Poljoprivreni fakultet Osijek

ATLAS OBLAKA Uvod Oblaci nastaju kao produkte pretvorbe vodene pare u teku e ili kruto agregatno stanje; odnosno oblaci su vidljive nakupine kapljica, prehladnih kapljica i ledenih kristali a. Po sastavu mogu biti vodeni, ledeni i mijeani oblaci. Nastaju kada se vodena para ohladi ispod temperature rosita. Vodena para moe biti u krutom, teku em i plinovitom stanju; ona takoer utjee na prozirnost i boju atmos ere, te upija svjetlost i odbija je. Oblaci se ormiraju pomou dva izikalne procesa ! kondenzacije i sublimacije. Po meunarodnoj klasi ikaciji oblake dijelimo na deset rodova, od kojih svaki ima svoje vrste, podvrste i dodatne osobine. "otovo svi oblaci nastaju u prvih #$ km atmos ere, jer se koliina vodene pare smanjuje s visinom pa nema materijala za njihovo ormiranje. Neke posebne vrste oblaka se nalaze na velikim visinama u stratos eri, gdje nastaju npr. od visoko izbaene praine vulkanskih estica. Postanak oblaka Oblaci nastaju kada se vlaan zrak ohladi ispod temperatura rosita. %o ohla ivanja zraka dolazi raznim procesima&! ohlaivanjem 'emljine povrine i(ili niih slojeva vlanog zraka dugovalnim zra enjem, dodirom toplog i vlanog zraka s hladnom podlogom, mijeanjem dijela mase zraka razli itih temperatura i vlage koje su blizu zasienja i adijabatskim dizanjem zraka. Osim vlanog zraka koji se hladi, vane su i tzv. jezgre kondenzacije i sublimacije. )ezgre kondenzacije su mikroskopski sitne lebdee estice koje su higroskopne, lako upijaju vlagu i postaju sve vlanije, sve dok se ne rastope, pa u zavrnoj azi postaju kapljice. Na sublimacijskim, odnosno ledenim jezgrama odvija se direktan prijelaz vodene pare u kristale; one nisu higroskopne nego higro obne, pa ostaju suhe tijekom cijelog procesa. * vezi s procesima ohlaivanja zraka i jezgrama razlikujemo pet naina nastanka oblaka. +ako postoje advekcijski ili frontalni oblaci. ,od njih na neko mjesto strujanjem dolazi zrak druk ijih svojstava od onoga koji je tamo bio ranije. -ko dolazi hladniji zrak, on se grije nad zagrijanom 'emljinom povrinom, i zbog sile uzgona se poinje penjati jer ga ona tjera prema gore. 'rak koji se die postaje topao i bogat vlagom. Prilikom dizanja dolazi do smanjenja gusto e zraka i tlak, a rasta volumena . on se iri, zbog ega se troi energija. -ko nema nikakvog dotoka energije tom zraku, dolazi do ohla ivanja. ,ada se takav vlaan zrak dovoljno podigne i ohladi, dostie to ku rosita, temperaturu pri kojoj dolazi do depozicije, odnosno kondenzacije vodene pare. +im procesom nastaju vidljive vodene kapljice koje zovemo oblaci. -ko ima dovoljno vlage u zraku kapljice e je upijati u sebe i nastaviti rasti, a kada postanu preteke, past e u obliku kie na zemlju. Oblaci koji nastaju ovim procesom /grudastog/ su oblika i obi no donose obilne oborine, a mogu je i nastanak nevremena. -ko nam je dostrujao topao zrak, tako er e doi do dizanja, i to tako da topao zrak /klizne/ iznad hladnog. Oblaci koji e nastati slojeviti su. -ko se jave oborine, bit e to mirne i duge kie. %ruga vrsta oblaka su orografski oblaci. Oni nastaju zbog utjecaja planina jer one djeluju poput prepreke za strujanje zraka. Postoji navjetrinska i zavjetrinska strana planine. Navjetrinska je izloena djelovanju vjetra koji potie zrak na dizanje. Pri tome se zrak hladi i dostie to ku rosita, odnosno razinu kondenzacije, tada dolazi do ormiranja orogra skih oblaka iz kojih, ako je zrak koji se dizao bio dovoljno vlaan, moe do i do oborina. Na navjetrinskoj strani koliina oborine raste s visinom do 0 km, a na zavjetrinskoj se zrak sputa i grije, pa su to obino sui dijelovi. * zavjetrini se mogu javiti i enomeni poput toplih vjetrova kao to je en sjeverno od -lpa i chinnook en u -ndama i ,ordiljerima; ponekad razlika u temperaturi s dvije strane planine moe iznositi i #$12 u istom trenutku. Oblaci koji nastaju u uvjetima laganog ohla ivanja sloja zraka uz tlo su radijacijski oblaci. ,od njihova nastanka nema visokih oblaka; u no noj situaciji se tlo stalno hladi, a vodena para kondenzira pa nastaje magla koja se tijekom dana moe izdi i na 3$!#$$ m i prije i u niski oblak. 4adijacijski oblaci esto se javljaju u uvalama, kotlinama i vrtaama jer je u njima mirnije i nema vjetra. etvrta vrsta prema podjeli oblaka po na inu nastanka su oblaci termikog uzdizanja. Oni nastaju zbog nejednolikog zagrijavanja tla, pa se zrak iznad hladnijeg podru ja bre die i stvaraju se gomilasti oblaci, a moe doi i do pojave kie i nevremena. Peta vrsta u podjeli oblaka predstavlja kombinaciju etiri opisane vrste oblaka.

