Senzori

Eldina ii

Rezime
U ovom seminarskom radu u vam govoriti o senzorima,njihovoj podjeli kao i nainu na koji rade. Takoe da bih vam pojasnila znaaj senzora svakako da u prikazati par primjera upotrebe senzora u svakodnevnom ivotu. Senzor ili transducer je ureaj koji mjeri fizikalnu veliinu (npr. temperaturu, vlanost zraka, broj obrtaja motora i sl.) i pretvara je u signal pogodniji za dalju obradu,najee je to elektrini signal. Podjela senzora nije jednostavna. Vri se u odnosu na: vrstu izlaznog signala, prirodi mjerne veliine, principu rada, prema gabaritima, prirodi izlazne veliine,prema uslovim rada, prema pouzdanosti, itd.

Kljune rijei
senzori, mjerni pretvarai, sensors, mjerna tehnika

1. Uvod
Koliko su senzori bitni u svakodnevnom ivotu govori nam i injenica da se senzori koriste ne samo za mjerenje nego i u ostalim oblastima kao sto su brodogradnja, sport, razne nauke, domainstvo, medicina itd. Razvijanjem senzora tei se dobiti to manje senzore te da su viefunkcionalni (ostvaruje se ugradjom mikroprocesora). Senzor je definitivno postao sastavni dio veine elektronikih ureaja koje koristimo. Moderan automobil ima mnotvo senzora u motoru i ostalim dijelovima vozila za nadgledanje koliine goriva u spremniku, razine ulja u motoru, stanja konica, temperature rashladne tekuine, vanjske temperature i jo podosta toga. Kada korisnik doe u servis, serviser kabelom preko posebnog prikljuka automobilske senzorske izvode prikljui s raunarom za servisiranje i dobiju se odmah prilino toni podaci o stanju vozila. Moderni sistemi se jako puno oslanjaju na upotrebu senzora. Kontrola industrijskih procesa i automatizovanih sistema bila bi veoma teka bez preciznih senzora. Konani izbor senzora zavisi od eljene tanosti, tako da u sluajevima gde nije potreban visok nivo tanosti nije ekonomino koristiti skupe i precizne senzore. Svaki sistem koji se zasniva na m jernom sistemu mora ukljuiti i odreenu dozu nesigurnosti. Nesigurnost moe biti izazvana netanou senzora , sluajnim promjenama mjerenih veliina i stanjem okoline u kojoj se vri mjerenje. Tanost cjelog sistema zavisi od tanosti pojedinanih komponenti koje se koriste. Tako da kod sistema koji se sastoje od velikog broja podsistema i komponenti greka i netanost pojedinanih komponenti mogu imati veliki akumulativni efekat. Iz tog razloga je pravilan izbor senzora veoma bitan.1 Senzori pretvaraju mjerenu fizikalnu veliinu u analognu elektriku (struja, napon, otpor) ili digitalnu veliinu.

Parametri 11: mjerni opseg (definira raspon mjerene veliine unutar kojeg senzor ostvaruje deklarirana svojstva), tonost (odreuje mjerna svojstva senzora u odnosu na stvarnu vrijednost mjerene veliine), brzina odziva (kanjenje izmjerene vrijednosti za mjerenom veliinom), linearnost (odnos izmeu mjerene veliine i izmjerene vrijednosti za itav mjerni opseg), vrsta izlaza (analogni ili digitalni), temperaturni opseg (temperaturni opseg unutar kojeg senzor ostvaruje deklarirana svojstva),

Faktori koji utjeu na tanost 11: Statika pogreka je odstupanje izmjerene vrijednosti od stvarne vrijednosti mjerene veliine. Izraava se u postotku punog mjernog opsega senzora. Mjerena veliina treba biti konstantna. Dinamika pogreka nastaje uslijed vremenske promjene mjerene veliine, tako da izmjerena vrijednost kasni za stvarnom vrijednosti mjerene veliine. Ponovljivost je izraena preko statistikog odstupanja izmjerene vrijednosti od stvarne vrijednosti mjerene veliine. Kod senzora koji ima dobru ponovljivost mogue je kompenzirati statiku pogreku. Mrtvo vrijeme predstavlja vremenski interval izmeu promjene mjerene veliine do promjene izmjerene vrijednosti. Mrtva zona definirana je kao najvea promjena mjerene veliine koja nee izazvati promjenu izmjerene vrijednosti.

