FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

SEMINARSKI RAD

Atmosferski singulariteti :
Nastanak tornada i efekti

Kolegij: Aerotehnika i vjetroturbine Smjer: 261-Konstrukcijsko-energetski

IZRADIO: Dino Juki

PROFESOR: Prof. dr.sc. Branko Klarin

Split, 2012.

SADRAJ: 1. UVOD

2. ATMOSFERSKI SINGULARITETI
2.1. Tornado ili pijavica 2.2. Fire devil (vatrena oluja) 2.3. Dust devil (pjeana oluja)

3. NASTANAK TORNADA
3.1. Mehanizam nastajanja tornada 3.2. Eksperimentalni podaci 3.3 Prognoziranje tornada

4. TORNADO EFEKTI
4.1. Posljedice za ljude i okoli

5. ZAKLJUAK

1. UVOD

Zemlja je mjesto razliitih dinamikih procesa uzrokovanim unutarnjim i vanjskim silama. Svi ti procesi razliito nastaju i djeluju unutar nekog vremena i prostora. Kao posljedica tih procesa, velika podruja zemlje su izloena prirodnim katastrofama. Neke od tih katastrofa su poplave, potresi, uragani, tajfuni, tornada. U ovom seminaru e se obraditi tornado, kao jedna od spomenutih katastrofa. Ova pojava se smatra atmosferskim singularitetom. Ta vrsta singularnosti je vremenska pojava kod koje postoji opravdano velika vjerojatnost njene pojave u odreenom trenutku tj. prema priblino odreenom kalendarskom datumu. Kod veine kontinenata postoje regije gdje su uvjeti za nastanak tornada vrlo vjerojatni. Kao primjer u SAD-u, u irokom pojasu od Nebraske do Texas-a i Oklahome, uoava se ee razvijanje nasilnih tornada nego drugdje. Spomenute regije se jo nazivaj u i Tornado zone. Period ovih dogaaja je najee u kasno proljee i ljeto, kad su uvjeti za nastanak tornada optimalni. U nekim izuzetnim prilikama, znalo se zabiljeiti i sto tornada u danu i ne samo u SAD-u nego i na Britanskom otoju. Zemlja sa navie prijavljenih tornada je Engleska (po jedinici povrine ) ija povrina odgovara povrini Oklahome, ali mnogi od potonjih tornada su nasilniji nego oni u SAD-u. Prosjena veliina tornada u SAD-u je 150m u promjeru sa zadravanjem na tlu oko 8km puta. Nizozemska je jo jedna mala zemlje sa velikom uestalou tornada po jedinici povrine. Ove pojave dovode do stranih razaranja, materijalnih teta i u konanici predstavljaju prijetnju i gubitak ljudskih ivota. U nastojanju smanjenja negativnih posljedica tornada, od 1970 godine, poinje se intenzivno raditi na prouavanju, mjerenjima i proraunima tornada. Posebno su se prouavala tornada na spomenutim podrujima. U SAD-u i Europi se koriste dvije skale za mjerenje jaine nastalih tornada, a to su Fujita (od F0 do F5) i Torro ( od T0 do T11) skala. U nastavku e se poblie objasniti nastanak i vrste slinih atmosferskih singulariteta.

2. ATMOSFERSKI SINGULARITETI

2.1. Tornado ili pijavica Rije tornado panjolskog je porijekla, a potjee od rijei rotirati. Tornado je vertikalni stupac zraka koji brzo rotira, a protee se od oblaka cumulonimbusa (Cb) do tla. Tornado se ee dogaa nad vodenom podlogom nego nad tlom, i tada ga nazivamo morska pijavica (waterspout). Katkad, brzina vjetra pri tlu u tornadu moe dostii i do 135 m s-1, iako su najee brzine manje. Rotacija u tornadu je najee ciklonalna (drugim rijeima, na sjevernoj hemisferi suprotna od smjera kazaljke na satu). Vrlo rijetko javlja se anticiklonalna rotacija (oko 1%). Razlika izmeu tornada i pijavice je u tome iznad koje povrine nastaju. Uglavnom se oitava u jaini, a njihov nastanak je istovjetan. ivotni vijek tornada se dijeli u pet stadija: 1. Stadij: Prvi znakovi vrtloenja zraka iznad tla odnosno vodene povrine, ili oblik kratkog vrtloga iz oblaka (lijevak) 2. Stadij (organiziranje): Sputanje lijevka iz oblaka i njegovo ubrzavanje 3. Stadij (zrelost): Lijevak postie najveu irinu, u veini sluajeva okomitost te u ovom stadiju nastaju najvee tete 4. Stadij (skupljanje): Lijevak se skuplja i gubi okomitost te u uskom pojasu nastaju velike tete 5. Stadij (Povlaenje): Lijevak se razvlai kao konopac sve dok se ne raspadne

