1

Specijalne inenjerske graevine 01

LUNI MOSTOVI - II
UVODNO
NAELA OBLIKOVANJA I DETALJI
2
)
UVODNO
Smatra se da luni mostovi mogu biti konkurentni ostalima za Smatra se da luni mostovi mogu biti konkurentni ostalima za
raspone 40 raspone 40 400 m. 400 m.
(Najea primjena za raspone 50 (Najea primjena za raspone 50 250 m) 250 m)
q
N
nosac
N
a)
SVOD
M
nosac
b)
GREDA
TLAK
e
q
TLAK
VLAK
e
GREDNI NOSA GREDNI NOSA prijenos optereenja prijenos optereenja
savijanjem: tlana i vlana naprezanja savijanjem: tlana i vlana naprezanja
LUK LUK zakrivljena greda zakrivljena greda prijenos prijenos
optereenja tlanom silom optereenja tlanom silom
OSNOVNI DIJELOVI SVODA
tjeme svoda
d
t
os svoda
ekstrados
f
raspon svoda
otvor svoda
z
a
k
r
i
v
l
j
e
n
o
s
t
i
R
d
p
e
L
i
R
peta
intrados
f
Bitan parametar: spljotenost = omjer Bitan parametar: spljotenost = omjer
strelice prema rasponu strelice prema rasponu f/L f/L
3
SPLJOTENOST LUKA
f/L f/L f/L f/L
Ne manje od 1/10 Ne manje od 1/10
(1/12) (1/12)
Preporuljivo 1/5 Preporuljivo 1/5
Masleniki most 1/3,1 Masleniki most 1/3,1
OSNOVNI POJMOVI
tjeme
ns L
rasponi nadlucnog sklopa
L
rasponi prilaznog sklopa
L Lps L ps ps L L ns ns ns L
tjeme
ns
t
b l i
L L
nadlucni
Lns ns Lps
t i
ps
upornjak
f
d
peta i
temelj luka
p
os luka
raspon luka L
in
tr
a
d
o
s
e
k
s
tr
a
d
o
s
r
i
strelica
luka
peta
debljina
luka
d
stup stup stup
d
t
obalni nadlucni petni
otvor luka L
4
OSNOVNI POJMOVI
korisna irina mosta
irina poprecnog presjeka nadlucnog sklopa
irina kolnika
korisna irina mosta
d
rubni
hodnik
trak
vozni trak
hodnik
o ni trak
rubni
trak
d
ploha
prometna

irina
stupa
ograda

vozni trak

vozni trak
trak
ograda
stupovi
nadlucni
nadlucni rasponski
sklop
ploha
2.5%
v
i
j
e
n
a
c
H

o
g
r
a
d
e

gornja pojasnica
hrbat
donja pojasnica
irina luka
ispod stupova
dijafragma luka
s dvije klijetke
poprecnog presjeka