2. Klasifikacija senzora 2.1.

Klasifikacija prema prirodi mjerene veliine

Toplotni se koriste za mjerenje temperature,toplotnog kapaciteta, toplotnog izgaranja. Mehaniki se koriste za mjerenje sile i momenta, pritiska, vakuma, mehanikog naprezanja. Kinematiki se koriste za mjerenje linearnog i ugaonog ubrzanja i brzine,protoka. Geometrijski se koriste za mjerenje poloaja tijela razmjere, nivoa. Radijacijski se koriste za mjerenje intenziteta toplotnog, nuklearnog, akustinog i elektromagnetnog zraenja, boje parametara talasnog procesa. Vremenski se koriste za mjerenje vremenskog perioda i frekvencije. Elektrini se koriste za mjerenje elektromotorne sile, struje, otpora induktivnosti, kapaciteta, provodnosti. Hemijski senzori se koriste za mjerenje hemijskog sastava. Fizikalni se koriste za mjerenje mase, gustine, vlanosti, tvrdoe, plastinosti, hrapavosti.

2.2.

Klasifikacija senzora prema principu rada

Pretvaranje neelektrinih mjernih veliina u elektrine vri se pomou odgovarajuih pretvaraa na dva naina. Prvi nain podrazumijeva da se odgovarajua neelaktrina veliina pretvara u pretvarau u elekrinu veliinu. Pretvarai koji rade na ovaj nain zovu se aktivni pretvarai. Aktivni pretvarai za svoj rad ne trebaju dodatnu energiju. Drugu grupu pretvaraa ine pasivni pretvarai ili parametarski pretvarai. U pasivnim pretvaraima neelektrine veliine utiu na promjenu neke elektrine karakteristike; kapaciteta, otpora ili induktiviteta. Hemijski senzori rade na principu: polarizacija jona, kombinovanja hemijskih i elektrinih metoda, promjena impedance u zavisnosti od hemijskog sastava. Optoelektronski dovode do pojave struja u poluprovodnicima koja djeluje na spontanu ili stimulisanu emisiju svjetlosti (svjetlea ili laserska dioda). Kvanti svijetlosti mijenjaju gustinu nosilaca naboja u poluprovodniku (fotootpor), otpor p-n prelaza (fotodioda) ili otpor zapornog sloja metal poluprovodnik (fotoelement).

2.3.

Klasifikacija prema prirodi izlazne veliine

Mehaniki iji je izlazni signal je sila ili pomak Vremenski iji je izlazni signal vremenski ili frekventni kod Elektrini iji se izlazni signali mjerene veliine odraavaju kroz promjenu R, L, C parametara izlaza, pa se zovu i parametarski. Ukoliko se na izlazu se generira elektrinii signal t o su generatorski iliaktivni senzori.

2.4.

Klasifikacija senzora prema gabaritima

Normalni-standardna izvedba Malogabaritni-za primjenu u ogranienom prostoru Minijaturne-za specijalne namjere

Prema veliini senzori mogu biti:

2.5.

Klasifikacija senzora prema uslovima rada

Stacionarni koji su fiksirani na jednom mjestu i Prenosivi koji se mogu pomjerati na razna mjesta

2.6.

Klasifikacija prema nainu upotrebe

Operativni koji slue za neposredno davanje informacija Pomoni za dobivnje pomonih informacija.

2.7.

Klasifikacija prema unutranjoj strukturi

Direktni kojima se vri od ulaza do izlaza direktan prijenos (konverzioni lanac) Kompenzacioni sa negativnom povratnom spregom po izlaznoj veliini.

2.8.

