Professional Documents
Culture Documents
OTVORENI MONTESORI PROGRAM U SRBIJI Pratei reformske procese obrazovanja u Evropi, u Srbiji je 1996. godine definisana Naciona na !umanisti"ka koncepcija pred#ko skog vaspitanja i obrazovanja. $snovna obe e%ja su& integra ni pristup u kome se nag a#avaju obrazovni aspekti u okviru !o isti"kog pristupa., otvoreni sistem obrazovanja u kome se dete i ustanova s!avataju kao otvoreni sistemi, diversifikacija programa koja je rezu tat raz i"iti! potreba i interesovanja dece i rodite ja.... 'na izirajui razvoj pred#ko skog vaspitanja i obrazovanja u Srbiji eksperti $E(S)a i *N+,E-)a .//1. godine, ( >Tematski prikaz nacionalne obrazovne politike< , OEBS i "Razvoj dece u ranom detinjstvu u SR !izve"taj #$%anders, &''($ )odine* proceni i su prednosti ove koncepcije isti"ui da je& izvr#ena kuriku arna reforma na nivou mode a vaspitno)obrazovni! programa, regu isan sistem stru"nog usavr#avanja uz manjkavost inicija nog obrazovanja, integrisan pristup nezi, vaspitanju i obrazovanju, decentra izovan sistem finansiranja.... S edei op#te tendencije razvoja, posebno diversifikaciju mode a programa i mode a institucija radi konkurencije kva iteta u de atnosti pred#ko skog vaspitanja i obrazovanja, u Srbiji je zapo"et proces uvodjenja i razvijanja 0ontesori sistema. Po"etna edukacija u"esnika i monitoring su ostvareni u organizaciji eksperata 0a1arske 0ontesori asocijacijacije u (udimpe#ti. Na nivou privatnog sektora ) Montesori kolica "Pitagora"/ !!"#$%&&"#go'#/ u (eogradu, obe e%i a je 1/ godina rada. Obrazovno+ vaspitni pro)ram zasniva se na 2budjenju %e je za u"enjem, zadovo javanju radozna osti, izgradjivanju koncentracije deteta, razvijanju radni! navika i samopuzdanja. ,i jevi se ostvaruju putem ve%bi prakti"nog %ivota, senzorno)perceptivni! ve%bi, ve%bi iz matemati"ke i jezi"ke ob asti, aktivnosti, ve%be, eksperimenti iz prirodni! nauka, istorije, geografije... aktivnosti iz umetni"ki! domena. Po"etna edukacija je ostvarena u 3ondonu, te ovaj 0ontesori program nosi obe e%ja eng eskog pristupa 0ontesori u"enju. +zdava"ka de atnost& 0ontesori #ko ica 2Pitagora2, grupa autora, (gd. .///, 2*m deteta2 0arija 0ontesori, (gd. .//4. g.. Na nivou nev adinog sektora 0ontesori program je uvo1en kroz rad ) Montesori kolica (RS /o' %&&&$ %&&)# go'#/ u okviru projekta 2(udjenje2 i to u 1/ montesori #ko ica u Srbiji. Projekat je vodio $brazovni tim ,5S 6,at!o ic 5e ief Services6, kasnije ,entar za kva itetno obrazovanje, (eograd. 7edan od ci jeva Projekta bio je adaptacija bazi,no) montesori pro)rama Opera -acionale u sk adu sa Naciona nom koncepcijom pred#ko skog vaspitanja i obrazovanja. Prof. dr 0irjana Pe#i kao nau"ni konsu tant i 0irjana 8. 