FTI 2 2.

Trita dionica i devizna trita (218-265) - trita dionica omoguavaju dobavljaima djelotvorno i jeftino nabavljanje dionikih sredstava za korporacije (korisnici sredstava); u zamjenu korisnici sredstava daju dobavljaima vlasnika prava u tvrtki kao i novani tok u obliku dividendi - obina dionica temeljno potraivanje vlasnitva u korporaciji; razlike od drugih vrsta fin.vrijednosnih papira (obveznica, hipotekarnih kredita, povlatenih dionica) su: diskrecijska isplata dividendi, status rezidualnog potraivanja, ograniena odgovornost te glasaka prava - rezidualna potranja u sluaju likvidacije, obini dioniari imaju najnii prioritet u obliku distribucije novca - ograniena odgovornost bez obzira na financijske tekoe tvrtke izdavatelja, niti ona niti njezini vjerovnici ne mogu traiti isplatu od obinih dioniara tvrtke; to podrazumijeva da su gubici obinih dioniara ogranieni na izvorni iznos njihovog ulaganja - dvoklasne tvrtke dvije vrste obinih dionica u optjecaju s razliitim glasakim pravima - kumulativno glasanje svi direktori koje treba izabrati biraju se istodobno; broj glasova svakog dioniara jednak je broju dionica puta broj direktora koji se moraju izabrati - ovlatenje glasako pravo koje korporacija alje svojim dioniarima; kad je vraeno u tvrtku, ovlatenje omoguava dioniarima glasanje u odsutnosti ili ovlauje predstavnike dioniara da glasuju u njihovo ime - povlatene dionice hibridni vrijednosni papir s karakteristikama obveznice i obine dionice; predstavlja vlasniki udio u tvrtki izdavatelju, no ukljuuje fiksnu periodinu (dividenda) ratu (tromjeseno) - neparticipativna povlatena dionica povlatena dionica s fiksnom dividendom bez obzir na poveanja ili smanjenja profira tvrtke izdavatelja - kumulativna povlatena dionica povlatena dionica kod koje se proputene isplate dividendi smatraju zaostatkom i moraju se nadoknaditi prije isplate dividendi obinim dioniarima - participativna povlatena dionica povlatena dionica kod koje stvarna dividenda isplaena u bilo kojoj godini moe biti vea od obeane - nekumulativna povlatena dionica povlatena dionica kod koje se isplate dividendi ne smatraju zakanjelima i nikad se ne isplauju - primarna trita dionica trita na kojima korporacije prikupljaju sredstva putem novih emisija vrijednosnih papira - neto utrak zajamena cijena po kojoj investicijska banka kupuje dionice od izdavatelja - bruto utrak cijena po kojoj investicijska banka ponovno prodaje dionice investitoru - preuzimateljev raspon mare razlika izmeu bruto i neto utrka - konzorcij proces distribucije vrijednosnih papira putem skupine investicijskih banaka -1-

