ISPITNA PITANJA Fonetika i fonologija 1. Razlika izmeu fonetike i fonologije: odreenje jezika i govora odreenje !redmeta !

rou"avanja fonetike i fonologije. Fonetika u jezinoj djelatnosti istrauje govor, a fonologija jezik. Karakteristike govora: optimalnost, zvunost, ljudska komunikacija, troritminost reenica, rijei i slogova. Temeljne govorne jedinice: izgovorna cjelina, slog, glas (fon). Fonologija, slue i se postupkom suprotstavljanja razliiti! znakova u istom jeziku, utvr"uje razlikovne jedinice i pravila nji!ove raspodjele. #. Polo$aj fonologije unutar jeziko%lovne znano%ti: odno% !rema morfologiji i %intak%i. Fonetika nema izravni! dodira s drugim lingvistikim disciplinama, osim, naravno sa fonologijom, a fonologija dijeli morfonologiju s morfologijom i tvor#om. $orfonologija prouava sve vrste glasovni! promjena u morfemima. &. 'eza izmeu fonetike i fonologije: odno% izmeu fonema i nji(ovi( gla%ovni( o%tvarenja. %. glasom koji je njegovo tipino ostvarenje (&p& u 'pane()) *. fonem se ostvaruje svojim alofonom (&n& u '#a+ka()) ,. fonem se ostvaruje kojim drugim fonemom (&z& u '#e-ega()) .. fonem se ostvaruje neglasom (&d& u 'kote#e() /. fonem se ostvaruje dijelom sloenog glasa (&j& umek-ano- u u '0em()) 1. nefonem se ostvaruje nefonemskim glasom (kao &i& u '#iio(. ). *to %adr$ava fonet%ki o!i% jezi"ni( jedini+a a ,to fonolo,ki. Fonetika prouava glasove pojedinog jezika ili jezika uop e u naelu jednako kao #ilo koje zvukove u prirodi, a fonologija prouava nji!ovu funkciju u jeziku. 2ose#no se prouavaju fonemski inventari pojedini! jezika. 3mamo artikilacijsku (govorni organi i nji!ovo funkcioniranje u govornom procesu), akustiku (fizikalna strana glasova), i perceptivnu fonetiku (fiziologija, neurologija, psi!ologija). -. Razlike izmeu izgovorni( jedini+a i gramati"ki( jedini+a: u kojim %lu"ajevima fonologija o!erira gramati"kim jedini+ama. Fonologija prouava jedinice izgovora: glas, slog i izgovorna cjelina. 3zgovorne jedinice same po se#i nemaju znaenje. 4ajmanja jedinica koja ima znaenje jest morfem, daljnje su jedinice sintagme i reenice. To su gramatike jedinice. Fonologija mora operirati gramatikim jedinicama jer izme"u nji! i jedinica izgovora postoje stanoviti odnosi: pr. !r. vuk5u, vu5em, vuc5i) tal. lieto 6 letizia, sovietico 6 sovieticizzare. 7jeniki naglasak& reenina intonacija. .. /tvrivanje di%kretni( 0razlikovni(1 jezi"ni( jedini+a na !rimjeru talijan%kog i (rvat%kog jezika. !r. 'r8d( '#8d( 'k8d() tal. 'pare( '#are( 'dare( 'rare( 2. 3ako %e o4likuje artikulirani zvuk: govorni organi i oda,iljanje govora. 9lasovi se tvore tijekom psi!ofizikog procesa prolaskom zrane struje kroz govorne -upljine i u njima razliitim kom#inacijama poloaja i pokreta govorni! organa. 9ovorni organi su pomini: grkljan, glasnice, meko nepce s resicom, jezik, donja eljust, usne i drijelne stijenke. 4epomini organi su gornja eljust s tvrdim nepcem i zu#ima.

