam! )estabilnost je prvenstveno nestabilnost civilizacije koja se trai, pokuava odrediti, optere"ena bolnom no snanom stvarno"u! Aatinska Amerika stvara svoju vlastitu civili*aciju. :jena svaka *emlja ima svoj osobiti folklor, gla*bu, bajke, indijansku, !panjolsku ili crnaku tradiciju. 8aj folklor isto tako sna,no obilje,ava vjerski ,ivot, njegov sna,ni no primitivni i udotvorni srednjovjekovni katolici*am.

Prava Amerika : Sjedinjene Amerike Drave Amerika je nova oblikom i naelima -8homas $efferson Kolonizacija i nezavisnost .rva dobra prilika bila je u sve u svemu kasno osvajanje i vrsto *aposjedanje jednog obalnog dijela Amerike. Smjestiti se *nai postojati. a+ 3ristofor 3olumbo 10?#. - Lpanjolska pobjeuje b+ Alvare* Kabral 1177. - .ortugalci osvajaju 8erra Santa Kru* koja dobiva ime (ra*il c+ Brancu*i pristi,u na sve atlantske obale :ovog svijeta, do Antila, Bloride i obala (ra*ila, 3anade d+ ngle*i sti,u posljednji, Ralter %aleigh pristi,e na obalu 6irginie u 1<. stolje"u, hodoasnici s 'aN BloOera sti,u 1<#7. na Kape Kod.

/odine 1;<#. pri kraju istinske bitke *a ameriki kontinent, s jedne strane se nala*io milijun ngle*a nasuprot <&.777 Brancu*a. ngleska ili CamerikaD sre"a je u tome !to su ngle*i i*meu Lpanjolaca i Brancu*a uspjeli ostvariti tu eksplo*ivnu koncentraciju snaga. ngleski je*ik i kultura danas vladaju svijetom *ato !to je nekoliko brodova godi!nje prevo*ilo ne*natan broj osoba. Prvi ameri(ki uzlet odvija se u okviru izrazito poljoprivredne ekonomije! )o, svoj uspjeh 1o(igledan kad se usporedi s odmjerenim kanadskim razvojem5 moe takoer zahvaliti jednoj dodatnoj povoljnoj okolnostiA usmjerenosti prema moru! @d $ k S najva,niju ulogu igraju voda, vodeni putovi, barke, 2 (ritanski trgovaki propisi *ahtijevaju da amerike kolonije kupuju u metropoli sve potrebne manufakturne proi*vode, a da (ritaniji ili nje*inim kolonijama prodaju sve svoje poljoprivredne proi*vode. .ri kraju 1=. stolje"a sve je jasno: flota SA5a prema!uje sve ostale i one postaju prva pomorska *emlja svijeta. )e postoji dogaaj poznatiji od stjecanja nezavisnosti britanskih kolonija u 6jevernoj *merici 11DD9!21D3#!5 6elika (ritanija se odvaja od SA5aG *bog svojih iracionalnih pore*a )pore* na aj, ameriki ngle*i nemaju svog poslanika u londonskom parlamentu+ te *bog okretanja 5alekom 9stoku )prema 9ndijskom oceanu i 9ndiji+. 5eklaracija o ne*avisnosti progla!ena je 0. srpnja 1;;<. @na !titi mo" i odgovornost bogatih i ostalima je velika povlastica da su *akonom *a!ti"eni od bogatih. 4svajanje zapada ,d samog po(etka 6*D sebe dre pionirskom nacijom, to bi se moglo re"i i za sve nacije koje se hvataju ukotac s ogromnim prostranstvom koje treba zauzeti, uljuditi i svesti na ljudske dimenzije, neovisno o tome radi li se o 7usiji, Brazilu ili *rgentini! =eogra;ska je ekspanzija prvi oblik svakog rasta, bilo ekonomskog, nacionalnog, dravnog ili (ak civilizacijskog! SA5 su se gotovo be* ispaljenog metka pro!irile s Atlantika na .acifik. SA5 su kupile Aouisianu 1=7&., dobile !panjolsku Bloridu 1=#1., (ritanija im je 1=0<. godine ustupila @regon, ratom su 'eksiku preoteli 8eSas, :eO 'eSico i 3aliforniju 1=0<. Kapitalizam je upravljao tim kretanjem naprijed