FTI 2 - banka izdavatelj vodea banka u konzorciju koja pregovara s tvrtkom izdavateljem u ime konzorcija - pravo prvootkupa pravo postojeih dioniara kod kojeg se nove dionice prvo moraju ponuditi postojeim dioniarima na nain da mogu zadrati svoj proporcionalni udio u korporaciji - preliminarni prospekt preliminarna verzija prospekta koja opisuje novu emisiju vrijednosnih papira i distribuira se potencijalnim kupcima prije registracije vrijednosnih papira - registracija unaprijed shelf registration; omoguava tvrtkama koje planiraju ponudu vie emisija dionica tijekom dvije godine podnoenje jedne registracijske izjave koja saima financijske planove tvrtke za to razdoblje; stavljanje u kratkom roku (1, 2 dana) ukoliko im se okolnosti uine odgovarajuima - sekundarna trita dionica trita na kojima se jednom izdanom dionicom trguje (ponovno kupuje i prodaje); NYSE i NASDAQ-AMEX - mjesto trgovanja odreeno mjesto na podu burze gdje se odvijaju trasakcije NYSE-a - strunjaci lanovi burze s obvezom odravanja kretanja trita, tj. stalno odravanje likvidnosti njima dodijeljenim dionica - nalog po tritu nalog za provoenje transakcije po najboljoj raspoloivoj cijeni po dolasku naloga do prodajnog mjesta - nalog s ogranienjem nalog za provoenje transakcije po odreenoj cijeni - programsko trgovanje istodobna kupnja ili prodaja portfelja od najmanje 15 razliitih dionica s vrijednou veom od 1 milijun dolara uz koritenje raunalnog programa za pokretanje trgovine - indeksi trita dionica kompozitna vrijednost skupine dionica sekundarnog trita; kretanje indeksa trita dionica daju investitorima informacije o kretanju ireg raspona vrijednosnih papira sekundarnog trita - Dow Jones industrijski prosjek DJIA ili DOW; najei navoen indeks trita dionica; 30 korporacija, 20 prijevoznih tvrtki, 15 komunalnih tvrtki i kompozitni indeks svih 65 tvrtki - NYSE kompozitni indeks sastoji se od svih obinih dionica upisanih na NYSE-u; podijeljene u 4 grupe: industrijske, prijevozne, financijske i komunalne tvrtke - Standard & Poor's 500 indeks sastoji se od 500 dionica najveih amerikih korporacija upisanih na NYSE i NASDAQ; pokrivaju vie od 80% ukupne vrijednosti svih dionica uvrtenih na NYSE - NASDAQ kompozitni indeks 3 kategorija NASDAQ tvrtki: industrije, banke i osiguravajue tvrtke - sudionici na tritu dionica kuanstva dre 38% korporativnih dionica, uzajamni investicijski, privatni i javni mirovinski fondovi - trina djelotvornost brzina kojom se cijene financijskih vrijednosnih papira prilagoavaju neoekivanim novostima vezanima uz kamatne stope ili karakteristike specifine za dionice; tri mjerila: slaba djelotvornost tekue cijene odravaju sve povijesne javne informacije o tvrtki; -2-

FTI 2 srednje jaka djelotvornost usredotoava se na brzinu kojom se javne informacije ugrauju u cijene dionica; jaka djelotvornost cijene dionica u potpunosti odravaju sve informacije o tvrtki, privatnoj i javnoj - ADR potvrda koja predstavlja vlasnitvo nad stranom dionicom; amerika depozitarna potvrda ------------ devizna trita trita na kojima se obavljaju transakcije novanog toka od prodaje proizvoda ili aktive denominirane u stranoj valuti - teaj cijena po kojoj jedna valuta se moe zamijeniti u drugu - devizni rizik rizik da e novani tok varirati s promjenom stvarnog primljenog iznosa amerikih dolara zbog promjene teaja - deprecijacija smanjenje vrijednosti valute jedne zemlje u odnosu na drugu; roba te zemlje postaje jeftinija stranim kupcima, a strana roba postaje skuplja stranim prodavateljima - aprecijacija porast vrijednosti valute jedne zemlje u odnosu na druge valute; roba te zemlje skuplja stranim kupcima, a strana roba jeftinija stranim prodavateljima - promptne devizne transakcije devizne transakcije koje ukljuuju promptnu razmjenu valuta po tekuem (promptnom) teaju - foward (terminska) devizna transakcija razmjena valuta po odreenom teaju (ili foward) teaju na odreeni datum u budunosti - neto izloenost ukupna izloenost financijske institucije deviznom riziku u odreenoj valuti - neto dugo (kratko) u valuti pozicija dranja vie (manje) aktive nego pasive u odreenoj valuti; vie kupila valute nego to je prodala dugo u valuti - otvorena pozicija neosigurana pozicija u odreenoj valuti 3. trita derivatnih instrumenata (str.278-311) - derivatni instrumenti sporazum izmeu dviju strana o razmjeni standardne koliine aktive po unaprijed odreenoj cijeni na odreeni datum u budunosti - trita derivatnim instrumentima trita na kojima se trguje derivatnim instrumentima - promptni ugovor sporazum o transakciji koji se odnosi na promptnu razmjenu aktive i sredstava - foward ugovor sporazum o transakciji koja obuhvaa buduu razmjenu dogovorenog iznosa aktive po odreenoj cijeni i na neki kasniji datum - futures ugovor sporazum o transakciji koji obuhvaa buduu razmjenu odreenog iznosa aktive za cijenu koja se svakodnevno utvruje