:ednolikim treperenjem glasnica stvara se zvuk, koji se o#likuje u govornim dionicama prije svoga izlaska (vokali i sonanti). ;vuk nastaje vrtlozima zrane struje (-umnici ili tur#olenti). ;rana struja prolazi od plu a do grla. < grlu se nalaze glasnice. =ko glasnice trepere daju zranoj struji !armonian zvuk. 4adalje zrana struja prolazi kroz usnu -upljinu ako je meko nepce podignuto, ili kroz usnu i nosnu -upljinu ako je meko nepce spu-teno. <snena, usna, nosna i drijelna -upljina rezonatori su koji pojaavaju i mijenjaju zvuk z#og svoga razliitog o#lika. ;rana struja koja prolazi kroz usnu -upljinu o#likuje se u glasove ovisno o poloaju u kojem se nalaze pomini organi prema nepominima. 5. 3akvi mogu 4iti gla%ovi !o izgovornom mje%tu: temeljna i dodatna 0!rimjeri iz talijan%kog i (rvat%kog jezika1. 3ada %e navode dodatna mje%ta. !r. dvousneni, zu#nousneni, zu#ni, nadzu#ni, prednjotvrdonepani, srednjotvrdonepani, stranjotvrdonepani, sredi-nji, mekonepani. tal: dvousneni, zu#nousneni, zu#ni, nadzu#ni (alveolari), tvrdonepani (palatali) , mekonepani (velari) Kada se !o e opisati razlika izme"u slini! glasova u razliitim jezicima ili razliitim idiomima istog jezika. 2rimjerice, razlika izme"u !rv. (tako"er i tal.) suglasnika 't( i 'd( i engl. je u tome -to je !rv. i tal. vr!jezino5 zu#ni, a engleski vr!jezino5stranjonadzu#ni. 6. 3oje zvu"ne o%o4ine !roizlaze iz u%neno%ti i !rednjojezi"no%ti leno%ti !rednjojezi"no%ti i tvrdone!"ano%ti te iz u%neno%ti i mekone!"ano%ti. >ifuznost iz usnenosti i prednjojezinosti) kompaktnost iz le"nosti (srednje i stranje)) akutnost iz prednjojezinosti i srednjole"nosti (tvrdonepanosti)) gravisnost iz usnenosti i stranjole"nosti (mekonepanosti). 17. 8d "ega %e %a%toji %ku! o%o4ina izgovorni( na"ina te kakvi mogu 4iti gla%ovi !o izgovornom na"inu. ?so#ine izgovorni! naina sastoji se od razliiti! stupnjeva sonornosti i od razliiti! naina izgovorni! pokreta. @onornost ovisi o napetosti grkljana i artikulatora te o o#ujmu izgovorni! -upljina i nji!ova otvora. $ogu #iti: tjesnani, poluzatvorni, zatvorni. 11. *to %u unutarnja razlikovna o4ilje$ja 0in(erentna di%tinktivna o4ilje$ja1. Fonemski se sloj dalje raslojava na jo- manje podslojeve A na unutarnja razlikovna o#iljeja (<7?) ili in!erentna distinktivna o#iljeja (3>?). To su:vokalnost, konsonantnost, nazalnost, oralnost, kompaktnost, difuznost, neprekidnost, prekidnost, stridentnost, #lagost, glotaliziranost, neglotaliziranost, zvunost, #ezvunost, napetost, nenapetost, gravisnost, akutnost, #emoliziranost, ne#emoliziranost, dijezisiranost, nedijezisiranost.
11 vokal%ki 9 nevokal%ki 0vo+ali+ : non;vo+ali+o1 akustiki gledano: prisutnost jasno odre"ene formantske strukture B odsutnost takve strukture artikulacijski gledano: slo#odan prolaz zrane struje B neslo#odan prolaz zrane struje #1 kon%onant%ki 9 nekon%onant%ki 0+on%onanti+o : non;+on%onanti+o1 akust.: nizak postotak ukupne izgovorne energije B visoki postotak ukupne izgovorne energije artikul.: prisutnost prepreke zranoj struji B odsutnost prepreke zranoj struji &1 nazalni 9 oralni 0na%ale : orale1 akust.: prisutnost dodatni! nazalni! formanata B odsutnost dodatni! nazalni! formanata. artikul.: prolaz zrane struje dijelom kroz nosnu, a dijelom kroz usnu -upljinu B prolaz zrane struje samo kroz usnu -upljinu. )1 kom!aktni 9 difuzni 0+om!atto : diffu%o1 akust.: ve a koncentracija izgovorne energije u sredi-njem dijelu spektra B nia koncentracija izgovorne energije i njena raspr-enost po spektru artikul.: realiziranost u stranjem dijelu usne -upljine B realiziranost u prednjem dijelu usne -upljine

-1 ne!rekidni 9 !rekidni 0+ontinuo : di%+ontinuo1 akust.: postupni prijelaz izme"u zvuka i zone ti-ine (ne zvuka) B velika #ijela zona ti-ine ili ne zvuka artikul.: govorni organi se polagano ukljuuju i iskljuuju B zatvaranje i otvaranje govori! organa je naglo i potpuno 5#inarizam zajedno svrstava afrikate i okluzive .1 %tridentni 9 4lagi 0%tridulo : mor4ido1 akust.: -um ve eg intenziteta B -um sla#ijeg intenziteta ili odsutnost -uma artikul.: dodatna prepreka B odsutnost dodatne prepreke 21 zvu"ni 9 4ezvu"ni 0%onoro : %ordo1 akust.: prisutnost periodikog poticaja niske frekvencije B odsutnost takva poticaja artikul.: periodino titranje glasnica B odsutnost takva titranja 51 na!eti 9 nena!eti 0te%o : rila%%ato1 akust.: jasnije zone rezonancije na spektru B manje jasne zone rezonancije na spektru artikul.: ve a deformacija govornog trakta B manja deformacija govornog trakta (zatvoreno CCeCC i CCoCC i geminate za razliku od otvoreni! e i o i jedostavni! fonema) 61 gravi%ni 9 akutni 0grave :a+uto1 akus.: konc. energije u niim dijelovima spektra B konc. energije u vi-im dijelovima spektra (pr. m5 gravisni, n,nj5 negravisni) artikul.: 5 artikulacija u prednjem iii stranjem dijelo govornog trakta B artikulacija u sredi-njem dijelu govornog trakta 171 glotalizirani 9 neglotalizirani 0glottalizzato : non;gl1 akust.: #re pranjenje energije B polaganije pranjenje energije art.: glasnice stisnute&zatvorene B glasnice otvorenije 111 4emolizirani 9 ne4emolizirani 04emollizzato : non;4em1 akus.: sla#ljenje neki! komponenata vi-e frekvencije B odsutnost takvog sla#ljenja art.: sueni otvor B -iri otvor 1#1 dijezi%irani 9nedijezi%irani 0die%izzato : non;di1 akus.: pojaanje gornji! formanata B odsutnost takvog pojaanja art.: pro-irenje drijelne -upljine i stranjeg otvora usne -upljine B odsutnost takva pro-irenja