0arkovi kao istra%iva", sa ./ vaspita"a i 4// dece, vodi i su proces adaptacije putem pedago#ko akcionog istra%ivanja. Predmet istra%ivanja je bio ) istra%ivanje i menjanje postojee pedago#ke prakse u praksu 0ode a otvorenog montesori programa. .odel otvoreno) .ontesori pro)rama definisao je teorijski okvir, pru%io jasnu orijentaciju prakti"arima u ob ikovanju %ivota u vaspitnoj grupi dece, pojasnio zna"aj razumevanja deteta i partnerskog odnosa u vaspitanju, uputio vaspita"a u strategije praenja razvoja deteta, u"enja i pou"avanja, kao i u razvijanje sopstveni! sredstava ana ize pomou koji! e procenjivati svoj rad i tragati za sopstvenom motivacijom. 0ode da je razvija ci jeve, montesori sredinu za u"enje9 razradjuje sfere de anja, u"enja i pou"avanja u okviru montesori fi ozofije, funkcije porodice i oka ne zajednice. Standardi organizacije, prostora, opreme, kadra, montesori i drugog igrovnog materija a su sastavni de ovi 0ode a programa, nasta i tokom procesa adaptacije 0ontesori programa. +zdava"ka de atnost &2$tkrie deteta2, 0. 0ontesori, (:; .///g.2(udjenje2 grupa autora, (gd .//4.g. i 20ode otvorenog montesori programa2, 0. Pe#i i 0. 0arkovi, (gd. .//6.g. 6vidi <<<.cko.org. =u6 Na nivou dr%avnog sektora ) uvo1enje i razvijanje 0ontesori u"enja u Srbiji * odvijao se u Pre'kolsko+ ,stano-i "Naa ra'ost" , S,.otici /%&&)$%&&/# go'# / , 'e0+e1 -rti2, "Ne-en"# $va pred#ko ska ustanova je .//>. godine obe e%i a 16/ godina postojanja, te je ova duga tradicija razvi a je us ove za otvorenost za promene, kva itet, sigurnost. $tvorenost za promene je us ovi a i odgovor na izazov razvijanja autenti"nog 0ontesori programa u $tvoreni montesori program de"jeg vrtia 2Neven2. Otvoreni montesori pro)ram predstav ja jednu koncepciju u"enja i pou"avanja, obrazovanja i vaspitanja pred#ko ske dece u okviru 0ontesori metoda i savremene !umanisti"ke koncepcije razvoja deteta. Nastao je na osnovu trogodi#njeg te!ni"ko) akcionog istra%ivanja procesa razvijanja 6dr%avnog dokumenta6 ?$SN$8' P5$:5'0' P5E;@A$3SA$: 8'SP+B'N7' + $(5'C$8'N7' * S5 S5(+7+ )0$NBES$5+ 0EB$;$0D u tri me#ovite vaspitne grupe sa E/ dece i 1. " anova montesori istra%iva"kog tima 6vaspita"a, pedagoga i direktora6. $snovu za ovo istra%ivanje "ini i su& obuka tima u okviru 0ontesori asocijacije 0a1arske, bazi"ni 0ontesori
program 6$pera Naciona e )5im6, koncepcija $snova programa pred#ko skog vaspitanja i obrazovanja 6S . g asnik F619966, $snova vaspitno)obrazovnog rada s decom pred#ko skog uzrasta na jezicima naciona ni! manjina 6S .F619966 i Program 25astimo zajedno2 +nstituta za pedagogiju i andragogiju u (eogradu 6199E6. Beme jnim oprede jenjima ovi! koncepcija, procesom akcionog istra%ivanja, transformisana je vaspitna praksa u autenti"ni program dece, vaspita"a i rodite ja de"jeg vrtia 2Neven2. 5ezu tat istra%ivanja je Otvoreni montesori pro)ram koji se u rea nom kontekstu ostvaruje, potvrdjuje, opovrgava, dogra1uje, menja9 to je program "ije je jedno od g avni! obe e%ja /ivotnost 6 mesto zajedni"kog %iv jenja dece i odras i!, u kome dete pribav ja neposredna raz i"ita %ivotna iskustva6 0 unose se sta ne promene i razvija se da je u sk adu sa rezu tatima kriti"ke ref eksije. Sastavni de ovi $tvorenog montesori programa su& teorijska zasnovanost Programa, op#ti ci j i ci jevi, otvoreni montesori