GEOEKOLOGIJA (Interna skripta)

Sadraj
1. 1.1. 1.2. 1.3. 1. 1.# 1.% 2. 2.1. 2.2. 2.3. 2. . 2.# 2.% 3. 3.1. 3.2. 3.3. 3. . 3.#. 3.% 3.1 3.2 Geoekologija ekologija krajolika Uvod Razvoj i definicija pojmova Geoekologija i /ili ekologija krajolika: terminoloko objanjenje !emeljne po"tavke i filozof"ki koncept $ojam regije i okolia Razvoj i primjena geoekoloki& ideja i pri"t'pa (ko"'"tavi Uvod )bioti*ki faktori +ioti*ki faktori (ko"'"tavi prema izvorima i koli*ini energije (ko"'"tav 'me (ko"'"tav travnjaka Go"podarenje krajolikom geoekoloko vrednovanje Uvod !emeljni pojmovi ,ratak pregled povije"nog razvoja- pri"t'pa i metoda !emeljni principi planiranja i vrednovanja pro"tora !ipovi koritenja pro"tora .!,$/ i pro"torne jedinice .$0/ $ogodno"t krajolika $rimijenjena geoekologija 3etoda 45)67($4 geoekoloko planiranje

Strana

. Geoekoloko kartiranje #. Go"podarenje zati8enim podr'*jima #.1. $ojam nacionalnog parka i zone divljine #.2. $ojam t'rizma i rekreacije %. 9artm't 5e"er Geoekologija 1 . GEOEKOLOGIJA EKOLOGIJA KRAJOLIKA 1.1. UVOD :&va8anje ekologije krajolika .geoekologije/ kao interdi"ciplinarne znano"ti koja "e bavi me;'odno"ima izme;' *ovjeka i njegovog <ivotnog pro"tora otvorenog .prirodnog/ i izgra;enog krajolika je relativno novo i za*eto je od "trane geografa i ekologa ' :rednjoj ('ropi nakon ==. "vjet"kog rata. (kologija krajolika je dana" "ve vie priznata kao znan"tveni temelj procjene .vrednovanja/- planiranja- go"podarenja i krajolika i zemljita. 1 Razvila "e kao rez'ltat &oli"ti*kog
1

$od pojmom >zemljite? mi"li "e na pojam >land?- .eng./- *e"to koriten ' "tranoj- geoekolokoj i o"taloj- literat'ri. :am pojam >land? prevodi "e i definira na "lijede8i na*in: @ 7rvodeli8 .1A21: B1/: 5and kopno- tlo- "'&o zemljite- predjel- kraj C @ 9aDkin" .1A23:3% /: 5and 1. Evr"ti dio Femljine povrine- dio koji nije pokriven vodom odno"no- morem C @ G&ri"tian = :teDard .1A#3H ' 6ave&- 1A2 :113/: 5and / zemljite "poj efekata i interakcija klime- topografije- tla i vegetacije. @ Iink .1A23./: 5and / zemljite dio Femljine povrine *ije karakteri"tike ob'&va8aj' "ve vieJmanje "tabilne ili cikli*ki predvidive zna*ajke bio"fere .okomito iznad ili i"pod tog dijela Femljine povrine/- 'klj'*'j'8i atmo"fer'- tlo- geologij'- &idrologij'- biljke- <ivotinjete rez'ltate prole i "adanje lj'd"ke aktivno"ti .' obim' ' kojem te zna*ajke imaj' bitan 'tjecaj na "adanje i b'd'8e koritenje

pri"t'pa '"vojenog od geografa- ekologa i o"tali& znan"tvenika koji "e bave planiranjemdizajniranjem i go"podarenjem okoliem- ' nji&ovom pok'aj' da premo"te jaz izme;' prirodnogagrarnog- lj'd"kog i 'rbanog "'"tava .6ave& i 5iberman- 1A2 ./. =ako ekologija krajolika .geoekologija/ ima relativno d'g' tradicij' ' ('ropi .od 3BJti& BJ ti& godina 2B. "t./ .6ave& i 5eberman- 1A2 ./- ' :jevernoj )merici ona ima vrlo kratk'/ povije"t .od 2BJti& god./ .Korman i Gordon- 1A2%./. )meri*ki geografi i ekolozi dana" "ve vie 'va<avaj' ekologij' krajolika kakva "e poima ' okvir' e'rop"ki& ideja- no njima nedo"taje tradicija e'rop"ki& kola izra<ena ' koncepcij"kim temeljima- i"tra<ivanjima- metodologiji i pok'ajima da "e prakti*ni problemi rijee na razini krajolika .$etc& i ,olejka- 1AA3./. ,ao razlik' izme;' dvij' geoekoloki& kola- Fonneveld .1AAB./ navodi razli*ite teorij"ke temelje. 6aime- dok je teorij"ki razvoj ekologije krajolika ' 6jema*koj bli"ko povezan " geografijom- pedologijom- fitocenologijom- kartografijomgeomorfologijom i biologijom- ' :)7 je vie vezan 'z ekologij'- geografij'- 'mar"tvo- biologij' "vijeta divljine i ar&itekt'r' krajolika .eng. 5and"cape arc&itect're/. U "vojim radovima Korman i Gordon .lA2l./- Ri""e .1A2#./ i dr. .1AA ./ potvr;'j' i naglaavaj' napretke po"tign'te ' okvir' e'rop"ki& geoekoloki& i"tra<ivanja. U okvir' &rvat"ke znano"ti- ekologija krajolika .geoekologija/ je vrlo mlada 2 i relativno nepoznata. $o"ljednji& joj je godina i kod na" po"ve8ena ve8a pa<nja i to ' okvir' i"tra<ivanja 3 provedeni& ' Favod' za geografij' i pro"torno 're;enje .Geograf"ki od"jek/- $3KJa ' Fagreb'. 1. . RA!VOJ I DE"I#I$IJA %OJ&OVA $redmet i"tra<ivanja ekologije krajolika .geoekologije/ je krajolik .ili zemljiteJ>land?/ i to njegov oblik- djelovanje i geneza tj. razvoj .Fonneveld- 1AAB./ . ,ao naj"tariji izvor pojma krajolik ' "vjet"koj literat'ri- 6ave& .1A2 :3/ navodi ,njig' p"alama . 2.2/. U njoj >krajolik? .noff? na &ebrej"kom- to je etimoloki vjerojatno vezano za >Lafe? >lijep?/ ozna*ava lijep cjelok'pni izgled 0er'zalema- to podraz'mijeva viz'alnoJe"tet"ko zna*enje pojma. M&Lte .1A1%./ naglaava *injenic' da "e zna*enje izra<a >krajolik? tijekom povije"ti zna*ajno mijenjalo- no izvorni viz'alnoJe"tet"ki "mi"ao pri&va8en je ' knji<evno"ti i 'mjetno"ti- a tako ga kori"ti i dio "tr'*njaka koji "e bave planiranjem i dizajniranjem krajolika .oni "' vie po"ve8eni "cen"koJe"tet"kom do<ivljaj' krajolika nego njegovom ekolokom vrednovanj'/. U ranom 1A. "t. ). von 9'mbolt- pionir moderne geobotanike i fizi*ke geografije- pred"tavlja krajolik kao znan"tvenoJgeograf"ki izraz- definiraj'8i ga kao >7er !otalc&aracter einer (rdgegend? 'k'pne zna*ajke jedne Femljine regije .ili regije Femlje/. 6ave& .1A2 ./ i"ti*e da je razvojem kla"i*ne geografije- geologije i 'op8e znano"ti o Femlji- zna*enje izraza "'<eno. $rema novom "&va8anj'- krajolik je ocrtavao fizi*koJgeograf"ke- geomorfoloke i geoloke forme Femljine kore i pred"tavljao je "inonim za oblike zemlje- odno"no zemljita .' eng. literat'ri >landform?/. R'"ki geografi ka"nije opet daj' ire zna*enje pojm'- 'klj'*'j'8i ' koncept krajolika i bioti*ke i abioti*ke elemente .6ave&- 1A2 ./. ="tra<'j'8i probleme koritenja zemljita ' i"to*noj )frici- !roll je- 1A3A. godine po"tavio temelje novom na*in' i"tra<ivanja i t'ma*enja krajolika .primjenom avio "nimaka/- odno"no novoj grani znano"ti- daj'8i joj ime ekologija krajolika (njem. Landschaftsokologie, eng.Landscape ecology/. !roll- ' okvir' ekologije krajolika- definira krajolik " novog- pro"tornoJf'nkcionalnog .geograf"koJekolokog/ a"pekta- bitno dr'ga*ijeg od dotadanjeg koncepta krajolika- orijentiranog "amo na izgled i oblik .7rdo- 1AA ./. Nn promatra krajolik kao potp'no 'jedinjen' &oli"ti*k' cjelin'- koja pred"tavlja jedin"tvo koje je vie/ve8e nego zbroj njegovi& dijelova- te zbog toga treba biti i"tra<ivana .cjelina krajolika/ ' "voj "vojoj jedin"tveno"ti tj. cijelo"ti .6ave&- 1A2 /.
zemljita od "trane *ovjeka/. 2 N razvoj' ekologije krajolika- odno"no geoekologije- ' 9rvat"koj biti 8e vie rije*i ' okvir' poglavlja >Razvoj i primjena geoekoloki& ideja i pri"t'pa? 3 $rovedena i"tra<ivanja vezana "' za znan"tveni projekt >Geomorfoloko kartiranje R 9rvat"ke? 4 U geoekolokoj "vjet"koj literat'ri dano je mnogo definicija pojma >krajolik?. Nvdje "e navode neki od nji& ."lobodni prijevodi/: Fonneveld i Korman .1AAB./: ,rajolik- kako ga vidimo dana"- je pro"torna i materijalna dimenzija Femljine "tvarno"ti i obilje<ava komplek"ni "'"tav koji ob'&va8a oblik reljefa i vod'- vegetacij' i tlo- te "tijene i atmo"fer'. Urbanek .1AA2../: ,rajolik je izvanredno komplek"an fenomen- on je pro"tornoJvremen"ki oblikJregija. =ma "voj "pecifi*ni pro"torni ra"pored = vremen"ki ritam. :adr<an je ' globalnoj i lokalnoj vremen"koJpro"tornoj dimenziji. .$re'zeto iz: 7rdo- 1AA ./

U novijoj literat'ri javlja "e nekoliko definicija ekologije krajolika .geoekologije/- no- kao to je ve8 ranije navedeno .:aletto 0ankovi8- 1AA#bH +ognar i :aletto 0ankovi8- 1AA%./- jedn' od najkomplek"niji& dao je 3iklo" .1AA ./: Ge'ek'(')ija tj. ek'(')ija kraj'(ika je primijenjena znano"t o krajolik' .kao okoli' <ivota i rada *ovjeka i dr'gi& organizama/ *iji je cilj definiranje ekoloki optimalne pro"torne organizacije koritenja i zatite krajolika. 1.*. GEOEKOLOGIJA I+ILI EKOLOGIJA KRAJOLIKA, ter-in'('.k' p'ja.njenje !roll je .1A11./ opi"ao "emanti*ki razvoj izraza krajolik- a tom je prilikom predlo<io novime;'narodni izraz geoekologija (eng. Geoecology/# - boje8i "e da 8e dotadanji izraz >ekologija krajolika? izazvati pogreno raz'mijevanje .krajolik i"klj'*ivo ' viz'alnoJe"tet"kom "mi"l'/. 3e;'tim- izraz geoekologija nije naao irok' primjen' .iako ga je dio znan"tvenika ' "vijet' pri&vatio/- pogotovo ne ' podr'*j' primjenjeni& i"tra<ivanja- ' okvir' koji& "e 'glavnom kori"ti izvorni izraz >ekologija krajolika? .odno"no- ' "vijet' >land"cape ecologL?/. U "vojoj analizi- :c&reiber "e .1AAB./ o"vr8e na terminoloke "t'dije ' okvir' geografije njema*kog govornog podr'*ja%- ' okvir' koji& "' neki a'tori .Kinke i Kiolka- 1A12.- te 5e"er- 1A2 .H prema :c&reiber- 1AAB./ razlikovali geoekologij' .abioti*ki element/ i bioekologij' .bioti*ki element/ od ekologije krajolika- odno"no- "matrali "' i& njenim za"ebnim dijelovima. :c&reiber- pri tom- o geoekologiji govori kao o "inonim' za ekologij' krajolika .izra<avaj'8i "'mnj' ' potreb' za po"tojanjem tog "inonima/. Nno to je bitno i to treba nagla"iti je da izrazi ekologija krajolika i geoekologija- ' "klad' " trollovim poimanjem- pred"tavljaj' "inonime- tj. ozna*avaj' i"t' znan"tven' di"ciplin' .:aletto 0ankovi8- 1AA#./. Einjenica je da "e ' modernoj "vjet"koj literat'ri 'glavnom govori o ekologiji krajolika i da "e izraz >geoekologija? "pominje tek "poradi*no i to ' kontek"t' povije"nog razvoja ove znan"tvene di"cipline. Iezano 'z t' *injenic'- neminovno "e name8e pitanje o terminologiji u hrvatskom jeziku . ,ako- ' okvir' &rvat"kog jezika- nazivati ov' znan"tven' di"ciplin' ekologija krajolikageoekologija ili nekako dr'ga*ijeO ) zato "e ne bi jedno"tavno preveo izraz >land"cape ecologL?O $roblem je- naime ' komplek"no"ti .gramatike/ naeg jezika i ' zamreno"ti do"lovnog prijevoda "trani& izraza- pogotovo kad "e- kao ' ovom "l'*aj'- radi o prevo;enj' "lo<eni& pojmova od dvije .ili vie/ rije*i. !ako bi- do"lovni prijevod izvornog naziva >lan"cape ecologL? bio >krajoli*na ekologija?. 6o- a'tor' "e *ini da "e- ' ovom oblik'- g'bi "mi"ao rije*i krajolik- odno"no da je zna*enje cijelog pojma neja"no .pojam >pejza<ne ekologije? bio bi ja"niji- no nije ' "klad' " &rvat"kim jezikom/. Fbog toga "e- kao prijevod originalnog termina- ' ovom rad' kori"ti pojam >ekologija krajolika? koji je ja"an- lako izgovorljiv i jo 'vijek vrlo vjeran engle"koj varijanti pojma. 6o- problem "e javlja prilikom gramati*kog preoblikovanja tog pojma- odno"no prilikom oblikovanja pridjeva .to je na engle"kom >land"cape ecological?O/. $ridjev od >ekologija krajolika? bio bi >ekoloko krajoli*ni? .ili neto "li*noOP/- to tako;er .a'tor'P/ zv'*i neja"no i neobi*no. Fato "e- ' okvir' ovog rada- jednako kao i prijanjim radovima .:aletto 0ankovi8- 1AA#aH 1AA#bH +ognar i :aletto 0ankovi8- 1AA%./ kori"ti izraz geoekologija, odno"no ako "e kori"ti i izraz ekologija krajolikaonda ta dva pojma pred"tavljaj'- ' "klad' " !rollovim poimanjem .1A11./- "inonime. $itanje terminoloke do"ljedno"ti ' "l'*aj' pojmova ekologija krajolika tj. geoekologija- za "ad o"taje otvoreno- no ovom 8e "e prilikom- kao to je ve8 re*eno- kori"titi pojam geoekologija. 1./. 0E&ELJ#E %OS0AVKE I "ILO!O"SKI KO#$E%0 !reba nagla"iti da neki a'tori .Fonneveld- 1AA H 5angevelde- 1AA ./ korijene ekologije krajolika ve<' za &oli"ti*ki ak"iom >Gjelina je vie nego zbroj njeni& dijelova? .5angevelde1AA :31/ kojeg je- jo 1A2%. godine- pred"tavio :m't" naglaavaj'8i da je >"vemir "a"tavljen od cjelina ' &ijerar&ij"kom red'? .Fonneveld- 1AA :13/. $rema tom ak"iom'- "vaka cjelina je "'"tav

Ie8 krajem %BJti& i po*etkom 1BJti& godina- !roll .1A%2.- 1A1B./ ' engle"kim tek"tovima kori"ti izraz geoekologija tj. geoecologL- kao "inonim za ekologij' krajolika. 6 :c&reiber .1AAB:22/ "e pri tome poziva na radove 5e"erJa .1A1%./- 9aa"eJa .1A%1.- 1A% .- 1A%1./- 9'bric&Ja .1A% .- 1A%1./- (llenbergJ a i FellerJa .1A#1./- ,linkJa .1A1#./- KinkeJa i Kiolka .1A12./ i :c&riberJa .1A%2.- 1A%A./ objavljene ' razdoblj' od #BJti& do 2BJti& godina.

'n'tar "ebe koji je povezan "a i ovi"an o dr'gim cjelinama. Fajedno- oni *ine cjelin' na viem &ijerar&ij"kom "t'pnj'. +itan a"pekt holizma7 kao znan"tvene po"tavke- kako ga vidi Fonneveld .1AAB./- je da on daje temelje za iz'*avanje odre;eni& cjelina ili "'"tava bez poznavanja "vi& detalja o nji&ovim 'n'tranjim f'nkcijama. Nn .&olizam/ 'klanja potreb' za definiranjem "vi& elemenata "'"tava i nji&ovi& veza prije definiranja cjeline. $rema tome- &olizam omog'8'je pojedno"tavljene znan"tvene aktivno"ti i to red'ciraj'8i analiti*ko promatranje. Fna*aj &olizma je ' tome to "' mnogi objekti znan"tvenog i"tra<ivanja .npr. <ivot ili krajolik/ toliko komplek"ni da bi bilo iz'zetno teko- d'gotrajno- pa *ak i "k'po .ako je 'op8e i mog'8e/- do8i do potp'nog raz'mijevanja tog objekta- iz'*avaj'8i ga od temeljni& elemenata prema gore. !o- pojedno"tavljeno- zna*i da krajolik treba iz'*avati kao cjelin'- a da pri tom ne treba poznavati na*in f'nkcioniranja pojedini& organizma- 'n'tranj' "tr'kt'r' biljaka i "l. Fonneveld .1AAB./ naglaava da krajolik- kao &oli"ti*ko jedin"tvo- mora biti promatran- iz'*avan i tretiran .' "mi"l' go"podarenja/ kao "'"tav- i ne mo<ebez opa"no"ti za *ovje*an"tvo- biti tretiran ili iz'*avan ' "vojim pojedinim dijelovima. ,ao to vidimo- va<an element teorije geoekologije .ekologije krajolika/ je temeljna &ipoteza da odre;eni krajolik .odno"no- jedinice krajolika razli*ite veli*ine/ pred"tavlja &oli"ti*k' jedinic'/jedin"tvo. 9olizam -kao temeljni filozof"ki koncept ekologije krajolika- kao to je ve8 navedeno- pri&vatio je i !roll naglaavaj'8i &oli"ti*ki karakter krajolika. Nn je- "a "tanovita ekologije krajolika .geoekologije/- pred"tavio dva temeljna pri"t'pa krajolik': 1. $ri"t'p orijentiran na regionaln' diferencijacij' Femljine povrine- 'z i"tra<ivanje 'zajamne &armonije prirodni& fenomena. !o bi- ' odre;enom "mi"l' bio &orizontalni .vodoravni/ pri"t'p- koji je po "vojoj prirodi geograf"ki. 2. $ri"t'p orijentiran na f'nkcionalne veze ' vertikalnom profil' odre;ene geograf"ke to*ke. U okvir' ovog pri"t'pa i"tra<'je "e 'zajamna &armonija pojava .fenomena/ na razini "tanita .ekotopa2/ kao ekolokog "'"tava. $rema "vojoj prirodi- ovaj pri"t'p je i"klj'*ivo bioekoloki. U "klad' " tim- zadatak znan"tveni& geoekoloki& i"tra<ivanja je iz'*avanje veza izme;' "vi& elemenata pri"'tni& i aktivni& na povrini Femlje- koji 'vjet'j' &orizontaln' i vertikaln' &eterogeno"t .raznoliko"t/ oblika i izgleda krajolika. !a &eterogeno"t 'vjet'je da "e ' iz'*avanje krajolika 'klj'*'je mnogo razli*iti& znan"tveni& di"ciplina- iz *ega "lijedi da je ekologija krajolika .geoekologija/ m'ltidi"ciplinarna znano"t- odno"no- kako to naglaavaj' 6ave& i 5ieberman .1AA ./- transdisciplinarna znano"t. U prilog tran"di"ciplinarno"ti govori *injenica da ekologija krajolika nije "amo kombinacija metoda razli*iti& znano"ti- ve8 ona pred"tavlja nji&ovo 'jedinjenje na vioj razini- koje- kao po"ljedica- 'tje*e na nji&ov' temeljn' filozofij' i primjen' .6ave& i 5ieberman- 1AA ./.

>9N5=F)3? .gr*. !N N/NI cjelina/ - 1. >biologija cjeline?- '*enje ' biologiji koje polazi od pretpo"tavke da organ"ko jedin"tvo <ivog bi8a 'zeto kao >cjelina? pred"tavlja bitno neto vie od *i"tog zbroja njegovi& dijelova. =z toga "lijedi da >cjelina? '"mjer'je fizikalnoJ kemij"ke proce"e na kojima "e za"nivaj' <ivotne pojave. N"niva* &olizma je 0.G. :m't"H i"takn'ti pred"tavnici: 0.:. 9aldane- ). 3aLerJ )bic&- 9. :tofer?. .(nciklopedija 5ek"ikograf"kog zavoda- 1A%1:#%/. 8 !roll je za najmanji- ekoloki &omogeni- dio zemljita kori"tio izraz element krajolika- no 1A #. Godine- 'vodi novi izraz ekotop - po 'zor' na biotop, koji ' biologij' pred"tavlja &omogen' abiot"k' okolic' .Gam"- 1A2%./.

1.1. %OJA& REGIJE I OKOLI2A %OJA& REGIJE Iidal de la +lac&e .1A22- pre'zeto iz: 3iklo"- 1AA ./- poznati regionalni geograf- definirao je regij' kao izraz jedin"tva *ovjekove aktivno"ti i prirodnog okoliaH kao me;'"obno djelovanje lj'di i okolia ' regijama *ime "e "tvara >genre de vie?.A $riroda- ' "klad' " tom definicijom- "tvara >k'8'? koja ima "voj' temeljn' "tr'kt'r': vanj"ke zidove- pregradne zidove .planine/- &odnike- vrata i prozore .doline- planin"ki &rptovi- prijevoji/. !a k'8a bi "e- ' intere"' "vi& njeni& "tanovnika- trebala kori"titi ' me;'"obnoj &armoniji i "lozi. 0ednako tako- vla"nici bi trebali kori"titi po"toje8e prozore- vrata i &odnike .a ne i& r'iti i graditi nove/- ne dijeliti po"toje8e pro"torije ' vie manji&- te kori"titi zajedni*ke pro"torije 'z me;'"obno potivanje i 'va<avanje. 6e'va<avanje navedeni& po"tavki dovelo bi i do ekoloke i do go"podar"ke tete- to "e- na <alo"t- kroz povije"t *ovje*an"tva *e"to deavalo .3iklo"- 1AA ./ DE"I#IRA#JE REGIJE 7efiniranj' regije mo<e "e pri"t'piti " razli*iti& "tanovita- ' "klad' "a *ime "e- doneklemijenja i "ama definicija pojma. Govore8i o pri"t'pima definiciji pro"tornog pojma tradicionalne regije- K'r"tJ+jeli .1AA#:321/ naglaava po"tojanje trij' relevantni& "k'pina kriterija: $rva "k'pina kriterija "e odno"i na obilje<ja prirodne "redine- koja preko "voji& o"novni& elemenata .morfoJorograf"ki- &idrograf"ki- klimat"koJekoloki/ na razli*ite na*ine odre;'je pro"torni ob'&vat- "tr'kt'r' i tip razvoja. 7r'ga "k'pina kriterija- ob'&va8a razli*ite o"novne tipove organizacije pro"tora koji 'klj'*'j' pitanje izvorno"ti kontin'iteta teritorijalno"ti- admini"trativnoJpoliti*k' i crkven' organizacij'. !re8' "k'pin' kriterija *ine "ocioJk'lt'rni kriteriji koji ob'&va8aj': 1. (lemente materijalnog karaktera .prepoznatljivi viz'alni elementi k'lt'rnog pejza<a/- 2. ,riteriji koji "e odno"e na pokazatelje nematerijalnog karaktera .jezik- dijalektne ina*ice/. ,oncept regije ' "mi"l' regionalne geografije- d'go je vremena za'zimao "redinje mje"to ' okvir' geografije kao takve. Regija .' "mi"l' temeljnog koncepta regionalne geografije/ je definirana kao:?+ilo koji dio Femljine povrine " ja"nim i jednoobraznim oblikom fizi*ki& formi ili dr'tvenog razvoja- to m' daje odre;en' jedin"tveno"t i izdvaja ga od okolnog podr'*ja? .Goodal1A21:3AA/. U "klad' " tom definicijom- li"ta kriterija za izdvajanje regija- gotovo je be"kona*na. 6aimekriteriji mog' biti: fizi*ke dato"ti .klima- reljefni oblici- tla C/- dr'tvenoJgo"podar"ke dato"ti ."tr'kt'ra zapo"leno"ti- oblik koritenja pro"tora- jezik C/ i dr. REGIJA U OKVIRU GEOEKOLOGIJE )ko "e definiraj' regije pri"t'pi "a "tanovita o*'vanja <ivota na Femlji- pri izbor' kriterija pa<nja "e po"ve8'je prirodnim 'vjetima. 7efiniranje regije, ' tom "e "l'*aj'- temelji na teoriji sustava krajolika- tj. ekologije krajolika .3iklo"- 1AA ./ U "klad' " tim- regij'- kao konkretn' pro"torn' jedinic' "'"tava krajolika- karakterizira parcijalna "tr'kt'ra- ' "mi"l' primarne"ek'ndarne i tercijarne "tr'kt're krajolika. 6aime- krajolik "e- ' okvir' ekologije krajolika- 'glavnom "matra geo.eko/"'"tavom .6ave& i 5eiberman- 1A2 H 3iklo"- 1AA . i dr./- *ija je 'n'tranja "tr'kt'ra podijeljena ' tri parcijalne "tr'kt're .3iklo"- 1AA ./:

Genre de vie koncept kojim "e ozna*ava niz dr'tveni& zna*ajki koje djel'j' izme;' geograf"ki& 'vjeta i ponaanja lj'di. :vaka gr'pa lj'di ima "voj >genre de vie? "lo<eni- f'nkcionalno organizirani na*in <ivljenja- kojeg *ine navike- te&nike- te dr'tvene go"podar"ke i p"i&oloke "tr'kt're .Goodal- 1A21:12A/. $ro'*avanje takvi& regija- koje pred"tavljaj' nepromjenjive 'nikate- zada8a je geografije .Ire"k- 1AA1./

$rimarna "tr'kt'ra krajolika pred"tavljena je abioti*kim elementima- odno"no- fizi*koJ geograf"kim "'"tavom .geoloka podloga- tlo- voda- atmo"fera i reljef/- koji je'glavnom- nepromijenjiv- odno"no teko primjenjiv .' odno"' na "ljede8e "tr'kt're/. :ek'nadarna "tr'kt'ra krajolika ob'&va8a po"toje8i- tren'tni oblik koritenja zemljita i po"toje8i <ivi "vijet .biljke i <ivotinje/ !ercijarn' "tr'kt'r' krajolika *ine dr'tvenoJgo"podar"tveni elementi .ind'"trijatran"port- poljoprivreda C/ i "tanovnitvo.

)ko definiramo regij' ' "mi"l' regionalnog razvoja- tada treba po"ebno nagla"iti "voj"tva regije kao to "' njena >prirodna bogat"tva? i njen >potencijal? za razvoj lj'd"ki& aktivno"ti. Regijakao konkretna pro"torna jedinica krajolika- mo<e biti definirana kao &oli"ti*ko jedin"tvo i/ili kao "'"tav 'zajamnog djelovanja elemenata geograf"ke "fere .6ave& i 5ieberman- 1A2 - 3iklo"1AA ./. )ko pak definiramo regij' "a "tanovita njene kori"no"ti za *ovjeka- tada po"taje va<an ekonom"ki a"pekt i a"pekt kori"no"ti- a regija "e "&va8a kao >dom *ovje*an"tva? .7rdo- 1AA ./ ili kao >okoli za *ovjekov <ivot? .3iklo"- 1AA2./. U "klad' " tim razli*itim definicijama regije- treba razlikovati i "lijede8e pojmove: Prirodna bogatstva- ' kla"i*nom "mi"l' rije*i- pred"tavljaj' komponente geobio"fere koje pr'<aj' gra;' i energij' za proce" razvoja i obnove dr'tva .dr'tva kao prirodnog bogat"tva/. Potencijal krajolika je "po"obno"t pro"tora- krajolika da i"p'ni i zadovolji potrebe dr'tva. $otencijal krajolika za regionalni razvoj- mo<e biti "lijede8i .3iklo"- 1AA ./: a/ materijalna komponenta .kla"i*na neobnovljiva i obnovljiva prirodna bogat"tva/- kao to "' r'de- nafta- tlo- voda- bioloka bogat"tvab/ potencijali .' "mi"l' pokreta*ke "nage/- kao to "' bioenerget"ki potencijal- potencijal temperat're i vlage- "po"obno"t reprod'kcije- lj'd"ki potencijal- dr'tvenoJgo"podar"tveni faktorc/ pogodno"t krajolika za razli*ite aktivno"ti .prakti*ni potencijal/ ' "klad' " racionalnim koritenjem krajolika- pri *em' "e mi"li na kapacitet no"ivo"ti .pri&vatni potencijal/- "tabilno"totporno"t- 'tjecaj na okolid/ pro"tornoJpolo<ajni potencijal krajolika- ' "mi"l' nepromijenjivo"ti i nemog'8no"ti pove8anja prirodni& bogat"tava. 0edan od veoma va<ni& a"pekata definiranja geoekoloki& regija je nji&ov &ijerar&ij"ki nivo i nji&ova veli*ina. 6aime- dok "' ' "'"tav' Ujedinjeni& naroda *itavi kontinenti "matrani regijama- ' okvir' fizi*ke geografije pod regijom "e mo<e podraz'mijevati i mala jedinica krajolika. 3iklo" .1AA :2 J3B/- poimaj'8i ('rop' ' "mi"l' de la +lac&Jove >k'8e?- daje primjer razli*iti& tipova regija 'n'tar ('rope. $ri tom "' dominantne f'kcije regija definirane na temelj' nji&ovog polo<aja 'n'tar glavni& bazena porje*ja- 'n'tar koji& rje*ne doline- planin"ka "edla i prijevoji pred"tavljaj' &odnike- vrata i prozore >('rop"ke k'8e? .kako j' a'tor naziva/. U "klad' " tim3iklo" izdvaja "lijede8e >prirodnoJpolo<ajne? regije ('rope: a/ inicijalni .gornji/ dijelovi bazena- b/ prijelazni ."redinji/ dijelovi bazena- c/ r'bni .maritimni- terminalni/ dijelovi bazena i d/ obalne zone .koje ni"' dijelovi bazena/. 7aljnja &ijerar&ij"ka podpodjela makroregija .gore navedene regije ('rope/- mo<e "e prove"ti na razli*itim nivoima- ovi"no o cilj' i zadatk'. 3iklo" .1AA ./ kao okvir teritorijalne podjele navodi mikroregionalne jezgre .'glavnom na"elja/ i mikroregionalne koridore koji povez'j' jezgre- i zapravo oblik'j' teritorijalne sustave gospodarstvenih i dru tvenih aktivnosti. !. "ikroregionalni koridori Nvi"no o f'nkciji koj' koridori obavljaj' preno"e8i energij'- tvar i informacije .'n'tar ili izme;' regija/- oni mog' biti okarakterizirani kao: a/ tranzitni koridori koji povez'j' razli*ite jezgreb/ r'bni koridori koji povez'j' r'bne dijelove odre;enog pro"tora " tranzitnim koridorima ili jezgrama- i c/ koridori *vorita ."jecita vie koridora razli*itog "mjera/ #. "ikroregionalne jezgre 0ezgre go"podar"ke i politi*ke aktivno"ti mog' "e preciznije definirati na temelj' regionalni& f'nkcija koje vre: a/ Gentralne mikroregije pred"tavljaj' regionalne centre i to ' go"podar"tvenoJk'lt'rnoJ admini"trativnom "mi"l' nji&ovog polo<aja. Nni "'- naime- obi*no "mjeteni '
7

gravitacij"kom "redit' odre;enog pro"tora .gravitacij"ko "redite i ' prirodnom i ' dr'tvenoJgo"podar"kom "mi"l'/. b/ ,ontaktne mikroregije "' locirane na regionalnim granicama- i to na va<nim prometnim pravcima. 6ji&ova va<no"t .&ijerar&ij"ka razina/ ovi"i o broj' regija koje "' " njima povezane- te o zna*aj' i veli*ini prometa koji njima prolazi. c/ R'bne mikroregije "' tako;er locirane na regionalnim granicama- no na mje"tima gdje prometni pravci zavravaj'. Nne "' 'daljene od "redita go"podar"ke aktivno"tiali "' zato va<ne za rekreacij'- o*'vanje i zatit' prirode i prirodni& bogat"tava. d/ 3ikroregije "a "pecifi*nim f'nkcijama "e tako;er mog' izdvojiti i definirati. !o "''glavnom- va<ni povije"ni gradovi- zna*ajne toplice ili lje*ilini centri- te t'ri"ti*ka "redita i dr. e/ U regije "pecifi*ni& f'nkcija mog' "e 'brojiti podr'*ja izdvojena za o*'vanje prirodezatit' vode i 'ma i "l. Gilj teritorijalne .regionalne/ podjele ' b'd'8no"ti- je da "e po"tepeno po"tigne ekolo ki optimalna funkcionalna podjela $itavog teritorija zemlje .dr<ave/. U okvir' takve podjele po"tojale bi: zone bez go"podar"ke aktivno"ti koje bi "e razvijale na prirodan na*in- zone gotovo prirodnog oblika i "tanja .'me- livade- panjaci/- zone ' kojima bi "e kori"tile intenzivne metode obrade .poljoprivreda/ i zone ' kojima "e "mjteni te&noloki elementi .na"elja- ind'"trija- promet/ 3iklo"- 1AA2.- 1AA ./. %OJA& OKOLI2A $ojam okoli (eng. environment/- kako to naglaava Iink .1A23./- ima razli*ito zna*enje za razli*ite lj'de. ,od na"- ' definiranj' pojma okoli jo 'vijek po"toje odre;ene neja"no8e i nedore*eno"ti- i to po"ebno ' odno"' na dr'ga dva pojma okolina i okolica. Irlo *e"to "e pojam okolina kori"ti ' "mi"l' dr'tvenog okr'<enja .*ovjek i rez'ltati njegova djelovanja/- a pojam okolica ' "mi"l' prirodnog .bioti*ki i abioti*ki elementi/. $ojam okoli , ' tom kontek"t'- pred"tavlja "k'pni naziv za komple"no *ovjekovo okr'<enje .prirodno i dr'tveno/ .:aletto 0ankovi8- 1AA#./. U okvir' Fakona o zatiti okolia .1AA ./- okoli je definiran kao prirodno okr'<enje: zrak- tlovoda- klima- biljni i <ivotinj"ki "vijet- te k'lt'rna batina kao dio okr'<enja koje je "tvorio *ovjek. Iink .1A23./- koji "e ' "vom rad' detaljnije o"vrn'o na definicij' i problematik' pojma naglaava da okoli- kao kompe"ni "'"tav- mo<e biti raz'mijevan .poznat/ "amo djelomi*no. 7a bi "e po"tiglo takvo- makar i djelomi*no raz'mijevanje- neop&odno je odabrati odgovaraj'8i pri"t'p. !o- naime- zna*i da znan"tvenici koji "e bave okoliem moraj' imati ja"no definiran predmet i"tra<ivanja- no b'd'8i da "' nji&ova gledita ograni*ena .okvirima mati*ne znano"ti- npr. biologijekemije C/- oni na taj na*in mog' po"ti8i "mao ograni*eno raz'mijevanje i poimanje okolia. !akvo ograni*eno raz'mijevanje mora biti nadop'njeno "poznajama znan"tvenika dr'gi& znano"ti- te "e tek tako mo<e po"ti8i pri&vatljivo raz'mijevanje okolia kao cjeline. !o- dakle- zna*i da je izrada cjelovite ek"pertize o nekom okoli' od "trane jedne o"obe- pa *ak i jedne znano"ti- nemog'8a. 7akle- okoli kao komplek"ni "'"tav- mo<e biti iz'*avan "amo 'z primjen' m'ltidi"ciplinarni&odno"no interdi"ciplinarni& pri"t'pa. !o podraz'mijeva "'"tavn' "'radnj' nekoliko znano"ti i to na princip' dop'njavanja. Einjenica je da znan"tvenici- ' okvir' "voji& mati*ni& znan"tveni& di"ciplinaiz'*avaj' okoli i pok'avaj' prod'biti "voje komplek"ne "poznaje o njem'- to je rez'ltiralo razvojem novi& grana znano"ti kao to "' biologija okolia .eng. environmental biologL/- geografija okolia .eng. environmental geograp&L/ i kemija okolia .eng. environmental c&emi"trL/ .Iink1A23./. Fa geoekologij' tj. ekologij' krajolika "e mo<e re8i da pripada geografiji okolia- odno"no biologiji okolia- to ovi"i o "tanovit' " kojeg "e provodi odre;eno i"tra<ivanje.1B %koli mo<e biti definiran "amo ' odno"' na odre;eni organizam ili gr'p' organizama .biljaka<ivotinja ili *ovjek/. !o je dakle zbir ili komplek" vanj"ki& faktora " kojima je organizam .tj. organizmi/ direktno ili indirektno povezan. +'d'8i da "vaki organizam ima "voj okoli koji je vie ili manje povezan " dr'gim organizmima- kao rez'ltat "e javlja mnogo razli*iti& okolia. : biolokog "tanovita- ' tom "'"tav'- *ovjek je "amo jedan od organizama. 3e;'tim- za razlik' od o"tali& organizama- *ovjek mo<e vriti ne"razmjeran 'tjecaj na okoli dr'gi& organizama- i to ponekad pozitivan- no *e8e tetan .Iink- 1A23:13/.
10

U "vom rad' Iink .1A23:1/ geoekologij' promatra i tretira "a "tanovita geografije- iako naglaava i zna*aj biolokog a"pekta.

Ieli*ina okolia- ' "klad' " navedenom definicijom- mo<e biti razli*ita- ovi"no o veli*ini i komplek"no"ti date gr'pe organizama. Fa *ovjeka "e- npr.- mo<e dati "lijede8i niz veli*ina okolia: *ovjek C obiteljC k'8aC gradC regijaC dr<avaC gr'pa dr<ava .npr.(F/C kontinentC Femlja. Nvakvi nizovi "e mog' dati i za dr'ge organizme .biljne ili <ivotinj"ke/- i to na temelj' nji&ove a'toekologije .odre;ene potrebe pojedina*ni& organizama/ i "inekologije .me;'odno"ni 'n'tar <ivotne zajednice/. 6pr. kap vodeC lokvaC potokC jezeroC rijekaC moreC ocean. U okvir' ovakvog ra"pona okolia- organizmi variraj' od mikroJorganizama do komplek"ni& a"ocijacija i zajednica mikroJ- mezoJ i makroJorganizama. Razli*ite komponente i tipovi krajolika imaj' veliki zna*aj ne "amo za *ovjeka- ve8 i za ve8in' o"tali& organizama. Gr'piranje komplek"a elemenata okolia ' jedinic' pro"tora i krajolik- odno"no fizi*koJgeograf"k' regij'- pred"tavlja dio ekologije krajolika .geoekologije/. U literat'ri .+ognar- 1AAB./ "e javlja i pojam prirodnog okolia- ' "mi"l' prirodni&- odno"no bioti*ki& .organizmi i"te i dr'gi& vr"ta/ i abioti*ki& .tlo- reljef- klima/ elemenata. +ognar .1AAB:%1/ definira prirodni okoli na "lijede8i na*in: >$od prirodnim okoliem .materijalnoJfizi*ka priroda/ podraz'mijeva "e prirodni okoli ' '<em .geo"fera- eko"fera/ i irem .te&no"fera tzv. preoblikovaniJ izmijenjeni prirodni okoli/ "mi"l'. Irednovanje geo"fere- odno"no te&no"fere- 'klj'*'je "lijede8e dato"ti i energet"ke potencijale?: 1. $rirodni okoli .geo"fera- eko"fera/ 2. 7ato"ti prirodnog okolia reljef- litologija- klima- vode .'klj'*'j'8i more/- bio"fera .kvazi primarna/ 3. (nerget"ki izvori prirodnog okolia mineralni izvori- &idrometeoroloki izvori- pedoloki i bio"ferni potencijali . $reoblikovani izmijenjeni prirodni okoli .te&no"fera/ #. 7ato"ti izmijenjenog prirodnog okolia antropogeni reljef- te&nogeni objekti- 'zgajane biljne k'lt're- degradirana i revitalizirana tla- one*i8ena vodna podr'*ja %. (nerget"ki izvori izmijenjenog okolia energet"ki izvori 'zgajani& biljaka- t'ri"ti*ki potencijali?. Geograf"ki ili geoekoloki pri"t'p okoli'- kako naglaava Iink .1A23./- pred"tavlja odli*an na*in za definiranje vrijedno"ti i opirn' obrad' razli*iti& zna*ajki okolia .izradom niza karata- npr. vegetacij"ki&- pedoloki&- geomorfoloki& itd./. Regionalni pri"t'pi rjeavanj' problematike okolia- omog'8avaj' mnogobrojne oblike primjene. $reciznije govore8i- omog'8avaj' definiranje prioriteta ' go"podarenj' odre;enim okoliem- to je pak neop&odno za razvoj i provo;enje izvrni& zakona i aktivno"ti. !aj po"t'pak "e vrlo *e"to naziva kla"ifikacija tj. vrednovanje pro"tora .eng. land cla"ification- tj. land eval'ation/ .Iink- 1AA3./ Go"podarenje okoliem .eng. environmental management/ je- kao koncept- vrlo op"e<noUz koritenje pro"tora- to je "redinja- glavna aktivno"t *ovjeka ' odno"' na krajolik. 6amjera *ovjeka je- pri tom- da oblik'je- 'naprijedi i 'temelji odre;ene oblike krajolika. !o zna*i da *ovjek traga za oblikom djelovanja koje te<i prevenciji tetni& popratni& pojava ' pro"tor' i vremen'odno"no- barem i& pok'ava "ve"ti na najmanj' mog'8' mjer'. Iink .1A23:13/ daje "lijede8' definicij' go"podarenja okoliem: ?!o je namjerna lj'd"ka aktivno"t koja za cilj ima prevencij' ili "manjenje tetni& 'tjecaja na okoli?. ,ada "e govori o okoli'- ne mo<emo a da "e ne o"vrnemo i na pojam krajolik. $ojam krajolik- kako to ' "vom 'vodnom *lank' ka<' Gook i van 5ier .1AA ./- ima mnogo razli*iti& interpretacija. :pecifi*na "tr'kovna- odno"no filozof"ka "tanovita- dozvoljavaj' takv' interpretacij' pojma koja najbolje odgovara za odre;ene potrebe i "tr'kovn' orijentacij'. =ako 8e o krajolik' biti vie rije*i ka"nije- ovdje "e navode definicije koje daje Iink .1A23:13J1 /: 1. Ndre;ena povrina Femlje "a "vim "vojim pojavnim oblicima- 'klj'*'j'8i reljef- tlovegetacij' i elemente na"tale pod 'tjecajem *ovjekaH 2. Regija- ograni*en pro"tor na povrini Femlje- "a "vojim karakteri"ti*nim reljefom- tlomvegetacijom 'klj'*'j'8i i zna*ajke na koje *e"to 'tje*e *ovjekH

3. $rirodni razmjetaj me;'"obno povezani& dijelova pro"tora "a "tr'kt'rom koj' karakteriziraj' odre;eni 'n'tranji proce"i. U jednom od "voji& raniji& radova Iink .1A22./ i Fonneveld .1A1A.-1AAB:22#/- komentiraj'8i odno" krajolika i okolia ka<': &Pojam krajolik (eng. landscape/ je- ' &oli"ti*kom "mi"l'- "inonim " pojmom zemlji te (eng. land', jednako kao i " pojmom okoli (eng. environment/.11 1.3. RA!VOJ I %RI&JE#A GEOEKOLO2KI4 IDEJA I %RIS0U%A !ijekom po"ljednji& 3BJ B godina- ekologija krajolika .geoekologija/ je prola kroz neke zna*ajnije promjene i tran"formacije. 6akon rijetki& i pojedina*ni& "t'dija i i"tra<ivanja provo;eni& ' poratnom razdoblj'- krajem #BJti& javlja "e nova- 6jema*ka geoekoloka kola- predvo;ena (. 6eefJom. U "vom rad'- 7rdo .1AA ./ naglaava zna*aj brojni& "t'dija na"tali& tijekom %BJti& ' okvir' te kole- koje "' doprinijele 'temeljenj' i afirmaciji ekologije krajolika .geoekologije/ kao grane znano"ti "a "vojim opravdanim mje"tom ' znan"tvenom "'"tav'. ,ao zna*ajne 7rdo .1AA :11A/ navodi radove 6eefJa- 9aa"eJa- 9'bric&Ja- ,linkJa- +ar"c&Ja i dr'gi&. U tom "' razdoblj' polo<eni temelji ekologije krajolika- a pa<nja je bila po"ve8ena razradi i primjeni !rollJovi& temeljni& pri"t'pa orijentirani& na i"tra<ivanje veza &orizontalni& .geograf"ki&/ i vertikalni& .ekoloki&/. 0edna od prvi& organizacija koja je pri&vatila &oli"ti*ki pri"t'p ' i"tra<ivanj'- kartiranj' i vrednovanj' zemljita bila je >7ivi"ion of 5and Re"eac&? .ka"nije nazvana >5and U"e Re"earc&?/ ' okvir' GommonDealt& :cientific and =nd'"trial Re"earc& Nrganization .G:=RN/ ' )'"traliji. $od vod"tvom G. :. G&ri"tian i ). G. :teDard- " velikim je '"pje&om primjenjen koncept zemljini& jedinica i zemljini& "'"tava .>land units( i &land systems?- G&ri"tian- 1A#2./. 9oli"ti*ki koncept krajolika dalje je razra;ivan i razvijan ' okvir' >=nternatioan =n"tit'te for )erial :'rveL and (art& :cience? .=!G/ ' 6izozem"koj. 12 $rema FonneveldJ' .1A12.- 1AA ./"redinje mje"to ' geoekologiji ima zemljite .>land?/ kao takvo- a ne <ivi organizmi. U "klad' " timon .1A1A.- 1AA ./ dalje naglaava da geoekologija .ekologija krajolika/ nije bioloka di"ciplina- ve8 geograf"ka- i to zbog "voje tran"Jdi"ciplinarno"ti. Fonneveld je- pro'*avaj'8i razmjetaj jedinica krajolika ' pro"tor'- predlo<io "lijede8e &ijerar&ij"ke nivoe krajolika .iz: 6ave& i 5ieberman1A2 :#/.13 1. (kotop .ili "tanite/ je najmanja &oli"ti*ka jedinica zemljita- *ija je karakteri"tika &omogeno"t barem jednog od atrib'ta geo"fere .atmo"fere- vegetacije- tla- "tijenavode ili dr./- te ne preveliko variranje o"tali& atrib'ta. 2. Femljna plo&a/povrina .ili mikro&or/ je kombinacija ekotopa koji tvore odre;en' "tr'kt'r' pro"torni& odno"a i koji "' bli"ko povezani " karakteri"tikama barem jednog atrib'ta zemljita .naj*e8e oblik/. 3. Femljini "'"tav .ili mezo&or/ je kombinacija zemljini& plo&a/povrina koje tvore pogodn' kartograf"k' jedinic' za potrebe i"tra<ivanja. . Glavni krajolik .ili makro&or/ je kombinacija zemljini& "'"tava ' okvir' jedne geograf"ke regije. Fa ovakv' kla"ifikacij' krajolika- Fonneveld .1AAB./ ka<e da je pred'vjet konkretne primjene geoekoloki& pri"t'pa. 6aime- &ijerar&ij"ke razine- odno"no kla"ifikacij"ke jedinice kako i& jo naziva .1AAB:1#/- *ine temelj vrednovanja krajolika- koje je pak temelj geoekolokog planiranja i go"podarenja krajolikom. U :jevernoj )merici geoekoloke ideje "'- kao to je ve8 re*eno- relativno nove i nji&ov razvoj zapo*inje 1A23. Godine kada je >6ational :cience Ko'ndation .6:K/ 1 11 organizirala :eminar o ekologiji krajolika .>Mork"&op on 5and"cape (cologL?Q Korman- 1AAB./. Korman .1AAB./ kao po*etke zna*ajnijeg 'klj'*ivanja ameri*ki& znan"tvenika ' iz'*avanje geoloke problematikei"ti*e o"nivanje 3e;'narodnog 'dr'<enja za ekologij' krajolika .>=nternational )""ociation for
11

N krajolik' i &oli"ti*kom koncept'- vie "e govori ' okvir' poglavlja 1.2. Geoekologija ekologija krajolika- odno"no 1.2. . !emeljne po"tavke i filozof"ki koncept. 12 Ie8 1A12. godine ' 6izozem"koj je o"novano >7r'tvo za ekologij' krajolika? 13 Nriginalni engle"ki nazivi Fonneveldovi& jedinica krajolika kako i& navode 6ave& i 5ieberman .1A2 :#/ "': 1. ecotop- 2. land facet- 3. land "L"tem- . main land"cape. 14 >6acionalna fondacija za znano"t?

