MODERNA U HRVATSKOJ KNJIEVNOSTI

Poetak- 1891. Janko Leskovar objavio je Misao na vjenost

- 1892. Mato je objavio Mo savjesti
- 1895. austrougarski car Franjo Josip I. dolazi u Zagreb
kako bi sveano otvorio novu zgradu HNK. Studenti u
znak prosvjeda na Jelaievom trgu spaljuju maarsku
zastavu; nakon toga dio je studenata izbaen sa
sveuilita pa studij nastavlja u Pragu i Beu. Tako
dolaze u izravan kontakt s najnovijim strujanjima u
umjetnosti.
Prije tih dogaaja poela su se pojavljivati djela koja su odudarala
od realistikih. Umjesto razgranatih fabula pojavljuju se djela
manjeg opsega s naglaenom lirinou.
Drutvena situacija u Hrvatskoj
Austrija i Maarska sprjeavaju bri razvoj nae industrije
iskoritavajui hrvatska prirodna bogatstva.
U Hrvatskoj su stranaki sukobi- u cilju da se odupru maarizaciji
i germanizaciji.
Kod srtranke prava gubi se smisao za stvarnost, a kod narodnjaka
se osjea sklonost kompromisu.
U redovima intelektualaca osjea se klonue i pesimizam kao u
filozofiji zapada.
U knjievnosti postoje dvije grupe:
1. Praka grupa trai da se u djelima opisuje drutveni ivot
zagovara socioloko-psiholoki pristup knjievnosti.

Milan ari u asopisu Hrvatska misao govori sljedee:

Nae pjesnitvo od preporoda pa sve do danas ide uglavnom
dvojim putem: pjeva o dragoj i domovini. Ima i pjesama o drugim
predmetima ( pesimizmu, ivotu...), ali to nisu osjeaji izvaeni iz
dubine due. Pjevaju o Hrvatskoj kad je bila slavna, a sad je tuna i
bijedna, ali tjee je da e biti bolje.''
2. Beka grupa osniva asopis Mladost u kome glavnu rije
ima Milivoj Deman Ivanov. Oni bjee od problema, od stvarnosti,
ljudi. Oni su po svojim stavovima pravi modernisti.
Unato razlikama izmeu ovih grupa ipak postoji zajednika
osobina, a to su ujedno i znaajke moderne u nas:
1. prekid sa svim dotadanjim tradicijama
2. borba protiv ukalupljenih knjievnih pravaca ( realizma i
naturalizma )
3. kritika nae dotadanje knjievnosti
4. potpuna sloboda stvaranja
To su bili stavovi tzv. mladih, tj. modernista.
Njima su suprotstavljeni stari ( Franjo Markovi, Ante Tresi
Pavii...).
Taj sukob mladih i starih kulminirao je 1902. kad su mladi
do kraja obrazloili svoje stavove. Nakon odlaska Khuena
Hedervaryja mladi preuzimaju od starih asopis Vijenac.
U tom se razdoblju pojavljuje najznaajniji pisac moderne
A.G.Mato.
Najmlaa generacija pisaca okuplja se oko Vladimira Nazora.
Zavretkom moderne smatra se 1914. ( umire Mato, poinje Prvi
svjetski rat).