d
e
b
l
j
i
n
a

l
u
k
a
sanducastog
luk mosta
p
irina naglavnice
UOBIAJENI SUSTAVI
UPETI LUKOVI UPETI LUKOVI
Srednji i vei rasponi, najee s kolnikom Srednji i vei rasponi, najee s kolnikom
gore, konstantni ili promjenjivi popreni gore, konstantni ili promjenjivi popreni
presjek presjek
ELASTINO UPETI ELASTINO UPETI Z t j t i ij Z t j t i ij ELASTINO UPETI ELASTINO UPETI
LUKOVI LUKOVI
JEDNOZGLOBNI JEDNOZGLOBNI
LUKOVI LUKOVI
DVOZGLOBNI DVOZGLOBNI
LUKOVI LUKOVI
Znatna promjena momenta inercije nosaa Znatna promjena momenta inercije nosaa
du luka, smanjenje pri petama, srpasti oblik du luka, smanjenje pri petama, srpasti oblik
Zglob u tjemenu Zglob u tjemenu
Rijetko u masivnim gradivima Rijetko u masivnim gradivima
LUKOVI LUKOVI
TROZGLOBNI TROZGLOBNI
LUKOVI LUKOVI
Rijetko u masivnim gradivima Rijetko u masivnim gradivima
Statiki odreen sustav, rijetko se Statiki odreen sustav, rijetko se
danas rabi za konano stanje danas rabi za konano stanje
LUKOVI S PREUZETIM LUKOVI S PREUZETIM
POTISKOM POTISKOM
Luk sa zategom, vrlo rijetko za Luk sa zategom, vrlo rijetko za
masivne mostove masivne mostove
5
UPETI LUKOVI
Rasponi masivnih lukova Rasponi masivnih lukova racionalni 40 racionalni 40 300 m 300 m
Nadluni sklop Nadluni sklop najee AB ili PB, rasponi 10 najee AB ili PB, rasponi 10 50 m, 50 m,
i t j i dbi i t j i dbi i u spregnutoj izvedbi i u spregnutoj izvedbi
3 puta statiki neodreen nosa, 3 puta statiki neodreen nosa,
znatna naprezanja od znatna naprezanja od
temperature, pomaka oslonaca i temperature, pomaka oslonaca i
dugotrajnih pojava u betonu dugotrajnih pojava u betonu
Konstruktivno Konstruktivno
Most Gladesville, Sydney
Konstruktivno Konstruktivno
najjednostavniji, najjednostavniji,
izvedbeno najpovoljniji izvedbeno najpovoljniji
Promjena poprenog Promjena poprenog
presjeka presjeka -- prema prema
potrebi potrebi
ELASTINO UPETI LUKOVI
Rasponi 40 Rasponi 40 150 m oblikovno najpovoljniji, pogodni za 150 m oblikovno najpovoljniji, pogodni za
gradski okoli, nadvonjake gradski okoli, nadvonjake
N dl i kl N dl i kl b t ili i i l i b j b t ili i i l i b j Nadluni sklop Nadluni sklop bez stupova ili s minimalnim brojem bez stupova ili s minimalnim brojem
stupova stupova
Ideja: smanjiti Ideja: smanjiti
moment tromosti i moment tromosti i
na mjestu gdje se u na mjestu gdje se u
luku oekuju najvei luku oekuju najvei
Paki most
luku oekuju najvei luku oekuju najvei
momenti momenti
Ujednaeni momenti Ujednaeni momenti
du nosaa du nosaa
racionalan presjek racionalan presjek
6
ELASTINO UPETI LUKOVI
926
U TJ EM ENU U PETI
PETA: PETA:
vei A, manji vei A, manji II
TJEME: TJEME:
manji A, vei manji A, vei II
Paki most
36.73
38.74
37.08
ELASTINO UPETI LUKOVI
11.65 5x 23 4x 23 11.65 46.60
193.20
0.00
Paki most
7
DVOZGLOBNI LUKOVI
Umetanjem zglobova u petama mogu se smanjiti neka Umetanjem zglobova u petama mogu se smanjiti neka
nepovoljna djelovanja nepovoljna djelovanja utjecaj pomaka ili zakretanja vrha utjecaj pomaka ili zakretanja vrha
temelja temelja j j
Svrsishodan oblik Svrsishodan oblik debljina najvea u tjemenu, smanjuje se debljina najvea u tjemenu, smanjuje se
prema petama prema petama
Jedini moderni dvozglobni luk velikog raspona Jedini moderni dvozglobni luk velikog raspona Lingenau, Lingenau,
Austrija, L=210 m. U pete luka ugraeni su elini leaji, a Austrija, L=210 m. U pete luka ugraeni su elini leaji, a
most je izveden na elinoj cijevnoj skeli most je izveden na elinoj cijevnoj skeli
Uobiajeno Uobiajeno elini lukovi manjih i srednjih raspona elini lukovi manjih i srednjih raspona
(Masleniki most na dravnoj cesti) (Masleniki most na dravnoj cesti)
DVOZGLOBNI LUKOVI
most Albgrn,
Njemaka
8
TROZGLOBNI LUKOVI
Pretvaranjem lunog nosaa u statiki odreen sustav Pretvaranjem lunog nosaa u statiki odreen sustav
trozglobnog luka trozglobnog luka jo znatnije smanjenje unutarnjih sila od jo znatnije smanjenje unutarnjih sila od
parazitnih utjecaja parazitnih utjecaja
U praksi se pokazalo U praksi se pokazalo
da zglobovi izazivaju da zglobovi izazivaju
vie tekoa no vie tekoa no
probitaka probitaka
Salginatobel,
Maillart
DRUGI LUNI SUSTAVI
Neuobiajeni sustavi
masivnih lunih mostova
s preuzetim potiskom s preuzetim potiskom
9
DRUGI LUNI SUSTAVI
Nielsenov luk: kose
vjealjke, preuzeti
potisak, kolnik dolje, potisak, kolnik dolje,
eline izvedbe
DRUGI LUNI SUSTAVI
Luni zidovi - diskovi
10
DRUGI LUNI SUSTAVI
Reetkasti luk Reetkasti luk
ODREIVANJE OPTIMALNOG OBLIKA OSI LUKA
Povoljno
oblikovanje osi
Najmanji
momenti
Optimalno
iskoritenje
luka savijanja gradiva nosaa
11
ANALOGIJA LUKA I LANANICE
Predpostavka: vjealjke su na malom razmaku nosei kabel je
jednoliko optereen, a vlastita teina kabela zanemariva u odnosu na
dominantno optereenje od grede q
R
av av
R
Sustav je
simetrian pa
reakcije iznose:
L
f
ah
R
A
av
q - jednoliko
opterecenje
ue
B
ah C
av
R
2
L q
R R
cv av
= =
f
ah
R
R
av
B
parabolicni luk
C
cv
R
A
ANALOGIJA LUKA I LANANICE
( )
L
R R f
L L q
B k M
|
|

L q
R
2
Kabel ne moe preuzeti moment savijanja, pa suma momenata na bilo
koju toku mora biti jednaka nuli.
( )
2 2 2
R R f
q
B oko M
cv ch
= +
|
.
|

