Na osnovu lana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine na 57.

sjednici Predstavnikog doma, odranoj 8. jula 2009. godine, i na 33. sjednici Doma naroda, odranoj 23. jula 2009. godine, usvojila je ZAKON O ZABRANI DISKRIMINACIJE POGLAVLJE I. OPE ODREDBE lan 1. (Predmet Zakona) (1) Ovim zakonom uspostavlja se okvir za ostvarivanje jednakih prava i mogunosti svim licima u Bosni i Hercegovini i ureuje sistem zatite od diskriminacije. (2) U skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i meunarodnim standardima koji se odnose na ljudska prava i osnovne slobode, ovim zakonom utvruju se odgovornosti i obaveze zakonodavne, sudske i izvrne vlasti u Bosni i Hercegovini, kao i pravnih lica i pojedinaca koji vre javna ovlatenja (u daljnjem tekstu: nadlene institucije Bosne i Hercegovine), da svojim djelovanjem omogue zatitu, promoviranje i stvaranje uslova za jednako postupanje. lan 2. (Diskriminacija) (1) Diskriminacijom e se, u smislu ovog zakona, smatrati svako razliito postupanje ukljuujui svako iskljuivanje, ograniavanje ili davanje prednosti utemeljeno na stvarnim ili pretpostavljenim osnovama prema bilo kojem licu ili grupi lica na osnovu njihove rase, boje koe, jezika, vjere, etnike pripadnosti, nacionalnog ili socijalnog porijekla, veze s nacionalnom manjinom, politikog ili drugog uvjerenja, imovnog stanja, lanstva u sindikatu ili drugom udruenju, obrazovanja, drutvenog poloaja i spola, spolnog izraavanja ili orijentacije, kao i svaka druga okolnost koja ima za svrhu ili posljedicu da bilo kojem licu onemogui ili ugroava priznavanje, uivanje ili ostvarivanje na ravnopravnoj osnovi, prava i sloboda u svim oblastima javnog ivota. (2) Zabrana diskriminacije primjenjuje se na sve javne organe kao i na sva fizika ili pravna lica, i u javnom i u privatnom sektoru, u svim oblastima, a naroito: zaposlenja, lanstva u profesionalnim organizacijama, obrazovanja, obuke, stanovanja, zdravstva, socijalne zatite, dobara i usluga namijenjenih javnosti i javnim mjestima, te obavljanja privrednih aktivnosti i javnih usluga. POGLAVLJE II. OBLICI DISKRIMINACIJE lan 3. (Oblici diskriminacije) (1) Neposredna diskriminacija je svako razliito postupanje po osnovama odreenim lanom 2. ovog zakona, odnosno svako djelovanje ili proputanje

djelovanja kada je neko lice ili grupa lica dovedena ili je bila ili bi mogla biti dovedena u nepovoljniji poloaj za razliku od nekog drugog lica ili grupe lica u slinim situacijama. (2) Posredna diskriminacija podrazumijeva svaku situaciju u kojoj, naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa, ima ili bi imala uinak dovoenja nekog lica ili grupe lica u nepovoljan ili manje povoljan poloaj u odnosu na druga lica. lan 4. (Ostali oblici diskriminacije) (1) Uznemiravanje se smatra diskriminacijom u svakoj situaciji u kojoj ponaanje vezano za jedan od navedenih osnova iz lana 2. ovog zakona ima za svrhu ili iji je efekat povreda dostojanstva lica i stvaranje zastraujueg, neprijateljskog, degradirajueg, poniavajueg ili uvredljivog okruenja. (2) Spolno uznemiravanje je svaki oblik neeljenog verbalnog, neverbalnog ili fizikog ponaanja spolne prirode iji je cilj ili efekat povreda dostojanstva lica, posebno kada se njime stvara zastraujue, neprijateljsko, degradirajue, poniavajue ili uvredljivo okruenje. (3) Mobing je oblik nefizikog uznemiravanja na radnom mjestu koji podrazumijeva ponavljanje radnji koje imaju poniavajui efekat na rtvu ija je svrha ili posljedica degradacija radnih uslova ili profesionalnog statusa zaposlenog. (4) Segregacija je djelo kojim (fiziko ili pravno) lice odvaja druga lica na osnovu jedne od nabrojanih osnova iz lana 2. ovog zakona, u skladu s definicijom diskriminacije sadranom u lanu 2. ovog zakona. (5) Izdavanje naloga drugima za vrenje diskriminacije i pomaganje drugima prilikom diskriminacije smatra se oblikom diskriminacije. (6) Podsticanje na diskriminaciju je svako zagovaranje nacionalne, rasne ili vjerske mrnje i zabranjeno je. lan 5. (Izuzeci od principa jednakog postupanja) Zakonske mjere i radnje nee se smatrati diskriminacijskim kada se svode na nepovoljno razlikovanje ili razliito postupanje ako su zasnovane na objektivnoj i razumnoj opravdanosti. Sljedee mjere nee se smatrati diskriminacijskim kada se njima ostvaruje legitiman cilj i ako postoji razuman odnos proporcionalnosti izmeu sredstava koja se koriste i cilja koji se nastoji realizirati i kada: a) proizilaze iz provoenja ili donoenja privremenih posebnih mjera osmiljenih bilo da se sprijee ili nadoknade tete koje lica trpe a koje su odreene osnovama navedenim u lanu 2. ovog zakona i to naroito za pripadnike ugroenih grupa, kao to su: invalidna lica, pripadnici nacionalnih manjina, ene, trudnice, djeca, omladina, starija lica i druga drutveno iskljuena lica, civilne rtve rata, rtve u krivinim