Slika 2.1 Shema ivotnog vijeka tornada

Slika 2.2 Niz slika ivotnog vijeka tornada

Intenzitet tornada esto se izraava pomou tzv. Fujita skale i Torro skale, koja se temelji na pretrpljenoj teti. Fujita skala kree se u rasponu od F0 do F5 a Torro od T0 do T11. F0 odgovara brzinama vjetra u rasponu od 18 do 32 m/s, pri emu se javljaju male tete. F5 odgovara brzinama vjetra od 117 do 142 m/s, pri emu su s temelja otpuhane i vre montane kue. T0 odgovara brzinama vjetra od 17 - 24 m/s, pri emu su razbacani sitni predmeti, smee se spiralno podie od tla, grane se lome te na poljima se moe vidjeti putanja tornada T11 odgovara brzinama >134 m/s, pri emu dolazi do razaranja na velikim povrinama i prevladavaju totalne tete na masivnim zgradama Intenzitet pojedinog tornada nije u nikakvoj vezi s njegovim dimenzijama. ivot tornada traje od nekoliko sekundi do vie od jednog sata, ali veina tornada traje manje od 10 minuta. Tornado se javlja na cijeloj Zemlji, nad svim tipovima terena i u svako doba dana. Kao to je ve spomenuto, najei je u sredinjem dijelu Sjedinjenih Amerikih drava, u kasno popodne tijekom proljea.

Tornada odailju irok zvuni spektar i postoje brojni mehanizmi koji uzrokuju taj zvuk. Razne varijacije proizvedenih zvuka su zabiljeene kroz povijest i uglavnom su se stvarale usljed okoline u kojoj je djelovao tornado. Takvi zvukovi spadaju u ujne zvukove ali tornada proizvode i infrazvune zvukove. Ti se zvukovi izoliraju, a zbog velike udaljenosti prijenosa istih postoji znaajan napor u shvaanju tijeka razvoja tornada, njegovog nastanka i razvitka ureaja za otkrivanje vanih faktora u procesu nastajanja tornada. Ljudsko uho uje zvukove od 16 do 20Hz, a frekvencija manja od 16Hz je infrazvuk.

Slika 2.3 Generiranje vrtlonog zvuka

Za razliku od spomenutih skala za mjerenje jaine tornada, postoje i mjerenja koja se ne odnose na poinjenu tetu, ve se u trenutku od samog poetka stvaranja tornada dobivaju vani podaci o vladajuem tlaku i brzini unutar istog. To funkcionira na pri ncipu Dopplerovog efekta. Ureaj pomou kojeg se to mjeri je ultrazvuni brzinomjer.

Tornado je uoljiv po tome to pri tlu u njemu rotiraju ostatci pojedinih predmeta podignutih s tla, dok se u visini vidi ljevkasto podruje u kojem dolazi do kondenzacije. Katkad se ljevkasti oblak ne vidi, ili je tornado zakriven oborinom. Kod tornada se esto najprije uoava rotirajui stupac predmeta podignutih s tla, a kondenzacijski lijevak se formira neto kasnije, te izgleda kao da se protee iz visine prema tlu. Tijekom zumiranja tornada kondenzacijski lijevak postaje uzak, deformira se i produuje poput ueta, te naginje toliko da

postaje gotovo horizontalan. Veina tornada ima samo jedan vertikalni stupac rotirajueg zraka, ali neki (tzv. Multivortex tornado) imaju dva ili vie manjih vrtloga koji rotiraju oko zajednikog sredita osnovnog tornada. Manji satelitski vrtlozi nazivaju se usisni vrtlozi (suction vortices). Tornado s viestrukim vrtlozima esto ostavlja tragove tete cikloidih oblika. Postoji vie vrsta tornada. Najvei i najrazorniji nastaju u dugotrajnim (duljim od 1 h) rotirajuim olujama koje se nazivaju superelije (supercells). Tornadi u superelijskim olujama esto vie puta prolaze kroz ivotni ciklus od 20 do 30 minuta, ponovno se pojavljujui du putanje oluje 'roditelja'.