\
|

f
L q
R
ch
8
=
Dobivena vrijednost
odgovara horizontalnoj
sili u kabelu u sredini
raspona F
b
av
C
R
ah
R
b
Sila u kabelu smanjuje se
s povienjem pilona
(poveanjem provjesa f)
M =0
L/2
B
b
12
LUK OPTEREEN JEDNOLIKO
Trai se oblik osi koji minimizira momente savijanja
Promotrimo ravnoteu sila na odsjeku luka pod kontinuiranim opt.
Parabola II stupnja
esto se koristi kod
2
Bx A y + =
0 0 = = y x
f y
L
x = =
2
4
2
L
B f =
A =0
x
tjeme
2
qL
8f
q
x
esto se koristi kod
preliminarnog
oblikovanja osi luka
2
2
4
x
L
f
y =
tjeme
y
b)
qx
2
qL
8f
OPTIMALNI OBLIK LUNIH NOSAA
Parabolian oblik
za jednoliko
optereenje
Kruni oblik za
jednoliko raspo-
dijeljeno optereenje
Realno promjenjivo
optereenje
13
REALNI RASPORED OPTEREENJA NA LUK-
OPTIMALNA OS ?
s
k
g
g
m =
H
nadlucni stupovi
nadlucni sklop
2
l
x
=
k = Ar ch m
x
A
svod ili luk
y
k = Ar ch m
) 1 (
1

= k ch
m
f
y
LANANICA LANANICA --
LEGAY LEGAY--EVA KATENOIDA EVA KATENOIDA
g
g
zamjensko opterecenje
k
s
REALNI RASPORED OPTEREENJA NA LUK-
OPTIMALNA OS ?
Lananica dobro
aproksimira
optimalan oblik osi
STARIJI MOSTOVI
puni nadsloj,
stupovi na manjem rasponu
NOVI MOSTOVI
nadluni stupovi jae
razmaknuti
Koncentrirani unos
sile lom osi luka
14
POPRENI PRESJECI LUKOVA
Najjednostavnije rjeenje,
ti l i l d i db
JEDNAK
POPRENI optimalno i u pogledu izvedbe
ako se koristi skela na kojoj se
betoniraju uzastopni odsjeci
PROMJENJIVI
Ako elimo uskladiti presjeke
POPRENI
PRESJEK DU
LUKA
PROMJENJIVI
PRESJEK LUKA
Ako elimo uskladiti presjeke
luka sa silama i momentima u
tim presjecima
UOBIAJENI
PRESJECI I
PRIKLADNI
RASPONI
15
POPRENI PRESJECI LUKOVA
UOBIAJENI
PRESJECI I
PRIKLADNI RASPONI
16
POPRENI PRESJECI LUKOVA
DVIJE KRAJNOSTI
Prenosi samo uzdune sile
Za manje i srednje raspne
KRUTI LUK
Znaajniji momenti savijanja
Veliki rasponi
VITKI LUK
KRITERIJ: odnos krutosti luka i nadlune grede
POPRENI PRESJECI LUKOVA
Jednodjelni
viedjelni prednost kod izvedbe
na skeli
PUNOSTIJENI
LUK
Most
PRESJEK PRI TJEMENU
PRESJEK PRI PETI
465
341
180 750 180
1110
6
4
5
8
2
6
Most
Rakovac,
Korana,
Karlovac
366
5
0
2
0
37,5 56,0 m 75,0
5
,
8
17
POPRENI PRESJECI LUKOVA
jedna ili vie komora (klijetki)
kod veih raspona javlja se
problem stabilnosti
SANDUASTI
LUKOVI
ZAKON PROMJENE POPRENIH PRESJEKA
DU LUKA
Vezan uz momente inercije
U praksi se najee koristio Ritterov izraz slijedi
iz dijagrama maksimalnih momenata u luku