ambijent, montesori vaspita", sfere de anja i saznanja, montesori vrti)pro#irena porodica u oka noj zajednici, pedago#ka organizacija i struktura obrazovno)vaspitnog rada, pedago#ka dokumentacija, portfo io i eva uacija9 standardi& kadrova, prostora i opreme, montesori i drugog didakti"kog materija a i standardi kva iteta ostvarivanja Programa9 Priru"nik na srpskom i madjarskom jeziku, Priru"nik montesori i drugog didakti"kog materija a, 5adna knjiga vaspita"a i Portfo io deteta. +zdava"ka de atnost& $tvoreni montesori program u montersori vrtiu 2Neven2, grupa autora , Subotica .//6. god., ?*poznava icaD, grupa autora, Subotica .//4.god. 6vidi <<<.montesori.org.=u6 Para e no sa ovim akcijama stvara a se rea na osnova i atmosfera za formiranjem Montesori 'r,t-a Sr.i+e %&&3# go'ine* sa se'ite1 , S,.otici* , 1ontesori -rti2, "Ne-en"* Ra'e 4on0ara %"# ;e ovanje 0ontesori dru#tva usmereno je na popu arizaciju ideja 0arije 0ontesori u radu sa pred#ko skom i #ko skom decom, organizovanje stru"nog usavr#avanja montesori vaspita"a, pedagoga i drugog stru"nog kadra, koordinisanje i sin!ronizovanje akcija postojei! 0ontesori vrtia u Srbiji i povezivanje sa montesori asocijacijama u svetu. 0ontesori dru#tvo Srbije je organizova o tri Skup#tine na kojima su se rasmatra a organizaciona i finansijska pitanja i uru"eni sertifikati montesori vaspita"ima koji su u"estvova i u trogodi#njim istra%ivanjima i montesori instruktorima koji su obavi i uspe#ne obuke montesori vaspita"a. $dr%ano je #est seminara na kojima su u"estvova i " anovi ;ru#tva, montesori vaspita"i i instruktori sa svojim istra%ivanjima, gospo1a Si vija -i ips, montesori psi!o og iz 5 Grvatske, gospodja Nada Saka , montesori vaspita" i direktor montesori vrtia u Gjustonu S'; i dr. Prvo predstav janje stanja 0ontesori u"enja u Srbiji jasno govori o po"etnim koracima koji jedva mogu da sastave prvu deceniju postojanja u vremenu kada se ) ne tako da eko od nas u +ta iji ) i ce om svetu pros av ja vekovno bitisanje jednog zna"ajnog, zaokru%enog pedago#kog sistema ) S+SBE0' 0'5+7E 0$NBES$5+ . + pored toga, traganja su nas vodi a na jasno uo"avanje savremeni! s!vatanja o razvoju deteta u re evantinim naukama, kao i u osve#ivanje osobenosti na#eg rea nog %ivotnog konteksta. Bo nam je pomog o u odre1ivanju jasni! pravaca de ovanja i dono#enja mudri! od uka u procesu 2ukorenjivanja2 0ontesori ideje na na#im prostorima. Profesiona na posveenost na#i! montesori pos enika, neprestano preispitivanje, ref eksije stvara i su energiju za premo#avanje te#koa i i pak za spajanje tanki! niti pre%iv javanja. Aompetencija sa akcijom, otvorenost ka izazovu paradigme su na#e profesiona ne mudrostiH
E',katori8 Er%ebet (edrosian, spec. pred#ko ske pedagogije, 0ontesori edukator Kzvanje za edukatora stek a tokom dvogodi#nje specija izacije na Nau"nom univerzitetu MEtves 3orandN u (udimpe#ti, a nostrifikovano je sa strane -i ozofskog faku teta i *niverziteta fi ozofskog faku teta u (eograduL i ;ajana @imi, 0ontesori vaspita") instruktor.