Klasifikacija prema pouzdanosti u eksploataciji

Pouzdani koji imaju mali intenzitet otkaza i malo vrijeme obnavljanja malo. Nepouzdani 2

3. Fizikalni pricipi rada senzora

Senzori rade na osnovu njihove interakcije sa procesom i to tako to reagiraju na stanja, a reakciju transformiraju u izlazni signal. Postoji veliki broj fizikalnih pojava i efekata, naina transformacije svojstava procesa kao i metoda konverzije energije koji se mogu primijeniti pri gradnji senzora. Nosilac informacije je masa ili energija. Mjerenje neelektrinih signala poinje pretvaranjem u elektrini pa se onda obavlja procesiranje. Vanost imaju fizikalni efekti koji omoguavaju takvu konverziju. Za neelektrino-elektrino pretvaranje potrebna je energija iz domena mjernog signala ili van njega.

4. Dijelovi mjernog pretvaraa

Veina mjernih pretvaraa sastoji se od tri osnovna dijela:izvor informacija ili senzor,mjernog sistema ili adaptera i podsistema za predstavljanje informacija ili displeja.

SENZOR

ADAPTER

DISPLEJ

Slika 1. Dijelovi mjernog pretvaraa 3 Dio oznaen kao senzor esto se jo naziva primarni element.Ovaj dio koristi energiju posebnog izvora ,u cilju stvaranja veliine koja predstavlja izmjerenu vrijednost.U sekundarnom elementu ili adapteru vri se obrada signala iz primarnog elementa.Podsistem za predstavljanje informacija,displej ili izlazni element je dio mjernog pretvaraa koji na razne naine iznosi rezultate mjerenja. 2

5. Vrste senzora 5.1. Magnetno elektrini senzori

Za pretvaranje neelektrine mjerne veliine u elektrinu koristi se princip elektromagnetne indukcije. Ovi senzori rade na samouzbudnom principu. Magnetno elektrini senzori se dijele na: elektrodinamike ili senzore sa relativnim pomjeranjem provodnika elektromagnetne ili senzore sa promjenljivim magnetnim otporom.

5.2.

Piezoelektrini senzori

Za rad piezoelektrinih senzora iskoriten je princip piezoelektrinog efekta. Piezoelektrini efekat otkrili su braa Kiri. Oni su primijetili da izvjesni dielektrini materijal monokristalne strukture kada se mehaniki napree razvija elektrini potencijal. Ako se na materijal koji ima ove osobine djeluje silom F kristalna reetka e se deformisati. Usljed deformacije reetke javie se piezoelektricitet, iji napon se mjeri na elektrodama postavljenim na povrine kristala. Koliina elektriciteta zavisi od sile kojm se reetka deformie. U = g pl=d/pl Vrijednosti g i d su karakteristike kristala. Najpoznatiji prirodni piezomaterijal je kvarc. Piezoelektrini senzori se koriste za mjerenje mehanikih vibracija i zovu se piezoelektrini akcelerometri.
5

5.3.

Fotoelektrini senzori

Osnov rada ovih senzora zasniva se na promjeni parametara optikog signala sa promjenom mjerene fizikalne veliine tj. prvenstveno se bazira na fizikoj pojavi fotoelektrinog efekta. Fotoelektrini efekat moe biti unutranji i vanjski.

5.4.

Termoelektrini senzori

Mjerenje temperature zasniva se na termoelekreinom efektu. Princip je sljedei: spoje se dvije ice,napravljene od razliitih materijala koji su elektroprovodnici. Jedan vor npr. vor (2) se grije na temperaturu T2, a drugi je na temperaturi T1. Kada su krajevi provodnika na razliitim temperaturama T2>T1 izmeu njih nastaje toplotni tok od toplijeg prema hladnijem kraju. Prijenos toplote je, prema tumaenju kvantne teorije, usko povezan sa kretanjem slobodnih elektrona. Njihova koncetracija i pripadni potencijal neravnomjerno su rasporeeni du provodnika, pa se javlja struja. Istovremeno se javlja i struja zbog temperaturnog gradijenta. Kako nije zatvoreno nikakvo vanjsko elektrino kolo, ukupna struja kroz provodnik je nula. Napon koji nastaje kao rezultat temperaturne razlike T2-T1 izmeu krajeva posmatranog provodnika naziva se termoelektrini napon. Termopar ili termoelement je najee upotrebljavani temperaturni senzor. Termopar se sastoji od dvije ice od razliitih metala ili legura, spojene na jednom kraju. Princip rada termopara se zasniva na termoelektrinom efektu.