Jug, D., Stipeevi, B., Stoi, M., Osijek 2007.

Podjela oblaka Po meunarodnoj klasi ikaciji oblake dijelimo na deset rodova, od kojih svaki ima svoje vrste, podvrste i dodatne osobine. Postoji #$ vrsta oblaka koje je odredila svjetska meteoroloka organizacija 567O86orld 7eteorological Organization9. Vrste oblaka razdijeljene su i u podvrste, koje se razlikuju s obzirom na visinu pojavljivanja, oblik i sastav. 4azlikujemo tri kata atmos ere u kojima se naj ee pojavljuju odreene vrste oblaka. Najvii kat oblanosti je na visini :!#; km. Ondje se pojavljuju visoki oblaci . <rednji kat zahva a visinu =!: km, sa srednje visokim oblacima. %onji se kat protee od tla 5morske povrine9 do visine = kilometra. * njemu se pojavljuju niski oblaci. +akvoj raspodjeli po visini odgovara sastav oblaka& visoki su oblaci posve ledeni oblaci, s temperaturama niim od ;3 o2, i nisu otro ogranieni.5cirusi, cirokumulusi, cirostratusi9, srednje visoki oblaci su su oblaci od leda i vode, s temp. od #$ o2 do ;3o2 5altokumulusi, altostratusi, nimbostratusi9, niski su vodeni oblaci, s temp. #$o2 do vie od $o2, i otro su ogranieni 5kumulusi, kumulonimbusi, stratokumulusi, stratusi9. >z raspodjele oblaka s obzirom na visinu te iz ; tri osnovna oblika oblaka, paperjastih cirusa, grudastih kumulusa i slojevitih stratusa, proizlazi #$ rodova oblaka. 2irusi se pojavljuju samo u najviem katu naoblake. Ovamo pripadaju ov ice5cirokumulusi9 i visoki slojeviti oblaci 5cirostratusi9. * srednjem su visinskom pojasu altokumulusi, koji su grudasti, te altostratusi i nimbostratusi, koji su slojeviti. * donji, niski sloj pripadaju niski grudasti oblaci kumulusi i njima srodni olujni oblaci kumulonimbusi. Nadalje, u tom su sloju i niski slojeviti oblaci stratusi i grudasto!slojeviti stratokumulusi. Oblaci su razdijeljeni u #$ vrsta i u tri sloja po me unarodnom dogovoru. Visinske granice oblaka nisu tono odreene, jer se oblaci esto ire i preko njih. +ako se moe dogoditi da se altostratusi i kumulusi pojave vie, a nimbostratusi se mogu iriti i nanie i navie od svog kata. Osobitost me u oblacima jest kumulonimbus 5olujni oblak9, koji moe dosei i trei kat. +ada vodeni oblak dobije ledenu kapu. 4O%OV> cirrus cirrostratus cirrocu ulus altostratus altocu ulus ni !ostratus stratocu ulus stratus cu ulus cu uloni !us 'N-?N)? vlaknasti vlaknast i slojevit vlaknast i grudast srednji slojeviti srednji grudasti kini sloj grudasti sloj slojeviti grudasti grudasti i kini V4<+? ibratus spissatus uncinus castellanus strati ormis lenticularis loccus nebulosus humilis mediocris congestus ractus calvus capillatus 'N-?N)? vlaknasti zgusnuti zarez tvrava slojevit leasti krpica magliast nizak srednji razvijeni komadi elav kosa

Jug, D., Stipeevi, B., Stoi, M., Osijek 2007.