Marija Montesori
5o1ena 1EF/. godine u ,!iarave e, +ta ija. $d njene tree godine porodica %ivi u 5imu, #ko ova a se u 5imu. +nteresuje se za prirodne nauke. 1EO9. godine posta a je prva %ena ekar * toku studija radi a je u psi!ijatrijskoj bo nici, sa decom ometenom u razvoju. * saradnji sa +tardom i Segenom razra1uje materija e za decu sa posebnim potrebama. Sve vi#e se bavi a pedagogijom. 6. januara 19/F. godine otvara prvu 2;e"ju kuu2 u 5imu. Bra%i a je novi pristup u obrazovanju i vaspitanju dece. $d 19/9. godine napu#ta ekarsku praksu i posveuje se obrazovanju vaspita"a i u"ite ja.
Njena metoda je prijvaena u mnogim zem jama, njena de a do 191F. godine prevedena su na dvanaest jezika. '0+)+nternaciona na 0ontesori asocijacija ) je osnova a 19.9. godine. Neprestano radi, putuje po ce oj zem ji. Pos e ++. Svetskog rata postepeno se obnav jaju i otvaraju se nekada#nje i nove 0ontesori institucije. ;obiva priznanja za svoj rad. *mire 19>.. godine u Norve#koj, p anirajui put u :anu, gde je treba a podu"avati afri"ke u"ite je. $ PE;':$:+7+ 0'5+7E 0$NBES$5+ * sredi#te montesori pedagogije je ;EBE. Po azi od P$B5E(E ;EBEB'. ,+37 vaspitanja& je obrazovanje, koji omoguuje da svako na1e svoju u ogu, svoje mesto, svoj ci j postojanja i dati mu mogunost da to ostvari. 'ntropo o#ko SG8'B'N7E ;EBEB'& pru%anje partnerske pomoi za samorazvoj) 2 razmi# janje o detetu samom2 ) o njegovom v astitom, genetski odre1enom programu razvoja. *P+7'7*P+ *0 ) nesvesni upijajui um& rano u"enje 6do 4. godine6 , dete nesvesno upija ono #to intenzivno do%iv java u svojoj ok ini. ) svesni upijajui um 64.)6. godina6, obe e%eve pojavu svesti, vo je, ov adavanje jezikom, jav janje ve#tina. Pokazuje svesnu g ad za znanjem i sticanje s o%eniji! ve#tina.
PE5+$;+ P$SE(NE $SEB37+8$SB+& unutra#nji proces, u kojima nagoni podsti"u dete na odre1enu aktivnost. Prisutan je u odre1enom vremenskom periodu. *nutra#nja oset jivost je ta, koja vodi dete izboru u razno ikoj sredini, do onoga #to mu je nu%no za razvoj, tako #to ga "ini oset jivim za neke stvari, a indiferentnim za druge. $sobine perioda posebne oset jivosti& *N+8E5C'3N$SB, P5EA3'P'N7E,85E0ENSA' $:5'N+QEN$SB, *$Q37+8$SB. -'CE 5'C8$7'& od ro1enja do 6. godine od 6. do 1.. godine od 1.. do 1E. godine
'AB+8N$SB ;EBEB'& kretanje se ne s!vata kao gimnastika, nego kao fi ozofija kretanja. Aretanje je e ementarna potreba deteta. ;ete ima s obodu kretanja. NEC'8+SN$SB ) 2P$0$C+ 0+ ;' *5';+0 S'0H2 Nezavisnost se og eda u prirodnoj te%nji deteta da bude #to samosta nije u toku svog razvoja. S'0$SB'3N$SB& 0ontesori vaspita" podr%ava razvoj samosta nosti iz svoje sekundarne u oge& odbacuje suvi#e posedni"ki i i za#titni"ki stav prema detetu i "eka da mu se dete samo obrati kada za to ima potrebu.
S3$($;'& s oboda ne zna"i da svako "ini #to !oe, nego da je sam sebi gospodar. B o je razvojni proces, pri kojem se u"i nezavisnost, discip ina, po#tovanje odre1enog reda, odgovornost. :ranica moje s obode je s oboda drugi!. Beme j s obode je jubav.
P5+P5E037EN' S5E;+N'& oko ina, koja je primerena potrebama deteta i nudi sve #to detetu potrebno za fizi"ki, umni, du#evni razvoj. +gra k ju"nu u ogu u razvoju deta. 0ontesori je postavi a izuzetno stroga meri a primrem jene sredine.
