Professional Documents
Culture Documents
Nedostaci elinih konstrukcija Osetljivost na dejstvo korozije. Osetljivost na dejstvo poara. Potreba za kvalifikovanijom radnom snagom. 2. UGLJENIK U ELIKU elik je legura gvoa (Fe) i ugljenika (C). Sadraj ugljenika se kree od 0,05-1,7%. Konsrukcioni elici imaju manje od 0,25% ugljenika. Sadraj ugljenika bitno utie na karakteristike elika. Atomi C su znatno manji od atoma Fe i uglavljuju se u kristalnu reetku (vie kod -reetke); U eliku se C javlja i u vidu karbida gvoa (Fe3C) cementita ili u vidu meavine Fe i cementita koja se naziva perlit;
Izduenje pri lomu i kontrakcija poprenog preseka su pokazatelji duktilosti i ilavosti materijala!
5. OZNAAVANJE ELIKA (opte, elici sa utvrenim mehanikim osobinama, elici sa utvrenim hemijskim sastavom i mehanikim osobinama)
Oznaavanje elika je visoko standardizovano. Usvojen je Evropski sistem oznaavanja. Novi sistem za oznaavanje elika
Slovni simbol osnovne oznake kod specifinih elika G za liveni elik S za konstrukcioni elik (S235, S275, S355 ...) B za betonske elike (B500 ...) P za elik za opremu pod pritiskom (P265, P355 ...) E za elik za mehanike konstrukcije (E295, ...) Y za elik za prednaprezanje betona (Y1770 ...) Za eline konstrukcije u graevinarstvi koriste se preteno konstrukcioni elici (nelegirani, niskougljenini elici).
6. VRSTE ELINIH PROIZVODA I NJIHOVA PRIMENA (vrue valjani proizvodi, limovi, hladno oblikovani proizvodi, materijal za spajanje .)
Oblici osnovnih proizvoda eliana
Proizvodi eliana se ne koriste kao gotovi proizvodi za izradu elinih konstrukcija. Oni su u stvari poluproizvodi koji se dodato prerauju (najee deformacijom). Prerada elika deformacijom Postupci obrade su: valjanje, kovanje, presovanje i izvlaenje. Najvie se primenjuje valjanje (90%). Valjanje moe biti u vruem stanju (vrue valjani proizvodi), hladnom stanju (hladno oblikovani proizvodi). Valjanje u vruem stanju Valjanje u vruem (toplom) stanju (vrue valjanje) se najee primenjuje. Poluproizvodi se zagrevaju na 1200-1300 oC testasto stanje. Zagrejani element (polufabrikat) se proputa kroz seriju valjaka (i preko 70). Postepeno se smanjuje njegova debljina. Valjci mogu da budu ravni ili profilisani. Vruim valjanjem se pobljava kvalitet elika (usitnjavaju se zrna njegove strukture). Prvom operacijom valjanja se ingoti prevode u osnovne oblike, a potom se dobijaju finalni proizvodi (limovi, profili,...). Standardni vrue valjani proizodi Mogu da se podele na etiri grupe: tapasti proizvodi, Limovi, Profilisani nosai, uplji profili. Limovi Prema debljini se dele na: fine limove t < 3 mm srednje limove i 3 < t < 4,75 mm grube limove t > 4,75 mm. Prema obredi povrine dele se na: 5
glatke (ravne), rebraste, bradaviaste i perforirane. Profilisani nosai 1. U profili 2. I profili sa uskim noicama: I (IPN) i IPE profili. 3. I profili sa irokim noicama: HEA, HEB, HEM, HD Hladno oblikovani proizvodi Dobijaju se: hladnim valjanjem ravne trake previjanjem ravne trake pritiskom (u posebnim alatima Dele se na: hladno oblikovane profile (otvorenog ili zatvorenog preseka) hladno oblikovane profilisane limove Ostali proizvodi Automatski zavareni profili; Saasti i olakani nosai; Uad i kablovi Reetkasta gazita (rost) Istegnuti metal