postupcima, raseljena lica, izbjeglice i azilanti; odnosno da se omogui njihovo puno uee u svim oblastima ivota; b) su zasnovane na obiljeju koje se odnosi na bilo koji od osnova navedenih u lanu 2. ovog zakona kada, u ogranienim okolnostima, zbog prirode konkretnih profesionalnih aktivnosti koje su u pitanju ili konteksta u kojem se izvravaju, takvo obiljeje predstavlja stvarni i odreujui uslov u pogledu izbora zvanja. Ovaj izuzetak bit e predmet povremenih preispitivanja; c) su zasnovane na razlikovanju, iskljuivanju ili davanju prednosti u vezi sa zapoljavanjem kao lana osoblja institucije koje se obavlja u skladu s doktrinama, osnovnim postavkama, dogmama, vjerovanjima ili uenjima konkretne vjeroispovijesti ili vjere, s obzirom da je razlikovanje, iskljuenje ili davanje prednosti izvreno savjesno kako ne bi dolo do povrede vjerskih osjeanja pripadnika te vjeroispovijesti ili te vjere; d) odreuju maksimalnu starosnu dob najprimjereniju za prekid radnog odnosa i odreuju starosnu dob kao uslov za penzionisanje; e) su zasnovane na dravljanstvu na nain predvien zakonom;

f) su zasnovane na realizaciji razumnih prilagoavanja s ciljem osiguravanja principa jednakog postupanja u odnosu na invalidna lica. Poslodavci su zato prema potrebi u konkretnom sluaju duni preduzeti odgovarajue mjere, radi omoguavanja da invalidno lice ostvari pristup, uestvuje ili napreduje u zaposlenju, odnosno da uestvuje u obuci, ako takve mjere ne nameu nesrazmjeran teret poslodavcu; g) stavljanje u nepovoljniji poloaj pri ureivanju prava i obaveza iz porodinog odnosa kada je to odreeno zakonom, a posebno s ciljem zatite prava i interesa djece, to mora biti opravdano legitimnom svrhom, zatitom javnog morala, kao i pogodovanju braka u skladu s odredbama porodinih zakona; h) prilikom zasnivanja radnog odnosa, ukljuuju u lanstvo, te u djelovanju koje je u skladu s naukom i poslovanjem registriranih crkava i vjerskih zajednica u BiH, kao i druge javne ili privatne organizacije koje djeluju u skladu sa ustavom i zakonima, ako to zahtijevaju vjerske doktrine, uvjerenja ili ciljevi. POGLAVLJE III. ZATIENA PRAVA lan 6. (Oblast primjene) Ovaj zakon primjenjuje se na postupanje svih javnih tijela na nivou drave, entiteta, kantona i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, opinskih institucija i tijela, te pravnih lica s javnim ovlatenjima, kao i na postupanje svih pravnih i fizikih lica, u svim a posebno u sljedeim oblastima:

a) zapoljavanja, rada i radnih uslova, ukljuujui pristup zaposlenju, zanimanju i samozapoljavanju kao i radne uslove, naknade, napredovanja u slubi i otputanja s posla; b) obrazovanja, nauke i sporta. Dostupnost obrazovanja ne bi trebalo da zavisi od useljenikog statusa djece ili njihovih roditelja; c) socijalne zatite, ukljuujui socijalno osiguranje, socijalne naknade, socijalnu pomo (naknade za stanovanje, naknade za mlade, itd.) i nain postupanja prema korisnicima socijalne zatite; d) zdravstvene zatite, ukljuujui dostupnost zatite i lijeenja, i u odnosu na nain na koji se prua zatita i lijee pacijenti; e) obuke ukljuujui poetno osposobljavanje i stalno struno usavravanje, sve vrste i sve nivoe profesionalnog usmjeravanja, naprednog strunog usavravanja, dokvalifikacije i prekvalifikacije, ukljuujui i sticanje praktinog radnog iskustva; f) pravosua i uprave, ukljuujui aktivnosti policije i drugih slubenika za provoenje zakona, slubenika pogranine kontrole, vojno i zatvorsko osoblje. Konkretno, sva lica bit e jednaka pred sudovima i tribunalima; g) stanovanja ukljuujui pristup stanovanju, uslove stanovanja i raskid ugovora o najmu; h) javnog informiranja i medija;

i) lanstva u profesionalnim organizacijama, ukljuujui lanstvo u organizaciji radnika ili poslodavaca ili u bilo kojoj organizaciji iji lanovi obavljaju neko odreeno zanimanje; ukljuenost u takve organizacije i pogodnosti koje pruaju takve organizacije; j) roba i usluga namijenjenih javnosti i javnim mjestima, ukljuujui npr. prilikom kupovine robe u trgovini, prilikom podnoenja molbe za zajam u banci i u odnosu na pristup diskotekama, kafiima i restoranima; k) obavljanja privredne djelatnosti, ukljuujui pravo o trinoj konkurenciji, odnose izmeu preduzea i odnose izmeu preduzea i drave; l) m) uea u kulturnom i umjetnikom stvaralatvu; jednakom ueu u javnom ivotu svih graana;

n) porodice, pri emu e brani drugovi uivati potpunu jednakost prava kao i odgovornosti u pogledu brane zajednice, tokom trajanja brane zajednice i njene rastave ukljuujui i prava i odgovornosti u pogledu podizanja djece, u skladu s odredbama porodinog zakona; o) prava djeteta, ukljuujui one mjere zatite koje su potrebne shodno njihovom statusu maloljetnika, od strane njihove porodice, drutva i drave.

POGLAVLJE IV. INSTITUCIJE NADLENE ZA ZATITU OD DISKRIMINACIJE lan 7. (Centralna institucija za zatitu od diskriminacije) (1) Centralna institucija nadlena za zatitu od diskriminacije je Ombudsmen za ljudska prava Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ombudsmen Bosne i Hercegovine). (2) a) Ombudsmen Bosne i Hercegovine u okviru svoje nadlenosti: zaprima pojedinane i grupne albe u vezi s diskriminacijom;

b) fizikim i pravnim licima koja su podnijela albu zbog diskriminacije daje potrebna obavjetenja o njihovim pravima i obavezama, te mogunostima sudske i druge zatite; c) povodom albe Ombudsmen Bosne i Hercegovine moe odluiti da ne prihvati albu ili da pokrene postupak istraivanja; d) predlae pokretanje postupka medijacije u skladu s odredbama Zakona o medijaciji; e) prikuplja i analizira statistike podatke o sluajevima diskriminacije;

f) podnosi godinji, a prema potrebi i vanredne izvjetaje o pojavama diskriminacije Parlamentarnoj skuptini Bosne i Hercegovine, Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, Narodnoj skuptini Republike Srpske i Skuptini Brko Distrikta Bosne i Hercegovine; g) h) informira javnost o pojavama diskriminacije; na vlastitu inicijativu, provodi istraivanja u oblasti diskriminacije;

i) daje miljenja i preporuke s ciljem spreavanja i suzbijanja diskriminacije, te predlae odgovarajua zakonska i druga rjeenja nadlenim institucijama u Bosni i Hercegovini; j) ima pravo da pokree i uestvuje u postupku za zatitu od diskriminacije za prekraje propisane ovim zakonom; k) l) m) prati zakonodavstvo i daje savjete zakonodavnim i izvrnim organima; podie svijest o pitanjima vezanim za rasizam i rasnu diskriminaciju u drutvu; unapreuje politike i prakse koje imaju za cilj da osiguraju jednako postupanje.