-3-

FTI 2 - svoenje na trinu cijenu opisuje cijene tekuih futures ugovora koje se svakodnevno prilagoavaju uvjetima na futures tritu - inicijalna mara depozit obavezan za futures transakcije koji osigurava izvrenje uvjeta ugovora - mara odravanja mara futures trgovca mora se odravati nakon zauzimanja futures pozicije; ukoliko doe do gubitaka na futures poziciji klijenta i razina sredstava na raunu mare padne ispod mare odravanja, klijent mora poloiti dodatna sredstva na svoj raun za maru dovodei ravnoteu u poloaj poetne mare; sadri obino 75% inicijalne mare - futures trita trgovanje futures ugovorima; ikaki trgovinski odbor (CBT) i ikaka trgovinska burza (CME) - draba otvorenim zazivom nain trgovanja futuresima kod kojeg trgovci nasuprot jedan drugome izvikuju svoje ponude za prodaju ili kupnju dogovorenog broja futures ugovora prema dogovorenoj cijeni - brokeri na parketu lanovi burze koji trguju za raun drugih osoba - profesionalni trgovci lanovi burze koji trguju za svoj raun - pozicijski trgovci lanovi burze koji zauzimaju pozicije na futures tritima na temelju svojih oekivanja o buduem kretanju cijena osnovne aktive - dnevni trgovci - lanovi burze koji zauzimaju pozicije tijekom dana i likvidiraju je prije isteka dana - preprodavai - lanovi burze koji zauzimaju pozicije za vrlo kratko razdoblje (ponekad samo nekoliko minuta) nastojei ostvariti profit takvim aktivnim trgovanjem - duga pozicija kupnja futures ugovora; kratka pozicija prodaja futures ugovora - obraunska kua jedinica koja nadgleda trgovanje na burzi i jami za sva trgovanja koja su proveli trgovci burze (clearing house) - ukupan volumen ukupan broj futures ugovora, ugovora put opcija ili call opcija u optjecaju na poetku dana - opcija ugovor koji vlasniku daje pravo, ali ne i obvezu kupnje ili prodaje osnovne aktive po unaprijed odreenoj cijeni u odreenom vremenu - amerika opcija opcija koja se moe izvriti u bilo kojem trenutku prije i na sam datum isteka opcije - europska opcija opcija koja se moe izvriti samo na datum isteka - call opcija opcije opoziva; opcija koja kupcu daje pravo, ne obvezu kupnje osnovnog vrijednosnog papira od prodavaa opcije po unaprijed odreenoj izvrnoj cijeni na unaprijed odreen datum; kupnja call opcije prikladnija je pozicija kad se oekuje porast cijene osnovne aktive i obrnuto

