MATERIJALI ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH PREDMET:Etika RAZRED: I.

IDENTITET - odnos po kojem je neko bie, pojava ili svojstvo jednako samom sebi - istovjetnost bia u toku njegova razvoja ODGOVORNOST dunost kako se odnosimo prema posljedicama vlastitog ponaanja Upoznaj samoga sebe, bilo je moto starih Grka. Danas esto ujemo da je znanje bogatstvo i mo. !to jo moe biti mo" #izi ka sila" $ovac" % kako znanje moe biti bogatstvo i mo" &judi uvijek tee znanju, jer ono im pomae preivjeti, olakava im ivot i sl. 'natielja je jedna od po etnih stvari ka znanju. RELIGIJA- skup vjerovanja, obreda i moralnih na ela kojia se izraav odnos ovjek prema ()ogu* FILOZOFIJA -ljubav prema mudrosti -tenja prema mudrosti, ne sama mudrost ETIKA- +ilozo+ska disciplina koja se bavi dobrim i moralnim na elima. MORAL ,lat. ms gen. moris obi aj, moralis- +iozo+ski skup obi aja, osobito dobrih obi aja, onih koji omoguuju skladan opstanak i razvitak pojedinca i drutva. .rlina, krepost, najvii zakon odravanja ljudskog drutva/ misao kojoj je cilj pou iti, pouka ,npr. $eke pri e, basne-/ preneseno duevno raspoloenje, duh, hrabrost, npr. vojni ki moral Dobro- ponaati se u sladu s moralnim na elima, ne initi tetu sebi i drugima Zlo- suprostavlja se ovjekovim moralnim na elima ZORI su osobe kojima se divimo i smatramo da su izvrsne, pokuavamo ih oponaati u izgradnji svoje osobnosti, tip osobe koji elimo izgraditi. LOGA je +unkcija koju obavljamo, a jednako tako i sva ona o ekivanja, pravila i odgovornosti koje se uz nas veu prilikom izvo0enja tih uloga.,uloga brata, oca, poslovo0e..IDOLI su osobe s kojima se poistovje ujemo i (elimo biti oni* naj ee je to negativno A TORITET latinski zna i ugled, utjecaj, vlast. %utoritet bi moglo biti ,ne- zaslueno povjerenje. % ponekad je to osoba od ugleda, znanja, moi, vlasti, bogatstva, potenja... .jeruje li autoritetima" .jeruje li roditeljima, politi arima, u iteljima1" 2esi li ti nekome autoritet" ,mla0em bratu, sestri" 2e li )og autoritet" 'a koga" 3bjasni to zna i 4slijepo vjerovanje u autoritete5" MEDIJ je posrednik u kominikaciji, koji za cilj imaju in+ormiranje, obrazovanje i zabavu najireg sloja stanovnitva. 6ediji su posrednici koji prenose neki sadraj, a danas su postali dio nae svakodnevnice. 3sim to nam prenose znanje o ne emu, od njih o ekujemo jako puno. MASOVNI MEDIJI ILI MAS!MEDIJI su mediji kod kojih se komunicira iz jednog izvora prema velikoj publici. !irokog su opsega jer pokrivaju sva podru ja o kojima izvjetavaju i iroke s potronje jer su namijenjeni itanju to veeg broja ljudi. 6asovni mediji su7 internet, novine, radio, televizija.