10

5and"cape (cologL? =)5(/ 1A22. godine.1# 6akon o"nivanja =)5(- "ve "e ve8i broj ameri*ki& znan"tvenika 'klj'*ivao ' rad kongre"a i "k'pova ' ('ropi. ,omentiraj'8i pojav' i razvoj geoekoloki& ideja ' :jevernoj )merici- Korman .1AAB./ i"ti*e razvoj teorij"ke i aplikativne dimenzije geoekologije- no naglaava i potreb' za dodatnim '*vr8ivanjem i detaljnijom definicijom njeni& teorij"ki& po"tavki. 6adalje- on i"ti*e potreb' za *vr8im povezivanjem " modernom e'rop"kom .i dr./ geoekolokom kolom- te prepor'*a 'vo;enje geoekologije .ekologije krajolika/ kao predmeta ' program "vi& fak'lteta. U )rvatskoj je geoekologija iz'zetno mlada i relativno nepoznata grana znano"ti. $rvi p't "e- koliko je a'tor' poznato- geoekologija- tj. ekologija krajolika kao pojam .odno"no geoekoloko vrednovanje/ javlja ' rad' :aletto 0ankovi8 .1AA a/. ="ti a'tor .1AA#aH 1AA#b/ prikaz'je okvirne temelje koncepta geoekologije. =ako geoekologija kao pojam tj. grana znano"ti nije ranije "pominjana- neki "' "e a'tori .Gvijanovi8- 1A2A- iz: +ognar- 1AABH +ognar- 1AABH N"re*ki- 1AA2. i dr./ ve8 ranije bavili pro'*avanjem krajolika .pro"tora/ ' "mi"l' njegove pogodno"ti za potrebe dr'tvenoJ go"podar"tveni& aktivno"ti. U okvir' ti& radova provo;ena "' vrednovanja krajolika po principima i pri"t'pima za"t'pljenima ' okvir' geoekolokog vrednovanja. 0ednako tako- ' okvirima pojedni& znano"ti .pedologija- 'mar"tvo C/ ve8 "' ranije razra;ivane metodologije vrednovanja odre;eni& elemenata krajolika. !ako "e ,ova*evi8 .1A23.1A2#.- 1AA#./- odno"no ,ova*evi8 i dr. .1A21./- ' nekoliko navrata bavio metodologijom vrednovanja zemljita .tzv. bonitiranje zemljita/ i tala- to je za rez'ltat imalo razvoj 6ove metode bonitiranja zemljita ' 9rvat"koj .,ova*evi8 i dr. 1A21./. = ' 'mar"tv' "' razvijene odre;ene metode vrednovanja .$rpi8 i dr.- 1A2AH :abadi i dr.- 1AA2H prema: $rpi8- 1AA2./- a $rpi8 .1AA2./ je razvio 3etod' vrednovanja ekoloki& i go"podar"ki& vrijedno"ti 'ma ' 9rvat"koj. U 9rvat"koj "'- i na podr'*j' t'rizma- razra;eni odre;eni pri"t'pi procjene pri&vatnog potencijala pro"tora ' "mi"l' odr<ivog razvoja t'rizma .7ragi*evi8 i ,lari8- 1AAB- prema: ,lari81AA ./. 3og'8no"tima vrednovanja ' zatiti prirode ' novije "e vrijeme bavila Radovi8 .1AA ./ objanjavaj'8i kriterije vrednovanja i inventarizacij' podataka na primjer' 6$ >$aklenica?. 7akle- i ' 9rvat"koj "e- tijekom po"ljednji& de"etak godina- do"ta radilo na iz'*avanj' i vrednovanj' .za potrebe optimalnog koritenja/ krajolika- odno"no njegovi& pojedini& elemenata. Einjenica je da "' ti pri"t'pi rjeavanj' pitanja optimalnog koritenja i zatite krajolika- vezani i"klj'*ivo za pojedine "tr'ke i da "'- zbog toga- na neki na*in izolirani- odno"no- me;'"obno nepovezani. :&va8aj'8i krajolik kao &oli"ti*ko jedin"tvo ne mo<emo a da ne primjetimo potreb' za njegovim komple"nim pro'*avanjem i vrednovanjem. Geoekologija- "a "vojim definiranim filozof"kim konceptom- razra;enim temeljnim po"tavkama i principima- te razvijenim i te"tiranim metodama- daje nam okvir .teorij"ki i prakti*ni/ za takvo komple"no iz'*avanje krajolika. =d'8i korak je primjena geoekologije- odno"no prakti*no 'klj'*ivanje geoekoloki& principa i metoda ' proce" go"podarenja krajolikom- tj. pro"torom. Fbog toga "e nadamo da 8e geoekologija- iako ' na" mlada- na8i "voje mje"to ' &rvat"koj znano"ti.

15

>=)5(? je o"novan na I= me;'narodnom "k'p' Geoekoloki& i"tra<ivanja- odr<anom ' $ie"tanLJma- .Ee&o"lova*ka/- 1A22. godine.

11

. EKOSUS0AVI 2.1. UIN7 (ko"'"tavi "' o"novne pro"torne ili organizacij"ke jedinice organizama i ne<ive tvari me;' kojima "e "tvaraj'- kr'<e i izmjenj'j' tvari i energija. Nvo je irok pojam koji 'klj'*'je razli*ite pop'lacije ."k'pina lj'di ili organizama i"te vr"te ' nekom pro"tor'/ odre;eni& organizama .biocenoza/ na odre;enom "tanit' .biotop/. (,N:U:!)I R +=NG(6NF) S +=N!N$ J !roll- 1A #.: pojam (,N!N$ R najmanji ekoloki &omogeni dio Femlje .&idrotop- pedotopklimatop J &omogeno"t voda- tla- klime- reljefa- vegetacije- itd./. K=F=N!N$ J &omogeni pro"tor bez obzira na <ive organizme .bez *ovjekovog djelovanja/. G(N!N$ J &omogeni areal *ovjekovog djelovanja .npr. geotop panjaka/H prirodna "redina S *ovjekovo djelovanjeJ "tr'kt'ra eko"'"tava je "lo<ena i 'klj'*'je pop'lacije organizama- <ivotne zajednice- "tanita i ne<ivi okoli koji "' ' "talnim dinami*nim promjenama kr'<enja tvari i energije izme;' njegovi& <ivi& i ne<ivi& dijelova. J "vi eko"'"tavi zajedno R +=N:K(R) .lito"fera- &idro"fera i atmo"fera/ . .. A5IO0I6KI "AK0ORI J temperat'ra- vlaga i voda- "vjetlo"t- minerali !emperat'ra J zna*ajan faktor koji na Femlji varira: od vrlo &ladni& podr'*ja vje*nog leda i "nijega do vr'8i& p'"tinj"ki& krajeva J dnevne i mje"e*ne razlike ' temperat'ri koje "' vrlo zna*ajne za <ivot- ja*e "' izra<ene na kopn' nego na mor' J temperat'ra je zna*ajan reg'lativ bioloki& f'nkcija J pri pove8anj' temperat're za 1B TG biokemij"ki proce"i ' organizm' <ivotinja mog' "e pove8ati *ak 3U- 'z 'vjet da temp. ne prije;e granic' tolerancije organizma J <ivot po"toji izme;' temp. granica od BT do #BTG .za "vak' pojedin' vr"t' temp. razlike "' mnogo manje- npr. lj'di: izme;' 3BT i BTG/ Ilaga i voda J voda je "a"tavni dio "vi& organizama .ra"pon od 1J2V: bakterij"ke "pore- do A2V: kra"tavacraj*ica/ J voda je 'niverzalno otapalo mnogi& organ"ki& i anorgan"ki& tvari i javlja "e ' tri agregatna "tanja koja "' bitna za po"tanak i odr<avanje <ivota J najve8a g'"to8a vode J BG J nalazi "e na dn' "vi& vodeni& povrina- nad njom pliva led koji je dobar izolacij"ki "loj i prop'ta "vjetlo"t J <ivot je mog'8 i"pod leda J koli*ina vode na Femlji nije jednako ra"pore;ena- to 'tje*e na ra"pro"tranjeno"t biljni& i <ivotinj"ki& vr"taH prilagodbe organizama ' "'&im podr'*jima .npr. biljke imaj' deblje li"tove manje povrine- manje p'*i- d'blji korijen/ Ioda ' tl': J nekoliko oblika: 1. ,(3=0:,= I(F)6) IN7) J voda koja je "a"tavni dio minerala ' tl' .gip": 21 V 9 2N/- biljkama nije kori"na
12

2. IN7(6) $)R) J nalazi "e ' porama zraka ' tl'H po"taje kori"na kad "e kondenzira 3. 9=GRN:,N$6) IN7) J vezana je jakim "ilama za *e"tice tlaH biljkama nije kori"na . K=53:,) IN7) J tanki film koji "e povez'je "a 3. zonomH vezana je "labijim "ilamaH nije kori"na #. ,)$=5)R6) IN7) J biljkama je najva<nijaH nalazi "e ' kapilarnim porama ' tl'H do"t'pna je biljkamaH nalazi "e ' tek'8em "tanj' i iznad vodnog lica vode temeljnice %. GR)I=!)G=0:,) IN7) J "ilom gravitacije otje*e ' tlo 1. $N7F(36) IN7) J temeljnicaH gravitac. voda koja je dola do neprop'"nog "lojaH nak'pila "e na podlozi 2. 5(7 J tlo ima "po"obno"t zadr<avanja vode J kapacitet tla za vod': 1. mak"imalni kapacitet J pred"tavljen je onom koli*inom vode koja i"p'ni "ve pore ' tl' .za"i8enje tla vodom/ 2. kapilarni ili retencij"ki kapacitet J koli*ina vode koja i"p'njava "amo kapilarne pore a to ovi"i o porozno"ti tla ,r R vol'men pore ' tl' .V/ U porozno"t tla /1BB W' mmX J tla "a "itnim *e"ticama imaj' veliki kapacitet 3. polj"ki kapacitet J koli*ina vode ' tl' nepo"redno nakon d'gotrajni& kia .mjeri "e nakon 1 J 3 dana/H privremeni J biljkama je najpogodnije kada je i"p'njeno 3B J B V pora ' tl' i kada im je voda temeljnica na do"e<noj d'bini J " obzirom na vod' biljke mog' biti: 9=7RNK=!= J velike koli*ine vode .<ive ' vodi- npr vegetacija mangrove/H ,:(RNK=!= J "'&a "tanita .kakt'"/H 3(FNK=!= J ni pre"'&a- ni prevla<na "tanita .kod na"/ J ve8ina biljaka J gornji& 2B cm tla najg'8e je i"koriteno GU:!NY) ,NR=0(6) J najve8a je ondje gdje "e mo<e crp"ti najvie vode- tj. gdje je najbolja mog'8no"t crpljenja vode .na r'b' kronje/ J kad biljka ne mo<e zadovoljiti potreb' za vodom dolazi do 'ven'8a J koeficijent 'ven'8a J koli*ina vode nepovoljna za biljk' .ovi"i o "a"tav' tla/H razli*ita je ' razli*itim tlima .npr. pije"ak: Z 1 V vlageH glina: 11 V vlage/H koeficijent 'ven'8a ovi"i tako;er i o "a"tav' pora ' tl' J biljkama najvie odgovaraj' pore promjera B-B% J 1B . IN76= R([=3 !5) J "ve pojave vezane 'z kretanje vode ' tl'H kvantitativni izraz: vodna bilanca IN76) +=5)6G): pozitivna J do"pijevanje ' tlo .padaline/- negativna J g'bitak vode iz tla J evaporacija- tran"piracija i otjecanje (I)$NR)G=0) J i"paravanje povrin"ke vode .ovi"i o meteorolokim prilikama- 'n'tranjim o"obinama tla i karakter' povrine tla: reljef- nagibi- ek"pozicije/ !R)6:$=R)G=0) J g'bitak vode proce"om di"imilacije .di"anjem biljaka/H dio vode "e g'bi a dio "e zadr<ava ' biljci .ne tran"pirira "e "ve/ 1. :!N3)!(R6) !R)6:$=R)G=0) J normalan p't 92NH kroz "tome na donjoj "trani biljke voda "e tran"piriraH biljka mo<e 'tjecati na ov' tran"piracij' 2. ,U!=,U5)R6) !R)6:$=R)G=0) J voda i"par'je kroz epidermalni "loj k'tik'le i biljka na to ne mo<e 'tjecati- pa"ivni oblik J za tran"piracij' je potrebna toplina koja "e >kondenzira? ' vodenoj pariH toplina "e dobiva od :'ncaH na tran"piracij' "e troi 3% J B V energije :'nca J 1- milijarde km3 J "va voda na Femlji .3 milij'na km3 J "latka voda/

13

J vodena para "e ' zrak' zadr<ava ' pro"jek' oko 1B dana .od nekoliko "ati do 2 tjedna/H nad morem i"pari 2 V a padne 11 VH nad kopnom i"pari 1% V- a padne 23 V J dolazi do poravnavanja odno"a J 9=7RN5N\,= G=,5U: ,N(K=G=0(6! !R)6:$=R)G=0( J koli*ina vode koja "e kori"ti za proizvodnj' 1 grama "'&e tvari .&ranjive tvari/ :vjetlo"t J koli*ina "vjetlo"ti iz'zetno je va<an faktor odr<avanja <ivotaH bez :'n*eve "vjetlo"ti nema primarne biljne organ"ke proizvodnje ' bio"feri o kojoj ovi"i "av <ivot J"'n*eva "vjetlo"t zna*ajna je za zagrijavanje Femlje jer "e njegove zrake velikim dijelom ap"orbiraj' i pretvaraj' ' toplin'H biljke "' "e evol'cijom prilagodile na razli*it intenzitet "vjetlo"ti J na Femlj' "ti<' 2 milijardinke :'n*eve energije J od toga na povrin' Femlje "ti<e "amo 1/3ovi"no o vi"ini :'nca i koli*ini ap"ol'tne vlage J od 'k'pne koli*ine koja "ti<e na Femlj' 1B V "e reflektira- 1B V "e ap"orbira- 1B V "e tran"mitira- 1B V "l'<i za foto"intez'. J biljke i"koritavaj' zra*enje valne d'ljine B-32 J B-11 J za "'n*ana dana dolazi "vjetlo"t od 1B BBB l'k"a- a kad je obla*no 1 U manje- od *ega najvie "vjetlo"ti padne na vr&ove vegetacije J vrni dio biljke dobiva najvie "vjetlo"ti .vi"oke kronje/H i"pod vrnog dijela o"vjetljeno"t je manja J prema potrebama za "vjetlo8' razlik'jemo: 9(5=NK=!( J za razvoj im je potrebna direktna "'n*eva "vjetlo"tH :,=NK=!( J vie im odgovara "jena J potrebe biljaka za "vjetlo8' ni"' jednake tokom cijele godineH biljka "e prilago;ava razli*itim koli*inama "vjetlo"ti J KN!N!RN$=F)3: aktivna reakcija biljaka na izvor "vjetlo"ti .biljke "e prilago;avaj' razli*itim koli*inama "vjetlo"ti/. J biljkama je za razvitak potrebna 'k'pna koli*ina energije koja "e tokom faze razvoja biljke razlik'je J K(6NK)F( J <ivotinje: pretvaranje "vjetlo"ni& podra<aja ' viz'alne do<ivljajeH vid je od iz'zetne va<no"ti za nji&ovo pre<ivljavanjeH d'ljina dana i intenzitet "vjetlo"ti zna*ajan "' reg'lativ reprod'ktivnog cikl'"a mnogi& <ivotinja i vii& biljka .<ivotinje prilago;avaj' fiziolok' aktivno"t prema ritm' "vjetlo"ti/ 3inerali J nalaze "e ' tl' i ' vodi 1. 3),RN(5(3(6!= J biljke i& kori"te ' velikim koli*inama .N-6-$-, Ga- 3g/ 2. 3=,RN(5(3(6!= J biljke i& kori"te ' malim koli*inama .+- G'- Fn- 3n- Ke- Ga- 6i/ J tl' *e"to nedo"taje 6- ,- $ J to "e nadokna;'je gnojenjem J protein"ki bogata tla J "'&a tla ' "'&im podr'*jima ."tepe/ imaj' dovoljno 6 i $ KN:KNR J biogeni element ' oblik' fo"fataH "'djel'je ' metabolizm' J nalazi "e ' tl' ' oblik' <eljeznog ili kalcijevog fo"fata J izgra;'je ko"ti i lj't'reH g'ano gnojivo .G&ile/ J bogato $ J fo"fati "e ne otapaj' ' vodi J kada fo"fati do"pij' ' more- ne otapaj' "e te "l'<e kao &rana fitoplankton' J cvjetanje planktona J g'enje o"tali& organizama $linovi 1. 7U\=, .6/ J ' zrak' ga ima 12 V J biljke ga iz tla kori"te ' oblik' nitrata J "a"tavni je dio proteina i nakon "mrti organizma "e vra8a ' tloH tako;er p'tem mokra8e dolazi ' tlo J "tvaranje amonijaka ' tl' J amonijak "e nitrifikacijom pretvara ' nitrate: a/ amonijak ok"idira do nitrita 6N2 . 693 6N2 /
14

b/ nitrit ok"idira do nitrata 6N3 koji kori"te biljke za "intez' vitamina i proteina obratan proce" J denitrifikacija J 'zrok'j' je bakterije koje 6N3 pretvaraj' ' 6N2 i dalje ' 6- koji odlazi ' atmo"fer' J kontrola koli*ine amonijaka pokaz'je ravnote<' razgradnje proteina i koli*in' biljni& bakterijaH koli*ina amonijaka ' vodi 'kaz'je na one*i8enje eko"'"tava 2. ,=:=, J ' atmo"feri ga ima oko 21 V- a najve8im dijelom "e obnavlja ' bio"feri po"red"tvom foto"intezeH troe ga "vi organizni ' proce"' di"anja J najve8a koli*ina ki"ika na"taje foto"intet"kom reakcijom ' morima 3. IN7=, J najva<niji je kao "a"tavni element vode J &idroloki cikl'" . GN2 J velika je potronja ovog plina pri "tvaranj' organ"ke tvari J proce" KN!N:=6!(F( J razgradnja J energija &rane "e metaboli*ki i"koritava za fizioloke f'nkcije 'z o"loba;anje GN 2 i razgradni& prod'kata organ"ke tvari J 7=:=3=5)G=0) $R=5)GN7+) NRG)6=F)3) 6) N,N5=\ J "vaki organizam ima odre;eni "t'panj tolerancije i prilagodbe na okoli J :!U$)60 )7)$!)G=0( J (,N5N\,) I)5(6G=0) J amplit'da kolebanja jednog ekolokog faktora za jedan organizam J "vaki organizam ima fizi*ko .abioti*ko/ i bioloko .bioti*ko/ okr'<enje S organizam R (,N5N\,) 6=\) J abioti*ki faktori: vlaga- temperat'ra- tlak- "lano"t J (UR=9=GR= R organizmi " velikom ekolokom valencijom " obzirom na vlag'- :!(6N9=GR= R organizmi " malom ekolokom valencijom " obzirom na vlag' J 9=7RNK=!= J velik dio biljke nalazi "e nad zemljomH ,:(RNK=!= J jaka red'kcija nadzemnog dijela biljke .bioma"a je ve8inom ' korijen'/ J (UR=!(R36( +. J velika ekol. valenc. " obzirom na temp.H :!(6N!(R36( +=50,( J mala ekol. valenc. " obzirom na temperat'r' 2.3. +=N!=E,= K),!NR= J ob'&va8aj' intra"pecij"ke i inter"pecij"ke odno"e J =6!R):$(G=0:,= N76N:= J odno"i organizma " organizmom i"te vr"te J =6!(R:$(G=0:,= N76N:= J odno"i organizama razli*iti& vr"ta $N$U5)G=0) R o"novna jedinica ' ekologiji koj' *ini gr'pa genet"ki "li*ni& organizama koji "' me;'"obno povezani .na*in razmno<avanja i zajedni*ka zali&a gena/Hpop'lacija pred"tavlja dinami*an "'"tav koji "e "talno mijenja i ' kojem po"toji interakcija organizama ' razvitk' "tr'kt're i f'nkcija J odno"i me;' pop'lacijama: komenzalizam- "imbioza .m't'alizam/- predator"tvo- parazitizamkompeticija- amenzalizam J ,N3(6F)5=F)3 J oblik zajedni*kog <ivota dvij' vr"ta organizama ' kojem jedna vr"ta ima zna*ajn' kori"t iz zajedni*kog <ivotaH "talan ili povremenH npr. odno" izme;' *ovjeka i takoramia- gol'ba i vrapca ."vi oni <ive ' *ovjekovoj blizini i &rane "e njegovom &ranom/ J :=3+=NF) =5= 3U!U)5=F)3 J me;'"obno pomaganje i 'zajamna kori"t me;' pripadnicima razli*iti& vr"ta organizamaH npr. "imbiot"ka zajednica izme;' zeleni& algi i gljivica bez klorofila .o"nova pre&rambeni& lanaca ' &ladnim polarnim regijama/ J $R(7)!NR:!IN J odno" o'me;' dvije vr"te ' kojem pripadnici jedne vr"te 'bijaj' dr'ge i njima "e &raneH odno": grabe<ljivac J <rtva .npr. ja"treb i polj"ki miH lav J antilopa/H ' prirodi po"toji ravnote<a izme;' predatora i nji&ovog plijena J prirodna "elekcija organizamaH ov' ravnote<' *e"to nar'ava *ovjek namjernim i"trebljivanjem divlji& <ivotinja- naj*e8e grabe<ljivaca J $)R)F=!=F)3 J odno" ' prirodi gdje jedan organizam <ivi na ra*'n dr'gog i od njega 'zima &ran'H *e8e "e javlja izme;' <ivotinja nego me;' biljkamaH povremeno .krpelji- pijavice/ ili "talno djelovanje parazita .trakavice- metilji- bakterije- vir'"i/H "pecifi*ne morfoloke- f'nkcionalne i
15

biokemij"ke promjene organizama parazita .red'kcija probavnog "'"tava- "tvaranje prianjaljki itd./H "vojim djelovanjem paraziti mog' i"crpiti organizam doma8ina pa ga *ak i 'biti J ,N3$(!=G=0) J odno" dvaj' organizama koji djel'j' jedan na dr'gog aktivnom i pa"ivnom konk'rencijomH do nje dolazi zato to dva organizma razli*ite vr"te mog' imati "li*ne <ivotne 'vjete .&rana i "tanite/H ako taj odno" traje d'lje vrijeme- obi*no je jedan kompetitor i"klj'*en "a zajedni*kog mje"ta J )3(6F)5=F)3 J "pecifi*an odno" me;' pop'lacijama ' kojem jedna pop'lacija onemog'8'je razvoj dr'ge .npr. ' 'mama vi"oka "tabla zaklanjaj' "'n*evo "vjetlo manjim "tablima i po"redno im '"poravaj' ra"tH gljivice iz roda $enicilli'm otp'taj' tvari koje 'bijaj' mnoge bakterije J antibioza/ $RN!N, (6(RG=0( = 9R)6=7+(6( :!RU,!UR( J eko"i"temi "' '"ko povezani " izvorima energije i njezinim prijeno"om iz okolia ' organizmeH protok energije na Femlji temelji "e na fizikalnim zakonima termodinamike J zakoni termodinamike J energija ne mo<e ne"tati nego prelazi iz jednog oblika ' dr'gi J npr. energija :'n*evog zra*enja pretvara "e ' energij' &rane koj' "vi organizmi moraj' kontin'irano 'zimati da bi bio mog'8 proce" fizioloki& f'nkcija. J jednom 'potrijebljena energija ' organizm' kao &rana pretvara "e ' toplin' koja "e ve8im dijelom g'bi iz eko"i"tema. J najzna*ajniji izvor energije za po"tojanje <ivota na Femlji je :'n*evo zra*enje. J zna*ajan dio :'n*evog zra*enja "manj'je "e prolazom kroz atmo"fer' ' kojoj "e nalaze oblaciplinovi- vodena para i *e"tice praineH J ozon"ki "loj ' gornjem "loj' atmo"fere "elektivno ap"orbira velik dio "mrtono"nog UI zra*enja .na Femlj' "tigne "amo 1BV od po*etne doze zra*enja/ J energet"ka vrijedno"t :'n*eva zra*enja koja padne na m2 Femljine povrine ' min'ti izno"i 1# kcal .dnevno to izno"i pribli<no A U 1B3 kcal/ m2/ J najve8i dio :. energije koji padne na zelen' povrin' reflektira "e ili ap"orbira i pretvara ' toplin' .zelene biljke reflektiraj' A2 V :. energije a ap"orbiraj' "amo 2 V/. NRG)6:,) $RN=FIN760) (,N:U:!)I) J manji dio :'n*eve energije biljke kori"te za "intez' organ"ki& tvariH taj "e proce" zove KN!N:=6!(F) J najzna*ajnija reakcija za <ivotne proce"e na Femlji J "vjetlo"na energija :'nca pretvara "e ' kemij"k' energij' organ"ki& "pojeva. 6jome iz jedno"tavni& anorgan"ki& tvari biljke "intetiziraj' organ"ke tvari J ' klorofil' zeleni& biljaka "tvara "e velika koli*ina 'gljiko&idrata ."a&aroza- krob- cel'loza/ 'z o"loba;anje velike koli*ine ki"ika ' okolic'. Fa foto"intez' je 'z klorofil ' zelenim biljkama potrebna i "vjetlo"na energija od BB J 1BBB l'k"a- 'glji*ni diok"id- vodaioni magnezija i <eljeza te fo"for ' oblik' fo"fata. %GN2 S % 92N S "vjetlo"na energija G%912N% S %N2 .dobiveni energet"ki potencijal gl'koze izno"i %2% kcal/mol/ J zelene biljke "' a'totrofni organizmi- "po"obni da "ami proizved' organ"k' tvar ' oblik' &rane iz jedno"tavni& anorgan"ki& "pojeva J radi toga biljke nazivamo primarnim organ"kim proizvo;a*ima a proce" foto"inteze primarnom organ"kom proizvodnjom. U prirodi tako;er po"toji i kemo"inteza ."li*an na*in "inteze organ"ki& tvari iz jedno"tavni& anorgan"ki& "pojeva/ "voj"tvena nekim bakterijama no 'dio proizvedene organ"ke tvari na ovaj na*in je "imboli*an. J ki"ik "tvoren foto"intezom o"loba;a "e ' zemalj"k' atmo"fer' J efika"no"t primarne organ"ke proizvodnje izra<ava "e ' koli*ini organ"ke tvari proizvedene na jedinici povrine ' nekom vremen' J dnevna prod'ktivno"t tipi*ni& eko"'"tava varira od od B-# do 2B g "'&e tvari / m2. J na primarn' organ"k' proizvodnj' 'tje*e mnogo faktora: najzna*ajniji "' intenzitet "'n*eve "vjetlo"ti i d'ljina danaH godinja doba .prim. org. proiz. ' ljetnom period' nekoliko p'ta je ve8a nego zimi/

16

J organ"ke tvari na"tale foto"intezom: a/ biljka mo<e "ama i"kori"titi za vla"titi ra"t i metabolizamH b/ "a*'vati ' oblik' kroba koji 8e po"tati izvorom &rane za &eterotrofne organizmeH c/ mog' "e razgraditi pod djelovanjem bakterija i gljivica do jedno"tavni& anorgan"ki& tvari J ' eko"'"tav' i"todobno " proce"om primarne organ"ke proizvodnje te*e i proce" potronje i razgradnje organ"ke tvari i na taj na*in je zatvoren proce" protjecanja tvari i energije 'n'tar eko"'"tava. J <ivotinje .&eterotrofni organizmi/ ne mog' proizvoditi direktno &ran' nego troe primarn' biljn' proizvodnj' .potroa*i energije/ J i na &eterotrofnoj razini po"toji odre;ena proizvodnja &rane J +=50N[7(R= iz "lo<eni& komponenata biljne ma"e "tvaraj' no"ve organ"ke tvari: proteine- koje i"koritava dr'ga gr'pa potroa*a J 3(:N[7(R=. J proizvodnja organ"ke tvari na &eterotrofnom nivo' naziva "e :(,U67)R6N3 NRG)6:,N3 $RN=FIN760N3. J zajedno " proizvodnjom i potronjom &rane ' eko"'"tav' po"toji proce" razgradnje ' kojem "e "lo<ene organ"ke tvari pretvaraj' ' jedno"tavne anorgan"ke "pojeve koje 8e biljke ponovno 'potrijebiti za "intez' organ"ki& tvari. !' f'nkcij' obavljaj' mikroorganizmi i gljivice J R)FGR)]=I)E= NRG)6:,( !I)R=. J razgradnja je "a"tavni dio fizioloki& reakcija di"anja- mii8nog rada itd.H ' tim reakcijama energija &rane "e metaboli*ki i"koritava za fizioloke f'nkcije "vake jedinke 'z o"loba;anje 'glji*nog diok"ida i razgradni& prod'kata organ"ke tvari J 7=:=3=5)G=0) J reakcija "'protna od foto"inteze: G%912N% S % N2 % GN2 S % 92N S %2% kcal kori"ne energije J neke organ"ke tvari- npr. 'gljiko&idrati- proteini ili lipidi nepre"tano "e i brzo metaboliziraj'- a dr'gi "pojevi- kao npr. cel'loza- lignin- &r"kavice i keratin- razgra;'j' "e mnogo "porije. 9R)6=7+(6= 5)6G= J ' eko"'"tav' "' '"ko povezani $RN=FIN])E=- $N!RN\)E= = R)FGR)]=I)E= organ"ke tvari J "lijed razli*iti& organizama ' kojima "e preno"i energija ' oblik' &rane od biljaka preko <ivotinja do mikroorganizama zove "e 9R)6=7+(6= 5)6)G J &ranidbeni lanci "' 'vijek manje ili vie "lo<eniH najjedno"tavniji ob'&va8aj' a'totrofne zelene biljke koje iz :'n*eve "vjetlo"ti i GN2 "intetiziraj' organ"k' tvar- i mikroorganizme .konz'mente/ "&emat"ki: zelene biljke mikroorganizmi J &ranidbeni lanci po"taj' "lo<eni nakon 'klj'*ivanja ve8eg broja razli*iti& potroa*a koji "' &eterotrofni organizmi .organizmi koji "tvaraj' org. tvar/ J prvi ' niz' potroa*a "' $R=3)R6= $N!RN\)E= J +=50N[7(R= koji "e &rane "amo biljkamaH J :(,U67)R6= $N!RN\)E= J 3(:N[7(R= i :I([7(R= koji "e vie J manje "l'<e <ivotinjama kao izvorom &raneH J !(RG=0)R6= $N!RN\)E= J grabe<ljivci .ja"treb- &ijena- t'ka- krokodil- pirane/ J &rane "e "ek'ndarnim potroa*imaH "trvinari .pr'ga"ta &ijena- akal- "'p i orlovi leinari/ J &rane "e 'gin'lim i ra"palim <ivotinjamaH paraziti J biljni .imela/- <ivotinj"ki J 'zimaj' gotov' &ran' od <ivotinje doma8ina J potp'ni kr'g &ranidbeni& lanaca zatvaraj' R)FGR)]=I)E= organ"ke tvari J gljivice i neke bakterije koje pripadaj' "k'pini "aprofita jer razgra;'j' organ"k' tvar biljaka i <ivotinja do anorgan"ki& tvari i minerala J &ranidbeni lanci J g'bi "e znatan dio energije to ovi"i o broj' potroa*a: ' lancima " manje kori"nika iz po"toje8e koli*ine energije 'vijek na"taje ve8a koli*ina organ"ki& proizvoda J &ladni oceani: vrlo prod'ktivni eko"i"temi ' kratkim periodima arkti*kog ljeta- &ranidbeni lanci vrlo "' kratki da bi "e ak'm'lirana :'n*. energija to bolje i"kori"tilaH "li*no je i kod &ranidb. lanaca arkti*ki& kopneni& "i"tema ' kojima "' npr. liajevi glavna &rana za polarne biljo<dere ."obodno"no "jeverni jelen/ J " povienjem okolne temperat're &ranidbene "tr'kt're po"taj' "ve "lo<enije a &ranidbeni lanci "ve d'ljiH najve8a "lo<eno"t &ranidb. lanaca po"toji ' trop"kim krajevima koji imaj' najbogatij' flor' i fa'n' na Femlji J ve8a ili manja "lo<eno"t &ranidb. lanaca- koja je povezana " klimat"kim faktorima- 'tje*e na "tabilno"t odre;eni& eko"'"tavaH eko"'"tavi " jedno"tavnim &ranidbenim "tr'kt'rama mnogo "' o"jetljiviji od eko"'"t. "a "lo<enijim &ranidb. "tr'kt. .eko"'"t. polarni& krajeva J bitno ovi"ni o
17

koli*ini liajevaH trop"ki krajevi gdje je biljni pokriva* obilan i raznovr"anJ g'bitak jedne vr"te nije zna*ajan za "tabilno"t eko"'"tava/ (,N5N\,( $=R)3=7( Un'tar &ranidbeni& lanaca mog' "e 'o*iti tri karakteri"ti*ne zna*ajke: 1. 9ranidbeni lanci 'vijek po*inj' " foto"intet"kim organizmima i zavravaj' " mikroorganizmima koji razgra;'j' organ"k' tvar. 2. U &ranidbenim lancima organizmi "' ra"pore;eni ' "erijama prema tjele"nim te<inama i tjele"nim dimenzijama. 6a po*etk' lanca nalaze "e najmanje b'ljke- a pri kraj' "' najve8i me"o<deri. =pak- to nije 'vijek pravilo: ima "l'*ajeva da me"o<deri ni"' najve8i ' &ranidbenom lanc'- npr. kod v'kova ili riba pirana. Nni taj nedo"tatak nadokna;'j' velikim brojem pripadnika koji "e odlik'j' agre"ivno8' i krvolo*no8' .jedan v'k ne mo<e "avladati jelena ali cijeli *opor v'kova mo<e/. 3. 3e;' *lanovima &ranidbeni& lanaca vrijedi kvantitativni odno" izra<en zakonom brojeva. $o njem'- na po*etk' lanca ima najvie a na kraj' lanca najmanje *lanova. Uzevi ' obzir "ve navedene parametre- &ranidbeni lanci mog' "e zami"liti ' oblik' ek'('.ki7 i(i 7ranid8eni7 pira-ida koje mog' biti pred"tavljene dijagramima koji prikaz'j' "tr'kt'r' i tok "vakog &ranidbenog "t'pnja i "vake ekoloke "k'pine 'n'tar &ranidbenog lanca. \irok' o"novic' piramide *ine biljke koje "' primarni izvor &rane za o"tale organizme na Femlji. 6a id'8em viem nivo' koji odgovara "lijede8em kori"nik' ' &ranidbenom lanc' nalaze "e male <ivotinje koje "e &rane biljkama iz o"novice piramide. 3ale <ivotinje "' izvor &rane za ve8e <ivotinje- obi*no me"o<dere- koji tvore "lijede8i vii &ranidbeni "t'panj. \to "' &ranidbene razine na viem mje"t' ' piramidi- imaj' manje *lanova ve8e tjele"ne ma"e od organizama " ni<e &ranidbene razine. 6ajve8' bioma"' imaj' organizmi iz baze piramide koji foto"intezom "tvaraj' organ"k' tvar. 2. . (,N:U:!)I= $R(3) =FINR=3) = ,N5=E=6= (6(RG=0( J protok energije glavni je pokreta* zbivanja ' eko"'"tav' J kriterij za "i"tematizacij' eko"'"tava J "vaki eko"'"tav ima vie izvora energije: :'n*evo zra*enje i ' mnogo manjoj mjeri kemij"k' i n'klearn' energij' J prema koli*ini :'n*eve energije koja otpada na m2 povrine razlik'jemo eko"'"tava: 1. prirodni eko"'"tavi " malenim i"koritavanjem :'n*. energijeH 2. prir. eko"'"tavi " velikim i"koritavanjem :. energijeH 3. eko"'"tavi ' kojima *ovjek i"koritava :'n*. energ.H . 'rbanoJ ind'"tr. eko"'"tavi. 1. $R=RN76= (,N:U:!)I= : 3)5=3 =:,NR=\!)I)60(3 :. (6(RG=0( J d'boka jezeraotvoreni oceani- 'me na velikim vi"inama- krajnja polarna podr'*ja- podzemna jezera i "l. J godinji protok energije: 1BBB J 1B BBB kcal/m2 J proizvode mal' koli*in' org. tvari a &ranidbeni lanci "' kratki i nepotp'ni .npr. velike mor"ke d'bine: po"toje "amo potroa*i i razgra;iva*i organ"ke tvari jer tamo ne mog' pre<ivjeti proizvo;a*i J biljne zajednice "po"obne za foto"intez'H "li*no je i ' podzemnim "piljama i podzemnim jezerima/ J iako je primarna org. proizvodnja mala- nji&ovo zna*enje za <ivot je veliko jer vodene povrine za'zimaj' 11 V Femljine povrine- to 'k'pno daje velik' koli*in' primarne organ"ke proizvodnje/ 2. $R=RN76= (,N:U:!)I= : I(5=,N3 =:,NR=:!=IN:!= :U6E(I( (6(RG=0( J eko"i"temi " velikom org. proizvodnjom: "avane- trop"ke 'me- naplavna '8a veliki& rijeka ili pro"tran"tva plitki& i obalni& mora J godinji protok energije: 1B BBB J B BBB kcal / m2 J prod'ktivni eko"'"tavi koji velik' org. proizv. potroe 'n'tar "ebe ili je preno"e ' prvi neprod'ktivni eko"'"tav J primarna org. proizv. 1BBB J BBB kcal/m2 godinje J ' tim eko"'"tavima <ivi najve8i broj <ivotinja i biljaka na FemljiH &ranidbeni lanci: najve8a "lo<eno"t i brojno"t
18