Slika 2.4 Superelija (rotirajua oluja)

2.2. Fire devil (vatreni tornado)

Vatreni vrtlog ili kolokvijalno vatreni tornado je rijetka pojava u prirodi sa manje saznanja nego u sluaju tornada, pijavica i pjeanih tornada. Ova pojava se dogodi pod odreenim okolnostima koje ovise o temperaturi zraka i samom strujanju zraka. Spomenute veliine zavise jedna o drugoj, sa veom temperaturom dolazi dobiva se vee vertikalno ubrzanje te se formira vatreni rotirajui stup. Vatreni vrtlog se najee razvija u niskom raslinju prilikom nastalog poara. Formiranje vrtloga se dogodi vrlo brzo te dolazi do usisavanja okolnog zraka. To sve dovodi do krunog gibanja pa se promatrau ini da gleda u vatreni tornado. Vatreni vrtlog se nakon formiranja uzdie te postaje sve tanji to dovodi do bre vrtnje, sve dok u potpunosti ne nestane. Primjer vatrenog tornada se moe vidjeti na sljedeoj slici.

2.4. Vatreni tornado Vatreni vrtlog se moe kretati u visinu od 10 do 70m, te bit irok do 3m. Samo trajanje tornada je par minuta, ali uslijed jakog vjetra je mogue i due. Brzina tornada ne prelazi 35 km/h.

2.3. Dust devil (pjeani tornado) Pjeani tornado tj. estice optereene vertikalnim konvektivnim vrtlozima su pronaene na Zemlji i na Marsu. Ova pojava je okarakterizirana visoko rotirajuim brzinama vjetra, znaajnim elektrostatikim poljem, reduciranim tlakom i poveanom temperaturom u njihovom centru. Na Zemlji je ova pojava podreena graninom sloju vjetrova u pranim podrujima, te eventualno u sunim podrujima. Manifestiraju se u blaem obliku na razini smetnje. Na Marsu se ini kako ovu pojavu pospjeuje atmosferska sumaglica te utjee na povrinu albeda (omjer odbijenog i primljenog elektromagnetnog zraenja) kroz formiranje staza na povrini. Time se moe ugroziti budunost istraivanja uslijed visoko optereene praine i velikih potencijalnih gradijenata.

Slika 2.5 Raspodjela brzine tlaka i vjetra kod pjeanog tornada Pjeani tornado je mali vrtlog vjetra vidljiv u praini ili pijesku. Imaju uzlazno kretanje, a vrtloni tok je uzrokovan zagrijavanjem prizemnog zraka uz dovoljnu insolaciju. Pojam Dust Devil se koristi da bi se ova pojava razlikovala od onih pojava nastalih istim mehanizmom ali koji nisu u mogunosti podignuti tvari sa tla te postat vidljivi. Na sljedeim slikama moe se vidjeti razlika pjeanih tornada na Zemlji i na Marsu.

Slika 2.6 Primjer pjeanih tornada na Zemlji Na slici 2.6 sa lijeve strane se vidi pjeani tornado promjera oko 3m sa definiranim oblikom i jezgrom, dok sa desne strane imamo slabo vidljiv tornado bez definiranog oblika

Slika 2.7 Snimke pjeanih tornada na Marsu

3. NASTANAK TORNADA
3.1. Mehanizam nastajanja Tornado nastaje razliitim fizikim procesima u atmosferi, a za nastanak tornada je potrebno nekoliko uvjeta: nestabilnost atmosfere, mehanizmi podizanja i vlaga u srednjim i donjim dijelovima atmosfere. U blizini tla nestabilna zrana masa je topla i vlana i relativno je hladnija u gornjim dijelovima atmosfere. Topli i vlani dio zraka die se i sastaje s hladnim i suhim zrakom. Poveanjem vlage zapoinje jae kondenziranje u kapljice vode i tada se energija (toplina) otputa u okolni zrak, to je dovoljno da se uzlazno strujanje nastavi penjati. Ovi dogaaji se odvijaju u spomenutom oblaku Comulonimbusu (grudasto-kini) , koji je spada u najnestabilnije i najopasnije od svih rodova oblaka. Struja toplog zraka se sudara sa hladnom silaznom strujom u oblaku koji poinje pokazivati vidljive znakove rotacije te sputat se do tla pod utjecajem sile tee.