GR"KI FILOZOFI7 8okrat 9 :laton 9 %ristotel SOKRAT ,;<=. >>=.g.pr.?r..rlina ,krepost- je isto to i znanje, grijei se iz neznanja 9 ako svi znaju to je dobro, init e dobro 9 ivot je posvetio podu avanju drugih o emu saznajmo iz :latona ,dijalozi-. Vrli#a ,lat. virtus- je uobi ajena, dobro utemeljena, odre0enost i pripravnost snaga usmjerenih prema veli anstvenim djelima. .rlina je moralna izvrsnost osobe. @etiri osnovne vrline jesu7 mudrost ,oprez-/ pravda/ hrabrost i suzdrljivost ,umjerenost-. Moral je neto izme0u zakona i konvencije. DVOZNA"AJNOST POJMA MORAL: 1) Unutarnja moralnost 2) Izvanjska moralnost $. N TARNJA MORALNOST 6isli se na subjektivne pobude, pravila, uvjerenja, spoznaje, stavove, itd. koji vode ovjekova djelovanja. SAVJEST SOKRAT govori da je ona unutranji glas koju mu cijeli ivot, svaki trenutak govori kako treba postupati... %. IZVANJSKA MORLANOST :odrazumijeva sustav obi aja, moralnih i pravnih konvencija, objektivnih normi, institucija, itd. koji zahtjevaju neto od ovjeka te na taj na in regulira ljudsko ponaanje. Pr&'ra()'a :redrasuda je stvaranje suda unaprijed, donoenje odluke o nekoj osobi ili grupi ljudi bez odgovarajueg znanja o njima. 6iljenje optereeno predrasudama je zasnovano na stereotipima. :redrasuda je uvjerenje ili stav. St&r&oti*i 8tereotipi su uvjerenja kako neka skupina ljudi posjeduje stanovite istovrsne kvalitete7 npr. )ra ani su krti, crnci su dobri sportai, Dalmatinci su lijeni i sl. 8tereotip je jako pojednostavljena generalizacija o nekoj ljudskoj grupi, koja ne uvi0a individualne razlike. @ak i pozitivni stereotipi, kao na primjer onaj da su stanovnici %zije dobri u matematici i kompjuterima, imaju negativni utjecaj. Di(kri+i#a,i-a je ponaanje koje moe proistei iz predrasuda. Diskriminacija predstavlja negiranje pravde i potenog odnosa prema nekome na mnogim poljima, uklju ujui zaposlenje, stanovanje i politi ka prava. N&tr*&l-i.o(t zna i predrasudu iAili diskriminaciju prema jednom ili svim lanovima neke pojedine grupe, zasnovana na negativnom shvatanju njihovih vjerovanja i prakse, ili na negativnim grupnim stereotipima. Ra(i/a+ je je predrasuda iAili diskriminacija zasnovana na mitu o rasi. Basisti vjeruju da su neke grupe po ro0enju superiornije od drugih i, u ime zatite svoje rase od Czaga0enja,C oni pravdaju dominaciju nad drugim rasama koje smatraju in+eriornijim od svoje, i njihovo unitenje.

Et#o,&#tri/a+ - :raksa nesvjesnog ili svjesnog privilegiranja izvjesnih etni kih grupa nad drugima. Dtnocentrizam je prosudba kulture drugih naroda iz aspekta vlastite kulture. 6oe se ticati jezika, obi aja, vjere i ponaanja. Dtnocentri na osoba koristi vlastitu kulturu kao temelj za ocjenjivanje drugih kultura. 3bi no se vlastita kultura smatra najboljom i tei se tome, da se druge kulture mijenjaju, da vie sli e vlastitoj kulturi. M)ltik)lt)ral#o(t - :raksa priznavanja i potovanja razli itih kultura, religija, rasa, etni kih grupa, stavova i miljenja unutar sredine. Tol&ra#,i-a ! :rihvaanje i otvorenost uma prema razli itim praksama, stavovima i kulturama/ ne zna i obavezno saglaavanje sa razlikama. A#ti(&+iti/a+ je oblik vjerske netrpeljivosti. Eo je predrasuda ili diskriminacija protiv Fidova, zasnovana na negativnim idejama o njihovim religioznim vjerovanjima i praksi iAili na negativnim grupnim stereotipima. S&k(i/a+ je predrasuda ili diskriminacija zasnovana na spolu. G svakodnevnom govoru esto upotrebljavamo rije i morala kao napr. dobro, loe, odgovornost, krivnja, savjest1 Danas se vrlo esto koristi i rije etika. $o, to zapravo zna e te rije i koje tako esto koristimo" 'na enje rije i etika krije se u samom korijenu rije i. Gr ka rije ethos zna i obi aj, karakter, boravite, zavi aj, ponaanje i vladanje.