3. (,N:U:!)I= U ,N0=3) ENI0(, =:,NR=\!)I) :U6E. (6(RG=0U J podr'*ja gdje "' lj'di vla"titim radom "tvorili mog'8no"ti za velik' proizvodnj' &rane J problem pre&rane lj'd"ke pop'lacije J ' ove eko"'"tave 'brajaj' "e obradive povrine tla za dobivanje &rane . ' novije vrijeme "ve zna*ajnija vodena pro"tran"tva kao izvor &rane za lj'de/ J protok energije: 1B BBB J B BBB kcal/m2 .kao ' prirodnim eko"'"tavima " velikim i"koritavanjem :. energije J ' ovim eko"'"tavima *ovjek je '"mjerio proizvodnj' primarne organ"ke tvari "amo za zadovoljavanje vla"titi& potrebaH &ranidbeni lanci "' mak"imalno "manjeni- a *ovjek na"toji potp'no kontrolirati proizvodnj' i vr"t' potronje . niz agrik'lt'rni& mjera: genet"ka kontrola'mjetno pre&ranjivanje zemljita- i"'ivanje- "elekcija- kri<anje- pe"ticidi i dr. J eko"'"tavi "' po"tali prod'ktivni ali i"todobno ekoloki ne"tabilni/ J *ovjek je red'cirao razli*ite vr"te organizama i po*eo ' eko"i"tem' favorizirati "amo za njega kori"ne organizme J eko"'"tavi "' po"tali "iromani ' broj' vr"ta J "vje"no je poreme8ena ravnote<a ' mnogim eko"'"tavima . UR+)6N J =67U:!R=0:,= (,N:U:!)I= J direktna lj'd"ka tvorevina koja "e odlik'je velikim godinjim protokom energije: od 1BB BBB do 3 BBB BBB kcal / m2 J ' njima je mak"imalno koncentrirana energija J 'mjetni ekoloki "'"tav koji "vakim danom po"taje "ve ve8i problemH ind'"tr. komplek"i i gradovi jedino mog' op"tati 'z "talno 'noenje veliki& koli*ina energije iz bli<e ili dalje okoliceH mak"imalno o"jetljiv eko"'"tav koji o"taje ' ravnote<i "amo dok ga lj'di op"krblj'j' velikom koli*inom potrebne energije J ovaj eko"'"tav ne"tabilan je iz vie razloga: J ne proizvodi &ran'- a "tvara velik' koli*in' otpadaka J ' njem' je kr'<enje tvari i vode djelomi*no J za njegovo odr<avanje potrebna je velika koli*ina energije koja *e"to dolazi izdaleka J *ovjek je mak"imalno red'cirao broj organizama i pojedno"tavio &ranidbene lance prema "vojim potrebama J na jedinici povrine <ivi mnogo vie organizama nego to to odgovara mog'8no"tima eko"'"tava 9N3(N:!)F) U6U!)R (,N:U:!)I) $ojam 7'-e'sta9a ek's:sta;a podraz'mijeva ravnote<' "vi& faktora eko"'"tava. !o je irok pojam ' koji pripadaj': ravnote<a 'n'tar pop'lacije- izme;' pop'lacije- 'n'tar &ranidbeni& lanacaizme;' proizvo;a*a i potroa*a &rane- <ivotni& cikl'"a i "l. J za po"tizanje i odr<avanje &omeo"taze biljne i <ivotinj"ke pop'lacije "e "l'<e po"ebnim reg'lacij"kim me&anizmima. !i me&anizmi ' organizm' djel'j' preko ne'roendokrinog "'"tava J <iv*ani "'"tav kontrolira brze reakcije ' organizm' a endokrini "'"tav preko &ormona obavlja "porij'- "na<nij' i trajnij' reg'lacij' fizioloki& f'nkcija. Fnatan dio reg'lacij"ki& zbivanja ' organizm' obavlja "e p'tem -e7ani9-a p';ratne spre)e koji po na*in' djelovanja mo<e biti pozitivan i negativan. 6pr. ' vodenim eko"'"tavima po"toji kontrolni odno" izme;' ki"ika i 'glji*nog diok"ida. $ri povienoj temperat'ri vode 'brzava "e metabolizam i di"anje vodeni& biljaka i <ivotinja. $ri tome "e "manj'je koli*ina ki"ika a pove8ava koli*ina 'glji*nog diok"ida. $ove8anje 'glji*nog diok"ida zajedno " povienjem temperat're izaziva poja*an' foto"intez' zeleni& biljaka kojom "e o"loba;a nova koli*ina ki"ika i 'glji*nog diok"ida. (ko"'"tavi "e tim i "li*nim me&anizmima reg'liraj' ' odre;enim granicama tolerancije. 3e;'tim- lj'd"ke aktivno"tio"obito zaga;ivanje okolia- glavni "' *inilac ne"tabilno"ti eko"'"tava. Eovjek *e"to zbog "voji& ekonom"ki& intere"a izbac'je eko"'"tave iz ravnote<e. 5j'di "' proizvodne kapacitete poljoprivrednog zemljita '"mjerili za to ve8' proizvodnj' &rane. 7a bi tlo bilo prod'ktivnije i dalo ve8i 'rod- *ovjek i"klj'*'je "ve biljke i <ivotinje iz tog eko"'"tava koje bi 'tjecale na "manjenje 'roda <itarica. !akvi eko"'"tavi imaj' 'glavnom nekoliko biljni& pop'lacija. 7a bi "'"tav o"tao mak"imalno prod'ktivan za lj'de- mora m' "e "vake godine dodati velika koli*ina 'mjetni& gnojiva i "red"tava za 'nitavanje korova i tetni& in"ekata. !akvi eko"'"tavi "' ne"tabilni ' ekolokom "mi"l' i jedino i& *ovjek odr<ava prod'ktivnima. Fbog toga na"taj' mnogi ekoloki problemi

19

.ne"tajanje pojedini& biljni& i <ivotinj"ki& vr"ta- tetno djelovanje genet"ki modificirane &ranepojava novi& bole"ti- nekontrolirano irenje pojedini& biljni& i <ivotinj"ki& vr"ta itd./ 2.#. (,N:U:!)I \U3( J 'ma je vegetacij"ka formacija ra"pro"tranjena izme;' BB j'<ne i 1BB "jeverne geogr. irine J izvorno obilje<je 'mi daje "tablo J drvena"ta biljka " podzemnim i nadzemnim dijelom S o"tali rganizmi J 'ma za'zima oko 1/3 kopnene povrine Femlje . B V je komercijalno nei"koriteno/ Ra9d'8(ja ra9;itka .:-a, J ra"pro"tranjeno"t 'ma kroz povije"t 'tvr;'je "e oti"cima li8a ' "edimentnim "tijenama i 'gljen' J tercijar J ra"pro"tranjeno"t "ekvoja- breza- mo*varnog *empre"a .('ropa/- "'ptrop"ki& 'ma .)zija i )merika/ J kvartar J ra"pro"tranjeno"t 'ma 'tvr;'je "e analizom polena J plei"tocen: kako "' "e ledenjaci irili- 'me "' "e povla*ile na j'g- a za vrijeme zatopljenja na "jever J faze irenja: a/ zadnja oledba prije 2B BBB god.- b/ bor i breza prije 1B BBB god.- c/ vrba prije ABBB god.- d/ lje"ka " primje"ama bora i breze J ' vrijeme boreala .%J1BBB god./- e/ mijeane &ra"tove 'me- f/ ' novije vrijeme "ve je rairenija b'kva 2:-a i stani.te J 'ma je vezana na odre;ene <ivotne prilike ' okoli'H ovi"i o mnogim abioti*kim faktorima: klimireljef'- tl' itd. ali i "ama vri golemi 'tjecaj: g'"tom kronjom prop'ta do prizemnog ra"linja i tla jedan dio "vjetla i padalina- reg'lira g'bitak vode- a i"paravanjem veliki& koli*ina vodene pare 'tje*e i na klimat"ke prilike. J "talnim odbacivanjem li8a i prora8ivanjem tla korijenjem mijenja fizikalna i kemij"ka "voj"tva tla te vri "na<no djelovanje na "tanite J veze izme;' 'm"ke zajednice i "tanita veoma "' brojne i "lo<ene a nji&ovo poznavanje je bitno ne "amo za raz'mijevanje eko"'"tava 'me nego i za go"podarenje J 'tjecaj k(i-atski7 pri(ika najja*e je izra<en ' blizini i 'daljeno"ti od mora- te ' &orizontalnoj i vertikalnoj ra*lanjeno"ti 'm"ke vegetacije J ona je nepo"redno 'vjetovana povezanim djelovanjem razli*iti& elemenata klime: topline- koli*ine vlage- trajanja "nijega- d'<ine vegetacij"kog perioda itd. J na klimat"ke faktore velik 'tjecaj ima reljef tako da "e na nekom podr'*j' gdje je pri"'tan velik 'tjecaj reljefa razvija vegetacija koja je bitno razli*ita od od one koja je 'vjetovana op8enitim klimat"kim prilikama : npr. na podr'*j' &'midne klime "jeverozapadne 9rvat"ke- kojoj je najbolje prilago;ena 'ma &ra"ta kitnjaka i obi*nog graba- nalazi "e npr. na "trmim toplim padinama k"erofilna 'ma &ra"ta med'nca i crnog graba a na &ladnijim "jevernim padinama i"ti& 'zvienja 'ma b'kve J "li*an 'tjecaj na 'm' imaj' i mnogobrojne 9na<ajke ta(a: koli*ina vlage- pri"'tno"t karbonatap9- tek"t'ra- "tjenovito"t- itd. J ovi faktori 'vjet'j' razvitak bitno razli*iti& 'm"ki& zajednica J " obzirom na vlag' mog' "e razlikovati nae 'm"ke zajednice od najvla<niji& do naj"'i& "tanita: na poplavnim podr'*jima :ave razvija "e 'ma &ra"ta l'<njaka- na 'mjereno vla<nim tlima iznad do&vata poplavni& voda nalazi "e 'ma &ra"ta kitnjaka i obi*nog graba- a na naj"'im "tanitima- na vapnena*kim i dolomitnim obroncima- 'ma &ra"ta med'nca i crnog graba Ra9;itak .:-e :n:tar stani.ta J "vaka 'm"ka zajednica <ivi "vojim po"ebnim <ivotom- prilago;ena odre;enim <ivotnim prilikama "tanita- ali ona nije "amo izraz djelovanja tog "tanita- nego i "ama vri na "tanite golem 'tjecajnpr. crni ja"en- crni grab i &ra"t med'nac na"elj'j' kao pret&odnici .pioniri/ "trme vapnena*ke i dolomitne obronke izlo<ene "'nc' i obra"le o"k'dnom vegetacijom zelja"tog ra"linja. Nni polagano obra8'j' kamenit' podlog' i omog'8'j' po"t'pno "tvaranje tla na kome "e tada dalje
20

razvija 'ma &ra"ta med'nca i crnoga graba. )ko je nagib bla<i "tvara "e po"t'pno "ve deblja na"laga tla- koja omog'8ava povoljnij' op"krb' vodom- pa "e na"eljava novo drve8e- grmlje i trajne biljke prilago;ene novim 'vjetima na "tanit' na"taje mezofilna 'ma &ra"ta kitnjaka i obi*nog graba J vegetacija "e razvija '"poredno " tlom ' odre;enom "mjer' i zavrava ' tzv. kona*nojklimatogenoj ili zonalnoj zajednici. Nna je vezana za odre;eno geograf"ko podr'*je i odra<ava ' "vom "a"tav' i ekolokim zna*ajkama <ivotne prilike odre;enog podr'*ja. J kona*na ili klimatogena zajednica pred"tavlja- dakle zavretak jednog razvojnog niza ili vie nji& a i"ti*e "e relativnom '"taljeno8'H do promjene dolazi tek pri promjenama klimat"ki& prilika J mnoge "e zajednice zbog po"ebni& prilika "tanita .lokalna klima- "trmina- vlaga- "talno zatrpavanje pije"kom ili kamenjem itd./ ne mog' 'op8e razviti do kona*ne zajednice- nego "' trajni "tadiji. !rajni je "tadij npr. 'ma &ra"ta med'nca i crnog graba na "trmoj vapnena*koj podlozi- ali i "lavon"ka 'ma 'vjetovana poplavama J ona "e ve8 kod neznatne promjene ' reljef' mijenja ' 'm' &ra"ta kitnjaka i obi*nog graba. J pod 'tjecajem *ovjeka na"tao je ' prirodnom 'm"kom podr'*j' cijeli niz antropogeni& zajednica koje pred"tavljaj' regre"ivne "tadije. !akvi "' "tadiji npr. makije na"tale poti"kivanjem 'me crnike ' "redozemnim krajevima- ili ikare kopneni& krajeva na"tale poti"kivanjem li"topadni& &ra"tovi& 'ma. Regre"ivne "' i zajednice kamenjara koje "' "e razvile nakon 'nitavanja 'ma i ikara- pa "' ' krkim krajevima za'zele znatne povrine. )ko "e 'klone tetni 'tjecaji "je*e i pae- po*et 8e "e na kamenjarima ponovno razvijati 'ma- i"prva ni"ka i "laba a ka"nije- kad na"tane d'blja na"laga tla- "ve ja*a i b'jnija- te 8e kona*no zavriti vi"okom 'mom. !akav "e razvitak vegetacije naziva progre"ivnim jer ide ' "mjer' klimatogene zajednice- za razlik' od regre"ivnog koji "e od nje pod 'tjecajem *ovjeka 'daljava. Dje(';anje <';jeka 1. $aljevine J zbog "to*ar"tva i ratar"tva pri *em' opada 'dio bjelogori*ni& 'ma ' kori"t crnogori*ni& J ' primor"kom podr'*j' na"taje makija 2. ="paa J opa"na je za 'me- o"obito tamo gdje "' ote<ani 'vjeti za ra"tH ' primor"kom podr'*j' po"ebno je izra<en 'tjecaj koza to pred"tavlja problem cijele mediteran"ke ('rope 3. ,r*enje J vri "e za potrebe proirivanja obradivi& povrinaH ' prolo"ti "e vrilo "elektivno- ' najpogodnijim podr'*jima to "e ti*e klime i tla. . $rebirna "je*a J "je*a birani& vr"ta drve8a za odre;ene potrebe .&ra"tJ ogrjev- b'kva Jpragovi <eljezni*ki& pr'ga/H "tradavale "' 'glavnom bjelogori*ne 'me- a povrine "' ka"nije po'mljavane *etinja*ama #. Ndnoenje li8a J zrelo li8e neki& vr"ta kori"tilo "e kao &ranjivo J degradiranje 'm"ki& tala %. ,re"anje grana drve8a J za "telje za "tok' 1. Kor"irani 'zgoj odre;eni& 'ma J npr. &ra"ta za <ivotinje ."vinjogoj"tvo/H bagrem za kol*enje vinogradaH crni bor ' primor"kom podr'*j' 2. Faga;ivanje atmo"fere J pove8ana koncentracija "'mpornog diok"ida pri *em' najvie "tradavaj' *etinja*eH najo"jetljivija je jela .Favi<an J najve8a koncentracija ki"eli& kia/ \'ma pred"tavlja komplek"n' fitocenoz' i zoocenoz'- a 'klj'*'je razli*ite vegetacij"ke "lojeve 'me: vi"oko ra"linje- grmlje- ni<e i vie drve8e .najvie izra<eno ' trop"kim 'mama/ J "lojevito"t je izra<enija na r'bovima 'me zbog vie "vjetla 2:-e : R4 J R9 prema bogat"tv' biljnog "vijeta "pada ' najbogatije zemlje ('rope J #BB razli*iti& biljni& vr"ta .od toga #BV za"t'pljeno je ' 'mama/H 2%B drvena"ti& vr"ta .%B vr"ta J go"podar"ki va<ne drvne vr"te/ J 'me zapremaj' 3%-# V od 'k'pne povrine R9 J povezano " velikom raznoliko8' klime- reljefa- geoloke podloge i tla- kao i polo<aja ' odno"' na obal' 0adrana- ovi& 2B %3B km2 'ma "a"tavljeno je od velikog broja 'm"ki& zajednica J podr'*je 3editerana: 11 'm"ki& zajednicaH podr'*je kontinentalnog dijela 9rvat"ke: #1 'm"ka zajednica
21

J za"t'pljeno"t vr"ta drve8a .' V/: b'kva J 3#-2 &ra"t l'<njak J 1%-1 &ra"t kitnjak J Ao"tali &ra"tovi J 1-2 ja"en J 3-# obi*ni grab J 1-B meke li"ta*e J 3-# jela J 13-2 "mreka J 1-B borovi J 3-1 o"talo J #-% J ' &rvat"kim 'mama prevladava li"topadno drve8e a crnogorica je za"t'pljena "a "vega 12V- " najve8im "'djelovanjem obi*ne jele J ve8ina dananji& &rvat"ki& 'ma na"tala je prirodnom obnovom po"lije "je*a pra'ma ' 1A. "tolje8' J to "e odno"i kako na nizin"ke 'me &ra"ta l'<njaka ' $o"avini i $odravini tako i na kitnjakove 'me prigorja i gor"koJplanin"ke 'me b'kve i b'kovoJjelove 'me J 9rvat"ka- 'z :lova*k' ima najprirodnije 'me ' ('ropi J ' naem dijel' :redozemlja 'z jadran"k' obal' nalaze "e prete<no degradacij"ki "tadiji 'ma &ra"ta crnike i &ra"ta med'nca- to je ' '"koj vezi " razvojem na"eljeno"ti ' ovom pro"tor' .blaga klima- mor"ki p'tovi- '8a rijeka- poljodjel"tvo- ribar"tvo/H koritenjem ovog pro"tora kroz ti"'8lje8a 'ma je deva"tirana zbog poljodjel"tva i "to*ar"tva- te kori8enja drva za gorivo i gradnj'H na vie lokaliteta o*'vana je 'ma &ra"ta crnike .7'ndo na Rab'- \8edro- ,rk- ="tra/- 'ma &ra"ta med'nca .,ri<i8e- okolica ,nina/ i poplavna mediteran"ka 'ma &ra"ta l'<njaka .3otov'n"ka 'ma ' ="tri/ J prirodno"t &rvat"ki& 'ma 'vjet'je velik' biolok' raznoliko"t i mog'8no"t o*'vanja genofonda biljnog i <ivotinj"kog "vijeta .' naim 'mama mog' "e na8i <ivotinj"ke vr"te koji& vie nema ' ve8ini e'rop"ki& 'ma J mrki medvjed- ri"- v'k/ J ' vezi " o*'vanjem genofonda rijetki& biljni& i <ivotinj"ki& vr"ta naro*ito "' zna*ajne nizin"ke 'me ' nizini rijeka :ave i 7rave .$ark prirode 5onj"ko polje- ,opa*ev"ki rit- Grna mlaka i dr./ J ' $o"avini i $odravini ima "ve'k'pno oko 2BB BBB &a nizin"ki& 'ma. Nko 1#B BBB &a otpada na &ra"t l'<njak- polj"ki ja"en- crn' jo&' i dr'ge &igrofilne vr"te drve8a- a oko #B BBB &a "' vrbe i topole J 'z tradicionalno do<ivljavanje 'me kao izvora drvne "irovine- ' novije vrijeme pove8ana "e va<no"t pridaje po"rednim kori"tima od 'me- tj. njezinoj 'lozi ' e"tetici krajolika- pro"tor' za rekreacij'- &idrolokoj- prot'erozij"koj i klimat"koj f'nkciji J ' okvir' 4Kore"t (co"L"tem 3anagement: )n (cological- (conomic and :ocial )""e"ment4 .1AA3./ tim znan"tvenika navodi "lijede8' tipologij' vrijedno"ti- tj. f'nkcija 'ma: 1. Robne vrijedno"ti J drvo- paa 2. Irijedno"ti 'gode J krajolik- divlji "vijet 3. Irijedno"ti kvalitete okolia J kvaliteta vode i zraka . (koloke vrijedno"ti J o*'vanje "tanita- biodiverzitet- 'gro<ene vr"te #. Irijedno"ti javnog koritenja J ok'pljanje- rekreacija- t'rizam %. 7'&ovna vrijedno"t J "veta mje"ta 1. 3edicina J povoljan 'tjecaj na zdravlje 2. :ig'rno"t J o"je8aj dr'tvenog kontin'iteta i na"lje;a $rpi8 .1AA2./ razlik'je a/ dr'tvene f'nkcije 'me i b/ ekoloke f'nkcije 'me a) Dr:.t;ene =:nk>ije .:-e 1. 0:risti<ka =:nk>ija J 'me koje "vojim polo<ajem- izgledom ali i dr'gim f'nkcijama pove8avaj' t'ri"ti*ki promet. !o "e odno"i na "ve oblike t'rizma- 'z naglaen' vrijedno"t t'rizma 'z jadran"k'
22

obal'. $o"eban vid pred"tavlja gor"ki i planin"ki t'rizam ' viim dijelovima gorja i planina gdje 'ma " planin"kim vodotocima i "tijenama- te vidikovcima privla*i po"jetitelje . Estetska =:nk>ija .:-e J 'tjecaj 'me na lijep izgled krajolikaH do izra<aja dolazi najvie ' podr'*jima oko gradova i ind'"trij"ki& centara *. Rekrea>ijska =:nk>ija .:-e J po"jeti izletnika i "portaaH obi*no "e nalazi ' blizini gradova ili prometnica /. !dra;st;ena =:nk>ija .:-e J proizlazi iz povoljnog 'tjecaja 'm"ki& eko"'"tava na lj'd"ko zdravlje- a potje*e od proizvodnje ki"ika .cca 2B t/&a godinje/- nepo"rednog 'tjecaja na patogene organizme koji "' opa"ni za *ovjeka- te od povoljnog 'tjecaja na p"i&' ' "mi"l' op'tanja od p"i&i*ki& napeto"ti i "tre"a koje dono"i civilizacija 8) Ek'('.ke =:nk>ije .:-e 1. 4idr'('.ka i(i ;'d'9a.titna =:nk>ija .:-e J pro*i8avanje podzemni& i povrin"ki& voda"talno"t op"krbe vodom i "pre*avanje brzine njezinog otjecanjaH ovi"i o "tanit' i 'm"koj "a"tojiniH zna*ajna je i 'loga reljefa- geoloke podloge i tla- vr"te drve8a ' "a"tojini- "taro"ti i "klop' kroanja . %r't:er'9ijska =:nk>ija .:-e J 'me tite "voje tlo od erozije .vodom- "nijegom- vjetrom/- od o"iromaenja tla- padanja kamenja te p'<enja i kli<enja tlaH ja*ina erozije ovi"i o nagib' padinenjenoj d'<ini- oblik' .konvek"ni- konkavni/- zna*ajkama tla .tek"t'ra- "tr'kt'ra- "keletno"t/izlo<eno"ti "tranama "vijeta i padalinama *. !a.tita 'd (a;ina J vrlo zna*ajma f'nkcija 'me ' alp"kom podr'*j' /. K(i-atska =:nk>ija .:-e J 'bla<avanje klimat"ki& ek"trema ' "'"jednim na"eljima i poljoprivrednim povrinamaH o"ig'rava izmjen' zraka ' ve8im pro"torima te "pre*ava pojav' &ladni& zra*ni& "tr'janjaH to je komplek" 'me pro"traniji to je zatitni 'tjecaj ve8i 1. I-isijska =:nk>ija .:-e J titi okolna na"elja od one*i8enog zraka i b'keH 'ma ' "vojim kronjama mo<e zadr<ati vie de"etaka tona tvorni*ke praine- to ovi"i o vr"ti drve8a i g'"to8i kroanjaH opa"no"t od 'nitavanja 'me zbog gomilanja veliki& koli*ina otrova koji napadaj' pojedine dijelove eko"'"tava .emi"ija :N2 J ki"ele kie/ 3. %')(edne .:-e J 'me koje viz'alno pokrivaj' r'<ne dijelove krajolika tj. ind'"trij"ka po"trojenja i dr'ge objekte ?. Vjetr'8rane .:-e J 'me koje "pre*avaj' 'dare vjetra i popratne pojave kao to je npr. eol"ka erozija- prekomjerno i"paravanje i promjene mikroklimeH poja" 'me irine AB m 'manj'je "nag' vjetra za 2B V- a irine m za #B V. Ijetrobrane 'me "' kod na" zna*ajne ' ravnicama := dijela 9rvat"ke te ' podr'*j' b're 'z jadran"k' obal' @. 2:-e 9a 9a.tit: pr'-etni>a J zatita vrlo prometni& ce"ta i <eljezni*ki& proga *ime "e po"ti<e ve8a "ig'rno"t ' promet'H zatitna f'nkcija "e "a"toji ' "pre*avanj' padanja kamenja- m'ljeviti& i "nje<ni& nano"a- 'dara vjetra te ' poboljanj' 'vjeta vo<nje na ce"tama " p'no zavojaH dokazano je da r'b 'me 'tje*e na "manjenje 'mora voza*a A. !a.titna p'dr:<ja i '8jekti J nacionalni parkovi- "pomenici prirode- 'me za o*'vanje genofonda- arboret'mi- "trogo zati8eni i "pecijalni rezervati- park 'me i dr. oblici zati8eni& podr'*ja J 'me ' 9rvat"koj 'z e"tet"k'- rekreacij"k'- t'ri"ti*k' i zdrav"tven'- vrlo '*inkovito obavljaj' i &idrolok'- prot'erozij"k'- klimat"k' i prot'imi"ij"k' f'nkcij' J 'me "liva rijeke :ave ve<' i troe tran"piracijom- intercepcijom i zadr<avanjem vode ' ra&lom 'm"kom tl' oko % milijardi m3 vode- to "prije*ava vi"oke vodne valove i o"ig'rava velike koli*ine pitke vode
23

G(NGR)K:,= R):$NR(7 \U3) U 9RI)!:,N0 \'me priobalnog jadran"kog poja"a J .:-e 7rasta >rnike za'zimaj' '"ki obalni poja" 9rvat"kog primorja od zapadne obale ="tre do 7'brovnika- kao i ve8in' jadran"ki& otokaH ' "jevernom $rimorj' dolaze zajedno " crnim ja"enomdok "e j'<nije od :plita ova li"topadna vr"ta pojavlj'je ' manjoj mjeri J eko"'"tav &ra"ta crnike pred"tavlja naj"tabilnij' 'm' ' :redozemlj'H ve8ina biljni& vr"ta od koji& je ova 'ma "a"tavljena prilago;ena je "'nim 'vjetima kojima "e odlik'je "redozemno podnebljeH biljke po"jed'j' ko<a"to li8e " vie"lojnom epidermom i debelom k'tik'lom- dok "' p'*i 'v'*ene ' li"t i pokrivene dla*icama: takva gra;aomog'8'je tednj' vode tijekom "'ni& razdoblja J ' "jevernom dijel' areala &ra"ta crnike nalazimo vie crnog ja"ena- dok na viim polo<ajima prema granici "a 'mom &ra"ta med'nca i d'ba 'z crni ja"en nalazimo i bijeli grab J 'me &ra"ta crnike nalaze "e ' razli*itim "tadijima deva"tacije J od kamenjara ' kojem "e nalazi po koji element 'nitenog eko"'"tava do "redozemne ikare .makije/ koja "e "a"toji od grmoliki& primjeraka &ra"ta crnikeH ' makiji "e obi*no "vaki& 1B J 2B godina obavi "je*a za potrebe ogrijevaH po"lije "je*e povrina "e prep'ta "pontanom razvoj' kako bi "e ponovno dobila makija J <ivotni vijek 'me &ra"ta crnike vrlo je d'g i ona zna*ajno 'tje*e na klim'- &idroloke prilike"tvaranje tla- "prje*avanje erozije J .:-e a(epsk') 8'ra zbog "voji& maleni& za&tjeva za vodom mog' izdr<ati i najve8e "'eH nije im potreban debeli "loj tla J prirodno dolaze na otocima j'<nije od \ibenika te na kopn' j'<nije od :plitaH najljepe 'me alep"kog bora nalaze "e ' 6$ 3ljet i ' makar"kom primorj' J .:-e 7rasta -ed:n>a i 8ije(') )ra8a za'zimaj' podr'*ja ireg poja"a priobalja a dopir' podno grebena 7inarida- ' kopneni dio ="tre i na otoke Gre" i ,rk J ove 'me nalaze "e prete<no ' degradacij"kim oblicima .panja*e- ikare i blage kamenjare/H pod jakim "' 'tjecajem *ovjekaH koritene "' za panjake i ogrjevH termofilne 'me &ra"ta med'nca koritene "' i"tovremeno za pa' .4drm'n4/ i proizvodnj' drva .4venecijan"ki fa4/ \'me j'<nog kopnenog dijela 9rvat"ke J ovo podr'*je prote<e "e od grebena 7inarida prema "jever' do rijeke ,'peH klima ima gor"ko obilje<je J dinarska 8:k';'Bje(';a .:-a najrairenija je 'm"ka zajednica gor"kog dijela 9rvat"keH za'zima gor"koJplanini"ki poja" od cca ##B J 12BB m J ' pra'mama pri"'tna je vi"oka "tabilno"t 'me i velika raznoliko"t flore i fa'ne .*orkova 'vala ' 6$ $litvi*ka jezera- 7ev*i8a tavani na "jevernom Ielebit'- $ljeivi*ka 'vala na li*koj $ljeivici,lepina d'liba pokraj ,ra"na/ J 8:k';e .:-e imaj' najir' ekolok' valencij'H najni<e nadmor"ke vi"ine za'zima obi*no b'kva na 'zvi"inama mikroreljefa rije*ni& nizina- gdje zajedno " &ra"tom l'<njakom i obi*nim grabom tvori 'm"k' zajednic' J ' kontinentalnom dijel' 9rvat"ke pojavlj'je "e ' "vim 'm"kim poja"evima J ' j'<nom kopnenom dijel' 9rvat"ke obi*na b'kva nalazi "e i"pod i iznad poja"a b'kovoJjelove 'meH prot'erozij"ka i &idroloka f'nkcija $odr'*ja 'ma &ra"ta kitnjaka J 'me &ra"ta kitnjaka pripadaj' poja"' bre<'ljaka kontinentalnog dijela 9rvat"ke do cca BB m- a lokalno i vie- ovi"no o ek"poziciji i nagib' padine J bre<'ljka"ti poja" J najve8i antropogeni 'tjecaj- najbla<a klima +'kove i b'kovoJjelove 'me "av"koJdrav"kog me;'rje*ja J 8:k';e .:-e ra"pro"tranjene "' na brdima i gorama "jeverne 9rvat"ke izme;' ,'pe i :ave na j'g' i 7'nava i 7rave " 3'rom na "jever'H klima je 'mjereno kontinentalna
24

J na panon"kom gorj' ra"pro"tranjena je pan'nska .:-a 8:k;e i je(e J razlik'je "e od b'kovoJ jelove 'me na 7inaridima gdje "' ve8e amplit'de klimat"ki& ek"trema i manje padalina ' odno"' na dinar"ko podr'*je J ova 'ma "e nalazi na nadmor"kim vi"inama od 2BB J 1BBB m J po"jed'je naglaen' &idrolok' i prot'erozij"k' f'nkcij' a ' blizini gradova do ve8eg izra<aja dolazi e"tet"ka f'nkcija J prijebornom "je*om 'ma je neprekidno ' p'noj ekolokoj f'nkciji 6izin"ke 'me J nizin"ke 'me "a"toje "e prete<no od vr"ta drve8a koje za "voj ra"t trebaj' obilje vode J &igrofiti: 7rast (:njakC p'(jski jasenC ni9inski 8rijestC >rna j'7aC 8ije(a ;r8aC 8ije(a i >rna t'p'(a H ponegdje "e nalaze i mezofilne biljke: obi*na b'kva- obi*ni grab- klen i dr. J pred'vjet '"pijevanja &igrofita je dodatna op"krba vodom b'd'8i da "ame padaline ne mog' zadovoljiti potrebe za vodomH dodatn' vod' vod' tijekom vegetacij"kog perioda &igrofiti dobivaj' poplavnom i podzemnom vodom J podzemna voda dana" je glavni ekoloki faktor o kojem ovi"i '"pijevanje nizin"ke 'me J po "vojem "a"tav' i b'jno"ti ra"ta nizin"ki eko"'"tavi "' vrlo prod'ktivniH po proizvodnji bioma"e i ki"ika one nadma'j' o"tale 'me 2.%. (,N:U:!)I !R)I60),) .5=I)7( = $)\60)G=/ J otkad je *ovjek po*eo 'zgajati <ivotinje i biljke pri"'tno je "talno poti"kivanje i 'nitavanje prirodni& 'maH goleme "' 'm"ke povrine do dana" pretvorene ' poljoprivredneH kod na" veliki dio povrina otpada na travnjake- kako ' kopnenim tako i ' primor"kim podr'*jima J travnjaci "' op8enito biljne zajednice gra;ene prete<ito od zelja"ti& .jednogodinji& i viegodinji&/ biljaka- me;' kojima *e"to prevladavaj' one iz porodice trava J travnjaci "' go"podar"ki vrlo va<ne biljne zajednice jer *ine temelj "to*ar"tva mnogi& krajeva J travnjaci "' tako;er i botani*ki- ekoloki i biljnogeograf"ki vrlo zna*ajan tip vegetacije i zato ' zatiti prirode za"l'<'j' po"ebn' pozorno"t tim vie- to ' novije vrijeme- povezano " op"e<nim melioracijama i proirivanjem oranica- dolazi do zna*ajnog "manjivanja travnja*ki& povrina J prema na*in' i"koritavanja travnjaci "e obi*no dijele na (i;ade koje "' na"tale i odr<avaj' "e konjom i pa.njake koji "e kori"te za i"pa' "toke- a po"toje i mjeoviti tipovi J ovi"no o op8im klimat"kim prilikama pojedini& podr'*ja 9rvat"ke te o iz'zetno velikoj aroliko"ti lokalni& ekoloki& prilika .vodni re<im- fizikalna i kemij"ka "voj"tva tla- na*in go"podarenja/ travnja*ka je vegetacija i po flornom "a"tav' vrlo raznolika- pa "e mog' razlikovati primor"kikontinentalni- nizin"ki- brd"ki- planin"ki- kamenjar"ki- "'&i- vla<ni- mo*varni- acidofilni i dr. travnjaci. $rimor"ki travnjaci J ' primor"kim podr'*jima najra"pro"tranjeniji "' "'&i i kamenjar"ki travnjaci- prete<ito panjacina"tali "' nakon 'nitenja crnogori*ni& 'ma i makije ' mediteran"kom te li"topadni& 'ma i ikara ' "'bmediteran"kom podr'*j'H odr<avaj' "e trajnom i"paom J mje"timi*no- na poplavnim krkim poljima primorja i ' dolinama krki& rijeka- ra"pro"tranjeni "' vla<ni i mo*varni travnjaci- prete<ito livade J zbog "na<ne erozije tla " padina nakon 'nitenja 'ma- 'tjecaja vjetrova- ljetne "'e i <ege i intenzivne i"pae kroz mnoga "tolje8a- a i"to tako i namjerni& paljevina- mnogi "' primor"ki travnjaci dana" rijetko obra"li ra"linjem J na mje"tima gdje "e odr<alo vie "itnog tla na kamenitoj krkoj podlozi nalaze "e travnjaci bogatiji vr"tama- npr. po"toje "l'*ajevi gdje na "vega "totinjak m 2 povrine neki& kamenjar"ki& travnjaka ra"te i preko "totinjak vr"ta biljaka od koji& "' ve8ina jednogodinje J za d'ge ljetne "'e i vr'8ine dolazi gotovo do potp'nog prekida vegetacijeH kada "' zime blage <ivot "e odvija i zimi- a vrlo intenzivno na"tavlja ' prolje8e +rd"ki i planin"ki travnjaci kopneni& podr'*ja J "rodni "' pret&odnoj zajednici

25

J planin"ki travnjaci .r'dine/ razvijaj' "e ' 'vjetima ni"ke godinje temperat're- velike koli*ine padalina- d'gi& zima i kratki& ljeta J kod na" "' "e planin"ki travnjaci razvili ' poja"' klekovine planin"kog bora i ' poja"' pretplanin"ki& b'kovi& 'ma na "tanitima koja ni"' povoljna za razvitak drve8aH odatle "' "e pod 'tjecajem *ovjeka proirili na velike povrine nai& planina kao planin"ki panjaci 6izin"ki travnjaci kopneni& podr'*ja J dok ' primor"kim i ' planin"kim podr'*jima travnja*k' vegetacij' *ine 'glavnom panjaci- ' nizin"kim kopnenim podr'*jima 9rvat"ke prevladavaj' livadeH one "e po"lije prve a jo *e8e nakon dr'ge konje mje"timi*no kori"te i kao panjaci- dok izraziti panjaci za'zimaj' dana" manje povrine J ovi"no o op8im klimat"kim i lokalnim ekolokim prilikama- o"obito o vodnom re<im' "tanitarazvile "' "e pod 'tjecajem konje i i"pae razli*ite travnja*ke zajednice naj*e8e ' dolinama nai& rijeka .$o"avina- $odravina- $ok'plje i dr./ J go"podar"ki- najbolji "' oni travnjaci koji ni"' previe- ali "' jo 'vijek dovoljno vla<ni da daj' dobar 'rod i dobr' kvalitet' krme J mje"timi*no zbog obilnije gnojidbe livade poprimaj' jednoli*an izgled i "iromanije "' vr"tama a mnoge "e povrine preoravaj' i pretvaraj' ' oranice pa po*inje proce" "manjivanja livadni& povrina

26

3. GOSPODARENJE KRAJOLIKOM GEOEKOLOKO VREDNOVANJE

3.1. UIN7 7r'tveni- go"podar"ki = te&noloki razvoj :vijeta dananjice- rez'ltirao je ' "ve ve8em rival"tv' za pro"torom. 7r'tvenoJgo"podar"tvene elemente ' pro"tor' .krajolik'/- karakteriziraj' "lijede8e zna*ajke: a/ oni imaj' pro"torn' dimenzij' i ta dimenzija mo<e biti kartirana- i b/ zbog "vog nematerijali"ti*kog karaktera- dr'tvenoJgo"podar"tveni elementi krajolika "e *e"to me;'"obno preklapaj' ' pro"tor'. Nni "' ' "tvarnom pro"tor' 4"'kobljavaj'4 ' vrlo razli*itim kombinacijama me;'"obno "e ne 'va<avaj'- ozbiljno ograni*avaj'- *ak = ote8'j'- a ponegdje = podr<avaj' jedni dr'ge. !akva preklapanja dr'tvenoJgo"podar"ki& elemenata ' krajolik'- 3iklo" .1AA ./ naziva sukobom interesa u krajoliku. 3iklo"- nadalje- dr'tvenoJgo"podar"ke elemente 4' "'kob'4 kla"ificira " ekolokog .ne dr'gogP/ "tanovita kao: a/ 'gro<avaj'8i .prijete8i/ elementi tzv. faktori "tre"a 'zrokovani 'glavnom ind'"trijalizacijom = 'rbanizacijom. b/ 'gro<eni elementi 'glavnom oni koji doprino"e odr<anj' ekoloke "tabilno"ti krajolika .npr. zati8ena podr'*ja- 'me- livade- panjaci- rezervoari pitke voderekreacij"ke zone = dr./ c/ nedefinirani .dvo"mi"leni/ elementi- i"tovremeno = 'gro<avaj'8i = 'gro<eni- J to "' prven"tveno elementi vezani za poljoprivred'- rekreacij' = "tanovanje. 3e;'"obni pro"torni "'kobi intere"a razli*iti& "ektora- "matraj' "e izvorom pro"torni& ekoloki& problema ' krajolik' .3iklo"- 1AA ./. $reoptere8eno"t i degradirano"t pojedini& dijelova krajolika .okolia/- nametn'li "' potreb' za njegovim- to je mog'8e racionalnijim i o"miljenijim koritenjem- za njegovom zatitom i .ako je mog'8e/ obnovom. !o je 'vjetovalo razvoj razli*iti& metoda- "trategija i pri"t'pa planiranj' i go"podarenj' okoliem. 3.2. !(3(506= $N03NI= $ravilno planiranje kori tenja krajolika (prostora' i gospodarenje okoli em - kako ga definira K)N .1A1%./- trebalo bi '"mjeravati odl'ke o koritenj' krajolika .zemljita/ ' takvom pravc' da prirodna bogat"tva okolia b'd'- " jedne "trane to kori"nija *ovjek'- a " dr'ge "trane zati8ena i "a*'vana za b'd'8no"t. U "klad' " tim- planiranje i go"podarenje mora biti temeljeno na dobrom poznavanj'- kako "amog okolia .krajolika/- tako i predvi;eni& oblika njegova koritenja. Razvojem teorije i prak"e planiranja ' "vijet'- dolo je do oblikovanja nekoliko pri"t'pa- koji "' vrlo "li*ni .imenom- temeljnim po"tavkama i metodologijom/- i neki a'tori .Gook i van 5ier1AA H 5angevelde- 1AA ./ i& razlik'j'. ,ao i ranije- prilikom definiranja pojmova vezani& za geoekologij'- i ovom prilikom "e javlja problem oko do"ljedno"ti ' prevo;enj' pojedini& "trani& .engle"ki&/ termina. Fbog toga 8e biti navedeni i originalni- ' "vjet"koj literat'ri koriteni termini. Planiranje (eng. Planning' je lj'd"ka aktivno"t koja je "ama po "ebi vezana za koritenje zemljita .5angevelde- 1AA ./ $laniranje "e mo<e definirati kao koritenje znan"tveni& i te&noloki& znanja za razrad' i "tvaranje razli*iti& opcija prilikom donoenja odl'ka- te kao proce" razmatranja i po"tizanja "'gla"no"ti .kon"en"'"a/ ' vezi niza mog'8no"ti .:teiner1AA1.- iz: 5angevelde- 1AA ./. Planiranje krajolika (eng. Landscape planning', kao jedan od oblika go"podarenja okoliem- za predmet intere"a ima ra"podjel' prirodni& bogat"tava na makro razini. Nno povez'je "tavove i ciljeve *ovjeka " realnom analizom oblika- proce"a i "'"tava krajolika. ,ao to 5angevelde ka<e .1AA#:3%/: U planiranj' krajolika- krajolik i njegovi proce"i "'- de facto- glavni predmet i"tra<ivanja. $laniranje krajolika "e razlik'je od planiranja oblika kori tenja prostora, zemlji ta (eng. Land*use planning', i to po tome to ono .planiranje krajolika/ 'va<ava bogat"tva krajolika i zna*ajke okolia kao odl'*'j'8e *imbenike ' proce"' donoenja odl'ka .Gook i van 5ier 1AA ./. U novije vrijeme "e ' planiranje "ve vie 'klj'*'je geoloki principi- a 4krajolik4 "e 'zima kao temeljna pro"torna jedinica i"tra<ivanja. Geoekolo ko planiranje (eng. Landscape ecological planning/- kao grana planiranja krajolika
27

koja kori"ti geoekologij' kao metodoloki temelj- "ve je vie pri&va8eno i primijenjeno. 0edan od najpre"pektivniji& oblika prakti*ne primjene geoekologije je vrednovanje krajolika (eng. Landscape evaluation/ .Fonneveld- 1AAB./. N metodologiji geoekolokog planiranja i vrednovanja biti 8e vie rije*i ka"nije. 3.3. ,R)!), $R(G5(7 $NI=0(:6NG R)FIN0) $R=:!U$) = 3(!N7) U "vom pregled' razvoja ekoloki temeljeni& metoda regionalnog planiranja- !roDbridge .1A1A./- me;' prvim- ja"no prepoznatljivim metodama regionalnog planiranja 2BJog "tolje8anavodi tehniku poku aja i pogre aka .eng. !rialJandJerror tec&ni^'e"/ . $laner"ke odl'ke "' "e- ' okvir' ti& metoda- dono"ile na temelj' zdravog raz'ma- i"k'"tva i kroz niz me;'"obno povezani& po"t'paka i njima 'vjetovani& po"ljedica .akcija i reakcija/. Nv' faz' karakterizira nejedin"tveno"t pri"t'pa i "trategija pri izradi planova- tako da je bilo kakva '"poredba koriteni& kriterija i rez'ltata izrade planova bila gotovo nemog'8a. 0edni od prvi& pi"ani& dok'menata o planiranj' oblika i na*ina koritenja pro"tora "e: 4!&e !oDn $lan for +illerica3a""ac&'"ett"4 .1A21./ i 4!&e Grap&ic Regional $lan of 6eD _ork and =t" (nviron" .1A2A./ .6ave& i 5iberman- 1A2 ./ ,a"nije je razvijena metoda inventara .eng. =nventorL met&od"/- ' okvir' koje "e provodila "i"temat"ka inventarizacija oblika koritenja zemljita- pri *em' "' "e "ak'pljale i kori"tile informacije iz domene prirodni& znano"ti- in<enjer"ka kla"ifikacija tala- te avio "nimci " t'ma*ima. Razvoj ovog pri"t'pa potakn't je op"e<nim i"tra<ivanjima i "ve ve8im "poznajama na polj' pedologije- geologije- &idrologije i ekologije- te i na podr'*j' daljin"ki& i"tra<ivanja. ,ao odraz komplek"no"ti odl'ka koje je trebalo dono"iti prilikom planiranja na regionalnoj razini- %BJti& godina ovog "tolje8a- razvijena je metoda crtanih preklapaju+ih podloga .eng. 9andJdroDn overlaL/. Nva "e metoda "a"toji ' preklapanj' vie razli*iti& karata .razli*iti podaci o i"tom podr'*j'/ ' razli*itim kombinacijama- *ime "e "tvara *itav "et novi& podataka i informacija. $rimjenom ove metode zapo*eo je komplek"niji pri"t'p planiranj' koritenja zemljita .krajolika/. =d'8' faz' pred"tavlja sustav klasificiranja podataka .eng. 7ana cla""ification "L"tem/. Nn "e javlja " razvojem i primjenom informacij"ki& "'"tava- koji "' koriteni za kla"ificiranje ."ak'pljanje- "premanje i obrad'/ podataka. "etode planiranja temeljene na kompjutorskoj tehnologiji .eng. Gomp'terJba"ed planning met&od"/- to 'klj'*'je i po"t'pak procjene .a""e""ment proced're/ 'z pomo8 kompj'toraobilje<ile "' moderno doba i moderne pri"t'pe go"podarenja krajolikom. Nve metode .npr. G=:/ "' omog'8ile irok' primjen' kvantitativni& metoda i "ofi"ticirane te&nologije- to je rez'ltiralo do"t'pno8' jo ve8oj koli*ini podataka .!roDbridge- 1A1A./. !o je omog'8ilo komplek"nij' analiz' krajolika .pro"tora/ i detaljnije planiranje oblika/na*ina njegova koritenja.1% ,ompj'tor"ka te&nologija i metode .G=:/ te moderna daljin"ka i"tra<ivanja nala "' irok' primjen' ' primijenjenoj geoekologiji- odno"no ' geoekolokom planiranj' i vrednovanj'.

3. . !(3(506= $R=6G=$= $5)6=R)60) = IR(76NI)60) $RN:!NR) Gilj geoekolokog planiranja je- kako ga definira Fonneveld .1A1A./- odr<ivo optimalno koritenje Femlje kao planete. !akvo planiranje- kao to je ve8 re*eno-temelji "e na dobrom poznavanj' i raz'mijevanj' i prirodnog okolia i planiranog oblika koritenja- odno"no na poznavanj' ra"polo<ivi& prirodni& bogat"tava i prirodnog okolia- te na odre;ivanj' za kakav oblik koritenja je taj okoli pogodan .Fee- 1AA2./. odre;ivanje "t'pnja pogodno"ti krajolika za odre;en' namjen'- zadatak je po"t'pka vrednovanja. ,rednovanje prostora (krajolika' je odre;ivanje kori"no"ti- odno"no vrijedno"ti- prirodnog okolia ' odre;enim podr'*jima lj'd"kog djelovanja .Fonneveld- 1A1A./ Irednovanje- ' "trogom "mi"l' rije*i- zna*i 4pretvaranje ' vrijedno"t4. Irijedno"t krajolika- tj. pro"tora- ' tom je
16

6ave& i 5ieberman .1A2 ./ ' "vom rad' daj' detaljniji pregled razvoja metodologije planiranja prema ovdje navedenim fazama.