3.2. Eksperimentalni podaci Dosadanja saznanja o tornadu se temelje na osnovu tri stvari: Mjerenjima u realnoj atmosferi Laboratorijskim eksperimentima Numerikim modelima Mjerenja u realnoj atmosferi su skupa i sloena, budui da je tornado prostorno mala i kratkotrajna pojava. Veina mjeranja, provedenih u realnoj atmosferi, zadnjih 30 godina su provedeni pomou Doppler radara visoke rezolucije i ekstezivnim vizualnim opaanjima. Kod laboratorijskih eksperimenata se izrauju umjetno stvoreni modeli tornada. Za njihovu izradu su potrebni: rotirajui spremnici i vrtlone komore. U vtrlonim komorama se prisiljava zrak na rotaciju, a ubrigavanjem suhog leda ili dima se postie njegova vidljivost. Da bi se dobili numeriki modeli koji nalikuju na tornado, numerikom rjeavanju se prilazi pomou drugog Newtonovog zakona gibanja primjenjenog na fluid. Numeriki i laboratoriski modeli mogu reproducirati neka od svojstava koja se uoavaju i u realnom fluidu. Na temelju podataka dobivenih i za realne i za simulirane torande, ustanovljeno je da vrtlog tornada rotira poput krutog tijela (Schneider, 1996; Wurman, 2002). Drugim rijeima, unutar tornada azimutna brzina proporcionalna je udaljenosti od sredita tornada. Izvan tornada azimutna brzina vrlo brzo opada. Pri tlu zrak brzo konvergira u tornado. Pod nekim uvjetima zrak se u sreditu tornada moe sputati, a u podruju daljem od centra tornada uzdizati. Idui od ruba prema sreditu tornada, tlak jako opada. Meutim, tete koje uzrokuje torando, ne nastaju zbog nagle promjene tlaka, ve zbog velike napetosti vjetra, koja je proporcionalna kvadratu brzine. Budui da su dimenzije tornada male, a brzine vjetra u tornadu vrlo velike, centrifugalna sila (koja je usmjerena radijalno prema van od sredita tornada) puno je vea od sile gradijenta tlaka (koja je usmjerena radijalno prema sredi tu tornada). Zbog toga predmeti koje tornado podigne u zrak esto bivaju izbaeni izvan samog tornada.

Vertikalne brzine u tornadu mogu ii i do 80 m s-1, a o temperaturi unutar tornada malo se zna, kao i o maksimalnim moguim brzinama vjetra. Takoer, ne zna se ni toan izvor rotacije u tornadu. Premda u veini tornada zrak rotira ciklonalno, izvor te rotacije nije u Zemljinoj rotaciji. Neki od moguih izvora rotacije u tornadu su: vrtlonost oko horizontalne osi inducirana du ruba plohe ohlaene zbog evaporacije (npr. du fronte maha) vrtlonost oko horizontalne osi zbog vertikalnog smicanja vjetra vrtlonost oko vertikalne osi zbog horizontalnog smicanja vjetra (tj. lateranle promjene vjetra)

Slika 3.1. Tipine skale u zrelom tornadu

3.3. Prognoziranje tornada Super elije kao proizvoai tornada, nastaju u prisustvu par faktora: vertikalnog smicanja vjetra brzog porasta brzine i/ili brze promjene smjera vjetra u prvih 6km

Super elija da bi nastala je potrebna umjerena do velika koliina energije uzgona, a postoji kad temperatura naglo opada sa visinom. Uvjet tomu ja da zrak mora biti vlaan pri tlu, kako bi odravao oluju roditelja. Za poetak oluje je neophodno sunevo danje grijanje, ili podizanje zraka du granica, poput fronti, suhih linija ili granica istjecanja. Suha linija je granica izmeu relativno vlanog, maritimnog (izloenost klimatskom utjecaju mora) zraka i suhog, toplog kontinentalnog zraka Granica istjecanja je podruje u oluji u kojem ohlaen zrak zbog isparavanja dodiruje sa toplim vlanim zrakom. Tornada u superelijskim olujama se mogu oekivati kada se pomou Dopplerovog radara dobije radarska slika u obliku udice ili zareza. Oblik udice ili zareza je u veini povezan sa mezociklonom i ciklonalnim zakretanjem oborinskih elemenata oko cirkulacije. Pojave tornada se esto dogaaju nakon same detekcije mezoziklona. Od te detekcije potrebno je do 30min da se razvije sam tornado, a time i izda upozorenje prije same pojave. Kod nesuperelijskih oluja, tornada se mogu detektirati radarom ali samo ako su jako blizu samog radara. Mezociklona Podruje rotacije unutar samog kumulonimbusa Ciklonalno zakretanje rotacija koja na sjevernoj hemisferi ide obrnuto od smjera kazaljke na satu, a junoj suprotno

4. TORNADO EFEKTI
4.1. Posljedice za ljude i okoli U svijetu se godinje stvori oko tisuu tornada samo u SAD-u. Prouavajui podatke 74% njih spada u slabija tornada, oni imaju znaaj ali regenerirajui efekt na ljude i okoli. Udar ostalih 26% ima znatno veu ulogu u tim zastraujuim dogaanjima.

5. ZAKLJUAK