(3) Ombudsmen Bosne i Hercegovine pri izradi redovnih izvjetaja, miljenja i preporuka o pojavama diskriminacije sarauje s organizacijama civilnog drutva koje

se bave zatitom i promoviranjem ljudskih prava i organizacijama koje se bave zatitom prava grupa izloenih visokom riziku diskriminacije. (4) Ombudsmen Bosne i Hercegovine prua pomo licima ili grupama lica koja se obraaju meunarodnim tijelima za zatitu od diskriminacije u davanju uputstava, savjeta, konsultacija u toku postupka, prijedloga i preporuka. (5) Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine e u svrhu ostvarivanja svoje nadlenosti uspostaviti poseban odjel koji bi iskljuivo razmatrao predmete navodne diskriminacije u pogledu postupanja javnih tijela na nivou drave, entiteta, kantona i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, opinskih institucija i tijela, te pravnih lica s javnim ovlatenjima, kao i postupanje svih pravnih i fizikih lica, u svim oblastima ivota. U budet Institucije ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine bit e uvrtena posebna budetska stavka neophodna za funkcioniranje specijalnog odjela/specijalnih odjela za borbu protiv diskriminacije. (6) Sve dravne institucije, entitetske, kantonalne i tijela Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, opinske, institucije i pravna lica s javnim ovlatenjima, te ostala pravna i fizika lica duna su, na zatjev Ombudsmena Bosne i Hercegovine, najkasnije u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva, dostaviti traene podatke i dokumente. (7) Nadlene institucije u Bosni i Hercegovini obavezne su saraivati s Ombudsmenom Bosne i Hercegovine i davati pismeno odgovore i obavjetenja u roku koji je Ombudsmen Bosne i Hercegovine odredio i o efektu preporuka datih s ciljem otklanjanja diskriminacije. lan 8. (Voenje evidencije i koordinacija nadlenih institucija) (1) Nadlene institucije u Bosni i Hercegovini dune su voditi redovnu evidenciju svih sluajeva prijavljene diskriminacije, a prikupljene podatke obavezno dostavljati Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine. (2) Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, u okviru zakonom utvrenih nadlenosti, ima obavezu, na osnovu prikupljenih podataka o pojavama i obimu diskriminacije, najmanje jednom godinje pripremati Vijeu ministara Bosne i Hercegovine izvjetaj, a prema potrebi i posebne izvjetaje koji sadre prijedlog mjera za spreavanje i suzbijanje pojava diskriminacije u Bosni i Hercegovini. (3) Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine duno je jednom godinje izvjetavati, posredstvom Vijea ministara Bosne i Hercegovine, i Parlamentarnu skuptinu Bosne i Hercegovine o pojavama diskriminacije i u vezi s tim predlagati konkretne zakonodavne ili druge mjere.