!""US

"efinicija& 2irrus je visok, vlaknast oblak u obliku bijelih, njenih niti ili uskih pruga. %anju je uvijek izrazito bijele boje; u sumrak mijenja boju u utu, naranastu i ruiastu. vrste& 2irrus ibratus 52i ib9 2irrus uncinus 52i unc9 2irrus spissatus 52i spi9 2irrus castellanus 52i cas9 2irrus loccus 52i lo9
po"vrste& 2irrus intortus 52i in9 2irrus radiatus 52i ra9 2irrus vertebratus 52i ve9 2irrus duplicatus 52i du9

"o"atne oso!ine& 2irrus mamma 52i mam9 fi#iki sastav i i#gle"& 2irrusi se sastoje od ledenih kristala, promjera od $,$$#!$,# mm. )avljaju se u obliku tankih konia ili vlakana koji mogu biti gotovo pravocrtni ili nepravilno raspore eni. 7ogu biti u skupinama, i tada izgledaju kao da su sive boje; takve vrste mogu zamagliti ili potpuno prekriti <unce. ?lementi 2irrusa ponekad su rasporeeni u iroke, paralelne pruge koje izgledaju kao da struje prema horizontu. Od opti kih pojava pojavljuje se halo, meutim, zbog male irine nikada ne ini cjeloviti prsten. postanak& 2irrusi esto nastaju razvitkom 2irrocumulusnih i -ltocumulusnih virga, ili gornjeg dijela 2umulonimbusa. +akoer mogu nastati i raspadanjem 2irrostratusa u vedrom zraku. o!ilje$ja% nikada ne daje oborinu, ne baca sjenu, podnica se nalazi na visini od 3!: km, katkad #$!#= km, a maksimalno do #3 km.

Jug, D., Stipeevi, B., Stoi, M., Osijek 2007.

!""OST"ATUS

"efinicija& 2irrostratus je vlaknast, slojevit oblak koji prekriva dio neba ili cijelo nebo, to je oblak koprenastog glatkog izgleda vrste& 2irrostratus ibratus 52i ib9 2irrostratus nebulosus 52i neb9
po"vrste% 2irrostratus duplicatus 52i du9 2irrostratus undulatus 52i un9

"o"atne oso!ine& nema ih fi#iki sastav i i#gle"% 2irrostratus se sastoji od ledenih kristala. 7oe se javiti u obliku vlaknastog vela u kome se naziru ine brazde, tako da izgleda kao magli asti veo. On je vrlo tanak pa ne zaklanja <unce, osim ako se ono ne nalazi nisko na horizontu. * tankim 2irrostratusima se esto opaa optika pojava halo!a; katkad je veo 2irrostratusa toliko tanak da je halo jedini znak njegova prisustva. On je zna ajan zato to prethodi toploj ronti. postanak& 2irrostratus nastaje spajanjem 2irrusa ili elemenata 2irrocumulusa; tako er moe nastati i padanjem ledenih kristala iz 2irrocumulusa. )avlja se zbog stanjivanja -ltostratusa i irenja 2umulonimbus !ova nakovnja. o!ilje$ja& nikada ne daje oborinu, ne baca sjenu, podnica se nalazi na visini od 3!: km, katkad na #$! #= km.

Jug, D., Stipeevi, B., Stoi, M., Osijek 2007.

!""O U#ULUS

"efinicija& 2irrocumulus je vlaknast, grudast oblak iji su elementi u obliku sitnih grudica, plo ica, sae ili mree; irina njegovih elemenata je manja od #1, te elemente moemo prekriti sa jagodicom jednog prsta, nastaju u istom zraku. vrste% 2irrocumulus strati ormis 52c str9 2irrocumulus lenticularis 52c len9 2irrocumulus castellanus 52c cas9 2irrocumulus loccus 52c lo9 po"vrste% 2irrocumulus undulatus 52c un9 2irrocumulus lacunosus 52c la9 "o"atne oso!ine& 2irrocumulus virga 52c vir9 2irrocumulus mamma 52c mam9 fi#iki sastav i i#gle"& 2irrocumulusi su gotovo uvijek sastavljeni od ledenih kristala, ali mogu biti i od prehladnih kapljica koje se pretvaraju u ledene kristale. )avljaju se u obliku vie! manje prostranih slojeva, sastavljenih od vrlo malih elemenata u obliku grudica, plo ica... * rijetkim sluajevima jedan sloj 2irrocumulusa moe imati svijetle i okrugle rupice, vie!manje pravilno raspore ene, od kojih mnoge imaju nepravilne rubove tako da oblaci esto imaju izgled koji podsje a na mreu ili pelinje sae. *vijek su dovoljno prozirni, tako da se kroz njih moe vidjeti poloaj 7jeseca ili <unca. Od opti kih pojava javljaju se irizacija i korona.4ijetko se javljaju na nebu jer se brzo razvijaju, mijenjaju i nestaju. postanak% 2irrocumulusi nastaju preobrazbom ili smanjivanjem 2irrusa, 2irrostratusa i -ltocumulusa u vedrome zraku. o!ilje$ja% nikada ne daje oborinu, ne baca sjenu, podnica se nalazi na visini od @!A km