Slika 2. Termopar

5.5.

Induktivni senzori

Ova grupa elektromagnetnih senzora radi na principu promjene magnetnog otpora. Najee se koriste senzori kod kojih se promjena magnetnog otpora ostvaruje promjenom veliine zranog zazora ili promjenom magnetne permeabilnosti tj. propustljivosti eljeznog jezgra . Prednost koritenja induktivnog senzora ogleda se u njegovoj neosjetljivosti na vodu, ulje, prljavtinu, ne metalne dijeleove, boju predmeta ili hrapavost povrine predmeta koji treba da detektuje, kao i u otpornosti na udarce i vibracije.

Slika 3. Senzor metala 15

5.6.

Kapacitivni senzori

Dvije metalne ploe izmeu kojih se nalazi dielektrini (izolacioni) mateijal grade kondenzator kapaciteta:

Postoje razne konstrukcije senzora zavisno da li se utie sa S, d ili . Vrste kapacitivnih senzora su: Senzori sa promjenljivim rastojanjem kondenzatorskih ploa Diferencijalni pretvara Pretvarai sa obrtnom elektrodom Pretvara sa ugaonim preklapanjem Pretvara sa promjenom dielektrikuma

5.7.

Otporniki senzori

U grupu otpornikih mjernih pretvaraa spadaju mjerne trake koje se koriste za mjerenje deformacija. Mjerne trake su jedan od najeie koritenih mjernih pretvaraa. Mjerna traka je kao otporniki pretvarajeftina, neznatne je krutosti male duine. Moe se koristiti za mjerenja statiki i dinamiki optereenih konstrukcija.

5.7.1. Mjerne trake

Slika 5. Mjerne trake 8 Mjerna traka se sastoji od ice savijene nekoliko puta a zatim zalijepljene posebnim ljepilom na njen nosei element koji moe biti napravljen od papira, sintetike mase, metalne folije i slino. Savijena ica se preko noseeg elementa lijepi na konstrukciju koja je izloena djelovanju optereenja usljed ega se deformie. Dio mjerne trake na koji je postavljena mjerna mreica zove se nosei element. Materijal noseeg elementa mora biti takav da prenosi deformacije sa konstrukcije na traku. ica mjerne trake moe biti razliito uvijena i postavljena na nosei element. Mjerne trake mogu biti izrene u obliku rozete. Rozete se koriste za mjerenje lokalnih dilatacija u vie pravaca. Mjerne trake se jo koriste i kao pretvarai za mjerenje sile, pritiska, obrtnog momenta, ubrzanja i sl. Veliina mjerne trake nije odreena i zavisi od namjene. Najee su u upoterbi mjerne trake duine (0550) mm i irine (115) mm, a elektrini otpor se kree od 50 do 1000Nm. Oblik mjerne trake zavisi od funkcije koju traka treba da ima.

Uticaj temperature
Uticaj temperature na mjernu traku se ogleda u promjeni otpora ice mjerne trake i razlici deformacija materijala mjerne trake i materijala konstrukcije na koju je mjerna traka zalijepljena.

Karakteristike i materijal mjerne trake

Zahtjevi koje mjerna traka mora da ispuni: promjena elektrinog otpora po jedinici duine mora biti relativno velika i veliki koeficijent osjetljivosti; Mjerna tehnika 145 veliki specifini otpor kako bi se relativno malom duinom ice dobio pretvara velike otpornosti; duina ice u odnosu na popreni presjek treba da bude to vea kako bi sila po jedinici povrine poprenog presjeka bila to manja. Ovaj zahtjev se moe ispuniti i sa icom iji prenik ne prelazi 0,025 mm; temperaturni koeficijent ice treba da bude to manji, kako bi se to lake izbjegli uticaji promjene okolne temperature na otpornost pretvaraa, pa se problem prevazilazi koritenjem kompenzacionih traka: izvodi mjerne trake treba da se lako leme sa bakrom i da spoju daju minimalnu termoelektromotornu silu; mjerna traka treba da bude jednako osjetljiva pri mjerenju naprezanja u obadva smjera; mjerna traka treba da ima to manji histerezis.

