to je azbest Bilo bi bolje govoriti o azbestima, jer ti silikatni minerali dolaze u brojnim oblicima.

Za laika je to zaista potpuno svejedno, ali strunjaci razlikuju razliite azbestne materijale kao: krocidolit, amozit, antofilit, aktinolit, tremolit i krizotil. Definitivno je sigurno da ti minerali i njihovi proizvodi nisu jednako opasni. Najopasniji je krocidolit ili plavi azbest, koji se kod nas prestao koristiti krajem osamdesetih godina prolog stoljea. Azbest je u naem okoliu prisutan od uvijek, a nalazita su rasuta diljem Hrvatske iako je malo mjesta gdje bi njegovo iskoritavanje bilo isplativo. Istina, postojali su rudnici azbesta jo prije pedesetak godina, npr. u blizini Trogira, ali azbest iz uvoza bio je dramatino jeftiniji i tako su nai povrinski kopovi zaboravljeni. U Hrvatskoj nema niti jednog mjesta gdje bi se azbest mogao isplativo iskoritavati, a u Bosni je nekoliko nalazita. Meutim, siromani nalazi azbesta u Hrvatskoj su brojni i nalaze se na cijelom dravnom podruju. Prvi opis nalazita azbesta u okolici Zagreba datira iz 1975. kada je znanstvenik Lj. Bari opisao aktinolit na obroncima Zagrebake gore. Kasnije je naen azbest i na drugim mjestima u okolici Zagreba, pa se ak na Rudarsko-geolokom fakultetu predviaju vjebe prepoznavanja azbesta u kolegiju Leita nemetalnih mineralnih sirovina. Dakle, azbest je prisutan u naem prirodnom okoliu kao mineral od nevelike vanosti za privredu zemlje. Meutim, logino je da se iz povrinskih stijena azbest moe iriti okoliem zbog djelovanja meteorolokih initelja i da su ljudi uvijek bili izloeni azbestnim vlaknima iz prirode. Treba vrlo snano naglasiti da se azbestna vlakna oduvijek nalaze u sasvim prirodnom okoliu i da nema na svijetu kopnenih mjesta bez azbestnih vlakana u zraku, a tako je bilo vjerojatno tijekom cijele povijesti ovjeanstva. Antiki narodi su znali to je azbest i koja su njegova korisna svojstva. Vrlo rano su spoznali da je izrazito otporan na temperaturne promjene i da je dobar izolator, ali oito nisu vidjeli gdje bi ga mogli iskoristiti. Arheoloka istraivanja pokazuju da se koristio npr. kod spaljivanja mrtvih tijela uglednika kao postolje na kojem se odvijao obred. Tek u 19. stoljeu poinje njegova primjena na razliitim mjestima, a ona je bila pojednostavljena zbog injenice da se azbestni materijali izrazito dobro kalaju na ploe ili ak vlakna. Krajem milenija kod nas u Hrvatskoj uvozilo se godinje vie od 2.000 tona azbesta iz June Afrike ili Rusije. Treba rei da je to bio uglavnom relativno najmanje opasni krizotil, to je izrazito povoljno danas kad pokuavamo ukloniti azbest iz naeg okolia. Prosta raunica govori o tome da smo tijekom zadnjih 50 godina uvezli vie od 100.000 tona istih azbestnih minerala i proizveli barem milijun tona razliitih proizvoda od njega. To znai da nema mjesta u Hrvatskoj gdje azbest nije ugraen u graevni materijal. Autori ovog teksta su prvi zapoeli izradu propisa o zabrani proizvodnje, prometa i koritenja azbestnih proizvoda u Hrvatskoj. Prvi pravilnik je objavljen 1995. (NN 29/05) i djelo je zaposlenika Hrvatskog zavoda za toksikologiju. Njegova primjena je bila ograniena zbog snanih industrijskih lobija i glavni autor je ak primao prijetnje od proizvoaa. Tada su radnici Salonita posebno loe primili pravilnik smatrajui da im on oduzima kruh svagdanji, a tek kasnije su se javili oboljeli sa svojim problemima i traenjem prava na nadoknade zbog bolesti. Konano je 1996. objavljen prijevod europske direktive o zabranama i ogranienjima, gdje se potpuno zabranilo bilo kakvo novo koritenje azbesta u Hrvatskoj (NN 17/2006). Doputeno je koristiti ugraene azbestne proizvode do asa kad postanu otpad. Od tog trenutka zapravo kree bitka za ienje naeg prirodnog okolia od azbestnih proizvoda, ali valja biti razuman i shvatiti da e taj proces trajati jo desetljeima. Nije ovaj as mogue