(4) U skladu s odredbama ovog lana, ustanovit e se posebne evidencije u zakonodavnim, izvrnim i sudskim organima radi evidencije sluajeva diskriminacije utvrene u krivinim, parninim, vanparninim i izvrnim postupcima. (5) Centralna baza podataka za poinjena djela diskriminacije bit e uspostavljena u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine. (6) Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine e, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeti pravilnik o nainu prikupljanja podataka o predmetima diskriminacije u Bosni i Hercegovini kojim se definira sadraj i izgled upitnika za prikupljanje podataka o predmetima diskriminacije i ostala pitanja vezana za postupak prukupljanja potrebnih podataka. lan 9. (Praenje provoenja Zakona) Provoenje ovog zakona prati Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine. lan 10. (Saradnja s organizacijama civilnog drutva) U izradi izvjetaja, prilikom pripreme zakona, strategija i drugih planova koji se odnose na stanje ljudskih prava i pitanja diskriminacije sve nadlene institucije obavezne su saraivati s organizacijama civilnog drutva koje se bave zatitom i promoviranjem ljudskih prava i organizacijama koje se bave zatitom prava lica i grupa lica izloenih visokom riziku od diskriminacije. POGLAVLJE V. POSTUPCI ZA ZATITU OD DISKRIMINACIJE lan 11. (Zatita u postojeim postupcima) (1) Svako lice ili grupa lica koja smatra da je diskriminirana moe traiti zatitu svojih prava putem postojeih sudskih i upravnih postupaka. (2) U sluajevima u kojima povreda prava na jednako postupanje proizilazi iz upravnog akta, alba u upravnom postupku i eventualno pokretanje upravnog spora na osnovu zatite od diskriminacije, a kojom se zahtijeva ponitenje takvog upravnog akta, nee sprijeiti lice iz stava (1) ovog lana da pokrene sudski postupak za zatitu od diskriminacije. (3) Svi konkretni zahtjevi navedeni u lanu 12. ovog zakona, kao pojedinani ili zajedniki, mogu se traiti u svrhu podnoenja tube u parninom postupku. lan 12. (Posebne tube za zatitu od diskriminacije) (1) Lice ili grupa lica koja su izloena bilo kojem obliku diskriminacije, prema odredbama ovog zakona, ovlateni su da podnesu tubu i trae:

a) utvrivanje da je tueni povrijedio tuioevo pravo na jednako postupanje, odnosno da radnja koju je preduzeo ili propustio moe neposredno dovesti do povrede prava na jednako postupanje (tuba za utvrivanje diskriminacije); b) zabranu preduzimanja radnji kojima se kri ili moe prekriti tuioevo pravo na jednako postupanje, odnosno da se izvre radnje kojima se uklanja diskriminacija ili njene posljedice (tuba za zabranu ili otklanjanje diskriminacije); c) da se nadoknadi materijalna i nematerijalna teta uzrokovana povredom prava zatienih ovim zakonom (tuba za naknadu tete); d) da se presuda kojom je utvrena povreda prava na jednako postupanje na troak tuenog objavi u medijima, u sluaju kada je diskriminacija poinjena kroz medije (tampane, printane i elektronske), odnosno bilo koje vrste. (2) Sud i druga tijela koja provode postupak duna su radnje u postupku preduzimati hitno, osiguravajui da se sve tvrdnje o diskriminaciji to prije ispitaju. (3) Kada se svi zahtjevi zasnivaju na istom injeninom i pravnom osnovu, zahtjevi se mogu istai zajedno (kumulativno) u jednoj tubi o kojoj se odluuje u parninom postupku, ako su svi zahtjevi u meusobnoj vezi i ako je isti sud stvarno nadlean za svaki od tih zahtjeva. (4) O tubama iz stava (1) ovog lana odluuje nadleni sud primjenjujui odredbe zakona o parninom postupku koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. lan 13. (Nadlenost, rokovi i izvrenje) (1) Ako ovim zakonom nije drugaije propisano, a u skladu sa zakonima o sudovima u oba entiteta i Brko Distriktu Bosne i Hercegovine, za sporove po tubi iz lana 12. ovog zakona nadleni su u prvom i drugom stepenu sudovi ope mjesne nadlenosti. (2) U postupcima propisanim u lanu 12. ovog zakona uvijek je dozvoljena revizija.

(3) Po osnovu tubenog zahtjeva iz lana 12. taka b) i d) ovog zakona nadleni sud moe odluiti da alba ne zadrava izvrenje ili odreuje krai rok za ispunjenje radnje koja je naloena tuenom. (4) Rok za podnoenje tube na osnovu lana 12. ovog zakona je tri mjeseca od dana saznanja o uinjenoj povredi prava, a najdue jednu godinu od dana uinjenja povrede. Rok za podnoenje zahtjeva za reviziju je tri mjeseca od dana uruenja drugostepene presude. lan 14. (Privremene mjere osiguranja)