|
) 1 ( 1
cos
n
I
I
z
s
=
iz dijagrama maksimalnih momenata u luku
Ovisan o oblikovanju osi svoda (cos)
Is moment inercije u tjemenu
l
x 2
=
Is moment inercije u tjemenu
Iz moment inercije proizvoljnog presjeka
n koeficijent koji ovisi o odnosu stalnog i
pokretnog optereenja:
za cestovne mostove 0,3
za eljeznike 0,2 0,25
18
ZAKON PROMJENE POPRENIH PRESJEKA
DU LUKA
ovisan i o povrini poprenog presjeka luka
z s
A A =
Nije racionalan jer
gradivo u tjemenu nije
iskoriteno
Nepromjenjiv
popreni presjek
Pri veim rasponima
Zakon promjene
1
cos
=
z z
s
A
A
|
Pri veim rasponima
daje neprihvatljivo
velike presjeke pri
peti
po kosinusu
usklaen s
promjenom
uzdune sile
METODA OBRNUTOG OPTEREENJA
metoda za pronalaenje optimalne tlane linije luka
(poeljno je da svi presjeci budu u tlaku ili barem da
vlana naprezanja ne premae vrstou betona)
veina analitikih metoda koncentrirano optereenje
zamjenjuje jednolikim
rasponi nadlunih sklopova postaju sve vei
prijenos optereenja preko stupova na luk u diskretnim
tokama
f
L
e e e e e e
L
f
e e e e e e
19
METODA OBRNUTOG OPTEREENJA
Problem odreivanja optimalnog oblika osi za poznati
raspon i strelicu luka sastoji se od:
odreivanja koordinata toaka poloaja
stupova
odreivanja skupa jednadbi krivulja koje j p j j j
spajaju te toke
METODA OBRNUTOG OPTEREENJA
Osnovna ideja metode obrnutog optereenja
postaviti krivulju da to manje odstupa od rjeenja u
kojem nema momenata savijanja (oblik trokuta odnosno
trapeza)
ravnoteni poloaji lananice
20
METODA OBRNUTOG OPTEREENJA
Problem pronalaenja tlane linije luka je analogan
problemu traenja ravnotenog poloaja lananice
optereene istim silama ali suprotnog smjera optereene istim silama ali suprotnog smjera
f
e e e e e e e
L
METODA OBRNUTOG OPTEREENJA
a) Momentni
dijagram za luk
oblika parabole
b) Momentni dijagram
za luk odreen
metodom obrnutog
optereenja
a) b)
21
GRAENJE I OBLIKOVANJE
GRAENJE LUNIH MOSTOVA
IZVEDBE NA SKELI
Graenje lukova na klasinoj skeli
redoslijed izvedbe odreuje deformacije
22
GRAENJE LUNIH MOSTOVA
IZVEDBE NA SKELI
Graenje lukova na klasinoj skeli
slobodni profil odreuje tip skele
GRAENJE LUNIH MOSTOVA
IZVEDBE NA SKELI
Djelovi klasine drvene skele
23
GRAENJE LUNIH MOSTOVA
IZVEDBE NA SKELI
Klasina drvena lepezasta skela
GRAENJE LUNIH MOSTOVA
IZVEDBE NA SKELI
elina skela sa stupcima
24
GRAENJE LUNIH MOSTOVA
IZVEDBE NA SKELI
Skela bez meuoslonaca
GRAENJE LUNIH MOSTOVA
IZVEDBE NA SKELI
Skela bez meuoslonaca
25
GRAENJE LUNIH MOSTOVA
IZVEDBE NA SKELI
Skela bez meuoslonaca
Most Albert Louppe
(Francuska)
GRAENJE LUNIH MOSTOVA
IZVEDBE NA SKELI
Skela bez meuoslonaca
Most Traneberg
(vedska)
26
m
GRAENJE LUNIH MOSTOVA
IZVEDBE NA SKELI
Most Gladesville, Sydney,
1964 g., L=305 m
610 4
2
7
-
6
9
0

c
m
304,8 m
GRAENJE LUNIH MOSTOVA
IZVEDBE NA SKELI
Izvedba mosta Gladesville
4 uplja usporedna
luka od montanih luka od montanih
odsjeaka
Izvoeni jedan po
jedan na istoj skeli
27
GRAENJE LUNIH MOSTOVA
IZVEDBE NA SKELI
Izvedba mosta Gladesville
GRAENJE LUNIH MOSTOVA
IZVEDBE NA SKELI
Izvedba mosta Gladesville
28
kabel kran kabel kran
GRAENJE LUNIH MOSTOVA
IZVEDBE NA SKELI
Izvedba mosta
Nosslachbrcke, Austrija,
1967 g., L=180 m
(sustav Cruciani)
luk sa skelom
5
,
2

m
90
(sustav Cruciani)
luk sa skelom
5
,
2

m
90
luk
9,0
2
,
5

-

4
,
0

180
4
5
3x19 190,2 5x19
342,2
luk
9,0
2
,
5

-

4
,
0

180
4
5
3x19 190,2 5x19
342,2
kabel kran kabel kran
GRAENJE LUNIH MOSTOVA
IZVEDBE NA SKELI
1.dvokatni petni dio skele
(sustav Cruciani)
luk sa skelom
5
,
2

m
90
(sustav Cruciani)
luk sa skelom
5
,
2

m
90
2.prikljuene jednokatne
reetke, pridrane privremenim
vjealjkama
3.sredinjim reetkama dodan je
kat da postanu samonosee
4.po zatvaranju privremenih
luk
9,0
2
,
5