Jug, D., Stipeevi, B., Stoi, M., Osijek 2007.

ALTOST"ATUS

"efinicija& sivkasti ili plavkasti oblani pokriva ili sloj prugastog, vlaknastog ili jednolikog izgleda, koji potpuno ili djelomino pokriva nebo i ima dovoljno tankih djelova, da se barem slabo vidi <unce kao kroz mlijeno staklo. vrste& nema po"vrste% alotostratus translucidus 5tr9 altostratus opacus 5op9 altostratus duplicatus 5du9 altostratus undulatus 5un9 altostratus radiatus 5ra9 "o"atne oso!ine& altostratus virga 5vir9 altostratus praecipitatio 5pra9 altostratus pannus 5pan9 altostratus mamma 5mam9 fi#iki sastav i i#gle"& -ltostratus je sastavljen od vodenih kapljica ili ledenih kristala; u sebi sadri kine kapi i snjene pahuljice. *vijek se javlja u obliku prostranog horiznotalnog sloja 5do vie stotina kilometara9 ije je horizontalno prostiranje veliko 5do vie tisua metara9. 7oe se sastojati od vie slojeva koji se nalaze jedan iznad drugoga. -ltostratus je obino toliko gust da se i kroz najmanje djelove <unce vidi samo nejasno, kao kroz mlijeno staklo, najdeblji djelovi su toliko gusti pa potpuno zaklanjaju <unce. postanak% -ltostratus najee nastaje laganim dizanjem velikih slojeva zraka na dovoljno veliku visinu. +akoer moe nastati debljanjem 2irrostratusa ili stanjivanjem Nimbostratusa.Ponekad nastaje od sloja -ltocumulusa, odnosno kada iz njega pada virga. * tropskim krajevima nastaje irenjem srednjeg ili gornjeg djela 2umulonimbusa. o!ilje$ja% podnica mu se nalazi na visini od ;!3 km. %ebljine je od nekoliko stotina metara do nekoliko kilometara. Ne daje pojavu halo!a.

Jug, D., Stipeevi, B., Stoi, M., Osijek 2007.

ALTO U#ULUS

"efinicija& bijela i(ili siva krpa, pokriva ili sloj oblaka openito s vlastitom sjenom, sastavljen od plo ica, zaokruenih masa, valjaka itd., koji su katkad djelomi no vlaknasti ili rasplinuti, a mogu biti i spojeni. Prividna irina veine pravilno poredanih malih elemenata obi no je od #1!31 5vei od jednog, a manji od tri prsta ispruene ruke9. vrste& -ltocumulus strati ormis 5-c str9 -ltocumulus lenticularis 5-c len9 -ltocumulus castellanus 5-c cas9 -ltocumulus loccus 5-c lo9 po"vrste& -ltocumulus translucidus 5-c tr9 -ltocumulus perlucidus 5-c pe9 -ltocumulus opacus 5-c op9 -ltocumulus duplicatus 5-c du9 -ltocumulus undulatus 5-c un9 -ltocumuluc radiatus 5-c ra9
-ltocumulus lacunosus 5-c la9 "o"atne oso!ine& -ltocumulus virga 5-c vir9