7. OSNOVE I METODE PRORAUNA ELINIH KONSTRUKCIJA (metoda doputenih napona i metoda graninih stanja)
Osnove prorauna elinih konstrukcija Osnovni kriterijum je pouzdanost koja se ogleda kroz: sigurnost konstrukcija sa odgovarajuim stepenom sigurnosti mora da bude sposobna da prihvati sva optereenja koja e se javiti tokom njenog veka (kontrola napona, stabilnosti,...); funkcionalost konstrukcija mora da omogui normalno funkcionisanje objekta shodno njegovoj nameni (kontrola deformacija i vibracija); trajnost - faktori od uticaja su izbor i kvalitet materijala, kvalitet izvoakih radova, konstrukcijsko oblikovanje, nivo odravanja objekta (korozija, zamor matrijala,) Metode prorauna Prema teoriji doputenih napona deterministiki pristup; zastupljen u domaim propisima; Prema teoriji graniih stanja poluprobabilistiki pristup; zastupljen u veini savremenih propisa (Evrokod);
9. SLUAJEVI OPTEREENJA
I sluaj optereenja osnovno optereenje (sopstvena teina, stalno optereenje, sneg, korisno optereenje, saobraajno optereenje,...) II sluaj optereenja osnovno + dopunsko optereenje (dopunska optereenja su: vetar, temperatura, sile koenja, boni udari,...) III sluaj optereenja osnovno + dopunsko + izuzetno optereenje (izuzetna optereenja su: udar vozila, seizmiki uticaju, poar...)
M12,M16,M20,M22,M24,M27,M30
Zavrtanj M20
nominalni prenik prenik tela zavrtnja prenik rupe
obraen zavrtanj
d = 20 mm d= 21 mm (za proraun) d0= 21 mm
neobraen zavrtanj
d = 20 mm d= 20 mm d0= 21 mm
Specifini oblici zavrtnjeva a)zavrtnjevi sa unutranjom estougaonom glavom; b)zavrtnjevi sa uputenom glavom; c)zavrtnjevi bez navrtke; d)konusni zavrtnjevi.
Mdxl...k.(JUS M.B1.068)
Primer:M20x100...5.6
Klase vrstoe zavrnjeva: Klasa vrstoe definie kvalitet elika od kog su zavrtnjevi izraeni, odnosno njegove mehanike karakteristike: fu vrstoa na zatezanje i fy granica razvlaenja. Klasa vrstoe se oznaava sa dva broja razdvojena takom! Znaenje oznake klase vrstoe Broj na prvommestu predstavlja stoti deo vrstoe na zatezanje u MPa: fu/ 100. Broj na drugom mestu predstavlja desetostruki odnos granice razvlaenja i vrstoe na zatezanje: 10 ( fy/fu). Obini zavrtnjevi se izrauju u sledeim klasama vrstoe: 4.6, 4.8, 5.6, 5.8, i 6.8.
Konstruktivni zavrtnjeviusvajaju se iz konstruktivnih razlga, kao to su ukrupnjavanje delova, obrazovanje popreog preseka, prijanjanje razliitih elemenata...
11
m- senost zavrtnja, Av,1 - povrina poprenog preseka tela zavrtnja, tdop - doputen napon smicanja i d - prenik zavrtnja. Kod obraenih zavrtnjeva umesto prenika zavrtnja (d) treba uzeti prenik rupe (d0)!
minb - minimalna povrina kontakta izmeu tela zavrtnja i omotaa rupe; d - prenik tela zavrtnja; mint - minimalna debljina limova koji su optereeni u istom pravcu; b, - dopdoputen napon pritiska po omotau rupe. Kod obraenih zavrtnjeva umesto prenika zavrtnja (d) treba uzeti prenik rupe (d0)!
12
Nosivost zavrtnjeva na zatezanje Zavisi od: kvaliteta materijala i povrine ispitnog preseka (As)
As - povrina ispitnog preseka zavrtnja, t - dopdoputen napon zatezanja za zavrtnjeve. Nosivost obraenih i neobraenih zavrtnjeva na zatezanje je ista!