-

4
,
0

180
4
5
3x19 190,2 5x19
342,2
luk
9,0
2
,
5

-

4
,
0

180
4
5
3x19 190,2 5x19
342,2
4.po zatvaranju privremenih
zglobova dodan je trei kat
kompletnoj reetci
5.po polaganju oplate moglo se
pristupiti postupnom
simetrinom betoniranju donje
ploe luka
29
GRAENJE LUNIH MOSTOVA
KONZOLNA IZVEDBA
Prvenstveno primjenjivana
kod elinih lukova
GRAENJE LUNIH MOSTOVA
KONZOLNA IZVEDBA
Prvenstveno primjenjivana
kod elinih lukova
30
GRAENJE LUNIH MOSTOVA
KONZOLNA IZVEDBA
Zaetci konzolnih izvedbi
masivnih lukova Freyssinet,
Caracas, 1952. g.
390
GRAENJE LUNIH MOSTOVA
PRVE KONZOLNE IZVEDBE LUKOVA
Lukovi betonirani na mjestu,
odsjeci jednake duljine,
elina skela premjetana plovnim dizalicama,
zatege od krutih elinih profila
3
0
,
8
246,4
10,7 m
7,5
3
,
7
ibenski most, 1964.g.
31
GRAENJE LUNIH MOSTOVA
PRVE KONZOLNE IZVEDBE LUKOVA
Paki most 1967 g
11.65 5 x 23
36.73
4 x 23 11.65 46.60
193.20
0.00
38.74 37.08
Paki most, 1967.g.
GRAENJE LUNIH MOSTOVA
KONZOLNA IZVEDBA FORMIRANJEM REETKE
Istodobno graenje luka i nadlunog sklopa
ukljuivanje djelova u zajedniko noenje ve tijekom gradnje
skraenje trajanja graenja
Postupna izvedba reetkaste konzole: p
vlani pojas nadluni sklop
tlani pojas luk
privremene vlane dijagonale izmeu stupova
a)
b)
a)
b)
Krki most, 1981.g.
32
KRK I (390 m)
390
KRK I (390 m)
GRAENJE LUNIH MOSTOVA
KONZOLNA IZVEDBA FORMIRANJEM REETKE
KRK II (244 m)
1140
KRK I (390 m) KRK II (244 m)
1140
KRK II (244 m)
244
1140
KRK I (390 m) KRK II (244 m)
1140
Luk se gradio
postupnim formiranjem
poprenog presjeka
800
4
0
0
6
5
0
1300
800
4
0
0
6
5
0
1300
GRAENJE LUNIH MOSTOVA
KONZOLNA IZVEDBA FORMIRANJEM REETKE
33
GRAENJE LUNIH MOSTOVA
KONZOLNA IZVEDBA FORMIRANJEM REETKE
GRAENJE LUNIH MOSTOVA
KONZOLNA IZVEDBA FORMIRANJEM REETKE
34
GRAENJE LUNIH MOSTOVA
KONZOLNA IZVEDBA FORMIRANJEM REETKE
Konzolnom gradnjom moe se formirati i konani
sustav (vlane dijagonale nisu samo privremene)
Most Rip, Australija,
70-ih g., L=183 m
GRAENJE LUNIH MOSTOVA
KINESKI MOSTOVI S KRUTOM ARMATUROM
1. Konzolnom montaom sa zategama izvodi se
reetkasti luk od upljih elinih cijev.
2. Cijevi samonosivog luka ispunjavaju se
betonom, na takav nain da se postigne dobra
prionjivost izmeu betona i stjenke cijevi.
Koristi se beton s minimalnim skupljanjem.
3. Na ispunjenu reetku poveane nosivosti
vjea se skela na kojoj se betonira luk vjea se skela na kojoj se betonira luk.
Reetkasti sklop ostaje ubetoniran, kao kruta
armatura.
4. Po dovrenju luka nad njim se izvodi
rasponski sklop.
35
8
4
GRAENJE LUNIH MOSTOVA
KINESKI MOSTOVI S KRUTOM ARMATUROM
Skica izvedbe
Presjek luka
16,0 m
7
,
0
420
(montaa celicne reetke)
3,8 3,8 3,8 3,8
Most Wanxian,
1998. g., L= 420 m,
eline cijevi ispunjene
betonom
GRAENJE LUNIH MOSTOVA
KINESKI MOSTOVI S KRUTOM ARMATUROM
Most Wanxian,
1998. g., L= 420 m,
betoniran luk
36
332,5 m
GRAENJE LUNIH MOSTOVA
JAPANSKI POSTUPCI IZVEDBE
Konzolna izvedba s privremenim zavjeenjem luka o pomoni pilon
Montaa samonosive krute armature od elinih profila uz naknadno
presvlaenje betonom(Melanov postupak)
Presjek Skica izvedbe
21,9 m
110,5 93,5
204
3
6
,
6
2
0
,
6
,
peta
tjeme
17,8
3
,
6
3
,
6
Most
Usugawa,
1982. g.,
L= 204 m
GRAENJE LUNIH MOSTOVA
JAPANSKI POSTUPCI IZVEDBE
Konzolna izvedba s formiranjem reetke koju ine luk, stupovi, grede
za ukruenje i dijagonale
Montaa samonosive krute armature od elinih profila uz naknadno
presvlaenje betonom(Melanov postupak)
44
235
351
411
Presjek
Izvedba
21,4
44
235
351
411
Presjek
Izvedba
21,4
44
235
351
411
Presjek
Izvedba
21,4
tjeme peta
17,5
1
1
,
5
6,0 4,7 6,0
8,6
tjeme peta
17,5
1
1
,
5
6,0 4,7 6,0
8,6
tjeme peta
17,5
1
1
,
5
6,0 4,7 6,0
8,6
Most Beppu
Myouban,
1989. g.,
L= 235 m
37
GRAENJE LUNIH MOSTOVA
FRANCUSKI MOSTOVI SA SPREGNUTIM NADLUNIM SKLOPOM
Peta luka konzolnim postupkom uz podupiranje do drugog
nadlunog stupa (privremeni stupovi na 2x29 m od pete luka).
Sredinji dijelovi lukova konzolnim postupkom, s privremenim
pilonom nad pomonim stupom i s pomonim zategama.
261
424
Presjek Skica izvedbe
261
424
Presjek Skica izvedbe
Most
Chateaubriand,
1994. g.,
L= 261 m
Nadluni sklop potiskivanjem s jedne obale.
esje
12
Skica izvedbe
7,5
esje
12
Skica izvedbe
7,5
L= 261 m
GRAENJE LUNIH MOSTOVA
FRANCUSKI MOSTOVI SA SPREGNUTIM NADLUNIM SKLOPOM
Peta luka konzolnim postupkom uz podupiranje do drugog
nadlunog stupa (privremeni stupovi na 46 m od pete luka).
Sredinji dijelovi lukova konzolnim postupkom, s privremenim
pilonom nad pomonim stupom i s pomonim zategama.
376
201
Presjek Skica izvedbe
20,8 m
Skica izvedbe
376
201
Presjek
20,8 m
Nadluni sklop
potiskivanjem s
obje obale.
8,25
2
,
9
8,25
2
,
9
Most Morbihan,
1994. g.,L= 201 m
38
GRAENJE LUNIH MOSTOVA
SUVREMENI LUNI MOSTOVI IZVEDENI KONZOLNIM POSTUPKOM
Puni nadluni stupovi i ploasti nadluni sklop sudjeluju u prijenosu
optereenja s upetim punim lukom i osiguravaju njegovu stabilnost.
Konzolni postupak s privremenim kosim zategama. Konzole su
d d t d t i t i
Presjek
Skica izvedbe
222,75
5
5
,
6
645,0
30,0 m
dodatno poduprte pomonim stupovima.
Most Kyll,
1997. g., L= 223 m
Skica izvedbe
7,0
1
,
5
3
,
5
7,0
g ,
315,9 m
GRAENJE LUNIH MOSTOVA
SUVREMENI LUNI MOSTOVI IZVEDENI KONZOLNIM POSTUPKOM
LUK - konzolni postupak s pomonim pilonima nad petnim stupovima.
NADLUNI SKLOP betoniranjem na mjestu, polje po polje.
Presjek
Skica izvedbe
16,5 m
170
4
9
,
5
Most Grosse Mhl,
1991. g., L= 170 m
9,0
2
,
5