-ltocumulus mamma 5-c mam9 fi#iki sastav i i#gle" & -ltocumulusi su gotovo uvijek sastavljeni od vodenih kapljica, osim za vrijeme niskih temperatura kada se razvijaju kristali leda. Najee se javljaju u grupama koje se sastoje od spojenih ili razdvojenih elemenata. Ponekad ovi sastavni elementi imaju oblik uzdunih, gotovo paralelnih valjaka izme u koji se jasno vidi isto nebo. esto se grupe -ltocumulusa zapaaju istovremeno na dva razliita nivoa. Prozirnost -ltocumulusa je vrlo promjenjiva. * veini sluajeva poloaj <unca moe se odrediti kroz vei dio oblaka, iako je on sam uvijek osjenan. ,od -ltocumulusa se esto javljaju optike pojave vijenac i irizacija. postanak& -ltocumulus se esto ormiraju zbog dizanja velikog sloja zraka, ili uslijed turbulencije i konvekcije srednjih oblaka. +akoer mogu nastati zbog debljanje 2irrocumulusa, dijeljenja <tratocumulusa, pretvorbe -ltostratusa i Nimbostratusa, irenja 2umulusa i 2umulonimbusa, te lokalnog orogra skog dizanja jednog sloja zraka. o!ilje$ja% daje oborinu virgu, podnica se nalazi na visini od =.3!3 km.
Jug, D., Stipeevi, B., Stoi, M., Osijek 2007.

$!#BOST"ATUS

"efinicija& sivi oblani sloj, esto taman, iji je izgled rasplinut zbog vie ili manje neprekidnog padanja kie ili snijega, koji veinom dopiru do tla. vrste i po"vrste% nema "o"atne oso!ine& nimbostratus praecipitatio 5pra9 nimbostratus virga 5vir9 nimbostratus pannus 5pan9 fi#iki sastav i i#gle" & Nimbostratus se sastoji od vodenih kapljica 5ponekad prehladnih9, kinih kapi, snjenih kristala i snjenih pahuljica. Obi no se javlja u obliku prostranog prizemnog sloja, sive je boje, baza mu je nejasna i iz nje pada kia, snijeg ili ledena zrna koje ne moraju doprijeti do tla. Baza Nimbostratusa je esto prekrivena niskim CupavimCoblacima koji nastaju na samoj bazi Nimbostratusa ili ispod nje. Ovi oblaci esto mijenjaju svoj oblik. postanak% Nimbostratus najee nastaje laganim dizanjem prostranih vertikalnih slojeva zraka na dovoljnu visinu. +akoer moe nastati i debljanjem -ltocumulusa, -ltostratusa i <tratucumulusa. Ponekad nastaje irenjem 2umulonimbusa i 2umulusa. o!ilje$ja& Podnica se nalazi na visini od #!= km, a zimi do #$$ m ili nie. %ebljine je =!; km, kada je uspravno razvijen @!: km. %aje jaku kiu ili snijeg, prehladnu kiu i sugradicu.

Jug, D., Stipeevi, B., Stoi, M., Osijek 2007.

ST"ATO U#ULUS

"efinicija& siva ili bjelkasta krpa, pokriva ili sloj oblaka koji gotovo uvijek ima tamnih dijelova, sastavljen je od ploica i valjaka koji nisu vlaknasti i koji mogu biti spojeni.
vrste% <tratocumulus strati ormis 5str9 <tratocumulus lenticularis 5len9 <tratocumulus castellanus 5cas9 po"vrste% <tratocumulus translucidus 5tr9 <tratocumulus perlucidus 5pr9 <tratocumulus opacus 5op9

<tratocumulus duplicatus 5du9 <tratocumulus undulatus 5un9 <tratocumulus radiatus 5ra9 <tratocumulus lacunosus 5la9
"o"atne oso!ine& <tratocumulus mamma 5mam9 <tratocumulus virga 5vir9 <tratocumulus praecipitatio 5pra9

fi#iki sastav i i#gle" & <tratocumulus se sastoji od vodenih kapljica koje su, ponekad, pra ene kinim kapima, snjenim kristalima i pahuljama. Naj ee se javlja u obliku sloja sastavljenog od elemenata sli nih onima kod -ltocumulusa, ali na manjoj visini pa izgledaju ve i. ?lementi imaju oblik paralelnih valjaka, tako da se izme u njih jasno vidi nebo. <lojevi <tratocumulusa se mogu vidjeti na dva ili vie nivoa. Njegova prozirnost jako varira, tako da se <unce kroz njega moe, a i ne mora vidjeti. postanak& <tratocumulus nastaje poveanjem elemenata -ltocumulusa, dizanjem ili konvekcijom unutar <tratusa. 7oe nastati i ispod baze -ltostratusa i Nimbostratusa. esto nastaje irenjem gornjeg ili srednjeg dijela 2umulusa i 2umulonimbusa o!ilje$ja& Baza se nalazi na visini od 3$$!#3$$ m, a ponekad i vie. %ebljina mu je od nekoliko desetaka metara do nekoliko stotina metara, ponekad i #!= km. %aje oborine& virgu, slabu kiu, snijeg i soliku.
Jug, D., Stipeevi, B., Stoi, M., Osijek 2007.

P%E to 6or