28

"mi"l'- odre;ena *ovjekovim "tavom prema krajolika- odno"no- vrijedno"t krajolika je ' velikoj mjeri odre;ena onim to *ovjek ' njem' radi i kako ga kori"ti .Fee- 1AA2./. 7akle- vrijedno"t krajolika vezana je i odre;ena o"obnim "tavom i potrebama pojedinaca- odno"no "k'pine lj'di. 6aime- b'd'8i da vie lj'di mo<e imati razli*ite potrebe i <elje ' vezi koritenja krajolikamog'8e je da i"ti krajolik vredn'je npr. troje lj'di za razli*ite potrebe .F'be- 1A21./ Irednovanje krajolika-dakle- pred"tavlja procjen' njegova 4ponaanja4 ' 'vjetima koritenja za odre;ene"pecifi*ne potrebe .K)N- 1A1%./. 3e;'narodne ra"prave i "a"tanci na tem' vrednovanja krajolika .K)N- 1A12H K)N- 1A13H K)N- 1A1#H +rinkman i :mLt&- 1A13. i dr. /- rez'ltirale "' dogovorom ' vezi temeljni& principa vrednovanja. Godine 1A1%. K)N11 je izdao tzv. >KrameDork for 5and (val'tion? .>Nkvirna na*ela vrednovanja pro"tora?/. 6a*ela pred"tavljena ' >KrameDork for 5and (val'tion?- dana "' iroko pri&va8ena i koritena ' "vijet'- a omog'8ila "' i razvoj niza razli*iti& metoda vrednovanja za potrebe razli*iti& tipova koritenja .Fee- 1AA2./. $rema na*elima pred"tavljenim ' >Nkvirna na*ela C? vrednovanje krajolika .pro"tora/ o"lanja "e na odre;ene temeljne principe .K)N- 1A1%./: 1. $ogodno"t krajolika "e procjenj'je i rangira ' odno"' na precizno odre;en oblik koritenja. !o zna*i da ne po"toji op8a pogodno"t krajolika- b'd'8i da razli*iti oblici koritenja pro"tora .zemljita/ imaj' razli*ite za&tjeve. ,akvo8a i karakteri"tike "vakog tipa zemljita .krajolika/ "e '"pore;'j' "a za&tjevima "vakog oblika koritenja. 2. Irednovanje podraz'mijeva '"poredb' po"tign'te dobiti " po"ebnim 'laganjem i to na razli*itim tipovima krajolika. 3. Fa&tjeva "e m'ltidi"ciplinarni pri"t'p. . Irednovanje "e provodi ' "klad' " fizi*kim- ekonom"kim i "ocijalnim 'vjetima i"tra<ivanog pro"tora. Kaktori kao to je lokalna klima- "tanovnitvo- itd.- "tvaraj' kontek"t ' kome "e provodi vrednovanje. $retpo"tavke na kojima "e temelji vrednovanje- mog' "e razlikovati izme;' dr<ava- a i izme;' razli*iti& dijelova 'n'tar i"te dr<ave. 7akle- ne po"toji 'niverzalni pri"t'p vrednovanj'- jednako kako ne po"toji ni 'niverzalno rjeenje problema optimalnog go"podarenja pro"torom. #. >$ogodno"t? krajolika .pro"tora/ "e odno"i na njegovo koritenje temeljeno na odr<ivo"ti. $rilikom procjene pogodno"ti treba 'zeti i a"pekt degradacije okolia. !o- naravno- ne zna*i da okoli treba o"tati netakn't i ' neizmjenjenom "tanj'- no i"to tako ne zna*i ni da je njegovo koritenje mog'8e ' neograni*enom obim' i trajanj'. Ndr<ivo"t koritenja *e"to zna*i 'va<avanje granica ekoloki& mog'8no"ti (&ecological margins(/- Ian der $loeg- 1AAB.- iz Fee1AA2./. %. Irednovanje 'klj'*'je '"poredb' vie oblika koritenja. Ee"to "e vredn'je po"toje8i oblik koritenja " novim- mog'8im oblikom koritenja. )ko "e ' obzir 'zme "amo jedan oblik koritenja- po"toji mog'8no"t da "e- iako je krajolik "tvarno pogodan za t' namjen'- zapo"tavi neki dr'gi- mo<da bolji oblik koritenja. Gotovo je 'vijek po<eljno da "e odredi jedanalternativni oblik koritenja vrednovanog krajolika .K)N- 1A23./. 3.#. !=$NI= ,NR=\!(60) $RN:!NR) .!,$/ = $RN:!NR6( 0(7=6=G( .$0/ Glavni koncept vrednovanja krajolika .pro"tora/ "a"toji "e ' tome da "e ono .vrednovanje/ provodi jedino ' vezi " precizno definiranim oblikom koritenja- tzv. >tipom koritenja pro"tora? .eng. 5and Utili"ation !Lpe /5U!// .Fonneveld- 1A1A./ +eek .1A1 .- 1A1#a- 1A1#b/ koji "e detaljnije bavio konceptom tipova koritenja pro"tora .!,$/- definira i& kao "pecifi*n' podvr"t' glavni& 12 oblika koritenja pro"tora koja "l'<i kao "'bjekt vrednovanja pro"tora i precizno je definirana. :a"toji "e od niza detaljni& "tr'*ni& podataka o datom fizi*kom- ekonom"kom i "ocijalnom okr'<enj' .+eek- 1A1#b/. Ndre;ivanje !,$ je obavezno prvi korak ' geoekolokom vrednovanj'. Eim je odre;en- tip koritenja mora biti precizno definiran i njegovi za&tjevi prema pro"tor' moraj' biti navedeni .Fonneveld- 1A1A./. Fa&tjevi tipa koritenja pro"tora pred"tavljaj' niz karakteri"tika koje krajolik mora imati- odno"no zadovoljiti- da bi "e definirani !,$ mogao ' njem' provoditi.
17

K)N Kood and )gric'lt're Nrganization- U6. $od glavnim oblicima koritenja podraz'mijevaj' "e npr. 'mar"tvo- poljoprivreda- rekreacija- ind'"trija i "l.

18

29

U okvir' geoekolokog vrednovanja javlja "e i pojam &prostorne jedinice( (eng. land -nit'. $ro"torna jedinica .$0/ je- ' kontek"t' vrednovanja- kartirana povrina zemljita "pecifi*ni& karakteri"tika. :t'panj &omogeno"ti- odno"no 'n'tarnje raznoliko"ti takve jedinice- varira " mjerilom i intenzitetom i"tra<ivanja. .arakteristike prostora .eng. 5and c&aracteri"tic/- odno"nokarakteri"ti*ne zna*ajke .eng. c&aracteri"tic propertie"/ kako i& naziva Fonneveld- 1A1A./- "' oni atrib'ti pro"tora .krajolika/ koji "' relevantni za vrednovanje- i koji "e mog' mjeriti i procijeniti- a karakteri"ti*ni "' za odre;en' $0 .K)N- 1A11.- 1A23.- ': Fee- 1AA2./. U prak"i- ti "e podaci naj*e8e prik'pljaj' ' okvir' i"tra<ivanja tala- te geomorfoloki&- meteoroloki& i ekoloki& i"tra<ivanja .3c Rae i +'rn&am- 1A21./. 0edan od va<niji& zadataka ' po"t'pk' vrednovanja je pretvaranje zna*ajki pro"tora ' kvalitativni pojam. .valiteta prostora (eng. land /uality' je komplek"na zna*ajka pro"tora koja na vrlo ja"an i nedvojben na*in 'tje*e na pogodno"t pro"tora za odre;ene "pecifi*ne oblike koritenja .K)N- 1A11.- 1A23H ' Fee- 1AA2./ !o zna*i da "e odre;ena namjena .!,$/ mora znati prije nego "e zapo*ne "a vrednovanjem .Fonneveld- 1A1A./. ,valiteta pro"tora .krajolika/ mo<e biti izra<ena ' pozitivnom .pogodno"ti/ i negativnom .ograni*enja/ oblik'- a odre;'j' "e "amo one karakteri"tike .kvalitete/ pro"tora koje "' relevantne za odre;eni .razmatrani/ !,$. $ri tome "e kriti*ne vrijedno"ti odre;eni& kvaliteta- odno"no dijagno"ti*ki kriteriji kori"te za razvr"tavanje prirodni& izvora ' kategorije kori"no"ti .pogodno"ti/ .Fonneveld- 1A1AH K)N- 1A11H ' Fee- 1AA2./. 3cRae i +'rn&am .1A21./ navode da "e kori"no"t pro"tora .krajolika/ mo<e ocijeniti na tri na*ina- te razlik'j': pogodno"t- "po"obno"t i vrijedno"t krajolika. Pogodnost (eng. 0uitability/ "e- prema njima- odno"i na precizno definirani oblik koritenja. 0posobnost (eng. 1apability' pro"tora .krajolika/ "e odno"i na niz oblika koritenja- kao to "' poljoprivreda- 'mar"tvo- rekreacija itd. :po"obno"t krajolika je te<e procjeniti nego pogodno"tb'd'8i da "e prioriteti moraj' 'tvrditi izme;' oblika koritenja npr. da li je zemljite koje je "po"obno za .veoma '"pjean/ 'zgoj jedne poljoprivredne k'lt're- bolje ili loije od zemljita na kojem' "e mo<e 'zgajati vie poljoprivredni& k'lt'ra- no ne tako '"pjenoO .oncept vrijednosti (eng.,alue/ krajolika .zemljita/ podraz'mijeva nov*an' ili "li*n' vrijedno"t .npr. za potrebe oporezivanja/. !reba nagla"iti da "e ' okvir' >Nkvirni& na*ela C? .K)N- 1A1%./- ne kori"ti pojam "po"obno"ti krajolika- te da Iink .1A1#./ "matra da ne po"toji bitna razlika izme;' tog pojma i pojma pogodno"ti krajolika. 3i 8emo "e- ' na"tavk'- dr<ati terminologije i pri"t'pa izne"eni& ' okvir' >Nkvirni& na*elaC? i kori"titi pojam pogodno"t krajolika. 6aime- 'va<avaj'8i zna*aj i te<in' navedenog dok'menta .K)N- 1A1%./- te *injenic' da on pred"tavlja rez'ltat viegodinjeg me;'narodnog i"k'"tva- a i da je dana" iroko pri&va8en i citiran- "matramo da treba pre'zeti terminologij' koriten' ' okvir' njega. Pogodnost krajolika .pro"tora/ "e odre;'je 'z pomo8 nekoliko nizova faktora: - fizi*ki faktori .npr. tlo- rije*ni re<im/ - lokacija .polo<aj ' odno"' na o"tale elemente/ - o"tali faktori .dr'tveni- go"podarenje/. 3.%. $NGN76N:! ,R)0N5=,) ,lj'*na faza ' vrednovanj' krajolika je kada "e "vi "ak'pljeni relevantni podaci obra;'j'odno"no '"pore;'j' jedni " dr'gima- na temelj' *ega "e odre;'je "t'panj pogodno"ti krajolika .Fee- 1AA2./ 7akle- odre;eni tip koritenja pro"tora i njegovi za&tjevi- odno"no ograni*enja- "e '"pore;'j' " vrednovanom pro"tornom jedinicom .krajolikom/ i njenim karakteri"tikama .K)N1A1%./- na temelj' *ega "e izvode kategorije ."t'pnjevi/ pogodno"ti .Fonneveld- 1A1A./ 7obiveni rez'ltati .kategorije pogodno"ti vrednovani& pro"torni& jedinica/- ka"nije "e- mog' prikazati na karti. $rema nap'cima ' >Nkvirnim na*elima vrednovanja pro"tora? .>KrameDork for 5and eval'ation- K)N- 1A1%./- ovakvo vrednovanje mora "e provoditi 'z 'va<avanje go"podar"ki& i dr'tveni& prilika- b'd'8i da je vrednovanje- bez uva2avanja tih aspekata, nepotpuno. Gospodarska (ekonomska ' istra<ivanja "' neop&odna jer "e mora procijeniti da li 8e b'd'8i dobitak- tj. kori"t- o"tvarena odre;enim !,$- opravdati trokove 'lo<ene ' njegovo implementiranje ' vrednovani pro"tor. 3ru tvena istra2ivanja "e provode da bi "e provjerilo da

30

planirani za&vati zadovoljavaj' potrebe i <elje lokalnog "tanovnitva- bez *ijeg je pozitivnog "tava '"pje& promjene vrlo neizvje"tan. $'rnell .1A2%. iz Fee- 1AA2./- 'z go"podar"ka = dr'tvena i"tra<ivanja- kao neop&odn' navodi i analizu utjecaja na okoli .eng. environmental impact analL"i"/. U okvir' takve analize moraj' "e i"pitati .i predvidjeti/ "vi oblici mog'8eg one*i8enja i ote8enja okolia kojeg mo<e pro'zrokovati dati tip koritenja pro"tora- i to ' "amoj vrednovanoj pro"tornoj jedinici- te i izvan nje .nizvodno od nje/. 6aime- zbog mog'8i& one*i8enja okolia- neki- ina*e pozitivan oblik djelatno"ti .!,$/- mo<e biti ocijenjen kao nepogodan za vrednovani krajolik. U "klad' " gore navedenim- krajolik .pro"torna jedinica/ je ocijenjen kao pogodan kada "e o*ek'je da 8e predvi;ena aktivno"t .!,$/ o"tvariti kori"t- tj. dobit- koja 8e opravdati .premaiti/ 'lo<eni rad i nov*ana "red"tva- i to bez opa"no"ti od one*i8enja ili ote8enja okolia i prirodni& izvora .Fee- 1AA2./ )ko je krajolik ocijenjen kao pogodan- "t'panj pogodno"ti mo<e biti precizan kao: vi"ok- 'mjeren ili marginalan .K)N- 1A1%./. 22 U okvir' >okvirni& na*ela vrednovanja pro"tora? .>KrameDork for 5and eval'ation- fao1A1%:22/- prepor'*a "e kla"ifikacija na tzv. tren'tn'- tj. akt'aln' pogodno"t i potencijaln' pogodno"t .i"t' kla"ifikacij' navode: Iink- 1A23:21#J21%- Fee- 1AA2:23/. 22 K)N KrameDork for land (val'ation .1A1%./ kategorije pogodno"ti pro"tora .krajolika/: ,)!(GNR=0) $ogodan .: J :'itable/ Uvjetno pogodan .:c GonditionallL "'itable 6epogodan .6 6ot "'itable R)FR(7 Ieoma pogodan .:1 9ig&lL "'itable Umjereno pogodan .:2 3oderatelL "'itable 3arginalno pogodan .:3 3arginallL "'itable !ren'tno nepogodan .61 G'rrentlL not "'itable/ !rajno nepogodan .62 $ermanentlL not "'itable/

7aljnja detaljnija podjela ne na podrazrede kojima "e prikaz'j' tipovi ograni*enja i potrebni za&vati- te jedinice koje odra<avaj' manje razlike ' oblik' go"podarenja 'n'tar podrazreda. 4renutna tj. aktualna pogodnost (eng. current suitability, actual suitability' krajolika- "e odno"i na krajolik koji je za definirani oblik koritenja pogodan ' "vom tren'tnom "tanj'- bez ve8i& izmjena. $otencijalna pogodno"t .eng. potential "'itabilitL/- "e odno"i na krajolik ' kojem "e- da bi "e zadovoljili za&tjevi definiranog oblika koritenja .!,$/- moraj' izvriti neke ve8e izmjeneodno"no poboljanja. *.?. %RI&JE#JE#A GEOEKOLOGIJA Glavni pred'vjet djelotvornog planiranja krajolika je raz'mijevanje prirodni& i dr'tveni& proce"a- te nji&ovi& 'tjecaja na krajolik. Geoekologija doprino"i raz'mijevanj' &eterogeno"ti krajolika i njegovi& promjena vezani& 'z prirodne proce"e i *ovjekove intervencije ' njem' .krajolik'/. Geoekologija- kako to navodi 5angevelde .1AA ./- pr'<a znan"tvenicima koji "e bave planiranjem .tzv. planerima/ niz teorija- znanja i i"k'"tva o iz'*avanj' krajolika- po"ebno oni& vezani& 'z pro"torn' "tr'kt'r' krajolika- njeno porijeklo- te proce"e koji 'tje*' na promjen' te "tr'kt're. Geoekologija tako;er daje i koncept'alni okvir 'n'tar kojeg planeri mog' i"tra<ivati razvoj "tr'kt're krajolika i relevantni& prirodni& proce"a. U tom kontek"t'- planiranje krajolika "e mo<e nazvati i primjenjenom geoekologijom .ekologijom krajolika/. Glavni izazov ' geoekolokom planiranj' je 'tvr;ivanje "mjernica optimalne "tr'kt're krajolika koja 8e- i"tovremeno- 'pravljati f'nkcijama krajolika i zadovoljiti odr<ivo koritenje pro"tora. !akva primijenjena geoekologija te<i rjeavanj' problema ' okoli' i planiranj' organizacije krajolika ' b'd'8no"ti. Geoekoloka i"tra<ivanja- o"im toga- doprino"e i ozakonjenj' i priznanj' va<no"ti planiranja i dizajniranja- i to d'goro*nog planiranja za ve8a podr'*ja .5angevelde- 1AA /. Geoekoloki pri"t'pi planiranj' krajolika razvili "' "e kao kori"tan teorij"ki okvir koji "adr<i nap'tke o: na*in' kako podatke treba "ak'pljati- analizirati i pred"taviti- o aktivnom "'djelovanj'
31

intere"ni& gr'pa ' planiranj'- te o planovima pra8enja promjena .eng. monitoring plan/ .npr. Kabo"- 1A12H Iink- 1A23H R'<i*ka i 3iklo"- 1AAB./. $laniranje na*ina i oblika koritenja pro"tora .krajolika- zemljita/- prolo je- kao to je ranije navedeno- kroz nekoliko razli*iti& faza. !ijekom ti& faza mijenjale "' "e ideje- pri"t'pi i metodologija planiranja. !ijekom po"ljednji& nekoliko de"etlje8a razvila "' "e- ' okvir' geoekologije- tri glavna teorij"ka i metodoloka trenda .R'<i*ka i 3iklo"- 1AAB./: !. Geoekolo ko istra2ivanje ekosustava i njihovih prostornih odnosa . !o 'klj'*'je primarn' i "ek'ndarn' "tr'kt'r' krajolika1A- proce"e i odno"e me;' eko"'"tavima- te energet"ke tokove. #.5azvoj novih metoda. !o podraz'mijeva ra*'nalno programiranje- matemati*ke i "tati"ti*ke modele- daljin"ka i"tra<ivanja- te "intez' i obrad' geoekoloki& podataka. 6.4eorijski temelji geoekolo kog planiranja i oblikovanja krajolika (prostora' - temeljeno na "'"tavnoj kla"ifikaciji geoekoloki& komplek"a .jedinica/ i regija. =ako je ne"'mnjiv zna*aj "vi& trij' geoekoloki& trendova potreba dr'tva za razvojem i time 'vjetovan pora"t problema ' odno"ima dr'tva i prirode i"takli "' geoekoloko planiranje kao jedan od najzna*ajniji& "mjerova ' geoekolokim i"tra<ivanjima. U "klad' " tim- Fonneveld .1AAB:12J13/ naglaava: >0edno od najper"pektivnijo& polja geoekologije je vrednovanje pro"tora .krajolika/- ' okvir' kojeg "' dijelovi krajolika .ili nji&ove kombinacije/ opi"ani ' "mi"l' nji&ove pogodno"ti za razli*ite oblike koritenja pro"tora?. U okvir' geoekolokog planiranja po"ebna pa<nja "e po"ve8'je "lijede8im pitanjima: 1. Racionalno koritenje prirodnih izvora 2. Nblikovanje ekolo ki optimalne strukture krajolika i baze ekoloki& podataka za go"podarenje krajolikom 3. Nblikovanje zadovoljavaj'8i& 'vjeta <ivljenja za "tanovnike gradova i na"elja- te '"kla;ivanje proce"a 'rbaniz'acije " ekolokim prilikama . !ran"formacija prirode ' "klad' " razvojnim potrebama razli*iti& grana nacionalnog go"podar"tva koje 'tje*e na ekoloke prilike #. N*'vanje prirode- 'klj'*'j'8i i odr<avanje prirodne gen"ke rezerve <ivi& organizama Geoekoloko planiranje je- kao to "e vidi i iz navedeni& pitanja- komplek"an zadatak temeljen na interdi"ciplinarnim .tran"di"ciplinarnim/ pri"t'pima. =ako je ' okvir' geoekologije razvijeno vie metoda planiranja .Kabo" i dr. 1A12H Iink- 1A23H R'<i*ka i 3iklo"- 1AAB. i dr./- jedna od najkomplek"niji& i najprimijenjivaniji& je "'"tav 5)67($ (Landscape 7cological Planning' .R'<i*ka i 3iklo"- 1AABH 3iklo"- 1AA ./ razvijena ' okvir' =n"tit'ta na (kologij' krajolika :lova*ke akademije znano"ti ' +rati"lavi. N zna*enj' i primjenjivo"ti ovog "'"tava ' cijelom "vijet'- govori i *injenica da je jo od rani& 1BJti& godina 5)67($ primjenjivan na vie od 1#B podr'*ja ' bivoj Ee&o"lova*koj- +'gar"koj- 3a;ar"koj- bivoj 7R60- Iijetnam'- 3ek"ik' i 6epal' .3iklo"- 1AA ./ te da "' pri"t'pi 5)67($Ja prepor'*eni ' okvir' 4)gende 21?2B !emeljni principi 5)67($Ja- ve8 "' ranije pred"tavljeni .:aletto 0ankovi8- 1AA#bH +ognar i :aletto 0ankovi8 1AA%./- no i ovom 8emo "e prilikom- detaljnije o"vrn'ti na pri"t'pe i metodologij' na kojima "e temelji i ovdje provedeno geoekoloko vrednovanje.

19

$od primarnom "tr'kt'rom krajolika- R'<i*ka i 3iklo" .1AAB:2#2/ podraz'mijevaj' tzv. komponente krajolika: geolok' o"nov'- tlareljef- vode- klim' vegetacij'- <ivotinje i antropogene zna*ajke i proce"e. $od "ek'ndarnom "tr'kt'rom krajolika podraz'mijevaj' tipove elemenata krajolika: 'me i ratrkana vegetacija- travnjaci- '"jevi- vodeni tokovi i nji&ovi bazeni porje*ja- "tijene i te&ni*ki objekti te izra;ene povrine.
20

>Ilada bi na odgovaraj'8em nivo' C trebala: a/ U"vojiti "'"tav planiranja i go"podarenja koji omog'8ava integracij' elemenata okolia kao to "' to zrak- voda- tlo i dr'gi prirodni izvori- kori"te8i geoekoloko planiranje .5)67($/ ili dr'ge pri"t'pe koji "' '"mjereni npr. na eko"'"tav ili porje*je.? .)genda 21poglavlje 1B.- paragraf 1.B.1.- "tr. 21. United 6ation" Gonference on (nvironment and 7evelopment- (art& :'mmit- Rio de 0aneiro- 3J 12."rpnja 1AA2./

32

3.2. 3(!N7) >5)67($? G(N(,N5N\,N $5)6=R)60( 5)67($21 .5and"cape (cological $lanning- tj. Geoekoloko planiranje/ je- kako ga 'kratko definira 3iklo" .1AA :3%/- metoda *iji je cilj: 1. (koloki optimalna pro"torna organizacja- koritenje i zatita krajolika2. =znala<enje odgovora na pitanje gdje i kako- i 3. Ndabiranje .ekoloki/ najmanjeg zla. $reciznije govore8i- 5)67($ je kompel" primjenjeni& geoekoloki& metoda *iji je cilj ekoloki optimalna pro"torna organizacija- koritenje i zatita krajolika- koja rez'ltira prijedlogom za najpogodniji "mjetaj .lokacij'/ potrebni& dr'tveni& aktivno"ti ' datom pro"tor' .odno"no- odgovor na pitanje >gdjeO?/ i prijedlogom potrebni& mjera za o"ig'ranje ekoloki i"pravnog djelovanja ti& aktivno"ti na datoj lokaciji .odgovor na pitanje >kakoO?/. 0e-e(jni prin>ipi i sadraj LA#DE%Ba mog' "e- zapravo- "a<eti ' jedno pitanje: Gdje i kako osigurati dru tvenu aktivnost u prostoru a da ona bude u to je mogu+e manjem proturje$ju s prirodnim stanjem prostora8 .3iklo"- 1AA :32/. 0ezgr' 5)67($Ja pri tom- *ini proce" donoenja odl'ka .eng. dece"ionmaking proce""/temeljen na konfrontaciji i prijedlog' na*ina harmonizacije. a/ komplek"a zna*ajki geo"'"tava " jedne "trane -i b/ za&tjeva i 'tjecaja lj'd"ki& aktivno"ti na te zna*ajke- " dr'ge "trane. 3etoda 5)67($ je otvoren "'"tav " logi*nim okvirnim po"tavkama- no njen konkretni "adr<aj varira ' "klad' " odre;enim zadatkom. Glavna temat"ka podr'*ja 5)67($Ja "': a. Np8a teorij"koJmetodoloka pitanja >ekologizacije? 22 pro"torne organizacije- koritenja i zatite krajolika. b. (koloki planovi za regije koji zavravaj' prijedlogom ekoloki optimalne organizacije teritorija. !o je glavna "mjernica 5)67($Ja- orijentiranog prven"tveno na pro"torno planiranje. c. :'kobi intere"a ' krajolik' koji vode k problemima ' okoli' i ekolokom vrednovanj' dr'tvenoJgo"podar"ki& pojava ' krajolik'. d. :pecifi*ni pro"tornoJekoloki problemi- kao to je to npr. teritorijalni "'"tav ekoloke "tabilno"ti- ekoloki kapacitet "noljivo"ti krajolika .eng. ecological bearing capacitL of land"cape/- erozija tla itd. 3etoda 5)67($ ob'&va8a nekoliko faza J op"e<n' geoekolok' analiz'- "intez'geoekoloko vrednovanje teritorija- te izrad' prijedloga za optimalan na*in koritenja pro"tora. ,onceptom 5)67($Ja naglaava "e potreba za vrednovanjem krajolika kao pro"tora ' kojem "e dr'tvo i dr'tvene aktivno"ti razvijaj' na temelj' prirodni& pojava i proce"a. 5)67($ "e "a"toji od dva temeljna dijela .R'<i*ka i 3iklo"- 1A1A.- 1A21.-1A22a- 1A22b- prema: R'<i*ka i 3iklo"1AAB/: ekoloke baze podataka i ekoloke optimalizacije koritenja krajolika. =. 7kolo ka baza podataka .analiza i "inteza/ U ovoj fazi "e provode detaljna interdi"ciplinarna i"tra<ivanja odre;enog pro"tora tj. krajolika. !a i"tra<ivanja ob'&va8aj' inventarizacij' i procjen' "lijede8i& elemenata krajolika: a/ abioti*ki& elemenata krajolika .geoloke zna*ajke- tlo- reljef- klima- vode/b/ bioti*ki& elemenata krajolika .po"toje8a vegetacija i <ivotinj"ki "vijet/ i c/ antropogenog komplek"a .rez'ltati i po"ljedice lj'd"kog djelovanja ' krajolik'/ 99. 7kolo ka optimalizacija kori tenja krajolika (koloka optimalizacija pred"tavlja bit 5)67($ metode. %ptimalizacija- ' ovom konte"t'zna*i izbor takve lokacije za planirani tip koritenja .$!,/- na kojoj 8e "e 'zrokovati najmanje zla .tete/ za krajolik. 6aime- bira "e lokacija na kojoj 8e data aktivno"t *ovjeka biti ' najmanjem "'kob' " prirodnim 'vjetima .ravnote<om/ krajolika. Nv' faz' 3iklo" .1AA ./ jo naziva i proce"om donoenja odl'ke .eng. deci"ionJmaking proce""/- koja "e "a"toji od dvij' podfaza:
21

Fna*ajke- temeljni principi i faze 5)67($Ja biti 8e prikazane na temelj' radova R'<i*ka i 3iklo"- 1AABH 3iklo"- 1AA H 3iklo" i 3ikli"ova- 1A21. 22 3iklo" .1AA ./ 'vodi novi pojam i oblik'je nov' rije*J .eng./ ecologi"ation kojom pok'ava pred"taviti pojav' 'vo;enja ekoloki& principa ' odre;ene proce"e .npr. pro"torn' organizacij'/.

33

1.Vredn';anje "t'pnja pogodno"ti odre;ene pro"torne jedinice za pojedin' lj'd"k' aktivno"todno"no tip koritenja pro"tora .!,$/. :am po"t'pak vrednovanja pro"tora odno"no krajolika mo<emo- kao to je ranije re*enodefinirati kao >procjen'? ponaanja nekog krajolika ' 'vjetima njegovog koritenja za odre;eneprecizno definirane potrebe .K)N- 1A1%./- odno"no kao po"t'pak odre;ivanja "t'pnja kori"no"ti .vrijedno"ti/ prirodnog okolia za odre;ene oblike lj'd"kog djelovanja .Fonneveld- 1A1A./ $ri tome je cilj 'tvrditi koje "' pogodno"ti i ograni*enja krajolika za odre;en' lj'd"k' aktivno"todno"no koja aktivno"t .djelatno"t/ je najpogodnija za odre;eni krajolik. ,onkretno govore8i- od ove faze geoekolokog planiranja "e o*ek'je da dade odgovore na "lijede8a pitanja .R'<i*ka i 3iklo"- 1AAB./. ,oja aktivno"t .!,$/ ima potencijal za po"tizanje najbolji& rez'ltata ' datom pro"tor' .$0/O ,oja aktivno"t .!,$/ je najpogodnija " kombiniranog ekolokog i go"podar"tvenog "tanovitaO ,oje opa"no"t za krajolik ima odre;ena aktivno"t .!,$/- odno"no koje "' najpogodnije ra"polo<ive mjere za 'bla<avanje te opa"no"tiO 1. I9rada prijed(')a za najpogodnij' lokacij' neke aktivno"ti ' krajolik'. Gilj prijedloga je '"kla;ivanje ekoloki& zna*ajki krajolika " njegovim koritenjem za potrebe *ovjeka i dr'tva. 6aime- na temelj' rez'ltata geoekolokog vrednovanja izra;'je "e prijedlog za optimalni "mjetaj lj'd"ki& aktivno"ti ' krajolik .prijedlog za geoekoloki optimaln' pro"torn' organizacij' i i"koritavanje krajolika/. !akav geoekoloki prijedlog pred"tavlja pred'vjet optimalnom go"podarenj' krajolikom.

U okvir' zavrne faze 5)67($Ja- odno"no proce"a donoenja odl'ka- 'zimaj' "e ' obzir .i"todobno/ "lijede8e *injenice .3iklo"- 1AA ./: Fa&tjevi dr'tva za to je mog'8e intenzivnijim koritenjem pro"tora Kizi*ki 'vjeti za provo;enje razli*iti& aktivno"ti .tzv. te&nolokoJf'nkcionalne zna*ajke geokomplek"a/ )"pekt odr<avanja ekoloke "tabilno"ti krajolika- te zatita prirode i prirodni& bogat"tava .tzv. biolokoJekoloke zna*ajke geokomplek"a/ )"pekt aktivnog 'tjecaja *ovjeka i akt'alnog "t'pnja razvoja okolia- a"pekt brige o okoli' .tzv. dr'tvenoJgo"podar"tvene zna*ajke geokomplek"a/ :am proce" izrade prijedloga podijeljen je ' *etiri faze .R'<i*ka i 3iklo"- 1AABH 2#BJ2#1/: * 9nicijalni izbor alternativnih prijedloga Fa razlik' od po"t'pka vrednovanja *iji je cilj 'tvr;ivanje pogodno"ti odre;enog krajolika za odre;en' lj'd"k' djelatno"t .!,$/- ovim po"t'pkom "e 'tvr;'je koja aktivno"t je najpogodnija za dati .vrednovani/ krajolik. Nva faza proce"a go"podarenja rez'ltira " tri ili vie alternativni& prijedloga o najpogodnijoj aktivno"ti za vrednovani krajolik. $ri tome "e ' obzir 'zimaj' "lijede8e *injenice: 1.$ogodno"t po"toje8eg oblika koritenja pro"tora 2.Fna*aj akt'alnog koritenja pro"tora i ra"pored oblika koritenja 3.$ogodno"ti dr'gi& dr'tveni& aktivno"ti za dati krajolik .3og'8no"t- potreba i namjera tra<enja razli*iti& alternativa #.Kizi*ka "tabilno"t po"toje8eg oblika koritenja kao ograni*avaj'8eg faktora ' izbor' alternativa. !o odre;'je da li je promjena po"toje8eg oblika koritenja mog'8a. Gilj izbora alternativni& prijedloga je donoenje odl'ke o tome da li da "e zadr<i ili promijeni oblik koritenja pro"tora- te kojim novim oblikom koritenja treba zamijeniti po"toje8i. 7akle- za "vaki vrednovani krajolik- odre;'je "e koja aktivno"t ima najve8i "t'panj pogodno"ti. 9zbor kona$nog prijedloga U ovoj fazi proce"a donoenja odl'ke- izabire "e jedan od alternativni& prijedloga. (koloki najpogodnije aktivno"ti "e prvo grafi*ki prezentiraj' na kartama- te "e na taj na*in prikaz'je najprikladnija aktivno"t ili funkcija za "vaki vrednovani dio krajolika. !akva funkcionalna tipizacija pro"tora je temeljni rez'ltat ekoloke optimalizacije. $rincipi go"podarenja na temelj' koji& "e dono"i krajnji izbor odgovaraj'8e aktivno"tirez'ltiraj' iz "tanja pro"tora. 6ajva<niji pokazatelji "': veli*ina &omogeni& povrina- zna*ajke 34

"'"jedni& podr'*ja- "li*no"t prijedloga za "'"jedna podr'*ja i pro"torna konfig'racija okolni& podr'*ja. 6a ve8im podr'*jima mo<e "e ra"poznati odre;eno gr'piranje "li*ni& f'nkcionalni& tipova. U ovoj fazi proce"a optimalizacije provodi "e regionalizacija i"tra<ivanog pro"tora- odno"no razgrani*avaj' "e funkcionalne regije- tj. karakteri"ti*ne gr'pe f'nkcionalni& tipova. K'nkcionalna tipizacija i regionalizacija "l'<e kao temelj go"podarenja- donoenja odl'ka i planiranja teritorijalnog razvoja. :a tita i gospodarenje okoli em Nva faza pred"tavlja korak dalje ' proce"' razrade prijedloga. U okvir' nje "e predlo<eno optimalno koritenje krajolika '"pore;'je " po"toje8im tj. va<e8im dok'mentima o pro"tornom planiranj'. !o je po"ljedica *injenice da "ve aktivno"ti potrebne za dr'tveni i go"podar"ki razvojmoraj' biti "mjetene negdje ' krajolik' .vrednovanom ili nekom dr'gom/. Grafi$ki prikaz procesa gospodarenja !emeljni rez'ltati vrednovanja "e prikaz'j' ' tabelarnom oblik' i na r'*no ili kompj'ter"ki crtanim kartama. 6ekoliko je razloga koji metod' 5)67($ *ine iz'zetno pogodnom za primjen' ' prak"i. ,ao prvo- ona- kao to je prikazano- nije ' ra"korak' " ekonom"kim razvojem- ve8 'va<ava "ve oblike koritenja krajolika koje za&tjeva dr'tvo. 6o- iako je 5)67($ primijenjen za dr'tvenoJ go"podar"ke kategorije razvoja pro"tora- prirodni pokazatelji igraj' klj'*n' 'log' ' odre;ivanj' lokacija ."mjetaja/ ti& kategorija. Nno to je iz'zetno va<no je da "e geoekoloki prijedlog razra;'je na temelj' baze ekoloki& podataka i da "adr<i precizno razra;ene kriterije i po"t'pak koji daje odgovore na pitanja to- gdje i zato. :ve ovo *ini 5)67($ iz'zetno vrijednom i primjenjivom metodom- to "' dokazala neka "vjet"ka i"k'"tva- te *injenica da je ova metoda podr<ana i predlo<ena ' okvir' )gende 21. !emeljne po"tavke ove metode biti 8e primijenjivane i za potrebe vrednovanja krajolika .pro"tora/ 6$ >$aklenica?. +'d'8i da je to zati8eno podr'*je .veoma ograni*enog i"koritavanja/po"tavke i po"t'pak vrednovanja biti 8e prilago;en "pecifi*nim potrebama ovog zadatka.

35

1. GEOEKOLO2KO KAR0IRA#JE ( 4. LeserC 4. J. K(ink) $R=RUE6=, = U$U!( F) ,)R!=R)60( G(N(,N5N\,( ,)R!( U 30(R=5U 1:2# BBB Ge'ek'('.ka karta 1, 1 DDD (E GFK 1) Geoekoloka karta pred"tavlja geoekoloke pro"torne jedinice. Nne "' po "tr'kt'ri i na*in' djelovanja pribli<no jedin"tvene te "e o"nivaj' na obilje<jima koja 'vijek potkrjeplj'j' odre;en' ra"polo<ivo"t inventara krajobraza. !o "e odno"i kako na inventar koji podlije<e prirodnim zakonima tako i na i"kori"tivo"t tog inventara za lj'de. 3jerilo karte je"t 1:2# BBB- me;'tim "nimanje geoekolokog "tanja vri "e ' ve8em mjeril' 1:1B BBB. #a-jera GFK 1 6a poticaje $entra(n') 'd8'ra 9a nje-a<ki 9e-(j'pis- formirao "e radni kr'g >Geoekoloko ra*lanjenje pro"tora i potencijala prirodnog pro"tora? .kratica je ), 6R$/. ), 6R$ regi"triran je pri Gentralnom 'dr'<enj' njema*ki& geografa. %'<e>i ), 6R$Ja potje*' iz "k'pova 1A2 . godine- na temelj' koji& "e i formirao ), 6R$. N daljnjoj povije"ti i ciljevima mog' va" izvije"titi neki od *lanaka .9. 5e"er 1A2#H G. Ric&ter 1A2#./. 7aljnji razvoj mo<ete pratiti p'tem gla"ila ), 6$RJa .3itteil'ng"blatt/ .+a"el 1A2 ff.H do "ada je izalo 1 izdanja/. Nva gla"ila zapravo "adr<e zapi"e i trajno izvje8'j' o tijek' i "tanj' konkretnog rada na projekt'. >$rojekt G`, 2#? .Ior&aben/ "a"toji "e od ve8eg broja radni& paketa- od koji& "' >Up'te za kartiranje za geoekolok' kart' ' mjeril' 1:2# BBB? .R ,) G`, 2#/ "amo jedna od mnogi& "tvari. Str:kt:ra >je('k:pn') istrai;a<k') pr'jekta pred"tavljena je "likom br. 1. $rezentirani "vezak pred"tavlja "amo prvi korak- naime 'p'te za kartiranje G`, 2#. U rad' je i daljnji "vezak pa 8e i on 'brzo '"lijediti. $rema na"lov' ), 6$RJa po"toje d;a tei.ta rada: - Geoekoloka karta 1:2# BBB .G`, 2#/- pred"tavljena - 'p'tama za kartiranje .,) G`, 2#/ i projektiranim obra"cima li"tova G`, 2#- te Up'ta za ob'&va8anje radnog potencijala prirodni& "adr<aja .5ei"t'ng"verm`gen de" 6at'r&a'"&alte"/ tako;er ' "mi"l' >'p'ta za kartiranje?- i zatim izdati& J obrazaca li"tova- koji prikaz'j' radni potencijal prirodni& "adr<aja ' mjeril' 1:2# BBB. Nba te<ita nalaze "e ' f'nkcionalnom odno"'. G`, 2# ve8 "adr<i podloge za odre;enje potencijala prirodnog pro"tora- to "e bolje ozna*ava pojmom >radni potencijal prirodni& "adr<aja >. !e "tvari treba razdvojiti metodi*ki i *injeni*no to je ' ranijim radovima dr'gi& a'tora "amo djelomi*no 'zimano ' obzir. !ako je dolazilo do mijeanja >prirodno pro"torni&? .geoekoloki&/ temelja i >potencijala prirodnog pro"tora?. :tr'kt'ra radni& paketa i odvijanje ovog projekta te<i ' prvom red' razradi i te"tiranj' odgovaraj'8i& metodika. $ovrin"ka/plona primjena ' "mi"l' kartiranja nadilazi '*inkovito"t ), 6$RJa. 6j' treba o"tvariti ' "aveznim i pokrajin"kim in"tit'cijama 6jema*ke. Raznoliko"t do"adanji& po"t'paka kod geoekolokog kartiranja i odre;ivanja radnog potencijala prirodni& "adr<aja za&tijeva odre;en' "'"tavno"t i pojedno"tavljenje. !o je op8i cilj ), 6$RJa"'radnika- "ve'*ilita i krajobraznoekoloki& '"tanova na "aveznom- pokrajin"kom i op8in"kom nivo'. !ako "e o"tvar'je i "talna povezano"t " prak"om. Ra9;'j ideje )e'ek'('.k') kartiranja d' GFK 1

36

=deja G`, 2# nije nova. +ilo je mnogo prete*a te ideje- koja je djelomi*no potjecala jo iz vremena kla"i*nog ra*lanjenja .Glieder'ng/ prirodnog pro"tora. !o dokaz'je op"e<na literat'ra. +'d'8i da tamo mo<emo na8i zna*ajne poticaje i za rad dana"- dajemo kratak povije"ni pregled toga. $rv' geoekolok' kart' iz 1A 1. godine koja prikaz'je krajobrazno ekoloke pro"torne jedinice ' "mi"l' >ekotopa? nalazimo kod G. !rolla .1A 3.- 1A#B./. ,a"nije "e govorilo i o fiziotopima .et al. (. 6eef 1A%3.- 1A%2.H 9. 0. ,link 1A% .- 1A%%/. Radi "vr"tavanja pojmova vidi 9. 5e"er .1A2 / i "l. 2. !amo "e govori i o pojm' krajobrazne ekologije/geoekologije. U njema*kom jezi*nom podr'*j' nj' "' dok'mentirali 9. 5e"er .1A1%.- 1A12/ i 5. Kinke .1A2%/ " dva cjelok'pna prikaza. Ia<ne teoret"ke i prakti*ne priloge- koje me;'tim ne treba ovdje citirati .za to vidi popi" literat're kod 9. 5e"era 2 1A12/- dali "' i dr'gi pored G. !rolla- (. 6eefa i 0. :c&mit&a"en te 9. Ric&ter i G. 9aa"e. 3etodika za '"tanovljavanje ekotopa i krajobrazno ekoloki& pro"torni& jedinica o"niva "e na radovima o prir'dn'Bpr'st'rn'- ra.<(anjenj: velikog mjerila. U tome "' "'djelovali: G. !roll .1A3A.- 1A#B/- 0. :c&mit&a"en .1A 2.- 1A 1.- 1A A.- 1A#3.- 1A%1./- ,.J9. $faffen .1A 2.- 1A#3/0.9.:c&'ltze .1A##/ te M. Gzajka .1A%#/ i njegovi '*enici 9.J0. ,link .1A% - 1A%%/%A- 1A%1- 1A111A1 - 1A12/- 9. 7ier"c&ke .1A%A/- 7. Merner .1A%A- 1A13/ i G. 0'ng .1A%2/. 6eto naglaenije geomorfoloko polazite kod prirodnoJpro"tornog ra*lanjenja- koje je ilo od >pla"tike tla? .+odenpla"tik/ "lijedio je 9. 3allerJ3inL .1A#2.- 1A#2.- 1A%2/. $rakti*n' primjen' i metodi*ko dotjerivanje krajobraznoJekoloke koncepcije pro"tora ' velikom mjeril' 'naprijedili "' G. i 9.J0.+a'er .1A%2/- 9.J0. +a'er .1A%A- 1A12- 1A23/- M. $fl'g .1A1B/- K.M.7a&men .1A13/ i R. 3ark" .1A1A/. Fnatan metodi*ki napredak koji "e odno"i na te&nik' "nimanja .najmanji&/ krajobraznoJekoloki& pro"torni& jedinica te na 'dredi.na '8i(jeja 7ijerar7ijsk') p'retka krajobraznoJekoloki& pro"torni& jedinica po"tigli "' (. 6eef .1A%3.- 1A% .- 1A%1- 1A%2/- G. 9aa"e .1A% - 1A%1- 1A131A12a- 1A12b/- 9. 9'bric& .1A%#- 1A%%- 1A1 - 1A2B/- 7. ,opp .1A%#- 1A1#/- 9. Ric&ter .1A%11A%2- 1A12/- 9. +ar"c& .1A13- 1A2B/ te 9. Ric&ter b 9. +ar"c& .1A13/1 /. Geoekoloka i"tra<ivanja koja polaze manje od pro"torni& jedinica- a vie od )e'ek'('.ki7 =:nk>ijski7 'dn'sa obavljali "' ,.JK. :c&reiber .1A%A- 1A23/ i 5. Kinke .1A11- 1A12- 1A2 /- pri *em' veoma veliko zna*enje pripada primjeni. Geoekoloka f'nkcija bioloki& "'"tava igra naro*ito velik' 'log' ' radovima $. 3allera .1A11- 1A12- 1A2B/ i njegovi& "'radnika. U "mi"l' kvantificiraj'8e analize geo"'"tava- ' topi*kom podr'*j' mjerila- 9. 5e"er .1A12- 1A1 1A1#- 1A12- 1A21- 1A23/ i !. 3o"imann .1A12- 1A2B- 1A23- 1A2#/ proveli "' daljnja geoekoloka i"tra<ivanja- prema ranijim polazitima. 6a "li*no kvantitativno bilanciranje geo"'"tava '"mjereni "' i radovi R. 5anga .1A21- 1A2 / i 9. ,l'g b R. 5anga .1A23/. Nvi radovi polaze od s:sta;n'B te'retsk') p'(a9i.ta i te<e dati ' tom okvir' kvantitativni prikaz "premnika- reg'latora i proce"a ' geoekolokom "'"tav' odno"no geo"'"tav'. :adanja fronta i"tra<ivanja treba kvantitativno i pro"torno 'klj'*iti i bioti*ke veli*ine .9. 5e"er 1A2%- R. +ono 1A2%/. 3alo dr'ga*iji na*in biolokog pri"t'pa odli*no je pred"tavljen " brojnim radovima i"tra<iva*ke gr'pe oko 9. (llenberga .et al. 1A2%/ i oko $. 3allera .et al 1A11/. Nvo "'"tavnoJteoret"ko polazite gradi i -'st pre-a k'n>ep>iji GFK 1. : jedne "trane treba "lijediti potrebe iz prak"e- a " dr'ge "trane treba razviti jednozna*n'- naknadno provediv' metodik'. Nna treba orijentirati "e na teoret"kim i - -et'di<ki- te-e(ji-a kraj'8ra9ne ek'(')ije odno"no geoekologije- biti kao radna "&ema po mog'8no"ti k;antitati;na i 'psena- dakle treba prikazivati geoekoloki zna*ajne- tj. f'nkcionalno zna*ajne veli*ine- koje je jo 'vijek mog'8e integrirati ' koncepcij' "amoreg'liraj'8eg "'"tava "tanita ."l. 3/ dop'"titi relativno 8r9' '8:7;aGanje .(rfa""'ng/ veli*ina da bi "e 'dovoljilo potrebama primjenjenog prakti*nog rada.