-

3
,
0
39
10 x 30
350
26 24
GRAENJE LUNIH MOSTOVA
SUVREMENI LUNI MOSTOVI IZVEDENI KONZOLNIM POSTUPKOM
Konzolni postupak s pomonim pilonima nad petnim stupovima visine
23 m. Izvedba luka u pominoj oplati, u odsjecima duljine 5,26 m.
6
5
200
Skica izvedbe
Most Maslenica,
1997. g., L= 200 m
20 m
9
4
Presjek
GRAENJE LUNIH MOSTOVA
LUKOVI IZVEDENI ZAOKRETANJEM POLOVICA
Lune polovice, predgotovljene ili betonirane na mjestu, zaokretanjem
odnosno postupnim sputanjem dovedu se u konani poloaj i potom
poveu u tjemenu.
P i i k t i l b k
1
6
5
14
13
3
4 2
7 8
9
10
11
12
Privremeni zakretni zglob nakon
izvedbe se moe ubetonirati.
145
230
1 TEMELJ LUKA
2 UPORNJAK MOSTA
3 STUP
4 KOLNIKA KONSTR.
5 ZGLOBNI LEAJ
6 PRIVREMENA UPETOST
7 HIDRULICNA PREA
8 CIJEVNI DRACI
9 SIDRENI BLOK
10 STJENSKA SIDRA
11 KABELI
12 PREE ZA SPUTANJE LUKA
13 PENJAJUCA OPLATA
14 LUK U GRADNJI (1. faza)
Most Argentobel,
1985. g., L= 145 m
40
PRORAUN I ARMIRANJE
PRORAUN I ARMIRANJE LUNIH MOSTOVA
Pojednostavnjeni postupci ogranieni na sustav i raspon
Prije uvoenja raunala
Pomagala u vidu tablica
Projektant bi se odluio za neki sustav i njemu
prilagodio koncepciju sklopa
Pri koncipiranju sklopa pojednostavnjene provjere su
Danas uvoenjem raunala i MKE
Pri koncipiranju sklopa pojednostavnjene provjere su
nezamjenljive
Modeliranje tapnim elementima: ravninski ili prostorno
Geometrijska i materijalna nelinearnost, utjecajne linije
Detalji: ploastim ili prostornim konanim elementima
41
PRORAUN I ARMIRANJE LUNIH MOSTOVA
MODELIRANJE ZA PRORAUN
Osnovni luni ili svoeni nosa
Sekundarni nadluni sklop (stupovi
ili vjealjke+greda)
Nosivi sklop lunog mosta ine
P
p
Osnovna podjela prema stupnju ukljuenosti
sekundarnog sklopa u nosivi sustav
Uz glavni nosa i pomost je
ukljuen u prijenos optereenja
itavo optereenje prenosi samo
glavni nosa krutost pomosta je
zanemariva
P
p
PRORAUN I ARMIRANJE LUNIH MOSTOVA
MODELIRANJE ZA PRORAUN
Luk s preuzetim potiskom:
horizontalna sila na krajevima preuzeta je
zategom unutar samog nosaa g g
Iznutra sklop djeluje kao
luk optereenje se
prenosi dominantno
uzdunom silom
Po reakcijama prema van
sklop djeluje kao greda
vertikalno optereenje
uzrokuje samo vertikalne
reakcije
42
PRORAUN I ARMIRANJE LUNIH MOSTOVA
MODELIRANJE ZA PRORAUN
Tri skupine upetih lukova prema odnosu krutosti
luka i krutosti grede
Upeti kruti luk s gipkom Upeti kruti luk s gipkom
Gipki luk s krutom gredom Gipki luk s krutom gredom
I
luka
/I
grede
s 1
Upeti kruti luk s gipkom Upeti kruti luk s gipkom
konstrukcijom pomosta konstrukcijom pomosta
I
luka
/I
grede
>20
Lukovi velikih raspona
Krutost spojeva takva da ne mogu
prenijeti momente
Sustav pogodan za manje lukove
Gipki lukovi podloni izvijanju
Upeti kruti luk s krutom gredom Upeti kruti luk s krutom gredom1 s I
luka
/I
grede
s 20
Kod prorauna modelirati cjeloviti sloeni sustav s realnim krutostima
PRORAUN I ARMIRANJE LUNIH MOSTOVA
TLANA LINIJA
Rezultantna krivulja hvatita tlane sile u presjecima luka
Njome je odreen ekscentricitet tlane sile u svakom
presjek l ka presjeku luka