13
14
Visokovredni zavrtnjevi Osnovni problem kod veza sa obinim zavrtnjevima je zazor izmeu tela zavrtnja i rupe. Obini zavrtnjevi nisu pogodni za veze u dinamikim konstrukcijama. Deformacije veza sa obinim zavrtnjevima su reativno velike zbog ponitenja zazora i izduenja tela zavrtnja. Karakteristike visokovrednih zavrtnjeva Visok kvaliet osnovnog materijala (granica razvlaenja od 640 do 1080 MPa); Mogunost prednaprezanja; Drugaije ponaanje veza sa prednapregnutim visokovrednim zavrtnjevima; Mogunost primene kod dinamiki optereenih konstrukcija. Neto sporija ugradnja. Prednosti visokovrednih u odnosu na obine zavrtnjeve Vea nosivost, Manja deformabilnost veze, Manja naprezanja u osnovnom materijalu na mestu neto preseka (prenoenje sile putem trenja), Spreeno je nekontrolisano odvrtanje navrtke. Nedostatci neto vea cena, posebna obrada tarnih povrina, kontrola kvaliteta na gradiltu, Kratak istorijat Poetak primene u SAD-u 1948 (zamena dotrajalih zakivaka na mostovima), Prvi propisi iz ove oblasti 1951. U Evropi prva primena 1952. Kod nas 1964 na HE erdap. Proklizavanje! Oblik i dimenzije visokovrednih zavrtnjeva Osnovne dimenzije standardnih visokovrednih zavrtnjeva :
15
Klase vrstoe:
16
Proklizavanje: Kada je sila u zavrtnju manja od sile trenja koja se angauje u spoju, nema reltivnih pomeranja izmeu limova, a sile se prenose trenjem; Nakon dostizanja sile trenja dolazi do naglog pomeranja (proklizavanje) izmeu elemenata (ponitava se zazor); Proklizavanjem ne dolazi do iscrpljenja nosivosti zavrtnja, ve on poinje da radikao obian zavrtanj na smicanje i pritisak omotaa rupe. Granino stanje nosivosti prednapregnutih visokovrednih zavrtnjeva se dostie smicanjem tela zavrtnja ili gnjeenjem omotaa rupe Proklizavanjem dolazi do znaajnih deformacija koje je poeljno izbei (koncentracije napona, zamor materijala); Proklizavanje se moe tretirati kao granino stanje upotrebljivosti; 17
Evrokod 3 razlikuje dve kategorije spojeva (veza): B otporne na proklizavanje pri GSU (SLS) C otporne na proklizavanje pri GSN (ULS)
m - broj tarnih ravni (kao senost kod obinih zavrtnjeva), Fp - sila prednaprezanja, - koeficijent trenja, 2 - koeficijent sigurnosti. Neophodne kontrole nosivosti kod prednapregnutih visokovrednih zavrtnjeva u tarnim spojevima::
V1 - maksimalna sila u jednom zavrtnju, Fs,dop - nosivost na proklizavanje, Fb,dop - nosivost na pritisak po omotau rupe. Neophodne kontrole nosivosti kod neprednapregnutih visokovrednih zavrtnjeva u smiuim spojevima::
18
V1 - maksimalna sila u jednom zavrtnju, Fv,dop - nosivost zavrtnja na smicanje, Fb,dop - nosivost na pritisak po omotau rupe. Nosivost obraenih prednapregnutih zavrtnjeva u tarnom spoju Fvs,dop::
Fv,dop - nosivost obraenog zavrtnja na smicanje i pritisak po omotau rupe; Fs,dop - nosivost zavrtnja na proklizavanje;
Kontrola nosivosti: Nt,1< Ft,dop Nt,1 - sila zatezanja u posmatranom zavrtnju. Proraun nosivosti neprednapregnutihVVZ na zatezanje:
19
Obraeni VVZ:
24. KONSTRUISANJE VEZA SA ZAVRTNJEVIMA I ZAKIVCIMA (opta pravila, odreivanje prenika spojnog sredstva, raspored zakivaka i zavrtnjeva u vezi)
Pravila za konstruisanje veza sa zavrtnjevima i zakivcma: Veze i nastavci treba da budu simetrini! Minimalan broj zavrtnjeva (zakivaka) sa jedne strane spoja je 2 u zgradarstvu, a 3 u mostogradnji. Veze na preklop sa 1 zakivkom nisu dozvoljene, a veze sa 1 zavrtnjom se koriste samo u izuzetnim sluajevima;
Savijanje spojnog sredstva (zavrtnja)! Pored smicanja i savijanja u zavrtnju se javlja i zatezanje! Optimalan prenik zavrtnja: 20
Pravilnim izborom prenika zavrtnja dobija se uravnoteen odnos nosivosti na smicanje i pritisak po omotau rupe!