Ljepila i uslovi rada mjernih traka

Za konstrukciju ije se dilatacije mjere, mjerna traka se privruje pomou ljepila. Od kvaliteta i osobina ljepila zavisi ispravno prenoenje dilatacija sa konstrukcije na mjernu traku. Zato ljepila moraju ispunjavati sjedee uslove: osigurati dobro prijanjanje izmeu konstrukcije i noseeg elementa trake; ne smiju imati osobine puzanja to bi dovelo do histerezisa; trebaju biti otporna prema uticaju vlage; izmeu ljepila i ice mjerne trake ne smije doi do hemijske reakcije.

Ljepila se prave na bazi sintetikih smola ili na bazi celuloze. Kvalitet mjerenja zavisi od postupka ljepljenja trake na konstrukciju koja se ispituje. Mjerno mjesto na konstrukciji, na koje e se lijepiti traka predhodno se treba dobro izbrusiti tako da povrina bude glatka i sjajna. Zatim se ta povrina oisti hemijskim sredstvom od mehanikih neistoa i masnoa. Mjerna traka se zalijepi na mjerno mjesto na kom su tano odreeni pravci (uzduni i popreni). Traka se pritisne sve dok se ljepilo ne osui. Nakon toga se zaleme izvodi trake sa izvodima kablova kojima se mjerno mjesto povezuje sa ureajem. Zatitni kit se stavlja preko mjerne trake u sluaju kada se mjerenja izvode u vlanoj ili zaprljanoj sredini
9

5.7.2. Potenciometarski senzor

Njihov rad se temelji na promjeni otpora usljed promjene kliznog kontakta. Omski otpor se mijenja sa promjenom duine provodnika. Nedostatak ove vrste senzora je kontaktna taka izmeu klizaa i otpornike ice. Primijenjuju se za mjerenje otpora senzora na bliskim rastojanjima. Senzor u ovom sluaju ima oblik potenciometra tj. otpornika sa klizaem i pogodan je za mjerenje mehanikih veliina.

5.7.3. Otporniki termometri

Rad ove vrste pretvaraa bazira se na injenici da se elektrini otpor istih metala i legura poveava sa poveanjem temperature. Takvi materijali imaju pozitivan temperaturni koeficijent. Veza izmeu otpora i temperaturre je linearna i moe se pokazati izrazom: R = R [ 1+(T2 T1) = R (1+T) Najee koriten otporniki termometar je od iste platine jer se moe koristiti u temperaturnom podruju od -182,7C do 630,5C. Termootporniki senzor je pasivan i kroz njega mora prolaziti neka struja da bi se dobio napon koji se moe mjeriti. Meutim, prolaskom struje kroz termootpornik nastaje Dulova toplota koja ga dodatno zagrijava. Ovaj najvei nedostatak termootpornikih senzora ispoljava se kod platinastog kao sistemska greka.

5.7.4. Termistori
Termistor je osjetljivi otpornik, koji se pravi od istog germanijuma, oksida metala hroma, kobalta, eljeza, nikla i drugih. Termistori imaju otpore veeg iznosa u odnosu na otpore metala za iste temperature. Za veinu termistora otpor opada sa porastom temperature, to znai da je temperaturni koeficijent otpora negativan. Takvi termistori se naz ivaju NTC otpornici (Negative Temperature Coefficient). Temperaturni koeficijent termistora moe biti i pozitivan, kao to je kod metala. Tada je rije o PTC-otpornicima(Positive Temperature Coefficient). Imaju najee oblik diska, prstena ili cilindra.