Tlanom linijom moe se odrediti veliina momenata u
svim presjecima
Idealan sluaj: tlana linija podudara se s linijom osi luka
idealan oblik luka minimalna vlana naprezanja
43
PRORAUN I ARMIRANJE LUNIH MOSTOVA
TLANA LINIJA - analitiki
H
nadlucni stupovi
nadlucni sklop
x
H
svod ili luk
y
Uvjet poklapanja tlane linije s osi luka
Mx - H y = 0
Mx - moment sila desno od presjeka x
H - horizontalni potisak
A
PRORAUN I ARMIRANJE LUNIH MOSTOVA
TLANA LINIJA - grafiki
Masivni svod s nadslojem modelira se
simetrinim trozglobnim lukom.
Zglobovi luka nalaze se u osi svoda
(tlana linija za stalni teret).
44
POPRECNI PRESJEK:
(jedinicni segment)
L
a
d
s
l
o
j
a
8
G
3
G
2
2
G
1
1 H
tlacna linija
L7 L1
nadsloj
kamen
PRORAUN I ARMIRANJE LUNIH MOSTOVA
TLANA LINIJA - grafiki
G
h
9' R
9
n
pocetna os luka
7'
8'
7
G
8
8
G
6
7
e
2'
1'
G
3
O'
G
8
9'
7'
8'
9
7
8
R
VERINI POLIGON
1'
G
H
O
a
a
R
V
G
8
Optereenje vlastitom teinom i nadslojem rastavlja se na
segmente proizvoljne irine.
Pretpostavlja se da je luk optereen nizom koncentriranih sila
u osi.
Zapoinje se s crtanjem verinog poligona s obzirom na
proizvoljno odabrani pol (O).
POPRECNI PRESJEK:
(jedinicni segment)
L
a
d
s
l
o
j
a
8
G
G
2
2
G
1
1 H
tlacna linija
L7 L1
nadsloj
kamen
PRORAUN I ARMIRANJE LUNIH MOSTOVA
TLANA LINIJA - grafiki
G
h
9' R
9
n
a
pocetna os luka
7'
8'
7
G
8
8
G
6
7
e
2'
1'
G
3
O'
G
9'
7'
8'
9
7
8
R
VERINI POLIGON
1'
G
H
O
a
a
R
V
G
8
Nanoenje zraka poligona u duljinama
odsjeaka luka pravac Rv
H i Ra sjeku se s Rv u istoj toci
45
POPRECNI PRESJEK:
(jedinicni segment)
L
a
d
s
l
o
j
a
8
G
G
2
2
G
1
1 H
tlacna linija
L7 L1
nadsloj
kamen
PRORAUN I ARMIRANJE LUNIH MOSTOVA
TLANA LINIJA - grafiki
G
h
9' R
9
n
a
pocetna os luka
7'
8'
7
G
8
8
G
6
7
e
2'
1'
G
3
O'
G
9'
7'
8'
9
7
8
R
VERINI POLIGON
1'
G
H
O
a
a
R
V
G
8
Poznatim pravcima H i Ra odreen je novi pol kao i veliina
S novim zrakama 1-n crta se novi poligon koji mora prolaziti kroz
zglobove
PRORAUN I ARMIRANJE LUNIH MOSTOVA
TLANA LINIJA - grafiki
Usporedba osi i tlane linije pokazuje ispravnost oblikovanja.
Kontrola naprezanja: prema poznatim izrazima pomou uzdune sile
u svodu i veliine odstupanja tlane linije od osi e
Os usklaena sa stalnim teretom - prelazimo na ispitivanje svoda na
prometno optereenje (simetrino i antimetrino).
Svakom sluaju optereenja odgovara jedna tlana linija
ispitivanjem veeg broja tlanih linija, konstruktor stjee sliku o
naprezanjima u svodu.
Grafoanalitike
metode
zamjenjuju
raunalni
postupci.
Ipak za svaki sklop
treba znati osnovne
raunske provjere
obaviti runo.
Nezamjenjive kod
koncipiranja i
preliminarnog
projektiranja.
46
PRORAUN I ARMIRANJE LUNIH MOSTOVA
PROVJERE STABILNOSTI LUKA
AB LUK JE TLANI
ELEMENT
PROVJERA STABILNOSTI
NOSAA
U RAVNINI
OSI
NOSAA
U
OKOMITOJ
RAVNINI
Preporuka za debljine lukova: 1/60 do 1/70 raspona
(iznimno do 1/100) ( )
U osi luka: provjera stabilnosti zamjenskog ravnog tapa,
prema zakonitostima poznatim iz TM
Okomito na os luka: sloen problem, ali nije mjerodavan za
pravilno oblikovane lukove
p
PRORAUN I ARMIRANJE LUNIH MOSTOVA