Sud moe u postupcima iz l. 11. i 12. ovog zakona odrediti privremenu mjeru shodno pravilima zakona o parninom postupku koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. lan 15. (Teret dokazivanja) (1) U sluajevima kada lice ili grupa lica navode injenice u postupku iz lana 12. ovog zakona, potkrepljujui navode o tome da je zabrana diskriminacije prekrena, navodni prekrilac duan je dokazati da nije prekrio princip jednakog postupanja ili zabrane diskriminacije u predmetu rasprave. (2) U sluajevima u kojima lice smatra da je snosilo posljedice diskriminacije, kao dokazno sredstvo za ostvarenje prava iz stava (1) ovog lana mogu se koristiti i statistiki podaci ili baze podataka. (3) U sluajevima kada lice smatra da je snosilo posljedice diskriminacije zbog proputanja razumnog prilagoavanja, teret dokazivanja lei na protivnoj strani. lan 16. (Uee treih lica) (1) U postupku koji se pokree u skladu s lanom 12. ovog zakona moe se kao trea strana na strani lica ili grupe lica koja tvrde da su rtve diskriminacije pridruiti tijelo, organizacija, ustanova, udruenje ili drugo lice koje se u okviru svoje djelatnosti bavi zatitom od diskriminacije lica ili grupe lica o ijim se pravima odluuje u postupku. (2) Sud e dopustiti uee tree strane samo uz pristanak lica na ijoj strani se trea strana eli umijeati. (3) Bez obzira na ishod parnice, trea strana sama snosi trokove svog uea u parnici. lan 17. (Kolektivna tuba za zatitu od diskriminacije) Udruenja, tijela, ustanove ili druge organizacije koje su registrirane u skladu s propisima koji reguliraju udruivanje graana u Bosni i Hercegovini, a imaju opravdani interes za zatitu interesa odreene grupe ili se u okviru svoje djelatnosti bave zatitom od diskriminacije odreene grupe lica, mogu podnijeti tubu protiv lica koje je povrijedilo pravo na jednako postupanje, ako uine vjerovatnim da je postupanjem tuenog povrijeeno pravo na jednako postupanje veeg broja lica koja uglavnom pripadaju grupi ija prava tuilac titi. lan 18. (Zatita lica koja prijavljuju diskriminaciju ili uestvuju u postupku)

Nijedno lice koje je prijavilo diskriminaciju ili uestvovalo u pravnom postupku za zatitu od diskriminacije nee trpjeti nikakve posljedice zbog takvog prijavljivanja ili uestvovanja. POGLAVLJE VI. KAZNENE (PREKRAJNE) ODREDBE lan 19. (Povreda lana 2. stav (2) ovog zakona) (1) Pravno lice koje dovede neko lice ili grupu lica u nepovoljan poloaj na osnovama nabrojanim u lanu 2. (Diskriminacija), stav (1), na nain opisan u l. 3. (Oblici diskriminacije) i 4. (Ostali oblici diskriminacije) ovog zakona, kaznit e se za prekraj novanom kaznom u iznosu od 1.500 KM do 5.000 KM. (2) Za prekraj iz stava (1) ovog lana takoer e se kazniti i odgovorno lice u dravnoj, entitetskoj i kantonalnoj instituciji, instituciji Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, opinskoj instituciji, u pravnom licu s javnim ovlatenjima i u drugom pravnom licu, i to novanom kaznom u iznosu od 700 KM do 1.500 KM. (3) Za prekraj iz stava (1) ovog lana takoer e se kazniti i fiziko lice, i to novanom kaznom u iznosu od 550 KM do 1.500 KM. (4) Ako se prekraj iz stava (1) ovog lana uini proputanjem da se postupi po preporuci Ombudsmena Bosne i Hercegovine, pravno lice e se kazniti novanom kaznom u iznosu od 2.500 KM do 6.500 KM, a odgovorno lice u pravnom licu ili fiziko lice kaznit e se novanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 3.000 KM. (5) Ako se prekraj iz stava (1) ovog lana uini proputanjem da se postupi po nalogu suda, pravno lice e se kazniti novanom kaznom u iznosu od 3.500 KM do 10.000 KM a odgovorno lice u pravnom licu ili fiziko lice kaznit e se novanom kaznom u iznosu od 2.000 KM do 5.000 KM. lan 20. (Povreda lana 7. st. (6) i (7) ovog zakona) (1) Pravno lice kaznit e se za prekraj novanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 5.000 KM ako: a) ne dostavi podatke ili dokumente na zahtjev Ombudsmena Bosne i Hercegovine, odnosno ako ih ne dostavi u propisanom roku i ne dozvoli uvid u njih, u suprotnosti s lanom 7. (Centralna institucija za zatitu od diskriminacije), stav (6) ovog zakona; b) ne sarauje s Ombudsmenom Bosne i Hercegovine i ne daje pismeno odgovore ili obavjetenja, odnosno ne izvijesti o uinku preporuka datih s ciljem otklanjanja diskriminacije, u suprotnosti s lanom 7. stav (7) ovog zakona. (2) Za prekraje iz stava (1) ovog lana takoer e se kazniti i odgovorno lice u dravnoj, entitetskoj i kantonalnoj instituciji, instituciji Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, opinskoj instituciji, u pravnom licu s javnim ovlatenjima i u drugom pravnom licu, i to novanom kaznom u iznosu od 500 KM do 1.500 KM.