ts,min minimalna debljina jednog od elemenata koji se spajaju Raspored zavrtnjeva u vezi oznake:
e - rastojenje izmeu susednih zavrtnjeva; e1 - rastojanje izmeu zavrtnja i ivice lima u pravcu delovanja sile; e2 - rastojanje izmeu zavrtnja i ivice lima upravno na pravac delovanja sile
21
2. Smanjenje ukupne teine konstrukcije (lake veze, mogunst variranja debljine elemenata); 3. Bra izrada u radionici (nema buenja); 4. Nema slabljenja elemenata rupama za spojna sredstva; 5. Manja deformabilnost veza, a samim tim i konstrukcije; 6. Velike mogunosti konstrukcijskog oblikovanja; 7. Vodonepropusnost spojeva 8. Estetski aspekt; Nedostatci Kvalifikovana radna snaga; Kontrola kvaliteta spojeva u radionici i na gradilitu; Osetljivost na klimatske uslove na gradilitu (temperatura, vetar); Vea osetljivost na dejstvo poara; Zavarene veze nisu montano-demontane;
23
a) avovi iz jednog zavara b) avovi iz vie podunih zavara c) avovi izvie poprenih zavara Zavarljivost Zavarljivost je sposobnost metala da se moe spajati zavarivanjem; Operativna zavarljivost mogunost ostvarenja materijalnog kontnuiteta; Metalurka zavarljivost dobijanje ava zahtevanog kvaliteta Konstruktivna zavarljivost sposobnost ava da se pod optereenjem ponaa kao osnovni materijal; Osnovni principi pri projektovanju Veze i nastavci jednostavni za izvoenje (pre svega izvodljivi!); Izbegavati teke poloaje zavarivanja (manja efikasnost, loiji kvalitet); Racionalan izbor kontrole kvaliteta zavarenih spojeva;
29. SUEONI AVOVI SA PUNOM PENETRACIJOM (opte, osnovni elementi ava, vrste sueonih avova, oblici ljebova)
Elementi koji se spajaju lee u istoj ravni;
Vrste sueonih avova I avovi bez obrade ivica, t =1-5 mm, V i 1/2V avovi t = 5-15 mm, X avovi dvostruki V avovi, t = 12-35 mm, K avovi ugaoni spojevi, t >10 mm, U avovi posebna obrada, t >25 mm, J avovi ugaoni spojevi, t >15 mm.
25
Ugaoni avovi Nije potreba posebna obrada ivica; Primenjuju se za ugaone i preklopne spojeve; Dodatni materijal se deponuje u korito koje obrazuju elementi (limovi) koji se spajaju; Tok sila je drugaiji nego kod sueonih avova; Drugaiji postupak prorauna; Mogu biti kontinualni ili isprekidani; Minimalne i maksimalne dimenzije ugaonih avova: Osnovne dimenzije su debljina (a) i duina (l) ava. Minimalna debljina ava je amin = 3 mm Maksimalna debljina ava je amax= 0,7tmin (izuzetno, kod upljih profila, amax= tmin); Maksimalna duina ava je lmax=100a. Minimalna duina ava je lmin= 6a ili 40 mm.