F SA5 se ne govori o seljaku ve*anom *a *emlju, ve" o !pekulantu )kupi posjed, pa ga proda itd.+. 8ajna ekonomskog ,ivota je ,ivi unaprijed. :e rauna se na novac koji se ima ve" na onaj budu"i. *merika koja je osvojila Eapad i Divlji zapad bitno je protestantska! +edini se protestantizam suo(io s tom iznenadnom tekom ivotnom situacijom ljudi rasutih u prostoru! >asluga amerikih protestanata je to !to su poticali i podr,avali vjerski ,ar. Industrijalizacija i urbanizacija $edna prvenstveno poljoprivredna *emlja postala je industrijska. 8o ne bi bilo mogu"e be* ogromnog rasta gradova. 3ao i u ngleskoj, do!lo je do *amaha tekstilne industrije i u :ovoj ngleskoj. 5ogaa se i boom ,elje*nica, 1=<1. Sve do 1==7. SA5 su primale engleske i !kotske doseljenike - svoje prve stanovnike europskog porijekla, *atim sti,u :ijemci i 9rci koji pomalo deangli*iraju pa ak i deprotestanti*iraju ameriko stanovni!tvo. 9*meu 1==7. i 1?10. prima oko #1 milijuna Slavena i 'editeranaca. 6eliku ve"inu tih posljednjih doseljenika ne"e u svoja njedra primiti >apad ve" urbani i industrijski 9stok. 5oseljenici su se br*o i efikasno asimilirali. Svim je velikim gradovima potrebna bijedna, nekvalificirana radna snaga sa samog dru!tvenog dna. Ako je ne mogu na"i kod sebe, tra,e je drugdje. )primjerice, :eO Mork je nesumnjivo najve"i portorikanski grad+. 9pak je amerika civili*acija i*dr,ala, usprkos udesnim promjenama i masovnim dolascima novih ljudi. *meri(ka je civilizacija stvorena kroz 9 etapeA na obalama *tlantskog oceana, od *tlantika do Paci;ika i naposljetku >vertikalno? industrijalizacijom! )ajvjerojatnije je druga etapa, protekla u znaku Divljeg zapada i novog protestantizma utvrdila jednom zauvijek osnovne elemente the american Fa. o; li;eA potovanje jedinke, krajnje pojednostavljenu religiju, silovito okrenuta prema dobrim djelima 1meusobna ispomo", zajedni(ki pjev, drutvene dunosti G5, primat engleskog jezika pred kojim se svi briu! /otovo su sve dru!tvene ra*like i*ra,ene i kro* vjeru. :a dnu ljestvice nala*e se narodne, neko" vrlo siroma!ne baptistike *ajednice, malo vi!e stoji *asigurno svijet metodista, dok vrh *au*ima profinjena, liturgijski pompo*na sekta episkopalaca. Svatko je slobodan da vjeruje u ono !to ho"e pod jednim jedinim uvjetom: da vjeruje. >a kulturnu kohe*iju Amerike va,no je to da se a priori te!ka prepreka koju je predstavljalo katolianstvo doseljenika na elu s 9rcima, *atim :ijemcima, 8alijanima, Slavenima i

'eksikancima naposljetku uspje!no prilagodilo amerikim nainu ,ivota i svim njegovim okvirima. @dlunu ulogu u tome odigrala je prva katolika masa, 9rci. Sjene i poteko e: od j!er do danas #revni komar, crna+ko pitanje ili neiskorjenjiva kolonija .risutnost afrikih crnaca, presaenih na ameriko tlo jo! u 1;. stolje"u *bog ra*voja ju,njakih planta,a. Ea to su odgovorni povijest i geogra;ija :a $ugu ropstvo se uspostavilo gotovo prirodno, poput svojevrsnog pro!irenja antilske ekonomije, u punom cvatu u 1=. stolje"u. 3oriste ga kako Lpanjolci na Bloridi, Brancu*i u :eO @rleansu )jo! do 1;?1. godine *bog !e"erne trske+ tako i /. Rashington i 8. $efferson na svojim posjedima i 6irginiji. 8ako se u anglosaksonsku Ameriku uvukla ,ivahna i netipina Afrika. Fstav i* 1;=;. nije ukinuo ropstvo. 5ok su 9ndijanci koje su prvo koloni*irali i!e*li u borbi s uropljanima pa ih danas mo,emo prona"i samo kao predstavnike i!e*le rase u re*ervatima, crnci su se poka*ali ,ilavim protivnicima. 6redinom 1 ! stolje"a, pitanje ukidanja ili odranja ropstva izaziva vihor graanskog rata 11341!2134:!5, ali to je tek jedan vid mnogostrukog i bratoubila(kog sukoba to je podijelio i suprotstavio +une i 6jeverne Drave! %at *apoinje ju,njakim napadom na Bort Sumter 1#. travnja 1=<1. godineG a *avr!ava kapitulacijom $uga ?. travnja 1=<1. godine. %opstvo je ukinuto 1=. prosinca 1=<1. .remda su dobili politika prava, crnci su ipak *adr,ali podreeno mjesto. 8rna(ka je manjina pratila i uklopila se u ekonomski uzlet *merike! Danas ona ima svoje bogatae, pa i skorojevi"e, sveu(ilita, muzi(are, pjesnike, pisce i crkve! )o istinska joj jednakost izmi(e! KapitalizamA od trustova do dravnog intervencionizma i oligopolije :ovi kapitali*am - automati*acija, propaganda, ogromno tr,i!te, public relations. "A# i svijet :ikada se tono ne"e mo"i odrediti do koje je granice i*olacioni*am bio jedno od osnovnih obilje,ja SA5. SA5 su jedan novi svijet, sasvim ra*liit i bolji od drevne urope )pobuna protiv roditelja+. :e gaji *animanje *a prilike u uropi. Ali se na svijet ne mo,e *aboravitiG postoje trgovina, uvo*, i*vo*, diplomatski odnosi.