37

!o 'klj'*'je razdvajanje na geoekoloke temelje- ' "mi"l' G`, 2#- prakti*ki relevantni& ' "mi"l' nji&ove f'nkcionalno"ti i na ;redn';anje radn') p'ten>ija(a prir'dni7 sadrajaH to "e odno"i na "am' prirod' ali i na *ovjeka i njegovo go"podar"tvo. !ako ova k'n>ep>ija p'<i;a na d;a st:pa: na "t'p' G`, 2# i na pripadnom >li"t' vrednovanja? .+eDert'ng"blatt/. !ime "e ja"no napred'je ' "mi"l' prirodnoJpro"tornog ra*lanjenja i na"tavni& radova- ali i prema novim pok'ajima razli*iti& kori"nika- koji >vredn'j'? izravno bez i"tra<ivanja o"nove .Gr'ndlagener&eb'ng/ i *e"to relativno "elektivno. Eini "e da obzirom na 'gro<avanje temeljno zna*ajni& re"'r"a tla- vode i zraka .izme;' o"talog/- treba po8i od nji&ova "tanja i 'zeti i& kao mjerilo i referentn' to*k' za vrednovanje i za daljnje planiranje. :amo je tako mog'8e d'goro*no odr<ati biogeo"fer' kao <ivotni pro"tor *ovjeka. s(. 1 (: pri('):) s(. , %rin>ip GFK 1 I9ra9 KA GFK 1 pri-jena (ski>a, 4. Leser). 1. ,artiranje geoekoloki& faktora ' temeljnim kartama ' mjeril' 1:1B BBB Red: tlo- k't nagiba padine- geomorfograf"ke >linije? povrin"ke vode- "tvarna/realna vegetacijaH dalje: "adr<aj vode ' tl'- geoloka podloga- klima- antropogeni 'tjecaji pojedino"ti i "tavljanje te<ita: prema "tr'kt'ri podr'*ja 2. Raster str:kt:rni7 ;e(i<ina odre;ivanje geoekoloki& "tr'kt'rni& veli*ina i arealni& prikaza ' 1: 1B BBB ili 1: 2# BBB "tr'kt'rne veli*ine "': nagib padine- vr"ta tla- temelji- "adr<aj "keleta- "naga pokrovnog "lojapodloga od *vr"te "tijene- p9 vrijedno"t- i"kori"tiv kapacitet terena- povrin"ke vode- o"novni tip realne vegetacije- "tr'kt'ra vegetacije pokazivanje granica za ekotope- gr'pe ekotopni& "tr'kt'ra ' 1:1B BBB ili 1: 2# BBB "adr<ajno ozna*avanje ekotopa p'tem geoekoloki& veli*ina proce"a .' "t'pnjevima parametara/ odl'*'j'8e "mjernice za '"tanovljenje "t'pnja parametara za pojedine proce"e Ieli*ine proce"a "': energet"ka pon'da- "adr<aj zraka- vode- &ranjivi& tvari- prijeno" *vr"ti& tvarirazgradnja i pretvorba organ"ke "'p"tancije te bioti*ka aktivno"t kona*no pokazivanje geoekotopa p'tem ozna*avanja "adr<aja . / i granica grafi*ko i"p'njavanje G`, 2# li"tova prema minimalnom katalog' minimalni katalog ob'&va8a iz .1/ . / i .#/: vr"te tala- k't nagiba- o"novn' vr"t' vegetacije- temelje- energet"ka pon'd'- podr'*je "k'pljanja &ladnog zraka- "t'pnjeve op"krbe vodom- prijeno" *vr"ti& tvari. %rin>ip GFK 1 Geoekoloka karta 1:2# BBB .R G`, 2#/ "lijedi cilj )e'ek'('.k') sni-anja stanja ' mjeril' geo porodice karata .G, 2#- +, 2#- G3, 2#/. Fna*enje ovog "nimanja "a"toji "e ponajprije ' tome da "e plan"ki relevantno geoekoloko "tanje "tvari prika<e prema jedin"tvenoj koncepciji ' velikom mjeril'. !o "e doga;a integralno- dakle polaze8i " geoekoloke to*ke- a ne >i"pi"'j'8i? geoznan"tvene pojedine parametre. $rikaz "e vri da bi prakti*ar' pon'dio geoekoloke temelje jedin"tvene "tr'kt're- i da "e pripreme temelji za ozna*avanje radnog potencijala prirodni& "adr<aja J tako;er prete<no ' prakti*ne "vr&e. G`, 2# "nima "e prema ;i.est:panjsk'j -et'di<k'j k'n>ep>iji koja "e o"niva na kartiranj' geoekoloki& faktora .pog. 2/ i tako "e dolazi do razlikovanja geoekoloki& pro"torni& jedinica .pog. 3/. Nvo zadnje "e odvij ' dva "t'pnja- preko geoekoloki& "tr'kt'rni& veli*ina .pog. 3.2/ i geoekoloki& proce"a odno"no gr'pa proce"a .pog. 3.3/. Gijeli po"t'pak "nimanja nalazi "e
38

detaljno prikazan ' pog. 3.1. $regled principa vidimo na "l. 1 i 2. $o"t'pak "e nazire i iz 'k'pne legende .pog. #.1/. Kartiranje )e'ek'('.ki7 =akt'ra 9a GFK 1 !emelj cjelok'pne koncepcije G`, 2# .vidi pog. 1.3 >$rincip? i pog. 3.1 >$o"t'pak?/ je"t sni-anje )e'ek'('.ki7 =akt'ra : ;e(ik'- -jeri(:. Nbzirom na mjerilo p'blikacije 1:2# BBB- kartira "e ' 1:1B BBB. Nvim temeljnim kartama velikog mjerila pridaje "e klj'*na 'loga- jer "' ovdje zabilje<eni "vi detalji koji djelomi*no kod ka"nije razrade karte G`, 2# 'laze bilo ' parametre .pog. 3.3/ J generalizacijom ili ponovno ne"taj' ' mjeril' 1:2# BBB '"lijed nedo"tatka pro"tora za 'crtavanje. :toga "e od o"oba kartografa o*ek'je da na ra"polaganj' op8enito b'd' i ove temeljne karte ' mjeril' 1:1B BBB. Gentralno mje"to za informacije i za prik'pljanje karata je i"tra<iva*ka gr'pa cKiziografija i geoekologija geograf"kog in"tit'ta ' +a"el'd. 6ji&ova adre"a nalazi "e ' popi"' obra;iva*a. S(. *, %'redak p'j-';a ek's:sta;a+ek't'pa (pre-a 4.Leser: 1A@/). .' prilog'/ $rema akt'alnoj teoriji krajobraznog eko"'"tava .5. Kinke 1A2%/- 9. 5e"er 2 1A12- !. 3o"imann 1A2 / i doti*ni& razjanjenja pojmova .9. 5e"er 1A2 / radi "e za geoekolokim *imbenicima: georeljef- tlo- "adr<aj vode ' tl'- povrin"ka voda- geoloka podloga- klima- vegetacija i antropogeni 'tjecaji .pog. 2.1 do 2.2/. Nvi geoekoloki faktori odre;'j' "vojom cjelovito8' "tr'kt'r' i f'nkcij' krajobraznog eko"'"tava .>,rajobrazni eko"'"tav?- >Geoeko"'"tav?- vidi to*n' definicij' 9. 5e"era 1A2 - vidi "l. 3 i /. Fajedni*ko djelovanje geoekoloki& faktora razlik'je "e od jednog do dr'gog tipa krajobraza. Relevantni geoekoloki faktori ob'&va8eni "' sni-anje- )e'ek'('.ki7 =akt'ra. Nno "e odvija 'obi*ajenim teren"kim metodama- ali bez te&ni*ki& "red"tava odno"no aparata. 6aime- tako "e ne vre mjerenja "amo ' "vr&' G`, 2#J"nimanja. ,oncepcija je takva da "vaki geoznan"tveno obrazovani kartograf b'de ' "tanj' izraditi temelje za G`, 2# ' mjeril' 1:1B BBB " najjedno"tavnijim pomagalima. 6aravno da "e "lobodno mog' "lijediti i doti*ni za&tijevniji po"t'pci kvantitativne analize geoeko"'"tava .vidi !. 3o"imann 1A2 /. 3e;'tim- obzirom na brz' ra"polo<ivo"t povrin"ki& geoekoloki& karata- predo*ena koncepcija nije 'zela ' obzir ova polazita. S(. /, Stani.te : Ikraj'8ra9n'- ek's:sta;:? .po !. 3o"imann' 1A12- iz 9. ,l'g b R. 5ang 1A23/ (: pri('):) =np't/N'tp't: ). zra*enje/radijacija- +. toplina tla- (. 'k'pna koli*ina evapotran"piracije- e. i"parivanje- et. evapotran"piracija. G:. globalno zra*enje- =. intercepcija- if. interfloD- 6. padaline6"). i"piranje &ranjivi& tvari- 6"l. 'laz &ranjivi& tvari- 6"I. 'pijanje &ranjivi& tvari preko vegetacijeN2. povrin"ko otjecanje- N2N2Jinp't/o'tp't- .eS^/ .1Joc/ kratkovalno 'lazno zra*enje/radijacijaNr. reflektirana globalna radijacija- k're(a>ijska ;arija8(a: Gr o"nova- 5R polo<aj ' reljef'$GI ra"pored veli*ina pora i 'k'pni pro"tor koji za'zimaj' pore- !' t'rb'lencija- I )S7 vegetacija .vr"ta i g'"to8a/- re):(at'r: albedo- f=,Of kapacitet infiltracijeO- 3iO "topa mineralizacije- rO reflek"ijaO- :,O kapacitet "orpcijeO- spre-nik: +Kpfl.v. "adr<aj vode ra"polo<iv za biljke. +K total 'k'pni "adr<aj vode ' tl'- +3 bioma"a- +M toplina tla- G/6 G/6Jodno"GM podzemna voda- 1.'.2.6:R 1. i 2. "premnik &ranjivi& tvari- to: mrtve "'p"tancije. Ge're(je= Georeljef "e javlja kao jedna regulacijska veli$ina ' krajobraz' a i"tovremeno i kao prostor ' kojem' "e odvijaj' zna*ajni proce"i ' krajobraz'. :toga je georeljef "a"tavni dio krajobrazne ovojnice Femlje i nazivamo ga Ge'der-is. !na<enje )e're(je=a : kraj'8ra9n'- ek's:sta;:

39

Georeljef je"t ' "lijede8im odno"ima prema krajobraznom eko"'"tav' i njegovom "adr<aj' .9a'"&alt/: tijekom )e'-'r=')ene9e .razvoja georeljefa/- na"taj' materijali ' povrin"kom dijel' tla- koji ni"' i"klj'*ivo iz >geoloke o"nove? .pog. 2.#/. =z "loja tla 'z povrin' zemlje- razvijaj' "e razne vr"te tala .pog. 2.2/. akt:a(na )e'-'r='dina-ika .dananji geomorfoloki proce"i/ je"t "a"tavni dio krajobraznoJ ekolokog doga;anja- jer tim proce"ima dolazi do promjena oblika- ali i do prijeno"a materijala. Nvaj prijeno" materijala odlik'je "e "lijede8im komponentama: k;a(itati;naC dolazi do pretvorbe organ"ki& i anorgan"ki& tvari odno"no &ranjivi& tvari/ k;antitati;naC .razli*ite vr"te proce"a i nji&ov razmjer pretvaraj' razli*ite kvalitativne koli*ine tvari/. )e'-'r=')ra=ska '8i(jeja vre "vojom vr"tom i razli*itim dimenzijama razli*it 'tjecaj na proce"e bilan"iranja krajobraza .5and"c&aft"&a'"&alt"proze""e/. Nna naro*ito reg'liraj' proce"e- prete<no p'tem ja*ine nagiba padine .modificirano "mjerom nagiba ili ek"pozicijom/ i zaobljenjem .konvek"nog- konkavnog kod razli*iti& radij'"a zaobljeno"ti/. 0o 8emo ' pog. 2.1.2. govoriti o zna*enj' geomorfograf"ki& obilje<ja i "voj"tava georeljefa za "tr'kt'riranje pro"tora. 6e mo<emo razdvajati ra*lanjenje .Glieder'ng/ pro"tora ' )e'-'r='t'pe od geomorfoloki& proce"a i proce"a bilan"iranja krajolika koji "e odvijaj' ' geomorfotopima. 6a lijevoj "lici ."l. #/ nalaze "e prikazana izabrana geomorfograf"ka obilje<ja .ovdje ni"' kvantificirana/. $omo8' nji& "e mog' opi"ati "va zna*ajna obilje<ja reljefa nekog i"je*ka odre;enog podr'*ja. 6a de"noj "lici nalaze "e izabrane geoekoloke veli*ine proce"a i "premnik. 6ji&ovo f'nkcioniranje znatno odre;'je ja*ina nagiba padine- zaobljenja padina- irina i vi"ina nacrta oblika te "mjer nagiba padine .ek"pozicija/. Kaktor georeljef je"t preko "voji& odno"a " tlom- "adr<ajem vode ' tl'- povrin"kim vodama te klimom terena .i mikroklimom/ veli*ina koja je "a"tavni dio "adr<aja krajolika. $'tem reg'liraj'8i&- "tr'kt'riraj'8i& 'tjecaja i oni& koji mijenjaj' "'p"tancij' krajobraznog eko"'"tava- georeljef kao krajobrazna veli*ina ima veoma veliko zna*enje: J izme;' razli*iti& pojedina*ni& ekofaktora na"taj' =:nk>ijski 'dn'si- koji "e " pomo8' georeljefni& obilje<ja to*no mog' opi"ati i/ili me;'"obno razgrani*iti' "vim dimenzijama krajobraznoJekolokog promatranja .kod G`, 2# ' topi*koj dimenziji- jo 'vijek ob'&va8enoj mjerilom 1:2# BBB/ 'vjet'je "e str:kt:riranje pr'st'ra koje me;'"obno povez'je vidljive zna*ajke- a koje je i"tovremeno mog'8e i kvantitativno opi"ati " .mjerljivim ali ne 'vijek >vidljivim?/ geoekolokim f'nkcij"kim odno"ima. Fna*enje faktora georeljefa ' okvir' ,) G`, 2# je"t dakle izrazito vie"lojno- jer po"toji veza " prakti*ki "koro "vim abioti*kim *imbenicima krajobraznog eko"'"tava- a koja i"tovremeno prikaz'je i me;'"obn' "preg' razli*iti& pojedina*ni& faktora. S(. 1, Ge'-'r=')ra=ske 9na<ajke ka' re):(at'ri : )e'ek's:sta;: (ski>a, 4. Leser) k't nagiba zaobljeno"t- konvek"na linija promjene zaobljeno"t- konkavna "tepenice- r'bovi- razli*ita irina- vi"ina- nagib naplavne lepeze- kon'"i podr'*ja nagiba .k't nagiba- "mjer nagiba/ podloga 'z povrin' tla

40

)o povrin"ko otjecanje +( )o erozija tla +M voda ' tl' GM 1-2 tijelo podzemne vode 1- 2 (& J erozija padine =f J interfloD ,5) otjecanje &ladnog zraka ,5R 1-2 "premnik &ladnog zraka 1-2 :(K "edimentni teret :(R ak'm'lacija "edimenata

:i kapanje- ponor !( d'bin"ka erozija Cpadina " pogodnom radijacijom M+ toplina tla g: globalno zra*enje

s(. 3, O8(i>i )e're(je=a ka' p'd(')a 9a ra9(ik';anje )e'-'r='t'paC .t' s(:i ra9)rani<a;anj: i prika9i;anj: ek't'pa (ski>a, 4. Leser). % razli*ite vr"te geoekotopa # podr'*je "k'pljanja &ladnog zraka podr'*je "mrzavanja topli vii dijelovi op8e otjecanje &ladnog zraka polo<aj glavice/planin"kog vr&a otvoren prema vjetr' vla<ni pro"tori izvor potok "'&i dijelovi 3 grani*ne linije geomorfotopa .ovdje nekla"ificirano/ 2 to*ka zaobljenja konvek"no- konkavno zaobljenje '"je*ena IJdolina korita"ta dolina klizite grbavo- kvrgavo kotlina"to %/1: 8('k s(ika nek') kraj'8ra9a " razli*itim oblicima i elementima georeljefa .bez obzira na tla i na dr'ge "a"tavne dijelove podloge 'z povrin' tla/. %/2: 9nak';i i9 -ini-a(n') kata(')a I)e're(je=? " ,) G`, 2# .i"tovremeno i znakovi " 'p'ta za kartiranje G3, 2# bez obzira na prikaz k'ta nagiba padine .ovdje i"p'teno "amo zbog grafi*ki& razloga//. %/3: Ge'-'r='t'piC izdvojeni na temelj' geomorfograf"kog kartiranja .%/2/. :adr<ajne oznake mog' "e "a"taviti i tabli*no .npr. k't nagiba padine- &rapavo"t/neravno"t- vr"ta oblika- veli*ina areala- "t'panj i"jeckano"ti .Fer"c&neid'ng"grad/ itd./. %/ : pri-jer A: :<in>i sadraja ;'de ' krajobraz'- povezani " oblicima georeljefa te igraj' 'log' kod izdvajanja geoekotopa. %/#: pri-jer 5: :<in>i terena i -ikr'k(i-e ' krajobraz'- vezani za oblike georeljefa- koji tako;er igraj' 'log' kod izdvajanja geoekotopa %/%: ek't'parea(i- izdvojeni na temelj' gore "pomen'ti& fiziogeni& obilje<ja krajobraza. Fbog jedno"tavno"ti- za pojedine oblike i elemente georeljefa pretpo"tavila "e &omogeno"t "'"trata i tla. !na<enje )e're(je=a 9a ra9(ik';anje )e'ek'('.ki7 pr'st'rni7 jedini>a (s(.3) Fna*ajan cilj G`, 2# je"t razlikovanje geoekoloki& pro"torni& jedinica kao temelja za razli*ite radove vrednovanja i procjene. Geoekotopi- koji 'kratko mo<emo definirati kao pro"torne jedinice "a "amo"talnim "adr<ajem krajobraza .9. 5e"er 1A2 /- pokaz'j' o"im materijalni& i proce"'alni& komponenata i "tr'kt'rne komponente: mog' "e kartirati kao djelomi*no vidljiva podr'*ja ' krajobraz'. !o je ponajprije 'vjetovano

41

)e'-'r=')ra=ski- '8i(jeji-a krajobraza- tako da je ' mnogim "l'*ajevima izdvajanje )e'-'r='t'pa .>morfotopa?/ definicij"ki zna*ajno za obilje<avanje krajobrazni& ekotopa " geomorfograf"kim obilje<jima karakteriziraj' "e e(e-enti )e're(je=a- tj. naj"itnije "a"tavne jedinice georeljefa i geodermi"a- za koje "e "matra da "' po "voj"tvima i obilje<jima jo 'vijek &omogene. Nva &omogeno"t va<i ponajprije za topi*k' dimenzij'. (lementi georeljefa str:kt:riraj: .ra*lanj'j'/ krajobrazne eko"'"tave. Nni time tvore za pro"torna ra*lanjenja najrazli*itiji& vr"ta jedn' referentn' o"nov' pa tako i za razgrani*enje geoekotopa kao krajobrazni& pro"torni& jedinica. =ma p'jedini7 '8(ika georeljefa kojima "e izravno i jednozna*no mog' pripi"ati odre;eni geoekotopi- npr. delovi- korita"te padine- glavice. :toga pojedini oblici mog' biti i &omogena krajobrazna podr'*ja. !na<enje )e're(je=a 9a :stan';(jenje p'ten>ija(a prir'dn') pr'st'ra (#R%BA8(eit:n)) G`, 2# pred"tavlja rez'ltate pr':<a;anja prir'dn') pr'st'ra. ,ad ' tom okvir'- kako je gore pokazano georeljef igra klj'*n' 'log'- tada je on veoma zna*ajan i pri '"tanovljenj' potencijala prirodnog pro"tora to "e kako je poznato odvija na temeljima i"pitivanja prirodnog pro"tora. Ulog' georeljefa ' okvir' '"tanovljavanja 6R$Ja treba dokazati " pojedinim primjerima. p'ten>ija( ;'de nekog krajobraza odre;'je izme;' o"talog podloga tla 'z povrin' zemlje i "'"tav vode ' povrin"kom "loj'. $ritom je va<no znati "voj"tva materijala te geomorfograf"ka "voj"tva .nagib padine- zaobljeno"t- o"novni tipovi i projekcija elemenata georeljefa i oblika/. 8i'ti<ki prir'dni p'ten>ija( .prino"a/ izra<en npr. p'tem parcijalne veli*ine >agrarnoekoloke plodno"ti "tanita?- kojeg izme;' o"talog odre;'j' i "voj"tva &ranjivi& tvari te time i "voj"tva "'p"trata te "adr<aja vode ' tl'- ali i agrarnoJekoloki va<ni geomorfoloki proce"i .erozija tla/ek"pozicija- klima terena- te razlike ' povrin"koj vodi- to "ve ovi"i o oblik' georeljefa i o geomorfograf"kim kategorijama zna*ajki. p'ten>ija( :k(anjanja -aterija(a odre;'j' 'glavnom "voj"tva tla odno"no povrin"kog "loja zemlje i njegov "mjetaj- npr. kod izdvajanja >prod'ktivni& povrina?. Geomorfogenet"ke vr"te "'p"trata tako;er "' odl'*'j'8e kao i geomorfotopi- *ije oblikovanje 'tje*e na lateralni prijeno" materijala .i na prijeno" "tranog materijala/. p'ten>ija( '8rade+i9)radnje odre;en je ' velikoj mjeri *imbenikom georeljefa- tj. njegovim gemorfograf"kim obilje<jima i njegovim djelovanjem na "tr'kt'r' krajobraza. ,'t nagiba padine- vr"ta georeljefa .izra<ena npr. "t'pnjem i"cjeckano"ti/- geomorfograf"ki reg'lirani odno"i klime terena te kvaliteta i "mjetaj pokrovnog "loja zemlje- dakle geomorfogenet"ki& vr"ta "'p"trata ili akt'alni& geomorfoloki& proce"a .kli<enja/ 'tje*' na potencijal obrade tla. ,. 3ann"feld .1A23/ navodi za razli*ite parcijalne potencijale prirodnog pro"tora "lijede8e najva<nije geomorfograf"ke zna*ajke: dimenzioniranje povrina- "t'panj i"cjeckano"ti- nagib izbo*enja- g'"to8' mali& oblika. =z podr'*ja povrin"kog "loja tla navodi izme;' o"talog gra;' "lojeva- *vr"to8' pokrova ra"tre"itog materijala- o"nov'- "adr<aj kamena ' gornjem 'pljikavom "loj' oranice- di"pozicija na erozij'- d'bin"ki polo<aj no"ivi& gra;evin"ki& temelja. Nvi primjeri ne pokaz'j' "amo neop&odno"t temeljitog kvantitativnog "nimanja georeljefa " povrin"kim "lojem zemlje- ve8 i ekolok' f'nkcij' georeljefa i materijala ' njem'. Up:te 9a ;redn';anje rasp'('i;i7 p'd(')a K'nkcionalno i "tr'kt'riraj'8e zna*enje georeljefa ' krajobraznom eko"'"tav' mo<e "e ' okvir' G`, 2# 'tvrditi bilo geomorfograf"kim ili cjelok'pnim geomorfolokim "nimanjem .pog. 2.1.#/. ,ao i9;'ri ' obzir dolaze s:;re-ene )e'-'r='('.ke karte npr. G3, 2# .7. +ar"c& et al. 1A12 ffH 9. 5e"er b G. :tgblein 1A1A/- to "e tako;er 'kratko "pominje ' pog. 2.1.#. 6aravno da detaljna G3, 2# "adr<i mnogo ili prakti*ki "ve zna*ajke georeljefa- tra<eni& ' okvir' G`, 2#. $ovrin"ki "loj zemlje tako;er .pog. 2.1.#/ prikazan je ' G3, 2# djelomi*no ' op"eg' potrebnom za davanje neke geoekoloke tvrdnje. 6a to 'kaz'je R. 3g'"bac&er .1A2%/.

42

Fa vrednovanje "' razli*ite t'p')ra=ske kart')ra=ske p'd(')e "amo 'vjetno pogodne- jer tem' >georeljef? prikaz'j' "amo kao djelomi*no "tanje "tvari. Fa kart' " nagibima padina n'<n' ' okvir' "nimanja G3, 2# i neop&odn' za G`, 2#- dolaze ' obzir ni<e navedene "l'<bene karte: 7G, # 6jema*ka o"novna karta ' 1:# BBB 7G, #5 6jema*ka o"novna karta ' 1:# BBB !,I 1B "l'<beno pove8anje !, 2# ' 1:1B BBB a po potrebi i ,$, # kata"tar"ki plan ' 1:# BBB 5) # procjena zra*ne "nimke .fotogrametrija/ ' 1:# BBB $ojedini oblici koji "e nalaze ' razli*itim topograf"kim kartama "nimljeni "' pod topograf"kim a"pektima i "toga "e mog' primijeniti "amo djelomi*no ' radnoj karti >Geomorfografija?. Nni ne zamjenj'j' nikakv' geomorfograf"k' "nimk' ve8 j' pripremaj' odno"no nadop'nj'j'. !, 2# dolazi ' obzir kao podloga za procjen' ' "vakom "l'*aj' ' oblik' !,I 1B- radi pripreme razvoja karte " k'tevima nagiba padine. =na*e "' izo&ip"e tako jako generalizirane da je geomorfoloka .a naro*ito geoekoloka/ vrijedno"t izjave relativno mala ili potp'no nedo"taje. %ara-etri )e're(je=a i nji7';' s7;aGanje :li*no dr'gim faktorima- za G`, 2# mo<e "e "nimiti "amo odre;en izbor parametara georeljefa. =zdane "' 'p'te koji "' "ve geomorfoloki podaci neop&odni a koji "e i " kojim pomo8nim "red"tvima mog' dodatno kartirati. !o mo<e biti potrebno kad "e radi o o"obitom temat"kom "tavljanj' te<ita ' G`, 2# ili ' krajobrazima odre;eni& tipova georeljefa obilje<eni& po"ebnom "tr'kt'rom krajobraza i pro"tora .Ra'mgefage/. %r'8(e-i pri(ik'- sni-anja >Georeljef je"t po"v'da?- pa i ' Geodermi"' koji pripada krajobraznom omota*' Femlje. =z toga proizlaze: Geomorfoloki a"pekti G`, 2# kartiraj' "e ' princip' po"v'da tj. ne';isn' ' tip: )e're(je=anpr. nizine- "redogorje- planine. :nimanje treba obavljati ' velikom -jeri(:C tj. 1:1B BBB. =z takvog mjerila mog'8e je napraviti "mi"len' generalizacij' za G`, 2#. !ime i"tovremeno imamo i podloge velikog mjerila za dr'ge po"ebne "vr&e ' prakti*noj primjeni. b'd'8i da za G3, 2# po"toji op"e<na referentna koncepcija "nimanja .9. 5e"er b G. :tgblein 1A1A/- problemi "nimanja po"toje ponajprije ' i98'r: p'jedini7 para-etara. - 3notvo fenomena georeljefa ' krajobraz' za&tijeva se(ek>ij: pri(ik'- kartiranja. Nvo >pro"ijavanje? treba obaviti iz "lijede8i& razloga: - "tvarno "tanje ' georeljef'- "amo je dje('-i<n' st;arn' stanje na G`, 2#- prikazano 'z mnogobrojna dr'ga "tanja - koji oblici- vr"te geomorfolokog materijala .ako ove zadnje ni"' ob'&va8ene "nimanjem tla i gornjeg povrin"kog "loja zemljeH pog. 2.2 i 2.#/ je"' geoekoloki zna*ajni .za to vidi pog. 2.1.1 do 2.1.3/O - kartiranje ' mjeril' 1:1B BBB .razne radne karte- npr. geomorfografija- geomorfodinamikapo potrebi po"ebne karte " nagibima padina/ treba prenijeti jo ' mjerilo 1, 1 DDD. Nvi problemi "nimanja "li*e prete<no onima dr'gi& faktora i nji&ovim parametrima. ,od georeljefa po"toji izvje"na o"obito"t- ako ' pravil' ima vie oblika i geomorfograf"ki& obilje<ja nego li "e mo<e prikazati na karti. 7r'gi faktori- npr. vegetacija ili klima terena 'op8e ne za&tijevaj' nikakvo prikazivanje na nekim dijelovima karte- npr. zbog nedo"tajanja- manjeg zna*enja ili kod klime "amoraz'mljivo"ti tvrdnje. Uo"talom- *ini "e raz'mnim- da "e kod "nimanja G`, 2# zapo*ne "a georeljefom. ,arta georeljefa daje i mnogim dr'gim faktorima i parametrima- o"nov' za prikaz odno"no razgrani*enje areala. !ako "e mo<e bitno racionalizirati "nimanje geoloke podloge .pog. 2.#/ i zemljita .pog. 2.2/
43

pomo8' ra"polo<ive karte georeljefa. !o jednako tako ali ' razli*itoj mjeri vrijedi i za dr'ge *imbenike prikazane na ,) G`, 2#. Os'8it'sti sni-anja : 'dreJeni- ;rsta-a kraj'8ra9a :li*no "nimanj' G3, 2#- glavne vr"te krajobraza :rednje ('rope .nizine- "redogorja- vi"oke planine/ pred"tavljaj' ' kartiranj' razli*ite za&tijeve. U planinama mo<e zbog velike koli*ine pojedina*nog inventara na malom pro"tor' na"tati ve8a p'tre8a 9a se(ek>ij'- sadraja. U nizinama "e mo<da ne8e pojaviti ovakvi problemi. $rije nego li 'op8e zapo*ne geomorfoloko "nimanje ' okvir' kartiranja G`, 2#- treba obaviti kriti*ki pregled inventara krajobraza ako '"treba i ' okvir' gr'bog preglednog kartiranja ' mjeril' za p'blikacije 1:2# BBB- ' probne "vr&e. 6a temelj' toga trebali bi"mo dobiti g'"to8' znakova na karti a time i ciljni "t'panj generalizacije i tvrdnje. Nv' provjer' mo<emo vriti najprije pomo8' !, 2# ili gore "pomen'ti& kartograf"ki& podloga ' velikom mjeril' .pog. 2.1. /. $ritom 8e "e izme;' o"talog i"po"taviti da npr. izo&ip"e !, ne i"kaz'j' obavezno geoekoloki relevantne oblike i da po"toji ja"na potreba za "nimanjem georeljefa. $ritom je ' po"l' prikladno po"t'piti na "lijede8i na*in: - sasta;iti i pregledati topograf"ki i .po potrebi geomorfoloki/ kart')ra=ski -aterija( ' velikom mjeril' - izraditi na pi"a8em "tol' kart: s k:te;i-a na)i8a- koj' ka"nije treba korigirati na teren' mjerenjem k'teva nagiba padine na kriti*nim mje"tima. - k'tevi nagiba padine '"tanovljavaj' "e pomo8' ska(e k:te;a na)i8a padina koja je po potrebi pove8ana na odre;eno mjerilo .i ti"kana na razli*itim !, 2#/. - k'rek>ija karte s k:te;i-a na)i8a padine na teren'. ="tovremeno: - )r:8' pre)(edn' kartiranje "tanja "tvari na G3,' odno"no G`,- radi 'tvr;ivanja g'"to8e znakova. Nna treba 'jedna*eno pred"tavljati geomorfolok' odno"no geoekolok' vr"t' krajobraza. Nvdje "e dod'e radi o odl'kama a'tora- no nji& treba dono"iti ' te<nji da "ve b'de raz'mljivo. - Ge'-'r='('.k' sni-anje .prema pog. 2.1.#.3 i G3, 2# 'p'tama za kartiranje- vidi 9. 5e"er b G. :tgblein 1A1A/. - =zrada odre;eni& procjena gore "pomen'tog temeljnog materijala " topograf"ki& podlogapri *em' treba '"tanoviti ' kojoj "' mjeri pred"tavljeni oblici i/ili geomorfograf"ka obilje<ja 'op8e relevantna za doti*n' tvrdnj' - primjena kataloga za "ignat're "a G`, 2# .prema pog. 2.1.#.3/. - 'tvriti javljaj' li "e ' doti*nom krajobraz' geomorfoloka obilje<ja- elementi georeljefa i/ili oblici georeljefa koji "e ne nalaze ' katalog'- a ipak imaj' geoekolok' "nag' i"kaza .)'""agekraft/ - dop'niti katalog "a "ignat'rama G`, 2#- pomo8' dodatni& podataka- *iji "e "'"tav i "ignat're mog' na8i ' 'p'tama za kartiranje G3, 1# .vidi i daljnje 'p'te ' pog. 2.1.#. /. - kartiranje prema ovim krajobraznoJtipi*nim proirenjima kataloga "a "ignat'rama iz G`, 2#- tako da na kraj' geomorfolokog kartiranja za G`, 2# imamo - za doti*no podr'*je geomorfoloki reprezentativn' i - geoekoloki potkreplj'j'8' .a'""agekrgftige/ "nimk' georeljefa. Nna treba biti pri"t'pa*na zbog daljnji& primjena i procjena- a da "e pritom ne izg'be geoekolokiJgeomorfoloke o"obito"ti kartiranog podr'*ja. %r'pis ' sni-anj: '8i(jeja )e're(je=a na GFK 1 Geomorfoloko "nimanje za G`, 2# vri "e op8enito prema 'p'tama za kartiranje G3, 2# .9. 5e"er b G. :tgblein 1A1A/. +'d'8i da "e povrin"ke "tijene ' "mi"l' povrin"kog "loja zemljita .pog. 2.#/ i tla- kao "a"tavni dijelovi povrin"kog "loja zemljita .pog. 2.2/ obra;'j' na dr'gom mje"t' ,) G`, 2#- onda geomorfoloka "nimka pred"tavlja ' prvom red' )e'-'r=')ra=sk: sni-k:.
44

Geomorfograf"ka obilje<ja tako;er odre;'j' .vidi pog. 2.1.1 i 2.1.2/ f'nkcij' inventara krajolika i "tr'kt'riranje krajobraza. Geomorfoloko "nimanje za G`, 2# "a"toji "e od "lijede8i& dijelova: - kata(')a geomorfograf"ki& i geomorfodinami*ki& podataka - geomorfoloki& "tanja "tvari- neovi"ni& o vr"ti krajobraza za kartiranje. - geomorfograf"ki& "tanja "tvari "a zna*enjem ovi"no o vr"ti krajobraza- ali ' nekim "l'*ajevima bez ikakve 'loge - akt:e(ni7 )e'-'r='('.ki7 pr'>esa koji kao ekoloki djelotvorni proce"i mog' biti opa"ni za prirod' ili mog' pred"tavljati potencijaln' opa"no"t- i koji mog' biti "a"tavni dio G`, 2#ali i karte 6R$Ja. ,atalog znakova "adr<i tako;er 'p'te o kartiranj' G3, 2#. - Ge'-'r='('.ki7 d'datni7 p'datakaC potrebni& ' po"ebne "vr&e- izva;eni& iz 'p'ta za kartiranje G3, 2#- ali ne ' cjelok'pnom op"eg' G3, 2#. =zo"tavljaj' "e ponajprije - podr'*ja geomorfogenet"ki& proce"a "adr<ani& potp'no ili djelomi*no ' podacima o povrin"kom "loj' zemljita .pog. 2.#/ ili o tlima .pog. 2.1- ali ' "vakom "l'*aj' djelomi*no/. Kata(') si)nat:ra ne';isan ' ;rsti kraj'8ra9a .iz'zev pozicije B i prikaza k'ta nagiba padine ' tamno"me;oj boji R 21 #/B A/ .1/ nagib povrin"ki& elemenata reljefa " + .Ririna nacrta/ f1BB m. $rikaz "e vri ' kombinaciji " vr"tama tala .vidi )/ nizina .11/ .12/ .13/ .1 / BhJ2h f2hJ h f hJ1h f1h "redogorje Z 2h f2hJ h f1hJ1#h f1#h planine BhJ2h f2hJ1#h f1#hJ3#h f3#h

.2/ "tepenice- r'bovi i izbo*enja "a irinom f1BB m- kon"tit'tivni& elemenata reljefa vi"ina "tepenica 1#m f # 1B m B1m f1#m f # 2B m f 2B m C C C C irina nacrta f 1B m

.3/ doline i linije d'bina ' irini Z1BB m .31/ mali oblici irine 2# do Z1BB m .311/ .312/ .313/ C.. C.. C. korita"ta dolina <lijeba"ta UJdolina '"je*ena IJdolina a"imetri*na dolina .prikaz ' kombinaciji "ignat'ra za dolin' " dodatnom linijom na

.31 / C.. "trmoj "trani

.32/ mali oblici irine Z2# m .321/ C.. izobate ' oblik' "inklinale

45

.322/ .323/ .32 /

C.. C.. C..

*etvrta"te izobate izobate ' oblik' '"jeka a"imetri*na izobata .prikaz ' kombinaciji "ignat'ra za linije d'bine " dvo"tr'kim crticama na "trmoj "trani/

. / )kt'alni geomorfoloki proce"i .akt'alna geomorfodinamika/ .prikaz jarko crveno R 21 B/B1B/ $ojavlj'j' "e ' pravil' ' izabranom prikaz' jer "e radi mjerila ne mog' prikazati pripadni oblicipa "toga djelomi*no ni nemaj' izravn' geoekolok' f'nkcij' tvrdnje/izjave .)'""age/. . B1/ C.. . B2/ C.. . B3/ . B / . B#/ C.. C.. C.. povrin"ko i"piranje i"piranje ' oblik' poto*i8a- vododerine odron kamenja klizanje p'zanje tla "olifl'kcija na"tanak b'ji*ni& lava- morena otapanje/odvajanje "lijeganje "p'tanje "'fozija fl'vijalna erozija ak'm'lacija abrazija radni/aktivni r'bovi na vodama tek'8icama deflacija ra"p'kn'to tlo zbog "mrzavanja antropogena planacija 'ga<eno tlo od "toke

. B%/ C.. . B1/ C.. . B2/ C.. . BA/ C.. . 1B/ C.. . 11/ C.. . 12/ C.. . 13/ C.. . 1 / C.. . 1#/ C.. . 1%/ C.. . 11/ C.. . 12/ C.. . 1A/ C..