-4-

FTI 2 - put opcije opcija koja kupcu daje pravo, ali ne i obvezu prodati osnovni instrument prodavatelju opcije po unaprijed odreenoj cijeni na unaprijed odreeni datum; kupnja put opcije odgovarajua pozicija kad se oekuje pad cijene osnovne aktive i obrnuto - Black-Scholesov model odreivanja cijena ispituje 5 initelja koji utjeu na cijenu opcije: promptna cijena osnovne aktive, izvrna cijena opcije, datum izvrenja opcije, promjenjivost cijene osnovne aktive te kamatna stopa bez rizika - intrinzina vrijednost opcije razlika izmeu izvrne cijene opcije i cijene osnovne aktive; ako je cijena dionice vea od izvrne cijene (dobitna opcija) i obrnuto za call opciju; za put opciju ako je cijena dionice manja od izvrne cijene to je dobitna opcija i obrnuto - vremenska vrijednost opcije razlika izmeu cijene opcije (ili premije) i njezine intrinzine vrijednosti; promjenljivost cijene osnovne aktive i vremena do dospijea opcije (datuma isteka) - trita opcija ikaka burza opcija (CBOE) 1973., Meunarodna burza financijskih futuresa u Londonu (LIFFE) - CFTC commodity futures trading commission; primarni regulator futures trita; glavna misija je zatita javnog trgovanja spreavanjem lanog predstavljanja i/ili trine manipulacije sudionika burze - swap sporazum izmeu dviju strana o razmjeni aktive ili nizu novanih tokova tijekom odreenog razdoblja u odreenim razmacima - swap kamatnih stopa razmjena isplata s fiksnom kamatnom stopom za isplate s promjenjivom kamatnom stopom izmeu dviju strana - kupac swapa po dogovoru, strana koja isplauje s fiksnom kamatnom stopom u transakciji razmjene obveze plaanja kamatnih stopa - iskazana glavnica iznos glavnice ukljuen u swap - prodavatelj swapa po dogovoru, strana koja isplauje s promjenjivom kamatnog stopom u transakciji swapa kamatnih stopa - valutni swap swap za osiguranje od rizika teaja kod neslaganja valuta aktive i pasive - gornja granica (cap) call opcija na kamatnu stopu esto s viestrukim datumima izvrenja - donja granica (floor) put opcije na kamatne stope esto s viestrukim datumima izvrenja - donja i gornja granica (collar) pozicija zauzeta istodobno u gornjoj i donjoj granici

FINANCIJSKA TRITA I INSTITUCIJE - skripa za 3. kolokvij -5-

FTI 2 1. depozitarne institucije (313-338, 345-362) - depozitarne institucije financijske institucije; znaajan dio njihovih sredstava dolazi od depozita klijenata; tu spadaju komercijalne banke, tedne institucije i kreditne unije; njihova glavna aktiva su krediti (financijska aktiva), a glavna pasiva depoziti; nude kredite i prihvaaju depozite nefinacijskih tvrtki i pojedinaca - komercijalne banke najvea skupina depozitarnih institucija (mjereno veliinom aktive); - primaju depozite (pasivu) i daju kredite (aktivu); - od tednih institucija i kreditnih unija razlikuju se veliinom i sastavom kredita (potroaki, komercijali, meunarodni, krediti za nekretnine) i depozita (podreene obveznice i neosigurane zadunice); - likvidnost im osiguravaju investicijski vrijednosni papiri (imaju veliki rizik od neplaanja i nesolventnosti) - 2 glavna izvora sredstava: depoziti i pozajmljena ili druga pasivna sredstva - transakcijski rauni povjerljivi depoziti koji ne donose kamatu (depoziti po vienju) ili nose kamatu (NOW rauni) - NOW rauni kamatni tekui raun - prenosivi certifikati o depozitu depoziti s fiksnim dospijeem (najmanje 14 dana) koji nosi kamate s nominalnom vrijednou 100 000 $ ili veom koji se mogu ponovno prodati na sekundarnom tritu - izvanbilanne aktivnosti (OBS) vane u stvaranju prihoda bankama; - obuhvaaju izdavanje razliitih tipova jamstava (npr.kreditna pisma) koja obino nose jak osiguravajui element te preuzimanje buduih obveza za davanje kredita; - obuhvaaju ukljuenje u derivatne transakcije (futures, foward vrijednosne papire, opcije i swapove); - uz pravilno koritenje mogu smanjiti ili osigurati fin. inst. od rizika promjena kamatne stope, kreditnog rizika i teajnog rizika - glavni tipovi obuhvaaju kreditne obveze, garancije, prodaju kredita i derivatne instrumente - kreditna obveza ugovorna obveza davanja kredita posuivau u izvjesnom maksimalnom iznosu pod odreenim kamatnim uvjetima i na odreeno ugovorno razdoblje u budunosti (npr. jedna godina) - jamstva jamstva koja fin.inst. prodaje radi osiguranja budueg rada kupcu jamstva; komercijalne garancije koriste se uglavnom kao pomo tvrtki u domaoj i meunarodnoj trgovini - standby kredita pisma pokrivaju nepredvidljive sluajeve koji su potencijalno mnogo ozbiljniji, manje predvidljivi ili esti i nisu nuno povezani s trgovinom - izvanbilanna aktiva stavka ili aktivnosti koja se u sluaju potencijalnog dogaaja pomie na stranu aktive u bilanci ili se upisuje kao dobit (prihod) u izvjetaju o dobiti