.rovodi se politika i*olacioni*ma. :o, %oosevelt je mislio da svjetski mir i*iskuje dokidanje nemira u malim *emljama. Jelja mu je bila da se ra*oru,aju sve *emlje svijeta, osim velike 0 )SA5, 3ina, SSS% i 6elika (ritanija+. SA5 su morale i*uiti *anat poput ostalih: dobro upo*nati svijet koji tako dugo nisu po*navale ili nisu ,eljele upo*nati. Co" obavezujeH Eapravo je izbijanje 6*D na (elnu poziciju u svijetu u kojem moraju ivjeti, uz opasnost da nazaduju, posljedica (udesnog razvoja njihove mo"i koju moemo odrediti nizom pridjevaA ekonomska, politi(ka, znanstvena, vojna, svjetska! 8a je mo" postav!i vidljiva nakon pobjede 1?01. godine i bacanja atomske bombe na 4iro!imu odmah postavlja problem europskog vodstva u smislu dvoboja. F pro!losti uropa je uvijek bila podijeljena na # neprijateljska tabora, iji se sastav mijenjao ovisno o tome u kojem je trenutku koja nacija svojom mo"i bivala najopasnijom.6odstvo, !to se tie mo"i danas vi!e nego ikad ranije postavlja alternativu: Rashington ili 'oskva. Ameri+ki roman Ameriki roman ve" #7ak godina utjee na europsku i svjetsku knji,evnost. Kroz en"leski svijet @d 1=. stolje"a do barem 1?10. godine. Aondon je bio sredi!te svijeta. 5anas je malo toga preostalo od engleske i francuske imperije. 3 Kanadi, Francuska i )ngleska (ritanija je i*gubila Ameriku, no sauvala 3anadu te je ak pro!irila s Atlantika na .acifik. <ranko;onska Kanada danas predstavlja tre"inu stanovnitva zemlje, tj! otprilike 4 milijuna ljudi! ,grani(ena na ogromnu pokrajinu Iuebec, ona zauzima sve u svemu isto(ne prilaze Kanadi, u"e, donji i srednji tijek rijeke 6t! @aFrence! Premda okruena drugim ljudima, (vrsto je ukorijenjena! 8i su Brancu*i potomci <7. 777 seljaka i* >apadne Brancuske. *nglo;oni Kanaani predstavljaju oko polovine stanovnitva! Potpuno su prihvatili the american Fa. o; li;e! ,ni su druga *merika! Anglosaksonska "e se 3anada be*bolno prikljuiti svom mo"nom susjedu ija privlana sila djeluje i na doseljenike i* ra*nih *emalja i*van anglosaksonskog svijeta. 3anada je u stvari meunarodna sila, mnogostruka prirodna bogatstva, ogromne *alihe vodene energije. %una Afrika, Nizozemci* )nglezi i Crnci $ Afrika je nekad u doba jedrenjaka bila neophodno pomorsko odmori!te na putu *a 9ndiju.