:raHu ljudskog ponaanja - a kasnije jo i nauku ili znanost o ponaanju - stari su Grci nazivali ethike tehne. 8 vremenom se je ta sintagma skratila izostavljanjem rije i tehne ,vjetina, znanje, znanost - pa je ostalo samo ethike. Bimljani su latinizirali taj termin ,ethica- i njihovim smo posredstvom i mi doli u posjed rije i etika. Istim se izrazom slui i veina europskih naroda ,etica, ethiJue, ethics, Dthik i sl. -. Kiceron je pak rije ethos preveo na latinski kao mores ,obi aji u mnoini-. 3tud je dola rije moral u mnogim europskim jezicima pa tako i u hrvatskom jeziku. ?ada smo otkrili koje se zna enje krije u korijenu rije i etika, saznajmo to je zapravo etika. Dtika je znanost o ljudskom djelovanju, znanost o onome kako ljudi u konkretnom ivotu djeluju. :redmet etike je ljudska praksa, ljudsko djelovanje u vidu uvjeta moralnosti. Dtika traga za ispravnom odlukom i za ispravnim djelovanjem, a ispravna odluka je odluka koja se moe opravdati i iza koje odgovorno stojimo. &judski ivot je isprepleten odlukama, a odluke su neizbjene. 6oemo birati izme0u razli itih djelovanja i ponaanja, ali ne moemo birati trebamo li uope birati. Dtiku moemo de+inirati i kao u enje o moralu, +ilozo+sku disciplinu koja se bavi moralnou ljudskih ina. !to je moral" 6oral ,udore0e- je u najirem smislu skup nepisanih pravila, obi aja, navika i normi koji su prihvaeni u ivotu neke drutvene zajednice. 6oral odre0uje kako ljudsko djelovanje treba biti, a pripadnici zajednice prihvaaju te principe kao doli ne i podvrgavaju im se, na taj na in regulirajui me0uljudske odnose. !to trebam initi" moralno pitanje

'ato trebam neto initi" eti ko pitanje Dtika dakle nastoji objasniti moralni aspekt ljudskog ponaanja. $o, da bi se moralno ivjelo nije potrebno biti +ilozo+ eti ar, dovoljno je znati to je dobro i zlo u konkretnom slu aju. $amee se pitanje, zato se onda uope baviti eti kim pitanjima" ?ako bismo dobili odgovor na pitanje zato je neto dobro ili zlo. !irenje znanja pak moe pomoi u moralnom ivotu, u boljem razumijevanju to je dobro i zato je neto dobro. @esto smo i u dvojbi to u initi, i kojih na ela se pridravati" ?roz prou avanje eti kih pitanja pak pokuavamo kriti kim razmiljanjem zauzeti vlastite stavove. ?onkretne teme kojima se etika bavi pod vidom moralnost su7 ljudska prava, drutveni i politi ki odnosi, ekologija, eugenika, sloboda, utjecaji medija... I za kraj emo vam predstaviti zna enje nekoliko eti kih pojmova1

Dobro
Dobro je najvea moralna vrijednost. Eo je ljudska osobina koja odgovara biti ovjeka. @ovje nost je dunost svakog pojedinca, uvjet dobrog ivota. Eo podrazumijeva suradnju s drugim ljudima, dijalog, ljubav i dostojanstvo osobe.

&judska prava
C8vi ljudi ro0eni su slobodni, s jednakim dostojanstvom i pravimaC - tako po inje lan L C3pe deklaracije o ljudskim pravimaC. Eo zna i da svi mi od trenutka ro0enja posjedujemo odre0ena prava koja se nazivaju ljudskim pravima. &judska prava su zajam ena svakom ovjeku na temelju njegova postojanja kao ovjeka i ona su neotu0iva, to zna i da ne mogu nikome biti oduzeta. 2edan od de+inicija ljudskih prava glasi7 ljudskim pravima smatraju se zajam ena prava pojedinca na zatitu od drave, prava koja mu pripadaju na temelju njegova postojanja kao ovjeka, prava koja u svakom slu aju ostaju odriva i drava ih ne moe ograni avati.

8avjest
8ama pojava, doivljaj savjesti svakom je ovjeku poznata ve od djetinjstva i to iz vlastitog unutarnjeg iskustva. 2edva da bi netko mogao ozbiljno tvrditi da ne zna, ili bolje da uope ne osjea to bi to bila savjest. :red takvim bi se ovjekom sigurno osjeali zbunjeno ako ne i prestraeno. 6oralna savjest je sud koji ovjeka obavjetava o dobru i o zlu njegovih djela/ kae mu je li neko njegovo djelovanje ,misao, mata, elja, in-, pod eti kim ili moralnim vidikom ispravno ili nije pa stoga je li mu dunost doti no djelo u initi ili ne. 8vaki na in ima predznak7 pozitivan ili negativan, nema 5indi+erentnih ina4.

.rlina

.rlina je postojano i vrsto raspoloenje za initi dobro. .rline uklju uju vrste stavove i vladaju ovjekovim strastima i omoguuju ovjeku vladanje nad samim sobom. %ristotel je napr. smatrao da je vrlina zapravo sredina izme0u dvije krajnosti. Eako je velikodunost sredina izme0u dvije krajnosti, rasipnost i krtost

'lo
'lo je pojam koji ozna ava ono to moral odbacuje kao neprihvatljivo. $jegova je suprotnost moralno dobro.