0$NBES$5+ 0'BE5+7'3+& 0ontesori materija i su posebni didakti"ki materija i, koje je na teme ju svoji! opa%aja dece i iskustva u radu sa decom, te prou"avajui radove +tarda i Segena razvi a 0arija 0ontesori. $sobine materija a& dostupnost detetu, podsticanje aktivne detetove de atnosti, primerenost potrebama i sposobnostima detea, mogunost uo"avanja pogre#ke u radu, jedan materija iz a%e samo jedan preb em, od jednostavnijeg ka s o%enijem,od konkretnog prema apstraktnom, uvek se na azi na istom mestu, s o%eno istim redos edom. Prezentaciju materija a vaspita" izvodi kroz 2osnovnu ekciju2.
0$NBES$5+ 8'SP+B'Q& $dras a osoba je uzor deci. 0ontesori vaspita" vodi indirektno. Breba da zna dopustiti detetu da samo gradi svoju i"nost, na azi svoj sopstveni ritam, samo od u"uje i postaje nezavisno. *mee je 0ontesori vaspita"a nas uivanje pojave razdob ja posebne oset jivosti kod pojedinog deteta i potom nu1enje na do!vat i uvid tome primerenog materija a. Sastavi a& Er%ebet (edrosian, montesori edukator
kola
6
Montessori osno-na kola je prva otvorena #ko a kod nas u zem ji koja radi po jedinstvenoj montessori metodi. Sa radom po"inje /1./9../11.godine. Na azi se u op#tini Cvezdara u (eogradu, u ica ;imitrija Aatia 1O. @ko a je verifikovana od 0inistartsva prosvete i sporta i programski sadr%aj je isti kao i za sve osta e #ko e. $no #to ovu #ko u odvaja od svi! drugi! jeste montessori metod rada.
,i j svakog sistema obrazovanja ne bi treba o da bude usvajanje "injenica od strane deteta, vec podsticanje i negovanje njegove prirodne %e je za u"enjem. 7edna istinski obrazovana individua nastav ja u"enje dugo pos e godina provedeni! u #ko i, zato #to je motivisana svojom unutra#njom radozna o#u i jubav ju za znanjem. 8ec poznat i priznat u svetu, ovaj metod rada sa decom kod nas je re ativno nepoznat. 0arija 0ontessori je metod formu isa a na osnovu vi#egodi#njeg iskustva u radu sa decom. 0etod je pri!vaen gotovo u ce om svetu, osavremenjen je i pri ago1en dana#njim us ovima %ivota. $sim #to ovakav metod razvija u"eni"ke saznajne i kognitivne kapacitete sam metod je takav da se ce okupna i"nost deteta razvija u emotivnom, socija nom i psi!i"kom kontekstu
6o-ek o'l,0,+e <a se.eB I <ato o.ra<o-an+e 1ora .iti o.ra<o-an+e s?oso.nosti o'l,0i-an+a#
Didaktiki materijali
20E@'N7E ($7'2 M(5$7NE B'(3EN
M;$P*N+ ;$ 1/N MQ*3'N M$; QE:' SE P5'8+N MP$CN'BE 3+QN$SB+N MP5+Q' * S3+A'0'N MS'SB'8+ S3$8$N M*A5@BEN+,'N M8EI(' 5'C85SB'8'N7' PE57'N M8$;', 8'C;*G, CE037'N 0'BE5+7'3+ * 5';* S' BEIE $0EBEN+0 $S$('0' 03'SE: *C5'SB'
(ICJNA GRUPA PROEESIONACA(A 5A OBU4U8 Program obuke je namenjeno defekto ozima svi! struka, vaspita"ima, radnim terapeutima, u"ite jima, pedagozima, psi!o ozima, svima koji rade sa decom ranog uzrasta i i sa osobama sa inva iditetom. OBCAST NA 4OJU SE PROGRAM O:NOSI I 4RAJNJI 4ORISNI(I8 $b ast& Ca#tita i podr#ka osobama sa inva iditetom Arajnji korisnici programa& deca ranog uzrasta K4)F godinaL i osobe sa inva iditetom. PRE:USCOVI 5A U4CJU6IVANJE PROEESIONACA(A NA OBU4U8 ;a u"esnik ima osnovnu dip omu od bi o koje struke koja je navedena kao ci jna grupa profesiona aca za obuku. TRAJANJE PROGRAMA OBU4E8 Brajanje programa obuke je 6 dana K4U4L sa ukupno 46 sati.