ngle*i su se 1=11. godine nametnuli :i*o*emcima koji su tu ,ivjeli ve" vi!e od stolje"a )1<1#.+. 6rhunac tog nametanja predstavlja burski rat )1=??.-1?7#.+. ,svajanje granice u ameri(kom smislu rije(i, najsnanije je obiljeje sudbine +une *;rike! @ake "emo razumjeti tu granicu usporedimo li je s tolikim pokretnim granicama u 6*D, Brazilu, *rgentini, Jileu, *ustraliji, )ovom Eelandu! )a njoj je glavnu ulogu odigrala svjetska povijest, a ne ona lokalna, a;ri(ka! (ritanija unato formalnom pri*nanju 1==0. godine nije u potpunosti prihvatila ne*avisnost burskih republika, !to je dovelo do slavnog burskog rata. @sam godina nakon predaje i aneksije dviju pokrajina )&1. svibnja 1?7#. godine+, britanska je vlada vratila pobijeenima njihove slobode i osnovala dominion $u,noafriki Save* )1?17.+ Drama apartheida je danas osnovni problem $u,na se Afrika, naroito od kraja drugog svjetskog rata, sna,no industrijski i urbano ra*vija. 5anas su ni*o*emski doseljenici i ostali kalvinisti prvenstveno seljaci i vlasnici prostranih farmi koje obino daju vrlo slabe prinose. Svi su oni potomci (ura, govore afrikaans koji potjee i* ni*o*emskog je*ika i suprotstavljaju se jednako brojnim ngle*ima. Sve do 1?&?. godine ngle*i i Afrikaneri nastojali su ,ivjeti u miru te se *ajedniki suprotstaviti opasnosti koju su *a njih predstavljali ljudi crne boje ko,e. 1?<1. godine $u,noafriki Save* je istupio i* KommonOealtha jer (ritanija nije ,eljela da joj se predbacuje opasna rasna politika !to je jako ogorila svijet. (jelaka politika prema crncima i prema ,utoj rasi )prisutna jedino u :atalu+ oduvijek je bila egoistina i djelotvorna. Australija i Novi 2eland ili )ngleska kona+no sama F Australiji i na :ovom >elandu susre"emo ,ivu i homogenu nglesku. Svoj europski i svjetski ,ivot Australija je *apoela 1;==. godine, a :ovi >eland 1=07. Komogenost *ustralije i )ovog Eelanda plod su gotovo potpunog nestanka uroeni(kog stanovnitva pred bijelcimaA u slu(aju *ustralije moe se govoriti o potpunom i(eznu"u dok je u slu(aju )ovog Eelanda rije( o brisanju s malim promjenama! :a :ovom >elandu kontakt je bio dramatian ali povoljnog ishoda *a 'aore, .oline,ane koji ,ive prete,no na Sjevernom otoku. 9pak, poetkom #7. stolje"a, maorsko se stanovni!tvo poinje oporavljati od gotovo smrtonosne kri*e. Kratku povijest *ustralije i )ovog Eelanda obiljeava niz dobrih ekonomskih prilika, obi(no povezanih s promjenama u konjukturi ili u svjetskoj povijesti, iznenadnih dobrih prilika nalik vlaku u pokretu u kojeg valja usko(iti dok nije prekasno! Australiju su prvo naselili robija!i, ka,njenika kolonija )1;==.+. F*gajaju se merino ovce.

Dr!"a #!ropa: $oskovska kneevina, %!sija, SSS% %usija, drevna 'oskovska kne,evina, SSS%. 4d postanka do 4ktobarske revolucije -@-A. godine .rva pote!ko"a %usije je ogromna geografska scena na kojoj poinje, i* koje nadire ta mnogostruka i slo,ena povijest. 5ruga pote!ko"a su slavenski narodi koji kasno pristi,u na taj prostor na kojem osim toga ne"e biti sami. 3olijevku Slavena, predaka %usa, ine 3arpati i dana!nja 'ala .oljska. Kijevska Rusija 8aj obilni, dugo vremena gotovo ili potpuno nenastanjen prostor podsje"a na posvema!nju golotinju amerikog kontinenta .rostrane ravnice, ogromne rijeke, nadljudske ra*daljine, beskrajna prevlaenja brodova kopnom od rijeke do rijeke, divovske pokrajine. %uski prostor ini cjelina prostranih ni*ina i*meu (ijelog mora, Sjevernog ledenog mora i (altika s jedne strane te 3aspijskog i Krnog mora s druge strane. (altiko i Krno more # su osnovna, ,iva i privlana prostora. Prava 7usija nastaje tek kad posve zatvori prevlaku od Baltika do junih mora, kontroliraju"i prometne veze! Eato, izmeu ostalog, o 7usiji moemo govoriti tek od vremena Kijevske 7usije 1 !219! stolje"e5 9stonoslavenska plemena i klanovi arijevskog porijekla )poput svih Slavena+ doprli su nakon ni*a pustolovina do gradova, sela i ravnica 5njepra. 8o je kretanje, *apoeto jo! poetkom nove ere, *avr!ilo oko ;. stolje"a. :a 9 su se ti Slaveni pridru,ili starosjedilakim narodima: Bincima, porijeklom s udaljenog Frala te preostalom mno!tvu ra*nih srednjoa*ijskih naroda te narodima porijeklom s obala 3aspijskog mora i 5ona )/otima i 4a*arima+. 8a je prva %usija nastala mije!anjem naroda F i A*ijskog porijekla - %usija 'alorusa. /eografski se prostire od :ovgoroda do 3ijeva )3ijevska %usija+. 8aj kopneni put pove*uje sjeverne *emlje s bogatim ju,nim predjelima. 3ijevska se %usija morala neprestano braniti. :omadski konjanici s juga vjeito nadiru pristi,u"i do posjeda i gradova 3ne,evine. 6e" se u 11. stolje"u jedan dio kijevskog stanovni!tva pomakao na S9. 8u ,ivot *apoinje nova %usija, a mije!anjem Slavena i Binaca mongolske rase nastaje prvi sloj stanovni!tvaG to je porijeklo 6elikih %usa.