PROVJERE STABILNOSTI LUKA
kritina veliina potiska od jednolikog optereenja za
parabolini luk
f
H
EI
p
H
2
L
I E
K H
s
kr
=
L
E - modul elastinosti
Is - moment inercije u tjemenu
L - raspon
K - koeficijent
47
PRORAUN I ARMIRANJE LUNIH MOSTOVA
PROVJERE STABILNOSTI LUKA
3
EI = konst. 2
1
60
70
80
Ki
2
1S (sim.)
4?2
1 S
3
20
30
40
50
60
Koeficijent K ovisan o:
statikom sustavu (upeti, dvozglobni ili trozglobni luk),
odnosu strelice i raspona
zakonu promjene poprenog presjeka
1 S
2 1A (antim.)
0 0,10 0,20 0,30 0,40 0,50
10
=f/l
PRORAUN I ARMIRANJE LUNIH MOSTOVA
MODELIRANJE ZA MKE
tapni modeli ravninski u fazi idejnog projekta
prostorni u fazi detaljnije razrade prostorni u fazi detaljnije razrade
Prostorni konani
elementi kada je razdioba unutarnjih sila ve
poznata
za razradu detalja sklopa
48
PRORAUN I ARMIRANJE LUNIH MOSTOVA
MODELIRANJE ZA MKE
Jedan od modela Maslenikog mosta, luk
modeliran jednim nizom tapova, stupita i
nadluni sklop zamijenjen s dva niza tapova
PRORAUN I ARMIRANJE LUNIH MOSTOVA
MODELIRANJE ZA MKE
Proraun se prvo vri za granina stanja dovrenog mosta i Proraun se prvo vri za granina stanja dovrenog mosta i
to po teoriji elastinosti (teorija I reda) to po teoriji elastinosti (teorija I reda)
Jedan od modela mosta Krka
49
PRORAUN I ARMIRANJE LUNIH MOSTOVA
MODELIRANJE ZA MKE
U kasnijoj fazi provode se provjere po teoriji II U kasnijoj fazi provode se provjere po teoriji II
reda reda detaljnija razrada stanja kroz koja detaljnija razrada stanja kroz koja reda reda detaljnija razrada stanja kroz koja detaljnija razrada stanja kroz koja
most prolazi tijekom gradnje most prolazi tijekom gradnje
Jedan od modela mosta Krka
PRORAUN I ARMIRANJE LUNIH MOSTOVA
PRORAUN LUKA U POPRENOM SMJERU
Unutranje rebro ne pridonosi torzijskoj krutosti luka i oteava izvedbu.
Postavlja se zbog smanjenja popr. momenata savijanja koji se pojavljuju od
djelovanja vlastite teine, skretnih sila i korisnog tereta.
uzduni presjek luka
P
1
R
1
P
2
R
2
40 445
30
445 40
1000
4
0
2
6
0
4
0
3
4
0
480 480
453
poprecni presjek luka staticki model
q
1
q
2 3
0
0
50
PRORAUN I ARMIRANJE LUNIH MOSTOVA
PRORAUN LUKA U POPRENOM SMJERU
Skretne sile : 1
1
1
P
q
R
=
2
2
2
P
q
R
=
1
1
1
1 1
m gpl
h
P
q
R R
o
= =
uzduni presjek luka
P
1
R
1
P
2
R
2
P
1
- uzduna sila u
gornjoj ploi (kN/m),
R
1
- radijus zakrivljenosti
osi gornje ploe (m),
o
m1
- napon u sredini
gornje ploe (kN/m
2
),
h
pl
- debljina gornje
40 445
30
445 40
1000
4
0
2
6
0
4
0
3
4
0
480 480
453
poprecni presjek luka staticki model
q
1
q
2 3
0
0
pl
j g j
ploe (m).
PRORAUN I ARMIRANJE LUNIH MOSTOVA
ARMIRANJE LUKA
Na podrucju stupa 12/60 cm. 2
13 11 1
Uzduna armatura: | 20 do | 28 na razmacima od 15 do 20 cm.
Vilice: | 16 do | 22 na istim razmacima od 15 do 20 cm.
Zbog bolje ugradnje i vibriranja betona poeljno je koristiti to
vee razmake armature.
22/15
2
x
1
6

2
2
6
GA8/15
7
22/15
4
20
22/15 4 1 25 9
GA8
12/15
23
2
x
1
4

2
2
13 11 22/15 17
2
12
8
22/15
11
12/15
16/15
15 10
12
13
12
11
12
12
12
12
12/15
11
2425
3
22/15 5 9 12
Armatura luka
Maslenikog mosta
51
KRAJ KRAJ