1#. 8!i% fonema <v< <f< i <m< unutarnjim razlikovnim o4ilje$jima. &v&: konsonantski, gravisni, zvuni, neprekidni &f&: konsonantski,neprekidni, #ezvuni, gravisni &m&: konsonantski, nazalni, gravisni 1&. Relevantna i redundantna unutarnja razlikovna o4ilje$ja. Primjer. 7elevantna su o#iljeja ona kojima definiramo neki fonem, tj. ona koja su potre#na za razlikovanje fonema. < poljskome &l& i &D& (velarni lateral) u rijeima laska, Daska dok su u engleskom alofoni fonema &l&. < engleskom je stridentnost distinktivna za fonem &s& a u talijanskom nije jer ne postoji fonem &E& >akle ista razlikovna o#iljeja u nekim jezicima su distinktivna, a u drugima nedistinktivna (tj. samo fonetski distinktivna), -to znai zali!osna (redundantna). < !r. &-& i && su redundantno stridentni jer nemaju #lagi! parnjaka. 1). Fonolo,ka o!ozi+ija. 3omuta+ija. Primjer. ?pozicija je sredi-nji pojam fonologije.?pozicije na najnioj razini, tj. <7? u okviru fonologije glasa. >vije jedinice iste razine oponiraju se na osnovi komuta#ilnosti na osi selekcije u istim kontekstima, pr. panna B canna A odnos kB p je opozicija. Komutacija je postupak fonemske analize kojim se zamjenjuje segment nekog oznaitelja drugim segmentom radi utvr"ivanja fonemski! jedinica (cane B pane). 1-. Primjeri talijan%ke a4e+ede u fonet%koj tran%kri!+iji. m, (la#iodentale), n, F (velare), (palatale). 1.. Aku%ti"ke o%o4ine fonova koje %u va$ne za nji(ovo identifi+iranje !ri !er+e!+iji na !rimjeru iz talijan%kog jezika.

Kompaktnost, difuznost, gravisnost, akutnost) kompaktni je samoglasnik &a&, a kompaktni konsonanti k, g, , i . 12. Primjer gru!iranja razlikovni( o4ilje$ja !o fonolo,koj funk+iji 0zanemaruju=i o%tale fonet%ke karakteri%tike1. 7ije je o o#iljejima koja su relevantna za opis jednog odre"enog fonemskog inventara, tako npr. za !rv su nam dovoljna sljede a o#iljeja) vokalnost, konsonantnost, kompaktnost, difuznost, gravisnost, akutnost, nosnost, prekidnost, zvunost, stridentnost, napetost. 15. >a%tu!ljeno%t !ojedina"ni( razlikovni( o4ilje$ja kod va$niji( fonema talijan%kog %tandardnog jezika. 4a primjer napetost je vana za napete e, o i nenapete otvorene i ) akutni i neakutni n. 16. ?je,ovita o4ilje$ja !otre4na za kla%ifika+iju talijan%ki( fonema 0%amogla%nika i %ugla%nika1. 'okali: prednji&anteriori (i, e, G), stranji&posteriori (u, o, ), sredi-nji&centrali (a), otvoreni&aperte (a), poluotvoreni&semiaperte (G, ) poluzatvorni&semic!iuse (e, o), zatvorni&c!iuse (i, u), zaokrueni&arrotondate (u, o, ), nezaokrueni&non5arrotondate (i, e, G). 3on%onanti: #ila#ijali (p, #, m), la#iodentali (f, v), dentali (t, d, c, , n, s, z, r, l), palatali ( , , , , , j), velari (k, g, H), okluzivi&occlusive (p, #, t, d, k, g), poluokluzivi ili afrikati&semiocclusive o affricate (c, , , ) neprekidni&continue (f, v, s, z, , r, l, , j, H), #oni likvidi&liIuide laterali (l, ), vi#rantni likvidi&liIuide vi#ranti (r), nazali (m, n, ), zvuni&sonore (#, d, g, , , z, v), #ezvuni&sorde (p, t, k, c, , s, f, ) #7. 3oja aku%ti"ka o4ilje$ja odreuju talijan%ke foneme. vokalski (i, e, G, a, , o, u, r, l, ) , konsonantski (ostali fonemi), nazalni (m, n, ), kompaktni (a, k, g, , , ) difuzni (i, u), gravisni (H, p, #, f, v, k, g, m), akutni (), napeti (e, o), zvuni (#, v, d, , z, g, ), stridentni (c, ).