RAZVOJNI MONTESORI MATERIJALI U FUNKCIJI PRIPREMNOG PREDKOLSKOG PROGRAMA. Akredi o!a"i #ro$ra%.
5EC+0E P5$:5'0' Na<i- ?rogra1a8 5'C8$7N+ 0$NBES$5+ 0'BE5+7'3+ * -*NA,+7+ P5E;@A$3SA$: P5$:5'0' A,tori ?rogra1a8 Er%ebet (edrosian, spec. pred#ko ske pedagogije)0ontesori edukator 0irjana 0arkovi, pedagog $rganizacija koja podr%ava program& 0ontesori dru#tvo Srbije Reali<atori8 Er%ebet (edrosian, spec. pred#ko ske pedagogije)0ontesori edukator 0irjana 0arkovi, pedagog ;ajana @imi, ;anije a :re#ak, Sne%ana Pante i 0ontesori vaspita"i (il+e-i ?rogra1a8 osposob javanje vaspita"a za primenu razvojni! 0ontesori materija a u pedago#koj praksi Pripremnog pred#ko skog programa9 upoznavanje sa 0ontesori metodom i mogunostima njene segmentarne primene u pedago#koj praksi PPP9 razvijanje stvara a"kog potencija a vaspita"a za izradu novi! razvojni! materija a po ideji 0ontesori9 organizacija, praktikovanje i praenje individua nog rada deteta sa materija ima. Te1e ko+e se o.raA,+,8 kompatibi nost pedago#ki! ideja $p#ti! osnova pred#ko skog programa i montesori pedagogije9 0ontesori materija i)nastanak, principi, pravi a, k asifikacija9 0ontesori materija i za prakti"an %ivot9 senzorno)perceptivni razvoj9 oko ina i svet9 razvoj govora9 formiranje e ementarni! matemati"ki! pojmova9 razvoj izra%ajni! sposobnosti deteta. (il+na gr,?a8 vaspita"i i u"ite ji koji rea izuju Pripremni pred#ko ski program u vaspitnim grupama i pripremnim razredima. Tra+an+e ?rogra1a , sati1a i 'ani1a8 tri dana po E "asova dnevno. Bro+ ,0esnika , gr,?i8 od 1/ do .. u"esnika.
Reali<atori ?rogra1a8 Er%ebet (edrosian, spec. pred#ko ske pedagogije ) 0ontesori edukator 7e ena Iepini, 0ontesori vaspita")instruktor Tra+an+e e',kaci+e8 1/ sati, pode jen u vremenski interva po dodgovoru sa u"esnicima. E',kaci+a +e na1en+ena8 rodite jima, bebisiterima i svima onima, koji vreme provedeno sa decom, %e e da u"ine kva itetnim. Sa'r7a+ e',kaci+e8
Iivot i rad 0arije 0ontesori9 Su#tina 0ontesori metode9 Cna"aj i karakteristike ranog uzrasta9 0ontesori ambijent kod kue9 'ktivnosti svakodnevnog %ivota u kunim us ovima9 'ktivnosti iz ob asti senzorno)perceptivnog razvoja u kunim us ovima9 'ktivnosti i razvojne igre za razvoj govora i bogaenje re"nika u kunim us ovima9 'ktivnosti i razvojne igre iz ob asti pripreme za po"etno pisanje i "itanje u kunim us ovima9 'ktivnosti i razvojne igre iz ob asti matematike u kunim us ovima9 Godanje po iniji9 Aako pripremiti 0ontesori materija u kunim us ovima9
10
11