Kata(') si)nat:ra ';isn' ' ;rsti kraj'8ra9a .prikaz ' tamno"me;oj boji R 21 #/B A/ .#/ zaobljenja na elementima georeljefa ' irini f 1BB m

46

U podr'*jima "labo izra<enog reljefa- npr. ' reljef' bez r'bova i "tepenica i bez jaki& nagiba to "' *e"to jedina "tr'kt'riraj'8a obilje<ja georeljefa. 3e;'tim- ona ra*lanj'j' i "tr'kt'riraj' i padine ' mala podr'*ja na"eljavanja- &omogena ' "mi"l' "adr<aja vode i materijala. konvek"ni .#1/ .#2/ KKKKKKK iiiiiii konkavni iiiii iiiii radij'" kr'ga "avijanja %JZ3BB m R jako zaobljenje 3BB %BB m R "labo zaobljenje

.%/ $'ni i 'plji oblici ' irini Z1BB m $rikaz'j' "e pojedina*no ili ' gr'pama jer mog' izravno prikazati ekopodr'*ja- tj. pred"taviti "tr'kt'rno i f'nkcionalno &omogena podr'*ja. Ieli*ina i '*e"talo"t nji&ova pojavljivanja *e"to obilje<avaj' "tr'kt'r' geoekotopa tipi*n' za neko podr'*je. U t' "vr&' dolaze ' obzir "lijede8i oblici: .%1/ .%2/ .%3/ .% / .%#/ .%%/ .%1/ .%2/ glavica- planin"ki vr& kotlina korito nia >:porn?C ograda- na"ip ravno bilo lepeze

.%/ 9rapavi/neravni oblici me;' povrin"kim elementima georeljefa ' irini f1BB m- pri *em' "' pat'lja"ti neravni oblici iroki Z1 m. 0avljaj' "e "amo ' gr'pama- a gr'pe ' zatvorenim poljima. 6alaze "e ' odno"' "a .'glavnom akt'alnim/ geomorfolokim proce"ima i "a tlom odno"no " obradom tla. Ie8i areali prirodni& oblika &rapavo"ti *e"to obilje<avaj' ekotope tipi*ne za doti*na podr'*ja. .11/ CC.. ' poto*i8ima .12/ CC.. valovito .13/ CC.. kvrgavo- glavi*a"to .1 / CC. kotlina"to .1#/ CC.. "tepeni*a"to

D'p:nske :p:te ' te7ni>i sni-anja i pri-jera 9a pri-jen: Nva temeljna geomorfoloka koncepcija kartiranja prikazana je ' 'p'tama za kartiranje G3, 2# .9. 5e"er b :tgblein 1A1A/. 7ovoljan broj primjera za provedb' koncepcije nalazi "e na li"tovima IGe'-'r='('.ke karte : 1, 1 DDD SR #je-a<ke? .7. +ar"c&- N. Krgnzle- 9. 5e"er- 9. 5iedtke b
47

G. :tgblein- izd. 1A12 ff./. 5i"tovi dono"e dovoljno dokaza za pojedine pozicije i iz gore "pomen'tog kataloga o "ignat'rama za dio georeljefa G`, 2#. 3og'8no"t prikazivanja koncepcije obzirom na krajobraz dobro je potkrijepljena " li"tovima G3, 2#. $rije koritenja kataloga o "ignat'rama G`, 2# trebalo bi konz'ltirati '"poredive vr"te krajobraza " li"tova G3, 2#. Np8enito o )e'-'r='('.k'- sni-anj: terena i kartiranj: vidi 0. 7emek .izd. 1A1%/- (. 9eLer i dr. .1A%2/ i 9. 5e"er .1A11/. N problematici ana(i9a G3, 2# ra"pravlja "e ' radovima 7. +ar"c& b 9. 5iedtke .izd. 1A2B/. :nimanje georeljefa ' velikom mjeril' ' izravnoj je "vezi " i"tra<ivanjima krajobraza- pri *em' kod !. 3o"imanna .1A2# a/ nalazimo na in"tr'ktivne primjere prakticiranja toga. Uz "lijede8e pojedina*ne pozicije kataloga o "ignat'rama mo<emo iznijeti jo "lijede8e 'p'te: Uz .1/ na)i8: U radnoj gr'pi pedologija .3 1A22/ '"tanovljenje k'ta nagiba padine prikazano je iz topograf"ke karte primjenom "kale za k'teve nagiba " !, 2#. Ra"prave o >prakti*ki zna*ajnim k'tevima nagiba padine? nalazimo izme;' o"talog kod 9. ,'gler .1A% - 1A1 - 1A1%/. =n"tr'ktivn' grafik' >nagib padine/geomorfoloki proce"i/krajobrazna i"kori"tivo"t/melioracija? nalazimo kod 7. +ar"c& b R. 3g'"ebac&er .1A2B/ i pozivanjem na 9. ,'glera .1A1 / kod 7. +ar"c& i.dr. .1A12/. Uz . / akt:e(ni )e'-'r='('.ki pr'>esi: na pojedina*nim obra"cima li"tova G3, 2#- prikazani "' '"prko" jedin"tvenoj legendi- ' veoma razli*itom intenzitet'. :toga ' ovom "l'*aj' "vi G3, 2# li"tovi ni"' prikladni primjeri za to. 3o<e '"trebati da "e regionalno provede detaljno kartiranje er'9ijski7 '8(ika. U t' "vr&' vidi 9. 5e"er b R.JG. :c&midt .1A2B/. %r'8(e-e 98') prir'dni7 'pasn'sti pri geomorfolokom kartiranj' obra;'je 9. ,ien&olz .1A11- 1A2B/. GeoekolokoJ geomorfoloka kartiranja antropogenog oblikovanja proveli "' !. 3o"imann b $. 5'der .1A2B/ odno"no !. 3o"imann .1A23- 1A2# b/. Uz .#/ 9a'8(jenja: Utvr;ivanja na kvantitativnoj o"novi pokaz'j' $. 7omogalla- G. 3air b R.JG. :c&midt .1A1 /. Gijeli po"t'pak je "kra8en kod 9. 5e"er b G. :tgblein .1A1#/ ' >zelenoj legendi? projekta G3, 2#. Fa geomorfoloko i geoekoloko zna*enje zaobljenja vidi 9. 5e"er .1A2B/. Ge'('.ka 'sn';a ()e'('.k' p'd9e-(je) >Geoloka o"nova nalazi "e .dod'e/ po"v'da?- ali ekoloki gledano- ne na na*in pop't klime ili georeljefa. Geoekoloki gledano- geoloka o"nova igra 'log' tamo gdje podr'*je lj'd"kog rada zadire ' Femljin' povrin'. !o ' ek"tremnim "l'*ajevima mo<e dopirati ' ' velike d'binepomi"limo li "amo na r'dnike. 3o<e "e me;'tim raditi i o manjim d'binama- pomi"limo li na izdanke "tijena na povrini zemlje- gdje i ' eko"'"tavima topi*ke dimenzije ' nedo"tatk' tala i ra"tre"iti& "edimentni& pokrova geoloka o"nova ' "mi"l' "tijena pre'zima f'nkcije ' "adr<aj' krajobraza. 6e doga;a "e to "amo ' "vim klimat"kim zonama "'&i& predjela ili ' &ladnim p'"tinjama nego i npr. ' nekim "redogorjima :rednje ('rope. U tom "e "mi"l' razlik'je i pojam >povrin"ki "loj zemljita? .Nberflgc&enna&er Untergr'nd/ ."l. 1B/. U ovim 'p'tama za kartiranje govori "e o geolokoj o"novi- "a "tajalita povrin"kog "loja zemljita. $rimjere za to daje ). :emmel .1A21/. S(. 1D, %'ja- Ip';r.insk') s('ja 9e-(ji.ta ? .prema 9. 5e"er' 1A11- iz 9. 5e"er b M. $anzer 1A21/. $ovrin"ki "loj zemljita ob'&va8a "va geoekoloki i geomorfoloki va<na podr'*ja Geodermi"a. Nn .Ra/ ob'&va8a i tlo .Rb/ kao i pokrovne "lojeve izlo<ene ra"trobi .Rc/ i "tijene .Rd/. Razne geo znano"ti i"tra<'j' na ovim vr"tama materijala. 7i"ciplinarna podr'*ja rada: $ R pedologija .na'ka o tl'/H G R geologijaH Gm R geomorfologija. !na<enje )e'('.ke 'sn';e : kraj'8ra9n'- ek's:sta;: $od pojmom o"nove podraz'mijevaj' "e "'p"trati ' nizinama- na d'binama ve8im od 2 m. (koloko zna*enje takvi& "'p"trata "a"toji "e ' tome da jako 'tje*' na reg'liraj'8a obilje<ja georeljefa .nagib padine- oblik padine- energij' reljefa- g'"to8' dolina/- a i na "adr<aj vode .kvantitativno '"lijed razli*ite prop'"no"ti i "kladitenja- kvalitativno '"lijed razli*itog kemij"kog
48

"a"tava te "voj"tava p'fera i filtriranja/. Eak "e i tla na krajevima padina nalaze ' izravnoj vezi " o"novom: parametri prop'"no"ti- porozno"ti- koli*ina p'kotina itd. klj'*ni "' parametri koji 'pravljaj' "adr<ajem vode- a time i prijeno"om tvari op8enito pa "toga i proce"ima izgradnje tla. ,ona*no "' takvi "'p"trati va<ni i za biljke " d'bokim korijenjem te za antropogeno i"koritavanjeto "e izra<ava ' okoli'. Razlik'jemo ra"tre"ito tlo od *vr"ti& "tijena. ,ao daljnja ekoloki va<na obilje<ja va<e kemij"ko djelovanje- "tr'kt'ra i koli*ina p'kotina. 6i ' kojem "l'*aj' "e ne "mije zanemariti "tratigrafija- jer *e"to "amo preko nje mo<emo dok'*iti ekolok' povezano"t ' nekom krajobraz'. Van'st )e'('.ke I'sn';eL 9a ra9d;ajanje )e'ek'('.ki7 pr'st'rni7 jedini>a N"nove "' kao i tlo "tabilno obilje<je krajobrazni& eko"'"tava. Nne time omog'8'j' pr'>jen: :;jeta stani.ta neovi"no o njegov' tadanjem i"koritavanj'. U "klad' " pojmom >povrin"ki "loj zemljita? ."l. A/- geoloka o"nova mo<e biti zna*ajna za razdvajanje geoekoloki& pro"torni& jedinica na trojaki na*in: - mo<e "e izravno pojavljivati i tako odre;ivati obrazac irenja i f'nkcionalno"t krajobraznog eko"'"tava .npr. ' krkim krajolicima gdje je na povrini *vr"ta "tijena/. - mo<e biti polazni materijal za ka"nije i krajobrazno odre;'j'8e pokrove od ra"tre"itog materijala/"tijena .npr. veliki periglacijalni pokrovi kra ' "redogorjima- od nekoliko metara- gdje krajobraznoJekoloki nije odl'*'j'8a vr"ta tla ve8 njegov izvorni materijal pokrov od kra/. - tamo gdje geoloka o"nova izlazi na Femljin' povrin'- ona mo<e odre;ivati i vr"t' tla- kao npr. kod litogeni& tala :rednje ('rope .npr. kod rendzine ili kod cRankernad/. U takvim "l'*ajevima treba djelomi*no ili potp'no ob'&vatiti obrazac pro"tiranja geoloke o"nove. $ritom je metodi*ki problem to nemamo "v'gdje podatke o o"novi. :toga nam geoekoloko kartiranje mo<e biti ograni*eno- jer ono "e ' pravil' ne vri p'tem b'otina- koje "' jedine mjerodavne za d'bok' o"nov'. !na<enje )e'('.ke 'sn';e 9a 9ak(j:<i;anje ' p'ten>ija(i-a prir'dni7 pr'st'ra Fa i"kazivanje p'ten>ija(a prir'dni7 pr'st'ra n'<na "' znanja o geolokoj o"novi: p'ten>ija( i9)radnje (5e8a::n)sp'tentia(): kod ve8ine gra;evin"ki& projekata temelji "e i"kapaj' jednim i"kopom. :toga "tabilno"t 'glavnom ne ovi"i od "'p"trata na povrini zemlje ve8 od podzemnog "loja. !o proizlazi iz 7=6 propi"a .7=6 B21- 7=6 B22 i 7=6 221A%/ za i"pitivanje temelja za gradnj'. :tabilno"t "e mo<e izra*'nati i ' oblik' dop'tenog priti"ka na tlo izravno iz parametara petrografije i koli*ine p'kotina ' *vr"tim "tijenama odno"no veli*ine zrna i konzi"tencije kod ra"tre"iti& "tijena. 6a povrinama pod nagibom- iz "a"tava tla dobivamo dodatne informacije o mog'8im geomorfolokim proce"ima- naro*ito o p'zanj' i kli<enj' tla. +ez znanja o zemljit' nije mog'8a nikakva procjena obrade tla. :k(anjanje 'tpada, klj'*ni parametar pred"tavlja podzemno zemljite ' okvir' deponija za otpad. Fa takv' namjen'- naro*ito za ind'"trij"ki otpad prikladne "' one povrine " dovoljno neprop'"nim tlom. 7odatno treba obratiti pa<nj' i na to da "e ne omog'8i &orizontalni prijeno" tetni& tvari npr. ' prirodni vodotok .rijek'/. p'ten>ija( rasp'('i;e ;'de, iz znanja o gra;i podzemnog zemljita- dobivamo izravno informacije o potencijalnim "premnicima podzemne vode i prva polazita o kvaliteti podzemne vode. $ritom je naro*ito zna*ajno znanje o "tratigrafiji i genezi jer je " pomo8' ti& informacija mog'8e dati izjave o vodoop"krbi na velikim povrinama. p'ten>ija( sir';ina i p'ten>ija( 'p'ra;ka 9e-(ji.ta : iz podataka o podzemnom zemljit' dobivamo izravna 'p't"tva o mog'8im le<itima "irovina- obzirom na minerale i r'de. U tim podr'*jima treba naro*ito obratiti pa<nj' na to da ek"ploatacija "irovina negativno 'tje*e na
49

potencijal obnove/oporavka zemljita. 6akon dovrenja ek"ploatacije- ova je podr'*ja iznova mog'8e rek'ltivirati/po'miti i i"kori"titi za razne vr"te rekreacije. 8i'ti<ki p'ten>ija( prin'sa: veoma zna*ajan kontrolni parametar je"t o"nova ' okvir' "adr<aja vode ' tl'. ,od ak'm'liraj'8i& "lojeva ali i kod ek"tremno prop'"ni& "lojeva treba ra*'nati " ograni*enom i"kori"tivo8' ' poljoprivredne "vr&e.

Up:te ' pr'>jeni rasp'('i;i7 p'd(')a U okvir' "nimanja G`, 2#- ne mo<e "e prove"ti nikakvo "amo"talno geoloko kartiranje. !amo gdje je geoloka o"nova prema pog. 2.#.1 i 2.#.2 geoekoloki zna*ajna- treba nabaviti odgovaraj'8e podloge ili i& po potrebi treba "amo"talno obraditi. ,ao izvori- ' obzir dolaze ' prvom red' )e'('.ke karte. Fbog identiteta mjerila i pravila kartiranjan'di "e ponajprije G, 2#. =z njega mo<emo izravno dobiti podatke o geolokoj o"novi. ,arte malog mjerila ni"' dovoljne ali mog' pr'<iti pozadin"ke informacije- npr. G, #B ili G, 1BB. !reba me;'tim 'kazati i na Isi;eL )e'('.ke i9;'re- nep'blicirane "nimke velikog mjerila koje "e nalaze ' geolokim "ve'*ilinim in"tit'cijama ili ' Geolokim in"tit'tima. $ritom "e radi o li"tovima G, 2# ' koje "e r'*no 'crtavalo ili o teren"kim *i"tim kartama ve8eg mjerila .Keldreinkarten/ za takve li"tove- ponekad i " p'pis'- 8:.'tina. ,od geoloki& karata treba obratiti pa<nj' na to da '"p't prika<' bilo ra"troeni materijal i ra"tre"iti materijal ili >pokriva*? kao kod ve8ine li"tova koji prikaz'j' "redogorja. =z toga proizlaze )e'ek'('.ki pr'8(e-i s t;rdnja-a (A:ssa)epr'8(e-e) . !amo gdje imamo velike pokriva*e zemljita- nema nikakvi& problema- jer "e tamo po"t'pa prema pravilima za "nimanje tla .pog. 2.2/ %ara-etri )e'('.ke 'sn';e i '8:7;aGanje isti7 +'d'8i da geoloka o"nova obzirom na povrin' Femlje po definiciji krajobraznog eko"'"tava "amo lokalno ima odre;en' 'log'- kartograf mora odl'*iti ' kojem op"eg' treba "nimiti odre;ena obilje<ja geolokog "'p"trata. 7akle- ovdje je manje va<no ozna*avanje "tijena po vr"tama "tijena ili po nji&ovom "tratigraf"kom polo<aj'- *ak i kad bi one mogle biti zna*ajne za karakteriziranje geoekolokog kontek"ta krajobraza te t' i tamo pred"tavljati glavni moment pojanjenja geoekoloke "it'acije. Fna*ajnija "' naime geomorfoloka- geoekoloka i geote&ni*ki va<na "voj"tva koja "e izvode iz primarni& i "ek'ndarni& obilje<ja materijala geoloke o"nove. =z geneze "tijena daj' "e izve"ti )r:pe pri-arni7 s;'jsta;a .R materijalni "a"tav- gr'ba "tr'kt'rafina "tr'kt'ra/. =z toga proizlaze sek:ndarna s;'jst;a .R topivo"t- prirodna gr'ba g'"to8a- tvrdo8a "tijene- ela"ti*no"t- *vr"to8a- porozno"t- kapilarno"t- prop'"no"t- kapacitet vode i konzi"tencija/koji opet vode k geomorfolokoJgeoekolokoJgeote&ni*kim zna*ajnim "voj"tvima .R o"jetljivo"ti na korozij'- tj. o"jetljivo"ti na ra"trob'- na korozij'- opteretivo"t/no"ivo"t- "tabilno"t- o"jetljivo"t na kli<enje- "po"obno"t te*enja- promjenjivo"t kod "mrzavanja/'gro<eno"t "mrzavanjem- o"jetljivo"t na p'canje kod "mrzavanja i "oljenja te na mog'8no"t prijeno"a/. 3e;'"obn' povezano"t vidite na "l. 11. ,la"ifikacija/pridr'<ivanje .F'ordn'ng/ "tijena vidi "e na "l. 12. %r'8(e-i sa sni-anje3e;'"obni 'tjecaj "tijena/proce"a ra"trobe/odnoenja/oblika georeljefa pred"tavlja zna*ajan temeljni princip geolokog kartiranja- koje ne crpi informacije "amo iz izravnog govora "tijenja .' razjanjenj'- ' b'otini- na c5e"e"teind.*ita*' "tijena//- ve8 "tavlja "voje nalaze i ' geomorfolokoJ &idroloki k'ntekst kraj'8ra9a. Nva povezano"t nam i pojanjava da kod izravnog "nimanja tala i geoekoloki va<ni& obilje<ja oblika georeljefa- geoloka o"nova ima ponajprije dop'n"k' 'log'. =z toga proizlazi i po"t'pak kod "nimanja G`, 2#: najprije "nimanje georeljefa .pog. 2.1/- zatim tla .pog. 2.2/ i kona*no geoloke o"nove .pog. 2.#/. U tom po"t'pk' radi "e a'tomat"ki o onim arealima gdje geoloka o"nova *ini krajnji )'rnji s('j Ge'der-isa pa time pred"tavlja tlo ' inventar' krajobraza. Nvi areali za&tijevaj' izravno "nimanje geoloke o"nove. Fbog dr'gi& '
50

pravil' dominantni& faktora- izravno geoloko "nimanje ograni*ava "e "toga ' okvir' G`, 2# na pojedina*ne areale. :li*no povrin"kim vodama .pog. 2.3/ geoloka o"nova pred"tavlja "tati*ki dio elementa geoekoloki& jedinica pro"tora koji ' '"poredbi " dr'gim elementima "adr<aja G`, 2# imaj' dodatn' o"obito"t krajobraznog eko"'"tava: geoloka o"nova kartira "e tamo gdje ' krajobraznom eko"'"tav' ima odl'*'j'8' 'log'- tj. tamo gdje je tik 'z povrin' tla ili je na sa-'j p';r.ini. za mjerilo 1:2# BBB treba prove"ti sni-anje terena ' 1:1B BBB. c"nimanjed ne zna*i 'obi*ajeno geoloko "nimanje- ve8 ob'&va8anje pro"tornog ra"pro"tiranja oni& '8i(jeja geoloke o"nove .vidi tab. 23/- koja dje(:j: ekof'nkcionalno tj. zajedno " dr'gim *imbenicima "'"tava.

Ie8 "mo 'kazali na to da "e kartiranje )e'('.ke 'sn';e za G`, 2# ne mo<e vriti 'z pomo8' b'otina. Rekli "mo tako;er da je ve8ina geoloki& karata cpokrivenad. U tom "mi"l' trebamo pod"jetiti i na kriti*ko vrednovanje geoloki& karti velikog mjerila gdje tako;er ima metodi*ki& greaka. +'d'8i da "e djelomi*no kartiralo prema c5e"e"teinend.*ita*ima "tijena/- "toga "e nije prepoznalo ono akt'elno- jer lako troive "tijene .npr. od gline i l'fa/ ne tvore c5e"e"teined. R'*no b'enje .do d'bine od 2 m/ to dobro razjanjava. Eak i 's:(ina+sipar 'crtana na nekim geolokim kartama- ne zna*i n'<no da "e radi o nekom ve8em pokrov' "ipara. ,artograf "amo nije bio ' "tanj' pr'<iti jednozna*ne izjave o geolokoj o"novi. U takvim "l'*ajevima- mog'8e je da "e ve8 i na manje od metar i"pod livade nalazi *vr"ta "tijena za koj' b'd'8i da npr. nije bilo c5e"e"teinend.*ita*a "tijena/ koji "' mogli biti 'ne"eni ' ovjeen pokrov o"'line i"ta nije bila prepoznata i"pod manjeg pokriva*a od "ipara. ="te metodi*ke greke ponavljaj' "e i kod manji& le"ni& ili fl'vijalno naneeni& pokrova ra"tre"iti& "edimenata.

51

S(. 11, )e'-'r='('.ki ;ana s;'jst;a p'd9e-n') s('ja :9 p';r.in: t(a .prema 9. ,'gler b ,. +illDitz 1A11- promijenjenoH iz 9. 5e"er b M. $anzer 1A21/. e)9')eni pr'>esi den'dacija .derazija/ ma"ovno pokretanje p'jedini pri-jeri =a>ija(n' di=eren>iranje '8(ik pr'>es nano"ite&nogeni/antropogeni jalovi za"ipavanje proce"i &'mcizemljita r'dine biogeni pr. biogeni pr. rif- atol ra"t koralja gljiva"te zap'"i eol"ki proce"i "tijene pije"ka tera"a na marin"ki proce"i mlat mora m. obali limni*ki pr. limni*ki pr. obalno op8enito klif odno. povrine "edimentacija glacilimni*ki " jezer. gline glinom r'b rije*. fl'vijalni pr. fl'vijalni op8. erozija obale tera"e polje glacifl'v. pr. nano" lj'nka lj'nka )r:pe pr'>esa

a)ensi *ovjek <ivotinja biljka vjetar more

jezera $roce"i ma"ovnog prijeno"a " proce"ima erozije i ak'm'lacije rijeka potok

e)9')eni pr'>esi pr'>es

a)ensi )r:pe pr'>esa

=a>ija(n' di=eren>iranje

p'jedini pri-jeri '8(ik

kini potoci padin"ki fl'v. pr. cbedlend"d d'bin"ka eroz. padin"ko dif'zno ili "lojevito padin"ki pr. i"piranja J op8enito vododerine erozija padine otjecanje J korozija i"p. ' kr' krape i"pir. otapanjem povr. vode J erozija tla ogoljela padina povr.i"piranje podz. voda "'teren"koJakvalni pr. J "'fozija op8. "pilje podz.odno" mater. J krko"'f. pr. pad zem.-doline otapanje J pr. podz.vode pad zem. podz.odno" mater. J "'bglacij.Jglacifl. proce"i t'nel.dolina d'boka i bo*na eroz. Jvoda ' kr' "pilje otapanje- 'r'av. "nijeg- firn nivogeni proce"i g'd'ra lavina led ledenjaka glacigeni pr. morena nano" materijala "mrzn.tlo kriogeni pr. 'gla*ana pad. gravitac. odno" m.
52

.bez agen"a- djelomi*no pokren'te ma"e zemlje kao agen"/ gravitac. proce"i J grav.pr. op8. padine premjet.-pad-kliz. J kriograv.pr. "olifl.tera"e "olifl'kcija J grav.pr.mrtvog leda pad zem. podz.odno" mat.'r'avanje J "'f.grav.pr. "ol odmrz.-'r'avanje J krkograv.pr. ponikve otapanje-'r'av. J te&nograv.pr. cpinged-polje 'r'av. 'pljeg loma pro"tora endogeni tektogeni proce"i "t'panj loma vertik.kretanje kore proce"i v'lkanogeni pr. v'lk. "to<ac izlaz pepela-lave kozmogeni pr. meteoriti krater meteor. 'd'bljenje od 'dara s(. 1 , )e'-'r='('.k'B)e'ek'('.k'B)e'te7ni<ka k(asi=ika>ija stijenja i '9na<a;anje nji7';i7 '8i(jeja .prema 9. ,'gler 1A1 - izmijenjeno/. <;rste stijene (;rste stijena) *vr"to8a min."a"tav- kemija eruptivne stijene d'boke podz. "tijene "ilikatne r'de "'lfidne povr. "tijene ok"idne fo"fatne

"tr'kt'ra

vezivanje

primjeri granit- diorit i dr. pegmatit- aplit i dr. bazalt- dijabaz- porfir

metamorfne stijene kontaktne metam."t. jako kontaktne metam. "ilikatni "labo kontaktne metam. "'lfidni regionalne metam. "t. ok"idni katazonalnefo"fatni epi i mezozonalne mramori tektoniti bre*a-milonit karbonatni "ilikatni i dr.

9ornfel" "vi kriljevac gnaj"- magmatit tinj*ev kriljevac-filit mramor tekton"ka

sedimentne stijene "ilikatne "ed."t. kr'pnozrnate debelo"lojne "itnozrnate tanko"lojne 1/ lapora"te "ed."t. tanko"lojni karbonatne "ed."t. debelo"lojne ma"ivni tanko"lojni "'lfatne de"."t. kloridne "ed. "t. 'gljene "ed."t. rastresite stijene (;rste t(a) sedimentne stijene
53

konglomerati- arkoze pje*enjaci pje*enjak- kr'pna i "itna glina lapor vapnenac vapnenac- dolomit an&idrit- gip" kamena i kalijeva "ol kameni 'gljen- "me;i 'g.

fiziogene "ed. "t. ne vez'j' "e "ipar- lj'nakpje*.-obl'tak "ilikatne "ed. "t. kr'pnozrnate p"e'dovezivanje "itnozrnate vez'j' "e kr'pna i "itna glina lapora"te "ed."t. "itnozrnate vez'j' "e lapor vapnene i "edim."t. clivadnidvapnenci organogene "ed."t. lj'nkovite "ed."t. radiolarij"ki m'lj vapnena"te "ed. "t. 2/ 'gljene "ed. "t. torf- tr'li m'lj te&nogene "ed."t. "ilikatne "t. lapora"te "t. gra;ev. 'ta- i"kopana zemlja vapnene "t. deponij"ki "'p"trat 1/ vie od B V "adr<aja vapnenac 2/ vie od 3B V "adr<aja 'gljik 7akle- tijekom kartiranja- "talno pra8enje sit:a>ije p'ja.njenja (A:=s>7(:ssit:ati'n) je"t temeljna pretpo"tavka za d'blji 'vid ' geolok' "it'acij' nekog podr'*ja te za korekcij' odno"no provjer' ra"polo<ivi& geoloki& karata. Fa geol. karte je 'glavnom po"tojala neka dr'ga "it'acija pojanjenja koja je kartografa mo<da nagnala da "e 'p'"ti ' neke dr'ge procjene. Os'8it'sti sni-anja : 'dreJeni- tip';i-a kraj'8ra9a U ra;ni>a-a- povrin"ki "loj zemlje odre;'j' 'glavnom tla ili ra"troeni i tran"portirani pokrovi od ra"tre"itog "edimenta. :toga "' geoloke karte ' takvim ckrajobrazima na"ipavanjad a o takvima "e ' pravil' i radi- npr. ' "jevernonjema*koj nizini- ' predgorj' )lpa ili ' gornjorajn"koj nizini pokrivene "amo ' po"ebnim "l'*ajevima. U sred')'rj: i : ;is'ki- p(anina-a- mo<ete imati povrin"ke *vr"te "tijene ili pak nji&ovi "ipar"ki pokrovi .:c&'ttdecken/ odre;'j' karakter geoekoloki& pro"torni& jedinica. $onekad ovdje dolazi do izmjene "tijena na veoma malom pro"tor'. U tom 8e "l'*aj' trebati i na G`, 2#- obratiti pa<nj' na geolok' o"nov'. !e&nika "nimanja za ovakvo geoekoloko djelomi*no "tanje "tvari pribli<ava "e tada 'obi*ajenim geolokim teren"kim "nimkama. %r'pis ' sni-anj: '8i(jeja )e'('.ke 'sn';e na GFK 1 +'d'8i da ovakvo "tanje "tvari veoma rijetko igra klj'*n' 'log' ' geoekolokom kartiranj'- onda za to nema po"ebni& propi"a o "nimanj'. Up'8'je "e na te&nik' "nimanja geoloki& karata .izm. o"tali& ). +entz- izd. 1A%1H 9. Kalke 1A1#H 0. +arck&a'"en- (.JR. 5ook- R. Iinken b ,.J9. Io"" 2 1A1#/. :vi podaci o geoekoloki zna*ajnoj geolokoj o"novi prikazani "' jarkocrvenom bojom .21 B/B1R/. !amo gdje je geoloka o"nova veoma geoekoloki zna*ajna- treba j' prikazati na G`, 2#. cFna*ajnad zna*i da npr. *vr"ta "tijena izlazi na povrin' zemlje ili da karakter pokriva*a od ra"tre"iti& "tijena odre;'je "adr<aj vode ' tl' ili georeljef. $rikaz "e vri pojedina*nim "ignat'rama ili nji&ovim povrin"kim gr'piranjem te povrin"kim ra"terom na pojedina*nim arealima ' "klad' " doti*nim zna*enjem. $rimjeri: .13/ "tijena izgra;'je povrin' zemlje .ploni/povrin"ki ra"ter/ .131/ CC. povrina vapnenca

54

.132/ CC. .133/ CC.

povrina pje*enjaka povrina v'lkanita

.1 / pokriva*i od ra"tre"iti& "edimenata .to*ka"ti ra"ter- po potrebi treba ga diferencirati obzirom na debljin'- "lojevito"t- g'"to8' "lojeva itd./ .1 1/ CC. .1 2/ CC .1 3/ CC pokriva* od lj'nka- debljina Z # m pokriva* od lj'nka- debljine #J1B m pokriva* od "itnog i gr'bog lj'nka- debljine f 1B m

.ovaj primjer "e tako;er mo<e kori"titi i za pokriva*e od le"a- pije"ka i "ipara/.

D'p:nske :p:te ' te7ni>i sni-anja i pri-jeri-a :p'ra8e U "vezi " G`, 2# treba 'kazati i na karte "'"jedne .di"cipline/- na cgeoloked karte p'ten>ija(a prir'dn') pr'st'ra .0.J7. +eckerJ$laten b G. 5attig 1A2B/. Nne pred"tavljaj' geoznan"tvene podloge- ra;ene ' "vr&' pro"tornog planiranja. 0o 'vijek prevladavaj' mala mjerila .1:2BB BBB1:#BB BBB/. U ve8im mjerilima .do 1:2# BBB/ imamo karte 'si):ranja sir';ina (R'7st'==si>7er:n)skarten)- izrazitijeg geolokog nego li geoekolokog karaktera. Razli*ite konvencionalne G, 2# i G, #B dop'njavaj' "e "porednim kartama i/ili d'datni(ist';i-a .' "mi"l' "'"tava G, 2# od vie li"tova/ radi &idrogeoloki&- gra;evin"kote&ni*ki&pedolokogeograf"ki& podataka i podataka o "irovinama. 3e;'tim- t' "mo jo veoma 'daljeni od jedin"tevni& njema*ki& "nimki i prikaza. Eak ni koncepcije koritene ' geolokim pokrajin"kim in"tit'tima ni"' jedin"tvene. U "l'*ajevima gdje "e takve karte nalaze ' podr'*j' neke G`, 2#- one pred"tavljaj' zna*ajn' potpor' za "nimanje geoekoloke odno"no geolokoJgeoekoloke tematike. Geoloke 'p'te nalaze "e djelomi*no i ' pokrajin"kim ped'('.ki- karta-a- tj. naro*ito ' bro'rama " objanjenjima 'z +, 2#- koje tako;er treba kori"titi za izrad' G`, 2#. S(. na str. 1*A 9a)(a;(je *vr"to8a no"ivo"t korozivno"t me&ani*ka po"tojano"t na troenje otporno"t na korozij' "klono"t kli<enj' i te*enj' promjenjivo"t kemij"ka zbog "mrzavanja

vodoprop'"no"t

promjenjivo"t egzogeni& proce"a

Antr'p')eni :tje>aji

55

!na<enje antr'p')eni7 :tje>aja : kraj'8ra9n'- ek's:sta;: U k'lt'rnom krajobraz' :rednje ('rope pod "na<nim 'tjecajem lj'di- teko je vie na8i prirodne- tj. po"ve netakn'te krajobraze- *ak ni ' vi"okim planinama. Eovjek je gotovo "v'gdje vieJmanje izvrio neke za&vate ' "vom prirodnom okoli'. !ako je pre'zeo zna*ajn' f'nkcij' reg'latora krajobraznog eko"'"tava "ve do odre;ivanja kr'<nog tijeka materijala. Razmjer odno"no "t'panj antropogenog 'tjecaja najbolje "e mo<e okarakterizirati p'tem 4e-er'8ijski7 st:pnje;a odno"no st:pnje;a prir'dn'sti .tab. 32 i 3A/. =z nji& "e vidi da "e " poja*anim antropogenim 'tjecajem mijenjaj' pomalo "vi dijelovi krakobraznog eko"'"tava. $romjene "e doga;aj' i ' klimi. +'d'8i da ona ipak nije "trogo vezana za 9emerobij"ke "t'pnjeveto ni"mo prikazali ' tablicama. N"novne razlike izme;' klime g'"to na"eljeni& podr'*ja .Ierdic&t'ng"gebiete/ i klime na "lobodnom pro"tor' .Kreira'mklima/ naveli "mo ' "lijede8em pregled' .tab. B/. !na<enje antr'p')eni7 :tje>aja 9a ra9)rani<enje )e'ek'('.ki7 pr'st'rni7 jedini>a Nno ovi"i o "t'pnj' odno"no o razmjer' 'tjecaja lj'di. )ko je potrebno promijeniti 'porab' nekog krajolika- tj. pretvoriti npr. oranic' ' 'm' pa time izvriti promjene realne vegetacije- biti 8e potrebno razgrani*iti vie cfitotopad- ali 8e zna*enje za relativno "tabilni geokomplek" ctlod biti relativno malo i ' pravil' ne8e pov'8i za "obom razgrani*enje po"ebni& cpedotopad. 3e;'tim ako "e radi o potp'noj preobrazbi odno"no o novom oblikovanj' "tanita- razgrani*enje pojedini& !opova je"t neizbje<no. ,. +illDitz .1A1%/ ozna*ava jedinice kod koji& je geo"'"tav 'glavnom obilje<en jo neizmjenjenim prirodnim inventarom cgeotopimad. 0edinice koje "' okarakterizirane intenzivnomo"obito poljoprivrednom proizvodnjom i koje "' '"lijed koritenja do<ivjele reverzibilne promjene- ali ' kojima "vi zna*ajni dijelovi izvornog "'"tava i dalje djel'j'- nazivaj' "e cagrogeotopid. Fa jedinice kod koji& "' '"lijed djelovanja *ovjeka zna*ajni dijelovi geo"'"tava razoreni odno"no izmjenjeninazivaj' "e cte&notopid. ,od "nimanja G`, 2#- 0e7n't'pe treba ' "vakom "l'*aj' kartirati kao vla"tite topi*ke jedinice. $ritom treba obratiti pa<nj' na to da "e potede na"eljena podr'*ja- jer ona ni"' predmet geoekolokog kartiranja .'"poredi pog. 2.A.#/. !na<enje antr'p')eni7 :tje>aja 9a d'8i;anje p'ten>ija(a prir'dni7 pr'st'ra Fa&vati *ovjeka ' inventar prirodnog krajolika ne zna*i "amo i"koritavanje prirodni& potencijala tog pro"tora ve8 i pr'-jen: ti7 p'ten>ija(a. $romjene "' to ja*e koliko "' d'blji i antropogeni za&vati. +'d'8i da potencijali prirodnog pro"tora ni"' "ami "ebi "vr&a i ne po"toje c"ami po "ebidneizbje<no je da i& *ovjek kori"ti a time i mijenja. $i(j pr'st'rn') p(aniranja je"t omog'8iti bri<ljivo i"koritavanje te trajn' i"kori"tivo"t potencijala prirodni& pro"tora a time kona*no i prirodni& o"nova <ivota za lj'de- te da po mog'8no"ti iznova '"po"tavi i"troene ili 'nitene potencijale. #e)ati;ne p's(jedi>e na p'ten>ija(e prir'dn') pr'st'ra na"taj' 'glavnom intenzivnim oblicima i"koritavanja- .npr. intenzivnom obradom tla/- pri *em' o"obito bioti*ki potencijal biva 'v'*en ' toa ' ek"tremnim "l'*ajevima "e to odra<ava *ak i na go"podar"ki potencijal .ovdje: bioti*ki potencijal prino"a/. : dr'ge "trane- antropogeni za&vati mog'- naro*ito ako "' ek"tenzivni- i pozitivno 'tjecati na bioti*ki potencijal i potencijal obnove.

56

7obivanje potencijala prirodnog pro"tora ' podr'*jima koja je *ovjek 'velike preoblikovao '"mjereno je prema izra<avanj' pojedini& faktora i nji&ovi& parametra. %r'8(e-i sni-anja !eko8e ' "nimanj' antropogeni& "tanita nalaze "e ' prvom red' : ned'statk: prik(adni7 =i9i<ki7 te-e(jni7 karti. :nimanje teren"kim kartiranjem 'glavnom je povezano " velikim trokovima- jer nije dolo do kartiranja i o*itovanja antropogeni& podr'*ja na o"novi prirodnoznan"tveni& zakonito"ti pa tijekovi proce"a *e"to ni"' poznati. !'ma*enja i interpolacije "' "toga veoma problemati*ni- naro*ito nije mog'8e primijeniti GatenaJprincip. !ako;er je i i9;'Jenje )e'ek'('.ke sit:a>ije na o"novi "pontane i r'deralne vegetacije mog'8e "amo ' veoma ograni*enom "mi"l'- jer pokazatelj"ka "voj"tva ovakvi& biljni& zajednica po"jed'j' zbog poreme8ene konk'rencije i ma"ovnog antropogenog djelovanja "amo ograni*en' "po"obno"t tvrdnje. $otencijalna prirodna vegetacija teko "e ili gotovo nikako ne mo<e '"tanoviti na antropogenim "tanitima. 0a8(i>a *@: antropogeni 'tjecaj na geoekoloki "'"tav na primjer' 9emerobij"ki& "t'pnjeva i "t'pnja prirodno"ti = dio ."kica R. 3ark" b M. :c&'lte/. .vidi "tr. 21 J21#/. :a"tavljeno prema 0ala" .1A##/- (llenberg .1A%3/- :'kopp .1A12/- :olm"dorf/5o&meLer/J3ra"" .1A1#/- :'kopp/,'nick .1A1%/- ,'nick .1A1 /- +l'me/:'kopp .1A1%/- :'kopp .1A1%/- 5e"er .1A111A12/- :c&'lte .1A12/- +ornkamm .1A2B/- $eper/Ro&ner .1A2 /- $eper/Ro&ner/J Minkelbrandt .1A2#/- vla"tite dop'ne. 7e-er.st. st.prir'dn. karakteristika p'd9e-(je+re(je= nema 'tj.k'lt. kak;'Ga ;'de t(' ;'da nema 'tj.- prirod. nema antrop.'tj.

1. )&emerob prirodno nema 'tj.

ili veoma mali 'tj. recentna morfoJ prirodni potoci lj'di- 'glavnom dinamika krajnje- teko pri"t'pa*na "tanita 2. Nligo&emerob bli"ko prirodi "lab k'lt. 'tj.- mali podzem. lokalno mog'8e blago male promj. 'tj.lj'di ali ponekad izmjenjeno ali zaga;enje- no ' &ranjiv. oja*a- i renat'rirana prete<no prirodna prete<no nedirn'ta tvarima ve8 d'lje vrem. "ebi recentna morfoJ voda- potociprep'tena "tanita dinamika pje*.pli8aci 3. 3e"o&emerob pol'prirodno znatan k'lt.'tj.*e"to manje voda lako male promj. 'glavnom ek"tenz. promjene ' e'trofira ili je ' &ranjiv. djelov. lj'di- ponekad reljef' blago do znatno tvarima ' i ja*i 'tjecaj one*i8.- "labo tl'-vodi i kaptirani vodotokovi zrak' . jJ('&emerob 'vjetno 'dalj. 'mjerenJjak k'lt.'tj. *e"to blage promj. voda 'mjer. promj. ' od prirode ponekad ja*i ili reljefa zbog e'trofira-'mjer. &ranj.tvar. veoma jak potp'n.loma itd. one*i8.- 'mjer. zbog gnoj. antrop.erozija tla za&vati na ovapnjenjatek'8icama ' tl'-vodizrak' #. kJ('&emerob 'daljeno jak k'lt.'tj.-ponek. 'mjer.Jjake prom. voda jako e'trof. mnogo &r. od prirode mog'8 i ja*i 'tj. ' reljef'- planacijom jako zaga;ena tvari zbog
57

*ovjeka gnojenjaprom. "adr<.

oranjem itd.-antrop. erozija tla

ve8i za&vati na tek'8icama

%. $oli&emerob veoma 'daljeno vrlo jak k'lt.'tj.promj. "vi& od prirode trajan- jak 'tjecaj zbog i"kapanja i "a"vim izgra;ene "voj"t. tla lj'di- znatne promj. na"ipav.- 'mjetna i kanaliz. tek'8ice 'mjet. tlo izvor.odno"a- kratkoJ neravno"t zbog .'glavnom zaga;. radi odno. traj.'nitenje i nov na"ipa- kanala i voda/ mat.-djelom. na"tanak "tanita zgrada- antrop. neprop'".tla erozija tla 1. 3eta&emerob 'mjetno izrazito jak i jedno"tr. 'mjet. antropog. 'mj. kanaliz. tok neprop'"no k'lt.'tj.- potp'na prom. na"ipavanjegrad"ke vodetlo/betonirano izvor.odno"a- <iva "talno pregra;iv. "prije*ena bi8a tendenciozno nema vie antrop. infiltracija 'nitavana erozije

vode ' tl' i zraka- "laba odvodnja i mala neprop'". tla jake prom. ' relj. voda veoma zaga;.

0a8(i>a *A: )ntropogeni 'tjecaj geoeko"'"tava na primjer' 9emerobij"ki& "t'pnjeva i "t'pnja prirodno"ti == dio "kica R. 3ark" b M. :c&'lte/. .vidi "tr. 21 J21#/. :a"tavljeno prema 0ala" .1A##/- (llenberg .1A%3/- :'kopp .1A12/- :olm"dorf/5o&meLer/ 3ra"" .1A1#/- :'kopp/,'nick .1A1%/- ,'nick .1A1 /- +l'me/:'kopp .1A1%/- :'kopp .1A1%/- 5e"er .1A11- 1A12/- :c&'lte .1A12/- +ornkamm .1A2B/- $eper/Ro&ner .1A2 /$eper/Ro&ner/J Minkelbrandt .1A2#/- vla"tite dop'ne 1.i . st:pa> isti ka' k'd ta8(i>e *@M isk'risti;'st i ;e)eta>ija (sa-' pri-jeri) 9na<ajni i9ra;ni antr'p').:tje>. :di' ne'=ita "tjenov.padine- "tjenov. kamene padine veg. "tjenov. '"jeklina ' vi"ok.planinama nema ga BV realna veg. odgovara izvornoj vegetaciji J prirodne 'me " a'to&tonim ra"linjem i nikakva tj. mala 'mar"ka i"kori"tivo"tnedirn'tim polj"kim ikarjem malo korit. drveta J plitke i d'boke mo*vare .nedirn'te- event'alno male mjere drena<e djelomi*no odvodnjene/ J velika podr'*ja iljate tr"ke ponekad zaga8ivanje i koritenje panjakaZ# V nema gnojenja J zone promjene- prirodni obalni pro"tori > J dine itd. > realna vegetacija jo odgovara izvornoj veg. J 'mar"ki 'glavnom koriten inventar " redovito po'mljavanje i kr*enje vi"okim 'djelom a'to&t.vr"ta drveta J jalove povrine "a ikarjem ob'"tavljeno nekadanje i"koritavanje .pionir"ke faze 'me- gr'pe ikarja/ J nekadanji kamenolomi- i"kapanja >
58

J p'"topoljine povremena i"paa #J12 V J "'&i i pol'"'&i travnjaci > J ek"tenzivno koritene livade i panjaci " ponekad koenje- nema gnojenja gr'pama ikarja J "vje<e do vla<ne ravnice " vi"okim grmljem ponekad koritenje za "lam' ili za i"pa'i r'bnim biljnim vr"tama nema gnojenja J prete<no i"tovremeno izgra;ene 'm"ke prete<no go"podar"tvo kr*enja 'ma monok'lt're "trane prirodi J intenzivno koritene livade i panjaci vie"tr'ka konja- nema gnojenja J neogra;eni vo8njaci povremena konja- djelomi*no gnojenje J vode tek'8ice bez vegetacije itd. 'mjereno do intenzivno koritenje J oranice redovito d'boko oranje- intenz. gnojenje'poraba pe"ticida- navodnjavanje J vo8njaci- povrtnjaci- intenz.vo8ar"tvo > J vinogradi "talna obrada tla- intenz. gnojenje- pe"ticidi 13J2B V J ra&la obrada tla trajne jake promjene i djelom. 'nitenje izvorne vegetacije J "port"ke povrine- "port"ki travnjaci "talno jako ga<enje tla- *e"to koenjegnojenje J intenzivno koriteni ribnjaci itd. intenzivno koritenje J na"eobin"ki tip obrade r'bni& dijelova velike promjene na velikim povrinama i grada 'z k'8ne vrtove i parkove .k'8e ' 'nitavanje izvorne vegetac. - pe"ticidi redovima- otvorena obrada " malo zelenila/ J ind'"trij"ke i zanat"ke povrine " malim > "t'pnjem betoniranja- po"tavljanja tra*nica're;aja za pro*i8avanje otpadni& voda itd. J mje"ta za kampiranje- vikendice- mali "talno jako optere8enje ga<enjem- e'trofiranjevrtovi promjena izvorne vegetacije 21J2B V J deponiji "me8a- jalovi &'mci velike povrine 'nitene izvorne veget. i prekriveno"t i"ti& "a "tranim materijalima J pro"tor i"kapanja tla velike povrine 'nitenja izvorne veget. i i trajne promjene J zatvorena grad"ka izgradnja 'nitavanje izvorne veget. na velikim povr. .vi"ok "t'panj betoniranja/ i trajne promjene J ind'"trij"ke i zanat"ke povrine " vi"okim "t'pnjem a"faltiranja 0a8(i>a /D, :rednja promjena parametara klime ' na"eljenim podr'*jima .iz 3. 9orbert 1A12prema ,. )dam 1A22- proireno/. %ara-etar zaga;enje zraka karakteristi<ne ;e(i<ine :sp'red8a s 'k'(in'jezgre kondenzacije .praina- aero"oli/ 1B p'ta vie "'mporni diok"id # p'ta vie 'gljik diok"id 1B p'ta vie 'gljik monok"id 2# p'ta vie globalno zra*enje UI .zima/ UI .ljeto/ trajanje "'n*evog zra*enja godinja "rednja ' "'n*ane dane mak"im. temp. razlike .oko 2 m iznad tla/
59

zra*enje

1#J2B V manje 3B V manje # V manje #J1# V manje B.#J2hG via 2J%hG via 3J1BhG vie

temperat'ra

brzina vjetra relativna vlaga oblaci

godinja "rednja bez vjetra zima ljeto prekriveno"t oblacima magla .zimi/ magla .ljeti/ 'k'pna koli*. kie dani " manje od # mm kie "nijeg godinje "rednje

1BJ2B V manja #J2B V manja 2 V manja 2J1B V manja #J1B V ve8a 1BB V ve8a 3B V ve8a #J1B V ve8a 1B V vie # V manje 3BJ%B V manje

padaline

i"paravanje

Sni-anje antr'p')eni7 :tje>aja ,artiraj' "e "amo ona podr'*ja kao sa-'sta(ne antr'p')ene pr'st'rne jedini>e- koja "' znatno ili potp'no preoblikovana- pa "e izvorna ekoloka "it'acija teko ili nikako ne mo<e ra"poznati. $ritom "e radi o cte&notopimad ' "mi"l' ,. +illDitz 1A1%- '"poredi pog. 2.2.2/ i 'glavnom o poli&emerobima :da(jeni-a 'd prir'de- rje;e o pol'prirodnim odno"no mezo&emerobnim "tanitima. U mjeri ' kojoj antropogeni 'tjecaji izazivaj' "pecifi*no o*itovanje geofaktora i nji&ovi& parametaraova "e "voj"tva principijelno >a'tomat"ki? ob'&va8aj' kartiranjem. =pak- kod po"ve preoblikovani& ili novo"tvoreni& "tanita- n'<na je po"ebna te&nika "nimanja- jer - ne mo<e "e vie ra"poznati ikakva veza izme;' ekoloki& odno"a " izvornim dato"tima - podloge koje odra<avaj' izvorne odno"e .npr. karte o procjeni tla/ ne mog' "e kori"titiH - karte " fizi*kim o"novama .npr. karte tla/ *e"to zanemar'j' antropogena "tanita .npr. podr'*ja na"eljeno"ti/ .'"poredi pog. 2.2. /. Osn';e sni-anja Sni-anje "e odvija ' d;ije =a9e .1/ O8:7;aGanje i ra9)rani<enje te7n't'pa pomo8' zra*ni& "nimki i topograf"ki& karata- dakle naro*ito - podr'*ja na"eljeno"ti i ind'"trije - veliki& prometni& povrina - podr'*ja nepokrivena tlom ili vegetacijom. 6avedena podr'*ja ne8e "e pobli<e i"tra<ivati ' okvir' G`, 2#. :toga 8e "e nji&ovo "nimanje povrin"kog "tanja- ra*lanjenje i ekoloko vrednovanje vriti ' okvir' na"eobin"koJekolokog kartiranja .'"p. npr. 9. :'kopp et al. 1A2 H M. :c&'lte 1A2# a- b/. .2/ %re'sta(i s('8'dni pr'st'ri dalje 8e "e i"tra<ivati obzirom na antropogena .rek'ltivirana/ "tanita. ,ao pomagala mog' "e primijeniti: - '"poredba zra*ni& "nimki razli*iti& goditaH - "tarije topograf"ke karte - topograf"ke karte op8enito .provjera "ignat'ra i"kapanja i na"ipavanja/H - antropogena podr'*ja prema karti tala- geolokoj ili geomorfolokoj kartiH
60

b'otineH kata"tar "tari& tereta/obveza .)ltla"tenkata"ter/

,artirane antropogene pro"torne jedinice mog' "e obilje<avati i dalje ra*lanjivati ' "klad' " ekolokim dato"tima .za daljnj' podjel' antropogeni& tala '"p. )rbeit"gr'ppe +odenk'nde J pedoloka radna gr'pa 3 .1A22/. 6a o"novi &eterogeno"ti antropogeni& "tanita i nedo"tatka podloga koje omog'8'j' ekoloki pri"t'p- *e"to nije -'):Ge i9;r.iti tipi9a>ij:. U tom "l'*aj' treba barem izvriti da(jnj: p'dje(: na dvije gr'pe: p'dr:<ja 9e(eni7 p';r.ina .antropogeno jako preobra<ena groblja- zelene povrine- parkovivrtovi- vrti8i itd./ rek:(ti;irana p'dr:<ja iskapanja i nasipa;anja .nekadanje povrine i"kapanja- jalovi &'mci- deponiji itd./.