26
Zahevi koje treba da ispunjava obloena elektroda: Lako uspostavljanje elektrinog luka Lako ponovo uspostavljanje luka pri njegovom prekidu, Ravnomerno topljenje jezgra i obloge u toku zavarivanja, Dobro ispunjenje ljeba i formiranje ava, Dobro uvarivanje osnovnog materijala, Dobijanje ava odreenog kvaliteta bez greaka, Zavarivanje u svim poloajima, Visoka produktivnost zavarivanja, Lako odvajanje troske sa ohlaenog ava, Lako skladitenje na suvom mestu bez promene osobina Uloga obloge u procesu zavarivanja Vri jonizaciju gasa u lektrinom luku kao bi se obezbedila stabilnost elektrinog luka (K, Ca, Ba, Li...); Stvara zatitnu atmosferu oko luka i rastopa; Stvara trosku preko rastopa; Dovodi legirajue elemente u rastop koji slue za dezoksidaciju i denitratizaciju (Mn, Al, Si, ...); Elektrodne ice Kontinualne, metalne elektrode za poluautomatsko i automatsko zavarivanje; Mogu da budu: punjene ili pune; Punjene elektrodne ice se sastoje od metalnog cilindra i jezgra od metalnog i mineraog praha; Punjene elektrodne ice Metalni cilindar se izrauje od hladno valjnih traka koje se povijaju i ispunjavaju prahom; Prah ima istu ulogu kao i obloga kod obloenih elektroda; Izrauju se u dimenzijama d = 1,2 1,6 2,4 3,2 4 i 5 mm;
27
Pune elektrodne ice Izrauju se od hladno vuenih ili hladno valjanih ica punog poprenog preseka; Primenju se za zavarivanje MIG, MAG ili EPP postupkom; Presvlae se tankim slojem bakra radi antikorozione zatite;
Greke predstavljaju materijalni diskontinuitet; Dolazi do koncentracija napona u zoni ava; Nisu sve greke istog znaaja, odnosno iste opasnosti; Stepen rizika zavisi od: vrste greke, naina naprezanja i karaktera optereenja; Dimenzionalne greke su vidljive golim okom i neke od njih se mogu korigovati; 28
Klasifikacija greaka prema Meunarodnom institutu za zavarivanje: 100 Prsline; 200 Poroznost i druge upljine; 300 Razliiti ukljuci; 400 Greke nalepljivanja i neprovaren koren; 500 Greke oblika; 600 Ostale greke;
Za svaki kvalitet ava zahteva se odreen stepen kontrole kvaliteta! avovi S-kvaliteta moraju da zadovolje sledee uslove: da su vizuelno ujednaenog kvaliteta, jedri, bez naprslina, da nemaju greaka na poetku i kraju ava, da su eventualna nadvienja i zarezi obrueni i to u pravcu toka sila, da je koren ava dobro oien i ponovo zavaren, da je radiografska kontrola izvrena na itavoj duini ava (100%). avovi I-kvaliteta nije potrebno da se obruse eventualna nadvienja, radiografska kontrola na 50% duine ava. avovi II-kvaliteta ne zahteva se primena radiografske kontrole.
- smiui napon
- uporedni napon
30
k - koeficijent kvaliteta; sdop - doputen napon za osnovni materijal; Koeficijent kvaliteta k zavisi od: kvaliteta ava; vrste napezanja; vrste elika; Dokaz nasivosti sueonih avova:
- n normalni napon koji deluje upravno na ravan spoja; -VII napon smicanja koji deluje u pravcu ava; -V ~ napon smicanja koji deluje upravno na av; 31
Uporedni napon su je vektorski zbir svih komponentalnih napona u avu! Doputeni naponi za ugaone avove sw,dop Primena ugaonih avova Aksijalno optereeni elementi: spojevi na preklop i ugaoni spojevi. Veze kod elemenata optereenih na savijanje; Kombinovano napregnuti elementi; Proraun ugaonih avova kod aksijalno optereenih spojeva na preklop,poduni (boni) ugaoni avovi:
Proraun ugaonih avova kod aksijalno optereenih spojeva na preklop. Popreni (eoni) ugaoni avovi
Proraun ugaonih avova kod aksijalno optereenih spojeva na preklop - kosi ugaoni avovi:
32
1. Zakivci i obini (neupasovani) zavrtnjevi, 2. Neupasovani zavrtnjevi i prednapregnuti visokovredni zavtrnjevi, 3. Neupasovani zavrtnjevi i zavarivanje, 4. Prednapregnuti visokovredni zavrtnjevi i obini (neupasovani) zavrtnjevi sa zazorom veim od 0,3 mm, 5. Prednapregnuti visokovredni zavrtnjevi i zavarivanje kod dinamiki optereenih konstrukcija, osim kod elemenata optereenih na savijanje (nosaa). 6. Sueoni i ugaoni avovi kod dinamikog optereenja.
34