(3) Za prekraj iz stava (1) ovog lana takoer e se kazniti i fiziko lice, i to novanom kaznom u iznosu od 450 KM do 1.000 KM. lan 21. (Povreda lana 18. ovog zakona) (1) Pravno lice koje lice koje je prijavilo diskriminaciju u dobroj vjeri ili lice koje je na bilo koji nain uestvovalo u postupku zatite od diskriminacije dovede u nepovoljan poloaj na osnovu toga to je to lice prijavilo diskriminaciju ili uestvovalo u postupku, u suprotnosti s lanom 18. (Zatita lica koja prijave diskriminaciju ili uestvuju u postupku) ovog zakona, kaznit e se za prekraj novanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 10.000 KM. (2) Za prekraje iz stava (1) ovog lana takoer e se kazniti i odgovorno lice u dravnoj, entitetskoj i kantonalnoj instituciji, instituciji Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, opinskoj instituciji, u pravnom licu s javnim ovlatenjima i u drugom pravnom licu, i to novanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 3.500 KM. (3) Za prekraj iz stava (1) ovog lana takoer e se kazniti i fiziko lice, i to novanom kaznom u iznosu od 700 KM do 2.000 KM. (4) Ako prekraj iz stava (1) ovog lana uini s namjerom odgovorno lice u pravnom licu, odgovorno lice u pravnom licu kaznit e se novanom kaznom u iznosu od 2.000 KM do 7.000 KM, i ako je uini s namjerom fiziko lice, fiziko lice kaznit e se novanom kaznom u iznosu od 1.500 KM do 4.000 KM. lan 22. (Zatitne mjere) (1) Za prekraje propisane ovim zakonom mogu se izrei zatitne mjere oduzimanja predmeta i zabrane obavljanja odreene profesionalne djelatnosti, poslovne aktivnosti ili dunosti. (2) Zatitne mjere oduzimanja predmeta obavezno se izriu svaki put kada je prekraj izvren koritenjem tih predmeta, odnosno kada su predmeti bili namijenjeni izvrenju prekraja ili su predmeti nastali zbog izvrenja prekraja. lan 23. (Objavljivanje rjeenja o prekraju) Rjeenje o prekraju propisano ovim zakonom objavljuje se u javnim medijima koji su dostupni na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. POGLAVLJE VII. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 24. (Usaglaavanje ostalih propisa s ovim zakonom) (1) U sluaju neusaglaenosti drugih zakona s ovim zakonom u postupcima po ovom zakonu, primjenjivat e se ovaj zakon.

(2) Svi zakoni i opi propisi bit e usaglaeni s odredbama ovog zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. (3) Ovaj zakon ne prejudicira odredbe i uslove koji su utvreni u meunarodnim ugovorima i sporazumima s vjerskim zajednicama, ime se ne dira u njihovu djelatnu, normativnu i organizacionu autonomiju i princip punog uivanja prava vjerskih sloboda i izraavanja. lan 25. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH".

PSBiH, broj 405/09 23. jula 2009. godine Sarajevo

Predsjedavajui Predstavnikog doma Parlamentarne skuptine BiH Beriz Belki, s. r.

Predsjedavajui Doma naroda Parlamentarne skuptine BiH Ilija Filipovi, s. r.