%r'pis ' sni-anj: 9a antr'p')ene :tje>aje na GFK 1 Fbog komplek"no"ti G`, 2# nije mog'8e prikazati "ve antropogene 'tjecaje. !o je nemog'8e ve8 i zbog pomanjkanja pro"tora. !amo gdje ima dovoljno pro"tora- kartograf treba pok'ati prikazati "tanje to raznolikije. U t' "vr&' za p'tokaze treba kori"titi "lijede8e "ignat're. $rikaz "e mo<e diferencirati i time to "e kartograf ' predo*enj' antropogenog "tanja "tvari orijentira na G3, 2# ili na +, 2# .manje ali i na G, 2#/. Fa G`, 2# predvi;a "e kao 'sn';ni s:sta; prika9i;anja .prikaz "ignat'rama- djelomi*no povrin"kim ra"poredom kao i povrin"kim to*ka"tim i crti*a"tim ra"terimaH tamno"iva R 21 A/BB#/: .2#/ antropogeno preoblikovana podr'*ja .2#1/ antropogeno jako preoblikovana podr'*ja- kod koji& "e me;'tim jo 'vijek ra"poznaje izvorna geoekoloka "tr'kt'ra .kao to je to "l'*aj "a zelenim povrinama- npr. grad"kim parkovima- grobljima- velikim vrtovima- arealima mali& vrtova itd./- koji "' me;'tim veoma malo na"ipani i lako i& "e mo<e mijenjati ' georeljef' $rikaz geoekoloki& odno"a prema 'p'tama za kartiranje- ali cantropogeni to*ka"ti ra"terd kao dodatna "ignat'ra .ako je mog'8e/- event'alno ' c"t'pnjevima preoblikovanjad .npr. &emerobij"kim "t'pnjevima/ .2#2/ nova "tanita- ' "mi"l' rek'ltivirani& povrina i"kapanja i na"ipavanjaH dr'ga po"ve novona"tala "tanita- na kojima "' me;'tim .iznova/ dominantni geoekoloki proce"i po prirodnim zakonima $rikaz p'nom brojom J tamno"ivom ili g'"tim crti*a"tim ra"terom- ako "e poklapa " prikazom vr"te tla/k'tom nagiba padine. .2#3/ izgra;ene ili dr'ga*ije zabetonirane .zape*a8ene/ povrine- te pro"tori bez zemlje i vegetacije .'klj'*'j'8i veoma male otoke zelenila/ prikaz ' bijeloj boji- tj. bez ikakve "ignat're ili boje 'z ijedan od geoekofaktora. D'p:nske :p:te ' te7ni>i sni-anjaC pri-jeri :p'ra8e i (iterat:ra )ntropogeni 'tjecaji "' do"ada najop"e<nije i"tra<ivani ' +erlin'- pri *em' je o"obito analiziran 'tjecaj *ovjeka na bioti*ki potencijal .zatita vr"ta i biotopa/. U okvir' daljnji& radova +. Kanl .M. :c&'lte b I. Ioggenreiter 1A2#/ izvrena je analiza i ra*lanjenje grad"ki& i "eo"ki& eko"'"tava- najprije p'tem p';r.insk') sni-anja stanja
61

str:kt:rni7 tip';a isk'ri.ta;anja p'tem t'ma*enja zra*ni& "nimki i karata te kontrole terena. $rovjera ovi& razgrani*enja vri "e na teren' povrin"kim kartiranjem "pontani& i "'b"pontani& lon*anica ' oblik' karata " to*ka"tim ra"terom 'z dodatno vrednovanje rez'ltata. +ioloki bogata podr'*ja vrijedna zatite- prikazana "' povrin"ki- a zanimljivi pojedini objekti .zidovi prekriveni " paprati- <ivice itd./ prikazani "' to*ka"to odno"no " linij"kim po"ebnim "ignat'rama .mjerilo karte 1:1B BBB/. !ek 'zimanjem ' obzir daljnji& ekoloki& faktora .reljefa- klime- vi"ine obrade tla itd./ mog' "e dobiti cgrad"koJekoloke pro"torne jediniced .M. :c&'lte 1A2#/. $ovrin"kom obradom po"tavljaj' "e temelji daljnjim k'n>ep>ija-a ;redn';anja i p(aniranja. !ako na"taj' programi za zatit' biotopa odno"no 'pravljanja biotopima "a "t'pnjevitim planovima za "krb i razvoj .'"p. 9. :'kopp et al. 1A2 ./

62

1. GOS%ODARE#JE !A20INE#I& %ODRU6JI&A U okvir' go"podarenja krajolikom 'op8e- go"podarenje zati8enim podr'*jima ima po"ebno mje"to. !om a"pekt' planiranja koritenja i zatite pro"tora po"ve8'je "e- i ' "vijet' i kod na"- velika pa<nja- pa 8e ' na"tavk'- biti definirani neki temeljni pojmovi i principi. #.1. $N0)3 6)G=N6)56NG $)R,) = FN6( 7=I50=6( ,ao to je ve8 navedeno- ve8ina ovdje i"tra<ivanog podr'*ja ima "tat'" nacionalnog parkato 'velike 'tje*e na po"toje8e i potencijalne oblike koritenja pro"tora. 7a bi "e mogli odrediti potencijalni .dozvoljeniP/ oblici koritenja pro"tora 6$ >$aklenica?- potrebno je- prven"tvenodefinirati "tat'" nacionalnog parka- "a "vim obavezama i ograni*enjima koja iz toga proizlaze. U "klad' " nap'cima danim ' >G'ideline" for $rotected )rea 3anagement Gategorie"? 23 .=UG6- 1AA :1/ prilikom odre;ivanja i definiranja tj. preciznog opi"a odre;ene kategorije zatite- pa tako i nacionalnog parka- >polazna to*ka mora biti definiranje zati8enog podr'*ja?. 6aime- bez obzira na kategorij' zatite .o *em' 8e biti vie rije*i ka"nije/- "vaki zati8eni pro"tor mora "e- po "vojim zna*ajkama- na8i ' okvir' "lijede8e definicije .=UG6 1AA :1/: !a.tiGen' p'dr:<je je povrina zemljita i/ili mora koja je po"ebno odre;ena za zatit' i odr<anje bioloke raznoliko"ti- te prirodni& i 'z nji& vezani& k'lt'rni& bogat"tava- a kojima "e go"podari p'tem pravni& in"tr'menata i dr'gi& djelotvorni& oblika go"podarenja. Ia<no je nagla"iti da- iako "va zati8ena podr'*ja odgovaraj' temeljnim naznakama "adr<anim ' ovdje danoj definiciji- ' prak"i "e javlja mnogo- me;'"obno vrlo razli*iti& razloga 2 i "vr&a proglaenja zati8enog podr'*ja. :amim tim po"toji i nekoliko razli*iti& kategorija zati8eni& podr'*ja. U literat'ri koja "e bavi .' potp'no"ti ili jednim "vojim dijelom/ zati8enim podr'*jima- javlja "e nekoliko definicija na>i'na(n') parka, Ukaz'j'8i na potreb' pri&va8anja ideje nacionalni& parkova ' +ritaniji- 7oDer .1A #- iz: Go'ntrL"ide- 1AA1H $&ilip"- 1AAB/ je dao "lijede8' definicij': 6acionalni park je ve8e podr'*je lijepe i relativno divlje prirode ' kojoj- za nacionaln' kori"ta p'tem odgovaraj'8i& dr<avni& odl'ka i po"t'paka: Fna*ajke ljepote krajolika "' "trogo o*'vaneH N"ig'rani "' pri"t'pi i objekti za zabav' gra;ana na otvorenomH 7ivlji "vijet .<ivotinje/- te gra;evine i mje"ta od ar&itekton"kog i povije"nog intere"a "' zati8eni na odgovaraj'8i na*inH i $o"toje8e poljodjel"tvo je '"pjeno odr<ano. 6a va<no"t i zna*aj koncepta nacionalnog parka 'kaz'je i \panjol .1AA ./- pozivaj'8i "e pri tome na citat !renta iz 1A%1. godine: >Ujedinjeni narodi 'vi;aj' va<no"t nacionalni& parkova- i "li*ni& rezervata za *ovje*an"tvo na k'lt'rnom i znan"tvenom polj'- kao i nji&ovo ekonom"ko zna*enje- te mog'8no"ti da "e flora i fa'na na tim podr'*jima zatite ' prirodnom "tanj'?. U "klad' "a Fakonom o zatiti prirode iz 1A1%. godine .66- 1A1%./: >6acionalni park je pro"trano podr'*je o"obite prirodne- k'lt'rne- znan"tvene- odgojne- obrazovne- e"tet"ke- t'ri"ti*ke i rekreativne vrijedno"ti- a ob'&va8a jedan ili vie "a*'vani& ili neznatno izmijenjeni& eko"i"tema. U nacionalnom park' dozvoljene "' djelatno"ti kojima "e ne 'gro<ava izvorno"t biljnog i <ivotinj"kog "vijeta- te &idrograf"ke- geomorfoloke- geoloke i pej"a<ne vrijedno"ti nacionalnog parka- kao i radnje kojima "e odr<ava ili '"po"tavlja prirodna ravnote<a.?

23

U "lobodnom prijevod' >:mjernice za kategorije go"podarenja zati8enim podr'*jima?. =zdala i& je- 1AA . godine- =UG6 .t&e Morld Gon"ervation Union/ Gommi""ion on 6ational $ark" and $rotected )rea"- 'z "'radnj' Morld Gon"ervation 3onitoring Gentre. 24 U okvir' >g'ideline" C? .=UG6- 1AA ./ dani "' "lijede8i glavni razlozi- odno"no "vr&e proglaavanja zati8enog podr'*ja: znan"tvena i"tra<ivanja- zatita divljine- o*'vanje vr"ta i genet"ke raznoliko"ti- zatita odre;eni& prirodni& i k'lt'rni& oblika- t'rizam i rekreacijaobrazovanje- odr<ivo i"koritavanje bogat"tva iz prirodni& eko"'"tava i odr<anje .o*'vanje k'lt'rni& i tradicionalni& zna*ajki/.

63

$'tem >,omi"ije za nacionalne parkove i zati8ena podr'*ja? .G6$$)/2#- =UG6 je- tijekom po"ljednji& 2# godina davao "mjernice za kategorizacij' zati8eni& podr'*ja na me;'narodnoj razini. 0o 1A%A. godine dali "' definicij' pojma >nacionalni park?-a 1A12. godine- ' >=zvjetaj' o kategorijama- "vr"i i kriterij' izdvajanja zati*eni& podr'*ja?- predla<' de"et kategorija zati8eni& podr'*ja.2% =ako je taj "'"tav kategorija bio pri&va8en i intenzivno koriten .pa i 'klj'*en ' zakonodav"tvo mnogi& zemalja/- a na temelj' njega je napravljena i tzv. >U6Jova li"ta nacionalni& parkova i zati*eni& podr'*ja?- javila "e potreba za njegovom revizijom i obnovom .=UG6- 1AA ./. !o je rez'ltiralo novom kategorizacijom- pred"tavljenom ' >G'ideline" for $rotected area 3anagement Gategorie"? .=UG6- 1AA ./ U okvir' te nove kategorizacije- dano je e"t kategorija 21 zati8eni& podr'*ja- koje bi trebale biti koritene ' "vim zemljama i na taj na*in omog'8iti me;'narodn' '"poredb' i inventarizacij' zati8eni& podr'*ja ' "vijet'. Fbog toga "e ovdje navodi . i ' na"tavk' kori"ti/ definicija nacionalnog parka i zone divljinekakva je dana ' okvir' >G'ideline" C?- .=UG6- 1AA :1A/. ;acionalni park je prirodna povrina zemljita i/ili mora- odre;ena a/ titi ekolok' cjelovito"t .nepovredivo"t/ jednog ili vie eko"'"tava i to za dananje i b'd'8e generacije- b/ da i"klj'*i i"koritavanje ili zapo"jedanje pro"tora "'protno razlog' imenovanja podr'*ja nacionalnim parkom i c/ da o"ig'ra temelje za provo;enje d'&ovne- znan"tvene- obrazovne- rekreacij"ke i po"jetitelj"ke aktivno"ti- koje "ve moraj'- ' k'lt'rnom "mi"l' te ' "mi"l' o*'vanja okolia- biti me;'"obno '"kladive .kompatibilne/. 1ilj gospodarenja naionalnim parkom- pri tom je .=UG6- 1AA ./: Fatita prirodni& i "likoviti& podr'*ja od nacionalne i me;'narodne va<no"ti za d'&ovneznan"tvene- obrazovne i t'ri"ti*ke "vr&eH N*'vanje- ' to je mog'8e prirodnijem "tanj'- reprezentativni& primjera fizi*koJgeograf"ki& regija- bioti*ki& zajednica- gen"ki& rezervi i izvora- te o"ig'ranje ekoloke "tabilno"ti i raznovr"no"tiH Upravljanje intenzitetom i na*inom koritenja parka od "trane po"jetitelja za obrazovnek'lt'rne- rekreacij"ke i in"piracij"ke potrebe- i to na razini koja 8e odr<ati tj. o*'vati dato podr'*je ' njegovom prirodnom- odno"no gotovo prirodnom "tanj'H 7a "e 'kloni i "prije*i i"koritavanje i zapo"jedanje "'protno razlog' proglaenja nacionalnog parkaH $otivanje ekoloki&- geomorfoloki&- "veti& .vjer"ki&/ ili e"tet"ki& zna*ajki zbog koji& je proglaen nacionalni park- te 7a "e 'va<e potrebe lokanog "tanovnitva- 'klj'*'j'8i i koritenje prirodni& bogat"tava neop&odni& za <ivot i to ' onom obim' ' kojem to ne djel'je negativno na o"tale ciljeve i zadatke go"podarenja nacionalnim parkom.

0edan dio 6$ >$aklenica? proglaen je 9'n'- di;(jine. !o je- kao to je ve8 ranije naglaeno3ala $aklenica- podr'*je ,oma i Ilakog Grada- vii predjeli podr'*ja $od $lanom- te Rapavac i Grveni k'k do "jeverne granice $arka .mi"li "e na granic' do 1AA1./ .0eli8J3'ck i Radovi8- 1AA ./ $rema definiciji danoj ' >:mjernicama za kategorije zati8eni& podr'*ja .=UG6- 1AA H11/: :ona divljine je veliko podr'*je zemljita i/ili mora " o*'vanim prirodnim zna*ajkama i 'tjecajima- te podr'*je ' kom nema "talni& ili zna*ajniji& na"tambi- a koje je zati8eno i kojim "e go"podari ' cilj' o*'vanja njegovog prirodnog "tanja. 1ilj gospodarenja zonom divljine je .=UG6- 1AA ./:
25 26

Nrig: >Gommi""ion on 6ational $ark" and $rotected )rea"? .G6$$)/. 1A12.godine predlo<eno je "lijede8i& 1B kategorija zati8eni& podr'*ja .=UG6- 1AA :#/:= Fnan"tveni rezervat/:trogi rezervat prirodeH == 6acionalni parkH === :pomenik prirodeH =I Rezervat za o*'vanje prirode/Rezervat prirode kojom "e go"podari .tj. koj' "e i"koritava/ / Rezervat .'to*ite/ divljineH I Fati8eni krajolik- I= Rezervat prirodni& bogat"tava .izvora/- I== $rirodno bioti*ko podr'*je/)ntropoloki rezervat- I=== $odr'*je vie"tr'kog i"koritavanja i go"podarenja/$odr'*je go"podarenja .i"koritavanja/ prirodnim izvorima- =l Rezervat bio"fere i l :vjet"ka batina .prirodna/.
27

U okvir' >G'ideline" C? .=UG6- 1AA ./- razlik'j' "e "lijede8e kategorije zati8eni& podr'*ja: 1. :trogi rezervat prirode/podr'*je divljine .orig. :trict nat're re"erve/Mildderne"" area/H 2. 6acionalni park .6ational park/H 3. :pomenik prirode .6at'ral mon'ment/H . $odr'*je go"podarenja na razini "tanita .&abitata/ ili vr"te .9abitat/:pecie" 3anagement )rea/H #. Fati8eni kopneni- odno"no mor"ki krajolik .$rotected land"cape/"ea"cape/H %. Fati8eno podr'*je " prirodnim bogat"tvima kojima "e go"podari .3anaged re"o'rce protected area/.

64

N"ig'rati b'd'8im generacijama mog'8no"ti da 'poznaj' i '<ivaj' ' podr'*jima koja "' 'glavnom neporeme8ena aktivno"tima *ovjeka tijekom d'gog perioda vremenaH Ndr<ati bitne .n'<ne/ zna*ajke i kakvo8' okolia tijekom d'gog razdobljaH Nmog'8iti pri"t'p javno"ti na onoj razini i ' onom oblik' koji 8e najbolje zadovoljiti fizi*k' i d'&ovn' dobrobit po"jetitelja 'z i"tovremeno o*'vanje zna*ajki divljine datog podr'*ja- i to za "adanje i b'd'8e generacijeH i Nmog'8iti lokalnom "tanovnitv' <ivot ' ravnote<i i "klad' " ra"polo<ivim prirodnim bogat"tvima n'<nim za odr<anje nji&ovog na*ina <ivota.

+'d'8i da je- ' "klad' " ranije navedenim definicijama .7oDer- 1A #H 66- 1A1%H =UG6- 1AA ./t'ri"ti*ka- odno"no rekreacij"ka f'nkcija jedan od zna*ajni& a"pekata nacionalni& parkova- a i zona divljine- iz'zetno je va<no da "e- pri izradi planova go"podarenja- po"ebna pa<nja po"veti i toj f'nkciji. !o po"ebno dolazi do izra<aja ' "l'*aj' zona divljine- koje "'- zbog "vog neizmijenjenog prirodnog "tanja iz'zetno rijetke- a "amim tim i izvanredno vrijedne. Govore8i o go"podarenj' zonama divljine- :tankeL .1A12./ naglaava da je to jedan od najizazovniji& i najte<i& zadataka ' okvir' go"podarenja okoliem i prirodnim bogat"tvima. 6aimeprilikom izrade plana go"podarenja odre;enim podr'*jem divljine valja voditi ra*'na o tri klj'*na problema: a/ in"tit'cionalna ograni*enjaH b/ograni*ena ra"polo<ivo"t bogat"tva divljineH c/ i nagli pora"t koritenja zona divljine za potrebe rekreacije. =z'zetno je va<no .i neop&odnoP/ da "e- tim a"pektima po"veti pa<nja ito- kako pri go"podarenj' nacionalnim parkovima 'op8e- tako i pri go"podarenj' zonama divljine 'n'tar nji&. $o"ebno to dolazi do izra<aja ' "l'*aj' 6$ >$aklenica? za *ij' zon' divljine .podr'*je 3ale $aklenice/ vlada veliki intere" i doma8i& i "trani& t'ri"ta- odno"no portaa22 . 6aime- treba "&vatiti da djelovanje *ovjeka ' prirodi- pa makar i vrlo precizno planirano i ograni*eno- o"tavlja tragove na prirodnom okoli' i mijenja ga. $otrebno je- dakle- odmjeriti neop&odno"t lj'd"ki& za&vata ' odre;enom krajolik'- odno"no- odrediti koje "' granice ' okvir' koji& "mo "premni mijenjati prirodni okoli- tj. odre;en' zon' divljine. U "klad' " tim- 5'ca" i dr. .1A2#./- te :tankeL i dr. .1A2%./ razra;'j' idej' i koncept granica prihvatljivih promjena tj. tzv. >5)G "'"tav planiranja? 2A- ' okvir' kojeg pok'avaj' pomiriti za&tjeve zatite i t'ri"ti*ke valorizacije zone divljine. #.2. $N0)3 !UR=F3) = R(,R()G=0( +'d'8i da je t'rizam- odno"no rekreacija jedan od va<niji& a"pekata nacionalni& parkova 'op8e- pa tako i 6$ >$aklenica?- va<no je- kako za "amo go"podarenje $arkom- tako i za njegovo geoekoloko vrednovanje- dati temeljne naznake i razlike izme;' ti& dvij' dr'tveni& aktivno"ti. =zraz rekreacija vrlo je *e"to povezan " izrazom turizam- a ponekad "e ta dva pojma *ak kori"te i kao "inonimi. Einjenica je- zapravo- da ta dva pojma ni"' "inonimi- no ni"' ni "triktno odvojeni i to "toga to "' nji&ovi koncepti '"ko povezani i me;'"obno "e preklapaj' .Ian der Fee1AA2./ Ian der Fee .1AA2./ je ' "vom rad' '"poredio nekoliko razli*iti& definicija 3B t:ri9-a- i kao zna*ajne naveo zaklj'*ke +'c&liJa .1A%2H iz Ian der Fee- 1AA2./ prema kojima "'- pri definiranj' t'rizma- relevantna *etiri a"pekta: a/ promjena mje"ta .Rp'tovanje/ van k'8e .tj. "talnog prebivalita/b/ boravak van "talnog prebivalita- i to privremeni- ne "talnic/ koritenje po"ebni& "l'<bi i '"l'ga- te d/ pred'vjet da p'tovanje i boravak van "talnog prebivalita ni"' povezani " po"lom ili "l'<benim aktivno"tima. :li*no tom' je i Ian 7orn .1A2BH Ian der Fee- 1AA2./- '"pore;'j'8i vie definicija t'rizmadoao do zaklj'*ka da "e ' "vima javljaj' i"ti elementi: p'tovanje .kretanje/- boravak .van "talnog
28 29

3i"li "e na "lobodne penja*e i alpini"te kojima kanjon"ke "trane 3ale $aklenice pred"tavljaj' izvr"tan penja*ki poligon. >5)G $lanning :L"tem? pred"tavljen i razra;en od :tankeL i dr. .1A2%./ na primjer' podr'*ja divljine >+ob 3ar"&all? .tzv. +ob 3ar"&all Milderne"" GompleU?/.
30

Ian der Fee .1AA2:13/- izme;' o"talog citira i definicij' t'rizma koj' "' dali 9'nziker i ,rapf- a koj' je pri&vatila i )""ociation =nternationale dd(Upert" :cientifi^'e d' !'ri"me .)=(:!/- prema kojoj: 4urizam je zbroj pojava i odnosa koji proizlaze iz putovanja i boravka van stalnog prebivali ta, i to u onom obimu u kojem to ne vodi stalnom boravku i nije povezano s aktivno +u zara<ivanja. 6adalje- Ian der Fee .1AA2:13/- citira i definicij' 3at&ie"onJa i MallJa .pre'zet' od G'nnJa- 1A22./: 4urizam je =privremeno kretanje ljudi u odredi ta van njihovog uobi$ajenog mjesta boravka i rada, = aktivnosti koje se provode tijekom boravka na tim odredi tima, te= objekti i ustanove napravljene za zadovoljavanje njihovih potreba i 2elja.

65

prebivalita/ i nepovezano"t toga " radom ili "tr'*nim o"po"obljavanjem .motiv/- 'z nepi"ano pravilo da "e t'rizam odvija ' "lobodno vrijeme. U nekim je pak definicijama dano ire zna*enje 'z naglaavanje i dr'gi& a"pekata t'rizma. $rimjer toga je definicija dana ' jednom od raniji& radova .:aletto 0ankovi8- 1AA#:%2/: 4urizam je p'tovanje ili privremeni boravak lj'di izvan nji&ova "talnog prebivalita radi odmora- zabave- proirenja k'lt'rni& vidika C .$etri8- prema: +la<evi8 i $epeonik- 1AA1./. ="todobno- t'rizam je i privredna grana koja 'klj'*'je raznorodne djelatno"ti .'"l'<ne i dr./ ' f'nkciji o"ig'ranja "vega ranije navedenog. 0ednako tako i Ian der Fee .1AA2./ zaklj'*'je da "e t'rizam mo<e definirati na dva na*ina: !'rizam kao oblik rekreativnog p'tovanja- kao po"ebni tip rekreacije- tj. turizam kao ono to turisti rade. !'rizam kao go"podar"ka aktivno"t koja o"ig'rava rob' i '"l'ge za t'ri"te- tj. turizam kao ono to je napravljeno za turiste. Ia<no je nagla"iti da t'rizam ima po"ebno mje"to ' go"podarenj' zati8enim podr'*jima. 6aime- t'rizam "e- kao go"podar"ka grana- o"lanja- razvija i o"tvar'je na primarnim vrijedno"tima prirodnog okolia.\panjol .1AA3./ naglaava 'log' t'rizma kao izvanredne mog'8no"ti da "e zati8eni .i nezati8eniP- op.a.H :aletto 0ankovi8- 1AA#./ oblici prirode go"podar"ki valoriziraj'po"ebno kroz '"kla;ivanje ciljeva zatite "a "t'pnjem i oblikom t'ri"ti*kog razvoja. Fati8eni dijelovi prirode mog' "e kori"titi "amo na "trogo kontrolirani i '"mjereni na*in. U tom "mi"l' ograni*avaj' "e kla"i*ni oblici t'rizmaa predno"t "e daje: znan"tvenom .znan"tvenoi"tra<iva*kom- izletni*kom- "eo"kom- zdra"tvenoJrekreativnom- edekativnom .kole ' prirodi/ i "l. .\panjol- 1AA3./ %ri(ik'- de=iniranje p'j-a Irekrea>ija? .lat. recreare oporaviti "e/- ve8a "e pa<nja po"ve8'je o"obnom .fizi*kom i p"i&i*kom/ "tanj' pojedinaca. U "klad' " tim Ian der Fee .1AA2./di"k'tiraj'8i razlik' izme;' t'rizma i rekreacije- daje "lijede8' definicij': Rekreacija o"vje<enje- oporavak tijela i 'ma p'tem aktivno"ti .ili planirane neaktivno"ti/ pod'zetni& iz vla"tite <elje- bez ikakvi& moralni&- ekonom"ki&- dr'tveni& ili dr'gi& poticaja ili priti"aka. !ako;er 'kaz'j'8i na napeto"t 'vjetovan' na*inom <ivota i rada- te njome 'zrokovane zdra"tvene poreme8aje- +la<evi8 i $epeonik .1A1A:2JA/ rekreacij'- odno"no t'ri"ti*k' rekreacij'kako je oni nazivaj'- definiraj' na "lijede8i na*in: >Rekreacija ozna*ava obnavljanje *ovjekovi& p"i&ofizi*ki& "naga- prete<no 'z pomo8 odmora i razonode: Rekreacija mo<e biti pa"ivna i aktivna. $ a " i v n a r e k r e a c i j a odvija "e- na primjer- dok "pavamo- "jedimo- *itamo zanimljivo tivo ili " '<ivanjem pratimo nek' "port"k' priredb'. ) k t i v n a r e k r e a c i j a na"taje kad promijenimo djelatno"t zbog koje je na"tao 'mor C )ktivna rekreacija "a"toji "e od "tati*ke i dinami*ke komponente. :tati*ka komponenta dolazi do izra<aja kad "e rekreacija provodi ' mje"t' "talnog boravka- a dinami*ka komponenta na"taje kad "e aktivna rekreacija obavlja za vrijeme t'ri"ti*kg p'tovanja. 7akle- ' dr'gom mje"t'.? ,ao to "e vidi iz navedeni& definicija- t'rizam i rekreacija- iako bli"ko povezani- ni"' "inonimi i ozna*avaj' razli*ite dr'tvene fenomene. $rilikom go"podarenja krajolikom- po"ebice zati8enim krajolikom- neobi*no je va<no da "e ' obzir 'zm' te obje dr'tvene aktivno"ti. 6aime- kao podr'*ja velike atraktivno"ti- nacionalni "' prakovi .i o"tala zati8ena- a i nezati8ena- podr'*ja/ vrlo *e"to ciljem t'ri"ti*ki& p'tovanja- odno"no poligonom odre;enog oblika rekreacija.

66

3. GEOEKOLOGIJA (4art-:t Leser) &'):Gn'sti i )rani>e kraj'8ra9n'Bek'('.k') rada danas >udu+i da istra2ivanje krajobraza i kvantificiranje geoznanstvenog stanja stvari (ponovno' nailazi na sve ve+i interes, od oba dva podru$ja o$ekuju se $uda. %bzirom na takva o$ekivanja dajemo slijede+i prikaz problema. %vaj prilog treba prezentirati sve ono to geoekologija danas istra2uje, kako to istra2uje i kakvi se problemi pritom javljaju. ,e+ nam i same natuknice bilanca tvari (0toffhaushalt', kvantifikacija, modeli i izra$unljivost pokazuju kakav je napredak postignut u odnosu na razdiobu (Gliederung' prirodnog prostora, kao prete$a suvremene ekologije krajobraza?geoekologije. 4ako<er treba jasno pokazati kako se danas oti lo znatno dalje nego li se mo2e pretpostaviti na temelju prosje$nih radova u geoekolo kom sektoru i prevladavanju bioekologije u tzv. &7kologija sama po sebi(. %dlu$uju+a za &geografsku( (bolje re$eno@ geoznanstvenu' geoekologiju jest te2nja da se prezentiraju izjave(Aussagen' vezane za prostor na temelju kojih jo mo2emo razaznati povezanost izme<u topi$kog pojedina$nog datuma, modela ekosustava i realnosti krajobraza. 4ime je dana i osnova za mogu+u prakti$nu primjenu o kojoj me<utim ovdje ne+emo detaljnije govoriti. Stanje )e'ek'('.ki7 istrai;anja danas i napredak Geoekologija- izvan geografije nazivana ' najrazli*itijim "rodnim di"ciplinama 7kologija krajobraza- " pravom no"i "voj' >geoJ> oznak'. Nna "e ja"no razlik'je od bioekologije koja "e "&va8a kao >(kologija "mma po "ebi?- a koja me;'tim ipak i"p'ta iz vida zemalj"ke .erdJ/ i pro"tornoznan"tvene per"pektive. Glede problema zatite okolia- pro"tornog planiranja .Ra'mordn'ng/ i regionalnog planiranja .Regionalplaning/ "matra "e da oni ' prvom red' i"kaz'j' pro"tornof'nkcionalni a"pekt te da mnogi problemi i poteko8e <ivotnog pro"tora dana" na"taj' kao po"ljedica toga to mnogi prakti*ari ne 'zimaj' ' obzir ov' pro"tornof'nkcionaln' per"pektiv'. Prostornofunkcionalno zna*i da "e kod predmeta rada radi o jednom "'"tav' koji "e ' "tvarno"ti realizira kao f'nkcionalna jedinica- pa "toga ne pokaz'je "amo bioti*keprometnote&ni*ke- na"eobin"ki "tr'kt'rne ."iedl'ng"J/ itd. pojedina*ne a"pekte te *ije f'nkcioniranje treba promatrati ' redovima veli*ina .Gr`""enordn'ngen/- koje lj'di mog' >i"k'"iti?- odno"no "poznati i do<ivjeti te: ' ovim redovima veli*ina ' "'"tav' treba >pod'zimati? odre;ene mjere. Pitanju dimenzija f'nkcionalno"ti pro"tora eko"'"tava koji "e prema geoznan"tvenomJ pro"tornom a"pekt' bolje mog' opi"ati kao geoeko"'"tavi- pridaje "e veliko zna*enje iz dva razloga: pitanje dimenzija povezano je " izborom odre;'j'8i& "a"tavni& dijelova eko"'"tava - tj. " problemima promatranja do mjernote&ni*ki& problema- i primjena geoekoloki& rez'ltata i"tra<ivanja ' prak"i odvija "e "amo 'n'tar odre;eni& redova veli*ina kojima treba prilagoditi redove veli*ina rez'ltata. 7akle- razli*ite ekologije obzirom na "po"obno"t primjene "voji& rez'ltata izvan vla"titog i"tra<ivanja imaj' problem 'zeti ' obzir redove veli*ina djelomi*ni& predmeta .!eilgegen"tgnde/ ' eko"'"tav'. Geoekologija ima t' predno"t da ne radi "trogo prirodoznan"tveno ve8 je ba velik' pa<nj' po"vetila problem' dimenzija to olakava ili *ak omog'8'je 'vrtavanje rez'ltata i"tra<ivanja ' pro"torni kontek"t krajobraza kojeg kori"te lj'di. U tom "mi"l' treba ja"no i"takn'ti kako >ioekologija iz ovakve pro"torne f'nkcionalno"ti i"tra<'je dio jednog veoma va<nog podr'*ja' kojem "e dakako javlja niz metodi*ki& problema da "e iz mnogi& "tvarni& krajobrazni& eko"'"tava poti"k'j' bioti*ki "a"tojci odno"no "na<no "e 'tje*e na nji&ov "a"tav- ra"pro"tiranje i ponaanje. ="tra<ivanjem ba ovakve povezano"ti mog'8e je izve"ti brojne va<ne pomo8i .9ilfen/ za ekologij'- za primjenjiva*e i za prak"'. 6a<alo"t- i"tra<ivanje bioekolokog "tanja "tvari *e"to "e jo 'vijek odvija ' redovima veli*ina i"pod op8e razine rada praktikanta i gotovo 'vijek odvojeno od fizikalni& i kemij"ki& r'bni& 'vjeta .Randbeding'ngen/ egzi"tencijalno va<ni& za biotik'. 7akle
67

ovdje bioekologija ima otvoreno daljnje polje rada za koj' "e izravno zanima "rodna di"ciplina geoekologija. +ilo je potrebno da bioekologija/geoekologija odredi "tanita .:tandortbe"timm'ng/ poradi daljnjeg i"pravnog "agledavanja geoekoloki/krajobraznoekoloki& problema. 3e;'tim ogromni problemi metodike i te&ni*ke primjene ' bioekologiji ne bi "e "mjeli brkati " i"tima ' geoekologiji. 0e-e(jna -et'dika IK'-p(eksna ana(i9a stani.taL (Stand'rt) 9stra2ivanje geoekosustava ne mo<e "e za'"taviti kod pojedina*nog kompartimenta .(inzelkompartiment/ "'"tava- niti kod nekog proizvoljnog izbora ve8 treba obratiti pa<nj' na f'nkcionalno"t proce"a djelovanje i"ti& ' pro"tornoj povezano"ti nji&ov vremen"ki razvoj ;eumeister 1A21/. !o "e dodatno teoret"ki o"ig'rava p'tem pojma >geograf"ke "tvarno"ti? .geograp&i"c&e Realitgt/- koja pred"tavlja me;'"obn' povezano"t "'"tava prirodeJte&nikeJ dr'tva. ="tra<'je "e zna*ajno antropogeno reg'liran komplek"ni "'"tav- tako da "e izme;' polazita i rez'ltata geoekologije/krajobrazne ekologije daj' izve"ti i odno"i " dr'gim di"ciplinama 'klj'*'j'8i i prak"'. ,od bioekologije tako;er po"toje odgovaraj'8i za&tjevi- ali "e oni ne daj' rijeiti " vla"titog polazita .)n"atz/ .)aber 1A22/. ,onkretno i"tra<ivanje geoeko"'"tava- koje mo<emo nazvati i >krajobraznim eko"'"tavima? odvija "e p'tem .ompleksne analize stani ta .,:)/. Nna 'z pomo8 prikladni& te&nika i"tra<'je f'nkcionaln' povezano"t geoekoloki& *imbenika: "adr<aja/bilance vode ' tl'- oblik zemljitamikroklime i vegetacije .po potrebi zajedno " fa'nom/ te reg'latora reljefa- o"obito obzirom na vremen"ki tijek da bi "e 'tvrdila vr"ta i razmjer nji&ovi& korelacija .vidi prilog od "osimanna ' ovom izdanj'/. Gilj ,:) je"t izrada bilan*ane povezano"ti geoekoloki& "'"tava- ob'&va8anjem ne "amo vertikalnog metabolizma ve8 i &orizontalnog me&anizma me;' veli*inama ' geoekolokom "'"tav'. !e<i "e a time geoekoloki rez'ltati i"tra<ivanja po"taj' zanimljivi i prakti*arima izvan geoekologije ponajprije jednoj povr inskoj izjavi .flgc&en&afte )'""age/ o f'nkciji bilance geoekolokog "'"tava .Geo`ko"L"tem&a'"&alte"/. Upravo iz toga proizlaze brojne metodi*ne i radnote&ni*ke poteko8e koje 8emo jo "pominjati ' pojedinim ka"nijim poglavljima .5e"er 1A12/. ,:) pred"tavlja ' potp'no"ti polje i"tra<ivanja geoekologije. 7ana" po"toji mog'8no"t i"tra<ivati prete<no kvantitativno &orizontalne i vertikalne veze ' geoekolokom "'"tav' pri *em' glavn' f'nkcij' ima "adr<aj .9a'"&alt/ vode i &ranjivi& tvari ' tl'. Nvo "e i"tra<ivanje odvija na"'prot pedoekolokom polazit' kemije tla .kao primjer tome "l'<i rad od -lricha 1A21.- odno"no "atzner i -lrich 1A21./- ' redovima veli*ina .Gr`""enordn'ng/ topolo ke dimenzije. Red veli*ina geoekotopa je"t kao to je poznato najmanja definirana >cigla krajobraza?*ije je f'nkcij"ke jedinice- nji&ove proce"e i pretvorbe .Um"gtze/ po"talo ' me;'vremen' mog'8e i kvantitativno odrediti. 6ji&ovim 'dr'<ivanjem dobivamo jo ve8e krajobrazne pro"tore. Istrai;anja 8i(an>e+sadraja (4a:s7a(ts) kraj'8ra9a ;eGi7 pr'st'ra Ek't'pi "e gr'piraj' ' ek't'pne sk('p';e a ovi opet ' )r:pe ek't'pni7 sk('p';a itd."ve dok na kraj' nemamo krajobrazni poja" Femlje i geoeko"fer' cijele Femlje kao najve8i >krajobraz? .5and"c&aft/. U <elji da "e po"tave prakti*ni zadaci regionalnog planiranja "ve do izra*'navanja no"ivo"ti vegetacij"ki& zona Femlje po"tavlja "e *e"to neizre*eno pitanje o kvantitativnom prikaz' ovi& po"toje8i& veliki& veza me;' "'bjektima krajobraza. )ko kvantitativne probleme prikaza ' topolokoj dimenziji mo<emo ' o"novnim crtama "matrati rijeenima- to ne va<i i za &oroloke- regij"ke i geo"feri*ne dimenzije. U donjoj horolo koj dimenziji mo<e "e jo raditi " topolokim podacima ,:). 3e;'tim- ve8 'n'tar gornje &oroloke dimenzije moramo "e okren'ti dr'gim parametrima za odre;ivanje "adr<aja eko"'"tava i nji&ovi& f'nkcija. Nvdje po"toji dana" jo 'vijek jedna fronta i"tra<ivanja koja bi trebala "'ra;ivati " bioekologijom- jer bi "e npr. " bioindikatorima mogli zaobi8i mnogi mjernote&ni*ki problemi &oroloke dimenzije. 3e;'tim- to jo pretpo"tavlja op"e<na ekofizioloka i bioekolo ka istra2ivanja podloga vezani& za pro"tor- to treba '*initi 'n'tar bioekologije. $onekad "e cjelok'pna problematika ograni*ava na proizvodnj' 'gljika ' vegetacij"kim zonama Femlje ili na obilje<ja zra*enja ti& zona. !o "' ozbiljni pok'aji kvantifikacije i bilan"iranja
68