10

6. Oitavanje rezultata mjerenja 12

Moe da bude digitalno i analogno. Digitalni senzori proizvode digitalni izlaz (0 ili 1) koji moe lako komunicirati izravno s raunarom. Meutim, analogni senzori daju analogan izlaz koji se prvo moraju digitalizirati.Analogna rjeenja se oitavaju na raznim skalama,pomou kazaljki itd.

sl.7. Digitalni termometar 13

sl.8. Analogni termometar i mjera vlage 14

11

7. Upotreba senzora u svakodnevnom zivotu

Senzor ugraen u kuno ili konobarsko pomagalo na narednoj slici neto je neuobiajeno. Svaki pritisak prilikom otvaranja pivske ili vinske boce poveava brojani iznos na pokazivau za jedan. Korisno za konobare, a i za one koji ele svoje neuobiajene slobodne aktivnosti imati pod kontrolom.

Slika 9.

ZX-GT
ZX-GT je u stanju otkriti rubove, mjerenje promjera objekata i precizno izraunati poloaj na sve vrste materijala.Postiu veliku preciznost i brzinu pri oteanim uvjetima rada.

Slika 10. ZX-GT

12

Temperaturni senzori Temperaturni senzori Bajonet serije namijenjeni su za mjerenje temperature do 4000C.U sebi sadre oprugu koja omoguava trajnim pritiskom sonde to bolji prijeneos toplinske energije a samim tim i informacije.

Slika 11. Temperaturni senzor 5 Kostobrani Small Fry, tvrtka iz Amerike razvija kostobrane sa senzorima koji e pomoi razotkriti sucima simulatore. U kostobran su stavljeni senzori koje e svaki put kada doe do kontakta izmeu kopake protivnikog igraa i kostobrana signalizirati kontakt.

Slika 12. Kostobran 10

13

Zkljuak
Prilikom izrade ovog seminarskog rada dola sam do zakljuka da gotovo svi ureaji funkcioniu upravo zahvaljujui senzorima. Bilo da se radi o mjerenju nekih veliina, o razliitim senzorima unutar automobila, o senzorima koji pokreu ureaje, pa i o senzorima ugraenim u kostobran i kuansko pomagalo senzori su bitni za rad i funkcionalnost tih ureaja. Razvijanjem senzora tei se dobiti to manje senzore te da su viefunkcionalni (ostvaruje se ugradjom mikroprocesora). Uz mogunosti koje se pruaju upotrebom senzora mogue je jeftino i efikasno osmisliti donedavno nezamisliva rjeenja.

14

Literatura:
1 http://www.otpornik.com/elektronika/senzor/uvod-u-senzore.html

2 Mjerna tehnika r.prof.dr.Nermina Zaimovi-Uzunovi ; Zenica,2006 3 Principi i elementi automatske regulacije Emir Humo ; Sarajevo,1990 4http://industrial.omron.eu/en/products/catalogue/sensing/measurement_sensors/width_measur
ing_sensors/zx_gt/default.html

5 http://www.njuskalo.hr/mjerni-instrumenti/temperaturni-senzori-bajonet-serije-oglas-3497139 6 http://www.tsrb.hr/meha/index.php?option=com_content&task=view&id=51&Itemid=1 7 http://bs.wikipedia.org/wiki/Termopar 8 http://trcpro.rs/proizvodi/merne-trake-i-pribor/merne-trake.html

9 http://www.informatika.buzdo.com/s877.htm

10 http://www.rtl.hr/vijesti/sport/27207/senzori-u-kostobranima/
11 http://www.etfos.unios.hr/upload/OBAVIJESTI/obavijesti_dodiplomski/245RIP_11_Senzori.pdf 12 http://wiki.answers.com/Q/WHAT_IS_the_differences_between_analogue_and_digital_sensors 13 http://zena.hr/webshop/artikl/omron_digitalni_termometar/6115 14 http://www.njuskalo.hr/mjerni-instrumenti/analogni-termometar-mjerac-vlage-oglas-6143124 15 http://www.proko.rs/tv/mala_privreda.php#7

15