8a nova, barbarska ali sna,na %usija stvorena je prije no to je ugasnuo kijevski sjaj. 7uski gradovi, gradovi Eapada! Kijevska je 7usija stolje"ima svojim materijalnim razvojem i bogatstvom gradova vaila kao silaA nije dakle bilo nikakve razlike izmeu Istoka i Eapada :o, ti gradovi nemaju oblik udru,enih gradi"a koji dijele *adatke sa susjednim sredi!tem. 8o su vi!e otvoreni gradovi, poput antikih. &ravoslavlje .reobrativ!i se na pravoslavlje, 3ijevska je %usija *apeatila rusku budu"nost *a stolje"a. @ko ?==. godine pristupio je 6ladimir Svjatoslavi, kne*, slu,benom preobra"enju svojih podanika na kr!"anstvo. 7uski je svijet od 1$! stolje"a potpuno u okruju Bizantije' ta (injenica doprinosi razlikovanju Isto(ne i Eapadne %urope >apadno kr!"anstvo pro!lo je kro* osobite ku!nje. :aslijeeno je od >apadnog %imskog Karstva. >apadna ekumenska Krkva !ira je od dru!tva, od dr,ava. Aatinski je slu,beni je*ik. Bizantska se crkva u 1$! stolje"u nalazi u okviru preivjelog (vrstog 8arstva koje je ne izlae ni zadacima ni opasnostima svjetovne ekspanzije! ,no njome vlada kao podanikom i ograni(uje je isklju(ivo na duhovne zada"e! Pravoslavna crkva to se ukorijenila u 7usiji blia je masi svojih vjernika nego Eapadna' politi(ka je pitanja gotovo i ne zanimaju! $edino ,eli prenijeti duhovnu tradiciju koju je prihvatila preko grke misli 17. stolje"a. $e*ik bogoslu,ja u slavenskoj *emlji bit "e staroslavenski, tj. je*ik na koji su Sveti Piril i Sveti 'etodije )=1&.-=<#.+ preveli Sveto pismo. Hak su i*mislili a*buku. $elika Rusija Druga je 7usija, 7usija uma, postala punoljetna tek onog dana kad je zatvorila rusku prevlaku, kad se Ivan =rozni 11:9$!21:3L!5 uspio do(epati Kazanskog 11::1!5, a zatim *strahanskog Kanata 11:44!5 i uspostavio kontrolu nad ogromnom /olgom, od njenog izvora do u"a u Kaspijsko more .oetnu sudbinu te nove %usije obilje,ilo je siroma!tvo, kmetstvo i feudalna rascjepkanost. :o, 'oskovska se kne,evina unato problemima ra*vija u* 'ongole. Sav ju,ni dio ruskog prostora *au*eli su jo! prije pada 3ijeva 1#01. godine 'ongoli odnosno 8atari. 7usija se sve vie okre"e %uropi! 0o je klju(na (injenica njene novije povijesti sve do 1 1D! godine, pa i kasnije! Stjee sve modernije tehnike. .etar 6eliki )1<=?.-1;#1.+ i 3atarina 6elika )1;<#.-1;?<.+.

%usija u 1=. stolje"u neprestano osvaja nova prostranstva nau!trb drugih. .etrograd - prijestolnica. ...........ne da mi se vi!e...................