.+ilanzier'ng/. 3e;'tim- treba biti "vje"tan takvi& ograni*enja koja iz komplek"ne problematike eko"'"tava ob'&va8aj' tek njegov mali djeli8. Ie8i pro"tori Femlje dana" "e jo ne mog' geoekoloki bilan"irati premda bi to bilo krajnje neop&odno obzirom na mog'8no"ti i granice koritenja zonalni& geoekoloki& "'"tava. Vredn';anje kraj'8ra9a 3nogi prakti*ni zadaci ne mog' "e me;'tim "vr"tati ' regij"k' ili geo"feri*n' dimenzij'. >$ro"je*ni? prakti*ar regionalnog i zemljinog planiranja .5ande"plan'ng/ radi ' dr'gim redovima veli*ina- ' &orolokoj dimenziji- tj. ' mjerilima karte izme;' 1:2# BBB i 1:1BB BBB. !opoloka dimenzija je"t priklanda za lokaln' provjer'- " njom "e radi gotovo 'vijek ' mjerilima ve8im od 1:2# BBB .;eef 1A1A/. Fbog "k'po8e geoekoloki& i"tra<ivanja veliki& mjerila- prakti*ar' na<alo"t za velike povrine ne kori"te mnogo topoloki rez'ltati premda bi "e mnogi prakti*ni problemi pro"tora i okoline pomo8' nji& mogli mnogo *i8e rjeavati i te&ni*ki "avladavati. U okvir' geoekologije na"toje "e ' "vakom "l'*aj' izna8i jedno"tavnije te&nike koje bi omog'8ile racionalne izjave o ve8im povrinama ne zanemar'j'8i pritom konkretne mjerne podatke >" lica mje"ta? tako da prakti*ar ' dogledno vrijeme dobije na ra"polaganje i topoloke podatke ve8i& pro"tora. N*ite r'pe ' prakti*nom rad' zatvaraj' "e " vrednovanjima krajobraza- razra;enim prete<no izvan geoekologije- o"obito ' pokrajin"kom i krajobraznom okr'g' .5ande"J 'nd 5and"c&aft"pflege/ .'.". >ierhals, .iemstedt i 0charpf 1A1 /. Nna omog'8'j' prakti*ar' gr'b' orijentacij' glede 'k'pnog pro"tornog inventara- 'klj'*'j'8i i niz geoekoloki& *imbenika- koji me;'tim ni"' "vi f'nkcionalno va<ni. Nna 'klj'*'j' ' vrednovanje brojne te&ni*ke infra"tr'kt'rne elemente krajobraza- koji "e zajedno " geoekolokim predmetima podvrgavaj' razli*itim varijantama analize i"kori"tivo"ti 6'tzDertanalL"e/. 6aime- brojni po"t'pci "amo za"tir' glavne slabosti vrednovanja krajobraza: po"t'pci "e poigravaj' " brojkama- ali ni"' kvantitativni ' "mi"l' izmjereni& >*vr"ti&? podatakaH ne obazir' "e 'op8e na karakter eko"'"tava 'glavnom ignoriraj' temeljne ekof'nkcionalne veze koje po*ivaj' na prirodnim zakonito"tima kojima lj'di ne mog' manip'lirati- pa iz toga proizlaze problemi <ivotnog pro"tora- prirode i zatite okoliaH 'glavnom "' razvijani vezano za nek' "vr&' orijentirani "' na lokaln'/regionaln' baz' podataka a *e"to ni"' preno"ivi na neke dr'ge pro"toreH no"e bez ikakvog prava oznak' >vrednovanje krajobraza? .ili neto "li*no/- a zapravo "' veoma "elektivni- nimalo ne ob'&va8aj'8i niti prikaz'j'8i cjelok'pn' f'nkcij' pro"tora. Eak i kada ti po"t'pci imaj' zna*ajn' informacij"k' vrijedno"t za planiranje ar&itekata"ociologa- politologa ili ekonomi"ta- oni ipak ne odra<avaj' "tvarno"t pro"tora. )ntropo"'"tavi >grad? ili >ind'"trij"ko podr'*je? tako;er ra"pola<' premda ' veoma ograni*enom "mi"l' geoti*kom i bioti*kom o"novnom opremom .Gr'nda'""tatt'ng/ neop&odnom da bi mogli f'nkcionirati kao <ivotni pro"tor- kojoj "e znakovito ne pridaje mnogo pa<nje ' prak"i planiranja. !ome izme;' o"talog "ig'rno doprino"e i vrednovanja >krajobraza? jer "'geriraj' o"obi koja "e bavi planiranjem a nema prirodoznan"tveno obrazovanje- da je ve8 'zela ' obzir i geoekoloke i bioekoloke a"pekte. 7a- vrednovanje krajobraza ali nikakvo >vrednovanje krajobraza?- nego "amo ono kod kojeg je obavljeno i vrednovanje ekof'nkcija to ' "mi"l' ,:) pretpo"tavlja o"nov' krajobraznoekoloki& i"tra<ivanja. Ge'ek'('.ki <i-8eni>i naj;aniji )e'ek'('.ki pred-eti U geoeko"'"tav' "'djel'j' brojni veliki i mali- manje vidljivi i teko izmjerljivi elementi sustava- koje op8enito i neovi"no o nji&ovom polo<aj' i f'nkciji ' "'"tav' mo<emo nazvati kompartimentima. (s(. 1) ,rajobraznoekoloko i"tra<ivanje najprije "e obavljalo viz'elno- odno"no 'z promatranje i kartiranje- manje je bilo mjerenja- tako da "' po"tojali "amo proizvoljno izabrani kompartimenti prema tadanjoj akt'elnoj metodi biranja. : idejom ;eefov"ki& .krajobrazno/ ekolokih glavnih obiljeja (O4&)C ka"nije je dana "mjernica daljnjim radovima . ;eef- 1A% 1A2BH ;eef, 0chmidt i Lauckner 1A%1/. 6e radi "e "amo o >tip' opremljeno"ti?.)'""tatt'ng"tLp/
69

krajobraza- ve8 i o bilan*anim obilje<jima .&a'"&altlic&e 3ermale/ koje je mog'8e '"tanoviti "amo mjerenjima. ,artiranje je pritom 'vijek igralo velik' 'log' kad bi "e podaci o izvje"nim tipolokim obilje<jima krajolika- izmjereni na ograni*enim arealima i 'o*ljivo viz'elno pred"tavljeni tipom opremljeno"ti- mogli dove"ti i ' vez' " povrinom. #ee=';ski O4&Bi sa staja(i.ta dana.nje) )e'ek'('.k') istrai;anja N"novna je predod<ba bila ra"polagati " obilje<jima zna*ajnim za "adr<aje geoekotopa. !ako i& "e ' obliku tla .vr"ti "'p"trata i tla/ "matra izrazom krajobraznogenet"kog razvoja- ' vegetaciji izrazom finiji& "taninim diferencijacijama vlage ' tl' i "adr<aja &ranjivi& tvari- a ' "adr<aj' vode ' tl' .+odenDa""er/ .re<im' vlage ' tl'/ izrazom izravne ovi"no"ti o mnogim geograf"kim *imbenicima .vremen"ki 'tjecaj- filtriranje tla- voda temeljnica/. Nblik tla naprotiv ne reagira na vremen"ke ili na vegetacij"ke promjene ve8 pred"tavlja "tabilna i najmanje promjenjiva temeljna obilje<ja materijalnog veziva .Ierband/. Iegetacija reagira na br<e promjene ' "adr<aj' krajobraza- tj. na vremen"ke promjene prema godinjim dobima i na periodi*ne promjene re<ima vlage ' tl'. 7akle oba ni"' toliko "pontana kao "adr<aj vlage ' tl'. :vo troje zajedno karakterizira prili*no dobro materijalni "adr<aj nekog geograf"kog mje"ta. ="tra<ivanje je 'glavnom potvrdilo zna*enje ;eefov"ki& n93a. 0edino je ' me;'vremen' promijenjeno polazite. $o"ve neo"porno je"t zna*enje re<ima vlage ' tl' i oblika tla. Nba ova *imbenika za'zimaj' "ve do dana" a i 'b'd'8e glavna mje"ta ' geoekolokoj metodici. 3jernote&ni*ka profinjeno"t i profinjeno"t primjerena red' veli*ina zemljinofizikalni& i zemljinokemij"ki& i"tra<ivanja koja "e nalaze i"pod reda veli*ina topoloke dimenzije po"jed'j' za geoekologij' va<n' orijentacij"k' vrijedno"t. 3e;'tim- o"novno polazite ovo oboje n93a ni"' mogli relativirati. 5i'ti<ka '8i(jeja ka' )e'ek'('.ki pred-eti Ie8 ' kla"i*nim radovima ;eefov"ke kole 'kazivalo "e na nedo"tatke vegetacije kao pokazatelja krajobraznobilan*ani& veza. Razlog tome je"t jak antropogeni 'tjecaj vegetacije pri *em' "' obilje<ja ovog pokazatelja naro*ito ograni*ena o"obito obzirom na tvrdnje glede povrine. U nekim geoeko"'"tavima- vegetacija nedo"taje iz prirodni& ili antropogeni& razloga tako da ona onda otpada kao predmet rada. Uz 'potreb' pokazatelja vegetacije, treba obratiti pa<nj' da ra"pola<e velikim ekolokim ra"ponom ' odno"' na ve8in' fizikalni& i kemij"ki& veli*ina ' geoekolokom "'"tav' da komplek"no reagira- tj. da nije mog'8e pojedina*no povezivanje " nekom odre;enom kemij"kom ili fizikalnom karakteri"ti*nom veli*inom "'"tava.

!ako gledano n'di "e izravno odre;ivanje kemij"ki& i fizikalni& "voj"tava geoekoloki& "'"tavato "e kako je poznato ve8 de"ilo ' '"tanovljavanj' dr'ga dva *imbenika n93a. !amo gdje vegetacije ima mog'8e j' je antropogeno mijenjati ili ne mijenjati i kori"titi " velikim '"pje&om ' rjeavanj' odre;eni& djelomi*ni& problema. Irijedno"t n93a dana" "e prije relativizira jer "' fizikalne i kemij"ke karakteri"ti*ne veli*ine .,enngr`""en/ kako "e mo<e pokazati- znatno pogodnije za bilan*an' karakterizacij'. !ako bi "vakako trebalo ra"praviti o ranijem prijedlog' Binkea .1A12/ da "e ve8a pa<nja obrati na humus jer pred"tavlja izme;' bioti*ki& i fizi*kokemij"ki& "adr<aja geoekoloki& "'"tava f'nkcionalno i predmetno dok'*iv' a time i izmjerljiv' vez'. !reba li ga "toga odma& opi"ati kao n93 pitanje je koje nije rjeeno. !ako iznova po"taje ja"no kako je relativna neka vegetacij"koekoloka izjava ' topolokoj dimenziji- pa "e ' geograf"koj ekologiji krajobraza veoma rano "poznalo da "' fiziotop i fiziosustav .geo"'"tavH tj. ob'&va8eni "' "amo abioti*ki geofaktori ' geoekolokom "'"tav'/ glavni predmeti i"tra<ivanja. Nni naime "adr<e o"novn' bilan*an' "'p"tancij' krajobraza- koj' nalazimo po"v'da na Femlji ' oblik' tla- klime i "adr<aja vode ' "vezi " tim. 3e;' "vima njima jo je va<niji "adr<aj &ranjivi& tvari .' tl'/ koji je ' <i<i geoekolokog i"tra<ivanja.

70

$itanje 2ivotinjskih biopokazatelja ' geoekolokom "'"tav'- o kojem' "e povremeno ra"pravlja mora jo 'vijek o"tati otvoreno "ve dok bioekologija ne rijei problematik' biopokazatelja. !o "e me;'tim treba de"iti " a"pekta da pokazatelji ' topolokoj dimenziji moraj' po"jedovati i pro"torno reprezentativn' "nag' izra<avanja .)'""agekraft/ i da "e doka<e veza " fizikalnim i/ili kemij"kim karakteri"ti*nim veli*inama ' "'"tav'.

:l. 1: $roblemi geoekolokog i"tra<ivanja prikazani na jednom i"je*k' krajobraza .!e""era/. Iidljive "' komplek"ne pro"tornof'nkcionalne veze ve8eg broja >"fera? i nji&ovi& geoekoloki& *imbenika. ="tra<ivanje predmeta prikazano ovdje "amo kao jedan pro"torni i"je*ak .Ra'ma'""c&nitt/ ne odvija "e "amo prema vidljivom >tip' opremljeno"ti? ve8 i prema me;'"obnoj povezano"ti "'bjekata krajobraza- pred"tavljeni& proce"ima- koji "e reg'lirani reljefom odvijaj' izme;' geoekoloki& *imbenika. =z ovi& reprezentativni& "tanita !e""eraJe '"tanovlj'je "e glavni optok tvari .9a'pt"toffkrei"la'f/ .9:,/ .)'tor "l.1- #- %: 9. Leser, +a"el/. 1/ $odr'*je geoekolokog "'"tava 2/ pod zemljom 3/ nad zemljom / povrina zemlje #/ vremen"ki razvoj %/ geoekoloki predmeti rada 1/ klima 2/ atmo"fera A/ bio"fera 1B/ vegetacija/fa'na/povrin"ka voda 11/ pedo"fera 12/ pedoJlito"fera 13/ &'m'"/organ"ki "lojevi tlo/klima tla/fa'na tla 1 / podzemni "loj 'z povrin'/ voda ' tl' 1#/ voda temeljnica 1%/ lito"fera 11/ 9:,R glavni optok tvari ' geoekol. "'"tav' 12/ 5GK R bo*ni geokemij"ki tijek tvari ) R atmo"fera +i R +io" +o R tlo " organ. "lojem i vlagom N R podzemni "loj 'z povr. " raznim oblicima vode ' tl' 5 R lito"fera G R voda temeljnica 1A/ (5K Rvanj"ki tijek tvari ' krajobraz' $redo*eni i"je*ak iz jednog i"tra<ivanja ' tijek' .)'tor: R. >ono- +a"el/ treba prikazati vez' izme;' bioti*ki& i abioti*ki& "a"tojaka eko"'"tava. $okaz'je "e da "e "tanovnik tla >kina gli"ta? pojavlj'je ' razli*ito "a"tavljenim tak"ocenozama pod raznolikim ekolokim 'vjetima <ivljenja. !lo pritom pred"tavlja "tanje cjelok'pnog eko"'"tava krajobraza ' "vakom "l'*aj' "vojim velikim dijelom. Grafi*ki ni"' prikazani krajobraznobilan*ani proce"i ' tl' .pretvorba energije- &ranjivi& tvari i vode/- va<ni za raz'mijevanje djelovanja kine gli"te. 1/ 2/ 3/ / #/ %/ 1/ 2/ le"J rendzina vr"te dominantno"t te<ina "tanovnici ra&log "loja &orizontalni b'a*i vertikalni b'a*i intermedijarni le" "me;a zemlja

!ome "' prepreka neke >te&ni*ke? poteko8e *iji je 'zrok "ama <ivotinja: njena
71

mobilno"t njen <ivot ' zajednici ili ne njene ekoloke valencije i potencije i ne ba 'vijek ja"ne veze " fizi*kokemij"kim obilje<jima "'"tava te nerazjanjene veze " antropogenim za&vatima ' eko"'"tav'

pa to ote<ava 'potreb' <ivotinja kao "a"tavni& dijelova geoekolokog "'"tava vrijedni& i"tra<ivanja. $ritom karakter biopokazatelja pokriva "amo jedan dio problematike >[ivotinje ' geoekolokom "'"tav'?. 6ajvjerojatnije je fa'na tla .vr"te kini& gli"ta i k'kaca/ ta koja najprije omog'8'je "mi"len' integracij' ' geoekolok' metodik' i ' teorij' geoekolokog "'"tava. Nna pokaz'je '"ke veze " pedo"'"tavom ' geoekolokom "'"tav' i " fitocenozama- te j' je mog'8e metodi*ki *i"to razra;ivati- kako na individ'alnoj tako i na zoocenoti*koj .zooz`noti"c&er/ razini. %'s(jedi>e 9a 8:d:Gi )e'ek'('.ki ra9;'j n93i oblik tla i re<im vlage ' tl' neo"porni "' kao predmeti i"tra<ivanja- "nimanje bioti*ki& kompartimenata mo<e "e odvijati djelomi*no i 'z metodi*k' rezerv' ali "e jo nije realiziralo ili mo<da je"t- ali "amo 'z jaka metodi*ka ograni*enja. U me;'vremen' "e glede problematike okoli a pokazalo da d'go vremen"ko razdoblje kao geokemij"ka "tavka- veoma periferna i bli"ka pedologiji .+odenk'nde/ pokaz'je "mjer daljnjem i"tra<ivanj' .Bortescue 1A2B/- me;'tim "amo ' "mi"l' >geokemije krajobraza?- tj. ' topolokoj dimenziji. Ie8 iz veze tlaJre<ima vlage ' tl'- i"tra<ivanje je 'brzo prelo na probleme pretvorbe .Um"atzprobleme/. 6a"'prot kemiji tla i fizici tla- mjerljivi proce"i pretvorbe ' geoekolokom "'"tav'- ' topolokoj dimenziji nalaze "e ' prvom plan' promatranja. $ogled "a "trane na plan"k'agrarn'- 'mar"koekolok'- krajobrazn' i prirodnozatitni*k' prak"' pokaz'je da je to veoma potrebno. 6e pita "e za ekofizioloki red veli*ina pojedine biljke i ne pita "e za to*n' zemljinofizi*k' i kemij"k' analiz' $edona ve8 za pretvorb' tvari i za njeno pro"torno ra"pro"tiranje. Nvo zadnje na" pri"iljava na odr<anje topoloke dimenzije iz radnoJekonom"ki& razloga- ali i iz razloga prakti*ne primjenjivo"ti izvan geoekologije. $retvorba tvari pojedini& "tanita ve8 je *e"to bila odre;ivana ' pedologiji i &idrologiji- 'glavnom to*no pravolinij"ki . -lrich 1A21- "atzner i -lrich 1A21/. 3e;'tim- gotovo da i nije bilo pok'aja "ve to "agledati ' cjelok'pnom kontek"t' krajobraza- tj. pod a"pektom veze izme;' prirodeJte&nikeJdr'tva- ili pok'aja te<nje *ak k teren"kometodi*kim rjeenjima problema. !ako je po"talo raz'mljivo zato "e dana" ' geoekologiji orijentiranoj na teren for"ira i"tra<ivanje ' "mjer' 5asprostiranja pretvorbe tvari. $ritom "e " jedne "trane kori"te kla"i*ne geoznan"tvene metode kartiranja .npr. "nimanje tla i reljefa/- " dr'ge "trane radi "e novim geoekolokim teren"kim metodama lakim za r'kovanjekoje 'naprijed dozvoljavaj' povrin"ko i"tra<ivanje podataka .flgc&enmg""ige 7atener&eb'ng/ o proce"ima i pretvorbi. Nvdje treba napomen'ti da "e kod geoekoloki& faktora 'vijek "pominje i reljef- me;'tim nikad "e doi"ta ne kori"ti. 6ajprije ga treba metodi*ki i pojmovno *i"to ozna*iti kao reg'latora. Nva m' f'nkcija o"ig'rava glavno mje"to ' razradi vr"ta tala- "adr<aja vode ' tl'- proce"e odnoenja i nanoenja- mikroklime itd. =znena;'je kako do dana" gotovo 'op8e ni"' i"tra<ene veze izme;' reg'liraj'8i& geomorfoloki& zna*ajki oblika i pojedini& proce"a "adr<aja vode ' tl' i geomorfodinami*ki& proce"a. Kl'vijalna dinamika je"t iznimka me;'tim ' "mi"l' bilance krajobraza ona pred"tavlja po"eban "l'*aj. :'"tavna geomorfoloka "nimanja zna*ajki .3erkmal"a'fna&men/ ovime doprino"e k prijeno"' to*ni& mjerenja ' topolokoj dimenziji- na povrin'- na !e""ere'. $ritom treba razja"niti i op"eg nji&ovi& reg'latorni& djelovanja na proce"e premjetanja materijala .:toff'mlager'ng"proze""e/ ' geoekolokim "'"tavima. !ako 8e reljef' ' "vezi " n93Jima pripa"ti 'b'd'8e ve8e zna*enje. &'):Gn'sti i )rani>e k;anti=ika>ije : )e'ek'(')iji 3jerenja igraj' ' geoekologiji "ve ve8' 'log'- to je ve8 vidljivo '"poredimo li radove do po*etka 1BJti& godina " onima dana" .vidi $riloge "osimann i 0eiler ' ovom izdanj'/. : rje*j'
72

>mjerenje?- ' geoekolokom i"tra<ivanj' povez'j' "e dva problema: jedan je kvantifikacija "ama po "ebi- *ija je problematika neizravno po"tala ja"na kod N93Ja vegetacije- a dr'gi prijeno" podataka- iz topoloke dimenzije ' neki dr'gi red veli*ina geograf"koJkrajobraznoekolokog promatranja. =n"tr'ment rada "'"tava "amoreg'lacije "tanita .:tandortregelkrei"e"/ ."l. 3/ pokaz'je koje "e veli*ine ' geoekolokom "'"tav' mog' a koje ne mog' mjeriti. !ako;er "e iza prikazani& kompartimenata nalaze pitanja zna*enja pojedini& kompartimenata za 'k'pno f'nkcioniranje geoekolokog "'"tava. !ako na"taje radni program kojeg je mog'8e mjernote&ni*ki o"tvariti na teren'. $ritom "e ne ra"pravlja mnogo o metodama mjerenja i o mjernote&ni*ki& pojedino"tima ve8 "amo o metodi*kim temeljnim pitanjima. !akvo jedno pitanje je"t kvantifikacija ' geoekolokom i"tra<ivanj' o kojoj o*ito imamo pogrene predod<be. Ie8 "e ' topolokoj dimenziji pokaz'je da "' brojne veli*ine razli*itog karaktera me;'"obno f'nkcionalno povezane ' geoekolokom "'"tav' i da "e "toga nji&ova me;'"obna povezano"t mo<e mjeriti " razli*itim '"pje&om. !o "e doga;a " po"ve razli*itim mjernim te&nikama iz &idrologije- klimatologije i pedologije. 3etodi*ka poteko8a ne "a"toji "e "amo ' te&ni*kom povezivanj' pojedini& te&nika koje je "amo 'vjetno mog'8e: t' "e radi o kompleksnom predmetu geoekolokom "'"tav' o "voj"tvima i zna*ajkama "'djel'j'8i& kompartimenata te odno"ima me;' njima koje treba tek '"tanoviti. !eko8a "e "a"toji i ' povezivanj' podataka nakon nji&ova teren"kog "k'pljanja. 6a tom mje"t' mo<emo "amo napomen'ti kako "e iz takvog jednog konglomerata mjerne te&nike i podataka mog' kvantitativno dobiti "amo gr'be predod<be "voj"tava i obilje<ja odno"a me;' proce"ima i pretvorbi tvari. ,vote pogreaka "' relativno vi"oke pa i "toga jer "e "'miraj' preko mjerni& lanaca .3e""ketten/. : dr'ge "trane- mjerenjem na otvorenim pro"torima .Kreilandme""'ng/ komplek"ni& i ekof'nkcionalno veoma varijabilni& predmeta ne mo<e "e po"ti8i neka ve8a to*no"t. !o *ak nije ni va<no ako red veli*ine izmjereni& "tanja "tvari o"tane realan- tj. ako je prilago;en komplek"no"ti i red' veli*ine >predmeta? geoekolokog "'"tava. =z ove metodi*ke do mjernote&ni*ke pozadine biti 8e i raz'mljivo zato nam "e za&tjev za ap"ol'tnom kvantifikacijom nekog geoekolokog "'"tava *ini jednako be"mi"len kao i o*ekivanje da " dvije ili tri karakteri"ti*ne veli*ine opiemo kompliciran' "tr'kt'r' i komplek"n' f'nkcionalno"t nekog takvog "'"tava. 6a temelj' ove *injenice " vla"titom metodikom izvode "e 'o"talom *vr"te prakti*ne po"ljedice- koje bi morale dove"ti do preokreta ' planiranj'- koritenj' i optere8ivanj' >krajobraza?. Fa reprezentativno provedena odre;ivanja i mjerenja proce"a na !e""eraJe tj. na "tanitima ' >mjernim vrtovima? .3e""ggrten/- predo*ena je radna "&ema "amoreg'liraj'8eg "'"tava "tanita .:tandortregelkrei"e"/ .)'tor: !. !. 3o"imann- +a"el/. Nna je "a"tavljena od reprezentativni& kompartimenata geoekolokog "'"tava ' topolokoj dimenziji i grafi*ki opi"'je me;'"obn' povezano"t ' cijelom "klop' djelovanja te tijek proce"a. ,:) je dop'njena " >mobilnom? mjernom mre<om za ob'&va8anje povrin"ki mjerljivi& labilni& geoekoloki& faktora kako bi "e karakteri"ti*ne veli*ine .,enngr`""en/ proce"a " !e""eraJe mogle prenijeti i na pro"tor. !ime "e daj' opi"ati "adr<aji povrin"ko i"kazani& ekotopa tj. kao geoekoloki "'"tavi 1/ vegetacija 3/ povrina tla #/ tlo i "'p"trat 1/ reg'lator 2/ "loj zraka bliz' tla 3/ &'m'" %/ "premnik 2/ proce"

+M total J 'k'pni "adr<aj vode ' tl' +M pfl.v. voda ' tl' na ra"polaganj' biljkama GM tijelo vode temeljnice na "tanit' + bioma"a to: mrtva organ"ka "'p"tancija M toplina tla 2. 6:R "premnik &ranjivi& tvari za &'m'" 3. 6:R "premnik &ranjivi& tvari za zemljite
73

:p elementi ' tragovima 5R polo<aj ' reljef' G temeljno"t .Grandigkeit/ ) '. 7. vr"ta i g'"to8a vegetacije $(! potencijalna evapotran"piracija (S: energija zra*enja "tanita $GI di"trib'cija veli*ina pora i S G$ 'k'pni pro"tor pora 3i "topa mineralizacije =, kapacitet infiltracije :, kapacitet "orpcije G/6 G/6 odno" 6 oborine = g'bitak intercepcije ( evaporacija .i"parivanje/ ! tran"piracija (! evapotran"piracija G: globalno zra*enje Re reflektiraj'8i 'dio zra*enja (J): g'bitak energije na"tao zra*enjem 5' 'k'pna zamjena zra*ne ma"e 6" = inp't &ranjivi& tvari 6" ) i"piranje &ranjivi& tvari 6"v 'pijanje &ranjivi& tvari kroz vegetacij' )o povrin"ki odvod :i drena<na voda .koja prokaplj'je kroz tlo i p'kotine/ =f =nterfloD N2 pretvorba zraka iz zemlje M+ "tr'ja topline ' tl' M+ predavanje topline ' atmo"fer' - pretvorba energije - pretvorba tvari/materijala "jerenja u geoekolo kim sustavima ne mog' "e izvriti ' kratkom rok' ve8 zbog "amog proce"a ra"trobe- ona naprotiv pretpo"tavljaj' ovi"no o podr'*j' i o "tanj' "tvari 'glavnom d'gogodinje- po mog'8no"ti neprekidne radove. $rakti*ni pok'aji "' pokazali da je donja granica dvogodinji do trogodinji redovi .Rei&en/- pod 'vjetom da "e mjernote&ni*ke poteko8e otklone prije doti*ni& mjerenja redova. : dvogodinjim do trogodinjim redovima jo "e 'vijek ne mo<e potp'no dok'*iti pro"je*ni &od "rednjee'rop"ki& geoekoloki& "'"tava nego "amo nji&ova o"novna obilje<ja &oda i pribli<na "lika pro"je*nom ponaanj' geoekolokog "'"tava. Nbzirom na prakti*na rjeenja problema- ovo "e vremen"ko razdoblje mo<e opi"ati pri&vatljivim. Nvakvo odre;enje metodi*ki je o"ig'rano p'tem >mikroefekta?- nakon *ega "e f'nkcije eko"'"tava ' "mi"l' mikroklime nekog geograf"kog mje"ta mog' dok'*iti znatno reprezentativnije obzirom na "tanje i &od. :li*no tako je i ' klimatologiji "a "lojem zraka 'z tlo ali i ' grad"koj i "eo"koj klimatologiji ' "mi"l' mezoklime. : dr'ge "trane- mjerenja treba 'klopiti ' promatra*k' mre<' .+eobac&t'ng"netz/ koja ob'&va8a viz'elno primjetljive *injenice- 'klj'*'j'8i i povrin"ko kartiranje "tanja "tvari. Nve >kartirane *injenice? tako;er o"ig'ravaj' '"tanovljenje pro"je*ne "like geoekolokog "'"tava ' krajobraz'- jer pred"tavljaj' kako je poznato- "tabilne i d'goro*no va<e8e zna*ajke krajobraza .reljef- oblik tla/. Relativno vi"oki tehni$ki tro kovi ' mjerenj' opravdavaj' "e rez'ltatima. Nni "' za razlik' od po*etaka "'vremene ekologije krajobraza .pred"tavljene kla"i*nim radovima ;eefa i njegovi& '*enika/ '"mjereni na dinamik' geoekoloki& "'"tava- tj. na koli*ine pretvorbe tvari i nji&ove &odove- o *em' nam preno"e predod<be o red' veli*ina to "pada ' i"k'"tven' domen' prakti*ara .:l. /. 3elioracij"ki za&vati npr. odra<avaj' "e ' topolokoj dimenziji. Nni ne za&tijevaj' ' "mi"l' reda veli*ina nimalo to*nije podatke od oni& koje geoekologija pr'<a kori"nicima.

74

!eko8e za geoekoloki rad na"taj' tek kod kvantitativnog istra2ivanja ve+ih prostora .Leser 1A21/. : jedne "trane- ovdje "e nikako ne "mije pre"ko*iti neki topoloki in"tr'ment- a " dr'ge "trane ove velike povrine treba to*no odrediti. =z toga proizlaze va<ni i"tra<iva*kote&ni*ki te"tovi koji trebaj' 'tvrditi to "e kod mjerenja veliki& pro"tora mo<e i"p'"titi a to ne mo<e. =dealna provedba neke ,:) velike povrine je"t il'zija- o"im zbog njene n'<no"ti radi ogromni& problema " okoliem ako "e ovog zadatka ne pri&vati neka >geoekoloka "l'<ba?. !ren'tno"vako kre"anje mjerni& programa zna*i 'velike "amo daljnj' nemog'8no"t iznoenja i"kaza tj. "manjenje nji&ova kvantitativnog karaktera i "manjeno pro"tornof'nkcionalno va<enje ti& i"kaza na nekoj povrini. 0l. C@ 9sje$ak iz jednog &popunjenog( geoekolo kog samoreguliraju+eg sustava $rikaz konkretni& rez'ltata geoekolokog teren"kog i"tra<ivanja mo<e biti izra;en ' profil' nekog zemljita ' kojem' "' "amoreg'liraj'8i "'"tavi "tanita ' "klad' " pro"tornom "tvarno8' >ovjeeni? .einge&gngt/. !ako "' za krajobrazno odl'*'j'8e lokalitete ' geoekotopima kvantitativno opi"ane f'nkcionalne veze i pritom na"tale pretvorbe. ="je*ak potje*e iz jednog ve8eg profila zemljita te pred"tavlja mjerenja tijeka proce"a ' razdoblj' od 1.1B.1A11.J3B.A.1A12- +r'der&olz j'<no od +a"ela. .)'tor: !. "osimann- +a"el/. 1. Ir"ta tla "rednjezrnati pije"ak "itnozrnati pije"ak kr'pni i "rednjezrnati l'f .mrava glina/ "itnozrnati l'f glina "'p"trat bogat vapnencem 2. !lo i"pod povrine pje*enjak glineni lapor lj'nak 3. "t'pnjevi vlage

+D- +Mpflv.- GM- 1.6:R- 2.6:R- G/6- $(!- (S:- 6- =- !- (!- 5U- 6"=- )o- :i- =f kao goreP nK, i"kori"tivi kapacitet polja ,, kapacitet polja G$ 'dio kr'pni& pora 3$ 'dio "rednji& pora K$ 'dio "itni& pora )G otjecanje c'renjem- ' ol'ke )GM otjecanje ' vod' temeljnic' =fz dodatak =nterfloD' . podr'*je "eljenja #. ilova*a paraJ"me;a zemlja %. l'f 3ittel R "rednji $rikazi izvedbe .)'"fa&r'ngen/ pojedina*ni& problema kvantifikacije kod geoekoloki& radova ve8 "' pokazali da "e ne mo<e raditi bez kla"i*ni& te&nika kartiranja i promatranja- to pokaz'j' i noviji radovi .3o"imann 1A2B/. !endencija to to*nijeg mjerenja ne proma'je "amo karakter predmeta koji pred"tavlja kontin'itet pa m' time po"tavlja metodi*ke i te&ni*ke graniceve8 i pomalo pri"iljava na provedb' jo "amo laboratorij"kog mjerenja. ,oliko god da "' za&valna takva i"tra<ivanja koja 'glavnom imaj' vi"okoteoret"k' vrijedno"t- ona 'glavnom proma'j' potrebe prakti*ara po pitanj' reda veli*ina i to*no"ti. Geoekolog koji mjeri na teren' metodi*ki je pri"iljen na izricanje nekog povrin"kog i"kaza pok'a li "voje mjerne podatke iz !e""ereJa proiriti na ve8e povrine. !o mo<e '*initi pomo8' mobilni& .Dandernde/ ili "vjetli& mjerni& mre<a za pojedine veli*ine .padaline- vjetar/ izme;' op"e<ni& mjerenja na !e""ereJ' i naravno pomo8' "tabilni& geoekoloki& faktora za kartiranje- naro*ito oblika tla .vidi prilog "osimann- ' ovom izdanj'/.

75

7akle- ne moraj' "e me;'"obno i"klj'*ivati mjerenja i tradicionalni poredbeni krajobraznoekoloki na*ini rada. 3e;'tim "matra "e i da geoekolo ka usporedba podru$ja- npr. ' "vr&' izdvajanja geoekoloki& tipova podr'*ja po"taje i kvalitetnijom zna*ajnim oboga8ivanjem " mjernim podacima za&valj'j'8i "vom kvantitativnom karakter'. U "vakom "l'*aj' za i"tra<ivanje treba ja"no re8i da "e dana" vie ne mog' opravdati kla"i*ni poredbeni krajobraznoekoloki radovi bez odre;ivanja pretvorbi i zna*ajki proce"a .)aase 1A1A- .link 1A12- 1A22/. !ime vrijedno"t tradicionalni& te&nika kartiranja o"taje neo"porna. 3e;'tim njena i"klj'*iva 'poraba nije vie dovoljna za i"p'njavanje za&tjeva geoekologije dana". $roblem ek"trapolacije ve8 je vie p'ta dotican. 3jerenje "e kako je poznato odvija na pojedina*nim "tanitima- 'tvr;enim ve8 ' krajobraznoekolokom predizvi;anj' .Iorerk'nd'ng/ i koja reprezentativno va<e za "voj' okolin' ."l. #/. Radi "e o >mjernim vrtovima? .3e""ggrten/nazvani 4esserae .jedn. !e""era/ .Iidi prilog "osimann ' ovom izdanj'/. Nvdje "e dobivaj' podaci za topolok' dimenzij'- dakle geoekoloko ozna*avanje ekotopa i eko"'"tava koji ' njima f'nkcioniraj'. $o"redno "e 'p'8ivalo na rad ' tri stupnja: o mjerenje na !e""erae za razli*ite geoekoloke tipove .dakle tipovi geoekotopa/ o "vjetle i/ili mobilne mjerne mre<e za povrin"ko dobivanje podataka od labilni& geoekoloki& faktora o kartiranje "tabilni& geoekoloki& faktora .oblik tla- reljef- po potrebi vegetacija kao relativno "tabilna/- naro*ito za me;'"obno razgrani*enje geoekotop"ki& areala. "l. #: :&ema geoekolokog rada na teren' na 3 prirodnopro"torne jedinice ' ra"pon' ekotopa via povrina- padina i dno doline pred"tavljeni "' " tri razli*ita krajobrazna "adr<aja "a "vojim glavnim kr'<nim tokovima tvari .9a'pt"toffkrei"la'fen/ .9:, 1- 2- 3/- izmjereni& na 3 !e""eraea .! 1- 2- 3/. =zme;' nije ovdje prikazano odvijaj' "e povrin"ka mjerenja i kartiranja >tipa opremljeno"ti? .)'""tatt'ng"tLp"/. :va 3 metodi*ka "t'pnja omog'8'j' tako "adr<ajnoJ f'nkcionalno ozna*avanje pro"torni& jedinica a time i me;'"obno >razgrani*enje?. Nve krajobrazne granice najni<eg reda- tj. granice izme;' geoekotopa je"' prijelazni pro"tori kao i "ve granice geoJ i bioznan"tveni& "tanja "tvari ' pro"tor'. Nve ek"trapolacije mjerni& podataka je"' kao problem za topolok' dimenzij' ve8im dijelom rijeene. 3e;'tim- potrebna "' jo profinjenja i preciziranja na proce"noJ &ranjivobilan*anom "ektor'- pa "e to tren'tno jo i"tra<'je. ,ad "e ' b'd'8no"ti jednom metodi*ki *i8e nego dana" integriraj' &ranjive tvari koje djel'j' ' labilnom dijel' geoekolokog "'"tavane8e vie biti bitni& problema ' izdvajanj' vr"ta "adr<aja "tanita .!Lpen der :tandort&a'"&glte/ tj. ne "amo izdvajanje geoekoloki& tipova 'op8e- ve8 8e do8i do kvalitetne tipizacija "adr<aja/bilance eko"'"tava. $i(je;i s:;re-en') )e'ek'('.k') istrai;anja 6a frontama i"tra<ivanja ' geoekologiji- dana" "e "'o*avamo "a "lijede8im problemima .frontama/ o kojima treba ra"pravljati: o "ehanizmi rasprostiranja materijala ' vertikali i &orizontali 'zevi ' obzir i vremen"ki razvoj geoekolokog "'"tava. o 3etode i ekstrapolacije podataka iz reprezentativnih podru$ja na pro"torne jedinice tipoloke dimenzije o"obito 'zevi ' obzir pedoloke i geomorfoloke podatke. o 3etode ektrapolacije podataka topolo ke dimenzije ' &orolok'- 'z izrazito odr<anje geoekodinami*kog a"pekta o traganje za o"obito potkreplj'j'8im .a'""agekrgftig/ pokazateljima pretvorbe sadr2aja?bilance tvari- zbog racionalizacije "k'pi& teren"ki& "nimki vremen"ki i pro"torno o problemi s bilansiranjem povr ina ' razli*itim dimenzijama geoekolokog promatranja- tj. nadilaze8i 'tvr;ivanje ra"pro"tranjeno"ti tvari i ek"trapolacije podataka na povrin' oba pred'vjeta za bilanc' pro"tora na Femlji. o odre;ivanje obilje2ja reakcije poreme8eni& geoekoloki& "'"tava na antropogene i/ili
76

prirodne poreme8aje eko"'"tava. o obrada jedno"tavni& izra*'nljivi& f'nkcij"ki& modela ' topolokoj dimenziji- " po mog'8no"ti mnogim veli*inama geoekolokog "'"tava i obzirom na pro"tor- za "im'lacij' b'd'8i& "tanja geoekoloki& "'"tava Ge'ek'('.k' sni-anje stanja sinte9a i(i t'p'('.ki Prad na -a('Q (K(einar8eit) U geografiji "e ve8 d'go govori o "intezi a mi"li "e na kompilacij'. Geoekoloko teren"ko i"tra<ivanje ne kompilira nikakve podatke iz "rodni& di"ciplina ve8 "amo"talno i"tra<'je podatke o topolokoj dimenziji i one koji "' po*etna karika nekog metodolokog lanca geoekoloki& radova ."l. %/. Razli*iti radni koraci ob'&va8aj' vrednovanja ra"polo<ivi& podataka o geoekolokim faktorima i dimenzij"kom kartiranj' i mjerenj' ovi& >parcijalni& komplek"a? ' okvir' analize parcijalni& komplek"a .$,)/. U"to po"toje i to*na mjerenja tip"ki& "tanita !e""areaJe ."l. #/- koja "e metodi*ki opi"'j' pomo8' "amoreg'lacij"kog "'"tava "tanita ."l. 3/ i koja "adr<e bilan*ane podatke za geoekotope. Radni koraci memoriraj' razli*ite no"a*e podataka pop't analiti*ki& i "intet"ki& geoekoloki& karti- kartoteke "tanita i/ili nji&ovo a'tomat"ko memoriranje ' nekoj banci podataka. :im'lacije eko"'"tava provode "e tek 'z po"tojanje "ig'rnog znanja o f'nkcijama geoekolokog "'"tava ' topolokoj dimenziji. 1) p'dr:<je kraj'8ra9n'Bek'('.k') predi9;iJanja (V'rerk:nd:n)) op8a regionalna znanja ra"polo<ive .karte/ materijal J ra*lanjenje pro"tora J reljef J koritenje J "loj tla 'z povrin' zemlje J planiranje J tlo itd. J klima itd. i9rada karti ;e(ik') -jeri(a reljef "loj tla 'z povrin' zemlje tlo klima voda itd. radni p(an';i izbor !e""erena/mjerni planovi mjerne mre<e za "nimanje povrina kartiranje

p'dr:<je k'-p(eksna ana(i9a stani.ta kartiranje/mjerenjeC reljef tlo itd. klima voda vegetacija itd. a/ b/ c/ d/ e/ f/ g/ &/ p'dr:<je k'-p(eksne ana(i9e par>ija(a kartoteka "tanita geoekoloke karte "tanite 1- 2- 3 geoekoloka banka podataka katalog ekotipova ekotipovi reljef- tlo- klima- voda itd. f'nkcij"ke "im'lacije
77

i/

nov model geoekolokog "'"tava

!o je radni red veli*ine prakti*ara razli*iti& "tr'*ni& podr'*ja- ali i red veli*ine <ivljenja i i"k'"tva pojedini& lj'di. Red veli*ine izdvojeni& geoekotopa odgovara 'o"talom red' veli*ina pro"je*ni& "rednjee'rop"ki& grad"ki& i "eo"ki& vla"ni*ki& parcela. :inteza "e ' geoekolokom rad' odvija na razini ,:) i pridr'<ivanja geodinami*ki& podataka pro"tornim jedinicama. >:inteza? dakle zna*i: o odre;ivanje f'nkcij"ke veze me;' geoekolokim faktorima. o pridr'<ivanje ove geoekoloke karakterizacije "'"tava povrini o popi"ivanje .(rfa""en/ pro"torni& veza me;' razli*itim ekotopima i karakterizacija nji&ovog pro"tornog obra"ca o provedba geograf"koJkrajobraznoekoloke '"poredbe na kvantitativnoj o"novi obzirom na ekof'nkcij' "'"tava ' pro"tor'. =z toga je ja"no da "e >"inteza dana"? bitno razlik'je od kla"i*ne geograf"ke "inteze. N"im togaona "e o"niva na teren"kom i"tra<ivanj' topoloke dimenzije- *iji crad na malod tek tvori pred'vjet za "intez'. :inteti*ki karakter geoekoloki& i"tra<ivanja po*iva i na dr'gim per"pektivama koje ovdje treba "amo "pomen'ti ali nije nikakav problem izve"ti i& iz navoda: o polazi "e od pro"tornof'nkcionalni& veza prirodeJte&nikeJdr'tva o per"pektiva i"kori"tivo"ti je"t imanentna geoekolokim "'"tavima jer "e ne polazi od fiktivni& potencijalnoJprirodni& ili prirodni& "'"tava- ve8 od akt'alnog "tanja o geoekoloki "'"tavi topoloke dimenzije i "'"tavi pro"tornoreprezentativni& geoekotopa "&va8aj' "e kao o"novni "a"tavni dijelovi .Gr'ndba'"teine/ krajobrazni& zona Femlje o ekof'nkcionalno"t i za&vati ' eko"'"tav' 'vijek "e odigravaj' >na lic' mje"ta?- tj. ' topolokoj dimenziji- ovdje i& treba obra;ivati i ovdje je ve8 nji&ov komplek"ni karakter na djel' koji za&tijeva "intet"ko promatranje. Dkolski geograf mogao bi dobiti 'ti"ak da "e " pokazanim razvojem geoekologije njem' zatvara polje rada i da m' je n'<no vratiti "e nazad ka kla"i*noj prirodnopro"tornoj razdiobi .Glieder'ng/ ..link 1A12- 1A12- 1A2B/ " de"kriptivnoJkompilativnim po"t'pkom <eli li tijekom na"tave preno"iti krajobraznoekoloke mi"li. 6o to nije tako- to "mo ve8 i ranije pokazali . Leser 1A12/. 7od'e- to*an je 'ti"ak da provedba geoekolokog i"tra<ivanja mora biti veoma te&nizirana <eli li i"p'niti vi"oke ciljeve geodinami*ke karakterizacije krajobraza. ="tovremeno me;'tim treba poja"niti da ova i"tra<ivanja/"k'pljanja podataka '"mjerena na dinamik' dobivaj' geograf"kiJ krajobraznoekoloki "mi"ao za prakti*ara tek nji&ovim "mjetavanjem ' pro"torni kontek"t 'k'pnog krajobraza. !o omog'8'je ekolog 'potrebom tradicionalni& geograf"koJ krajobraznoekoloki& metodika za ob'&va8anje tipova opremanja .)'""tatt'ngtLpen/ .reljefa- tlaklime zemljita i mikroklime- vegetacije- povrin"ki& voda/. !ako kla"i*ni tip opremanja koji "e ' prirodnopro"tornoj razdiobi na<alo"t metodi*ki mo<e veoma "labo primijeniti- mora i nadalje biti glavni predmet rada. :amo tako "e mo<e izbje8i da "e geoekologija ne "vede na laboratorij"k' znano"t i da ne izg'bi "vak' vez' " pro"tornom "tvarno8'. 3etode za popi"ivanje tipova opremanja "' me;'tim i one koje na"tavnik' 'vijek o"tavljaj' mog'8no"t krajobraznoekolo kog kolskog rada. !o "e treba i mora ograni*iti na tip opremanja dop'njen " izabranim jedno"tavnim metodama mjerenja proce"a ne "amo zato to "e t' ne "mije i ne mo<e raditi ni o kakvom zama"kiranom geoekolokom i"tra<ivanj': o tip opremanja mo<e "e viz'elno opa<ati- dakle >vidljiv? je ' pravom "mi"l' rije*i o mog'8e ga je ob'&vatiti " jedno"tavnim metodama mjerenja- opa<anja i kartiranjapri"t'pa*nim i '*enicima o mog'8e ga je opa<ati kao pojedina*ni objekt .npr. profil tla/- ali i ' krajobraznom kontek"t' .podr'*ja "eljenja " karakteri"ti*nim geoekolokim inventarom/ o pojedina*na "tanja "tvari mog' "e mjeriti jedno"tavnim metodama .minimalne temperat're- otjecanje/- a da "e ne izg'bi 'padljiva veza " tipom opremanja o krajobraznobilan*ane i pro"tornof'nkcionalne izvedbe iz >grad"kog? tipa opremanja mog'8e "' 'z pomo8 izvje"ni& te&nika .mjerenje- promatranje/ i p'tem odre;eni&
78

predmeta .tlo- voda- klima/. Geoekoloki kol"ki rad ima f'nkcij' da "e odmakne od primitivne fiziogeografije ali i od prekomjerno za"t'pljene go"podar"ke i "ocijalne geografije koja od p'"ti& ind'"trij"ki& dimnjaka kao "a"tavni& dijelova fizi*ke i p"i&i*ke <ivotne okoline *ovjeka J' pravom "mi"l' ne vidi vie 'm'.

79