- izvanbilanna pasiva - stavka ili aktivnosti koja se u sluaju potencijalnog dogaaja pomie na stranu pasive u bilanci ili se upisuje kao izdatak (rashod) u izvjetaju o dobiti -6-

FTI 2 - ostale aktivnosti koje nose zaradu komercijalne banke koriste aktivnosti u svrhu zarade i to prvenstveno zakladne usluge (skrbniki odjel i mirovinski fondovi) i korespodentno bankarstvo - korespodentno bankarstvo pruanje bankarskih usluga drugim bankama koje nemaju osoblje za obavljanje tih usluga; te usluge ukljuuju obraun i prikupljanje ekova, devizno trgovanje, usluge osiguranja od rizika te sudjelovanje u velikim izdanjima kredita i vrijednosnih papira; obino se daju kao paket usluga, a plaanje je u obliku beskamatnog depozita u banci koja nudi korespodentne usluge - megaspajanja spajanje banaka s aktivom od milijardu $ ili vie; postizanje vee ekonominosti ili utede na trokovima i prihodima - ekonomije razmjera stupanj smanjenja prosjenog jedininog troka proizvodnje fin.usluga s poveanjem broja usluga (pr. smanjenje trokova trgovanja i drugih transakcijskih usluga kao rezultat poveanja djelotvornosti kad te usluge obavljaju fin.inst.) - ekonomije volumena stupanj stvaranja sinergije trokova tvrtke putem viestrukih fin. usluga - X djelotvornost upravljaka djelotvornost; uteda na trokovima zahvaljujui veoj menaderskoj djelotvornosti tvrtke preuzimatelja; X zato jer ju je teko kvantitativno specificirati - disekonomija razmjera trokovi zajednike proizvodnje usluga fin.inst. vii su nego to bi bili pojedinanom proizvodnjom - lokalna banka banka specijalizirana za poslovanje sa stanovnitvom ili potroako bankarstvo; imaju ispod milijardu $ aktive - regionalna ili nadregionalna banka banka koja sudjeluje u potpunom rasponu komercijalnih bankarskih aktivnosti s velikim komitetima - trite federalnih sredstava meubankarsko trite za kratkorono davanje i uzimanje kredita bankovnih rezervi - sredinja novana banka banka koja se veinom oslanja na nedepozitne ili pozajmljenje izvore sredstava - raspon kamatne stope razlika izmeu kreditnih i depozirarnih stopa - neto kamatna mara kamatni prihod umanjen za kamatni izdatak podijeljen aktivom koja donosi zaradu - sporni krediti krediti koji su istekli prije 90 ili vie dana i krediti koji ne nose kamatu zbog problema s posuivaem - neto otpisi stvarni gubici na kreditima i najmovima - neto operativni prihod prihod prije poreza i izvanrednih stavki

- usluge banaka radi poboljanja djelotvornosti kontrolirani isplatni rauni (izvrenje svih plaanja isti dan nakon naloga dobivenog ujutro); sravnjenje rauna (biljei se koje je ekove tvrtke -7-

FTI 2 banka platila); usluge trezora, elektroniki lockbox, koncentracija sredstava, elektroniki prijenos sredstava (SWIFT), usluge depozita ekova, elektronika inicijacija kreditnih pisama, softver za upravljanje trezorom, interna razmjena elektronikih podataka, olakavanje elektronike trgovine izravnim kontakom tvrtki, elektronika naplata, provjera identiteta te pomo malim tvrtkama u zapoinanju elektronikog trgovanja - obraunsko vrijeme razdoblje izmeu pologa eka i raspoloivosti sredstava na koritenju a depozitara; vrijeme potrebno za obraun eka u banci - bankarske usluge za graanstvo bakomati (ATM), kartice za zaduivanje na prodajnim mjestima (POS), kuno bankarstvo, unaprijed odobreno zaduenje/kredit, plaanje rauna emailom, online bankarstvo te pametne kartice (kartice s pohranjenom vrijednou)

-8-