ZADACI

UDRUENJE MATEMATIARA BOSNE I HERCEGOVINE

UDRUENjE MATEMATIARA BOSNE I HERCEGOVINE
UDRUGA MATEMATIARA BOSNE I HERCEGOVINE
BOSNIA-HERZEGOVINA
MATHEMATICAL SOCIETY
BHMS

Zmaja od Bosne 35, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Tel: (++387)(33) 279-975 Fax: (++387)(33) 649-342

Sarajevo, 19.04.2009

I RAZRED



1.) Odrediti sve ureene trojke cijelih brojeva (x,y,z) za koje vrijedi

( ) ( ) ( ) . 1
2 2 2 2 2 2
= + + x z zx z y yz y x xy



2.) Koliki je minimum izraza x+y+z, ako su x, y, z realni brojevi za koje vrijedi
6 , 5 , 4 z y x i 90
2 2 2
+ + z y x ?



3.) Da li je mogue u ravni oznaiti 10 crvenih, 10 plavih i 10 zelenih taaka (sve
razliite), tako da su zadovoljeni slijedei uslovi:
Za svaku crvenu taku A postoji plava taka koja je blia taki A od bilo koje
druge zelene take
Za svaku plavu taku B postoji zelena taka koja je blia taki B od bilo koje druge
crvene take
Za svaku zelenu taku C postoji crvena taka koja je blia C od bilo koje plave
take.



4.) Neka je C krunica sa centrom u O i poluprenika R. Iz take A krunie C
konstruiemo tangentu t na krunicu C. Konstruiiemo pravu d kroz centar O krunice
C koja sijee tangentu t u taki M i krunicu C u takama B i D (B lei izmeu O i M).
Ako je 3 AM R = , dokai:
a) Trougao AMD je jednakokraki;
b) Centar opisane krunice okrunice oko trougla AMD lei na krunici C.







UDRUENJE MATEMATIARA BOSNE I HERCEGOVINE
UDRUENjE MATEMATIARA BOSNE I HERCEGOVINE
UDRUGA MATEMATIARA BOSNE I HERCEGOVINE
BOSNIA-HERZEGOVINA
MATHEMATICAL SOCIETY
BHMS

Zmaja od Bosne 35, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Tel: (++387)(33) 279-975 Fax: (++387)(33) 649-342

Sarajevo, 19.04.2009.

II RAZRED


1.) U trouglu ABC da pravim uglom kod C, neka H oznaava podnoje visine iz C na
stranicu AB. Pokai da zbir poluprenika upisanih krunica u trouglove ABC, BCH i
ACH je jednak CH




2.) Odrediti minimalnu vrijednost R a za koji sistem
1 1 1 1
1 1 1 1
+ = + + + + +
= + +
a z y x
a z y x

ima rjeenje u skupu realnih brojeva.




3.) Razlaganje broja n je prikaz broja n u obliku zbira prirodnih brojeva. Poredak sabiraka
je bitan.

Primjer: za n=4, broj razlaganja je 8, jer je 4 = 1+1+1+1 = 1+1+2 = 1+2+1 = 2+1+1 =
1+3 = 3+1 = 2+2.

Za dati prirodan broj n, dokai da je broj razlaganja jednak
1
2
n
.




4.) Neka su y x, prirodni brojevi za koje je
1
1
1
1
2 2
+

+
+

x
y
y
x
cijeli broj. Dokazati da su
1
1
2
+

y
x
i
1
1
2
+

x
y
cijeli brojevi.

UDRUENJE MATEMATIARA BOSNE I HERCEGOVINE
UDRUENjE MATEMATIARA BOSNE I HERCEGOVINE
UDRUGA MATEMATIARA BOSNE I HERCEGOVINE
BOSNIA-HERZEGOVINA
MATHEMATICAL SOCIETY
BHMS

Zmaja od Bosne 35, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Tel: (++387)(33) 279-975 Fax: (++387)(33) 649-342

Sarajevo, 19.04.2009.

III RAZRED




1.) U trouglu ABC vai 90 C = , 30 A = i 1 BC = . Neka je u trougao ABC upisan
jednakostranini trougao (svaka stranica trougla ABC sadri po jedan vrh upisanog
trougla). Nai najmanju moguu duinu stranice upisanog jednakostraninog trougla.




2.) Za zadani prirodan broj n odrediti sve ureene etvorke cijelih brojeva ) , , , (
4 3 2 1
x x x x
koje zadovoljavaju jednainu
2 2 2 2
1 2 3 4
4
n
x x x x + + + = .




3.) n prirodnih brojeva je dato na tabli. Mogu se dodavati samo prirodni brojevi oblika
a b
a b
+

, gdje su a i b brojevi ve napisani na tabli.

a) Odredite najmanje n, tako da dodavajui brojeve na gornji nain moemo dobiti
bilo koji prirodan broj.

b) Za takvo n odrediti poetne brojeve (ispitati sve mogunosti).




4.) Kolika je najmanja vrijednost izraza , 1 4 1 3 1 2 + + + + + z y x ako su x,y,z
nenegativni brojevi za koje je x+y+z=4 ?


UDRUENJE MATEMATIARA BOSNE I HERCEGOVINE
UDRUENjE MATEMATIARA BOSNE I HERCEGOVINE
UDRUGA MATEMATIARA BOSNE I HERCEGOVINE
BOSNIA-HERZEGOVINA
MATHEMATICAL SOCIETY
BHMS

Zmaja od Bosne 35, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Tel: (++387)(33) 279-975 Fax: (++387)(33) 649-342

Sarajevo, 19.04.2009.

IV RAZRED




1.) Dokazati da za svaki prirodan broj m postoji prirodan broj n tako da su m+n+1 potpun
kvadrat i mn+1 potpun kub nekih prirodnih brojeva.




2.) Neka je ABC jednakostranini trougao ija je duina visine jednaka 1. Krunica sa
centrom sa iste strane prave AB kao i taka C i poluprenikom 1 dodiruje stranicu AB.
Krunica se kotrlja (klie) po stranici AB. Dok se kotrlja, uvijek sijee stranice AC i
BC. Dokai da duina luka kruga, koji je unutar trougla, je konstantna.




3.) n prirodnih brojeva je dato na tabli. Mogu se dodavati samo prirodni brojevi oblika
a b
a b
+

, gdje su a i b brojevi ve napisani na tabli.

c) Odredite najmanje n, tako da dodavajui brojeve na gornji nain moemo dobiti
bilo koji prirodan broj.

d) Za takvo n odrediti poetne brojeve (ispitati sve mogunosti).




4.) Kolika je najmanja vrijednost izraza , 1 4 1 3 1 2 + + + + + z y x ako su x,y,z
nenegativni brojevi za koje je x+y+z=4 ?



















RJEENJA

I RAZRED 1. Zadatak:

Odrediti sve ureene trojke cijelih brojeva (x,y,z) za koje vrijedi

( ) ( ) ( ) . 1
2 2 2 2 2 2
= + + x z zx z y yz y x xy
I RJEENJE:

Primjetimo da vrijedi
( ) ( ) ( )
2 2 2 2 2 2
xy x y yz y z zx z x + + =
( ) ( ) ( )
2 2 2 2 2 2 2 2
xy x y yz y z zx z y y x = + + + =
2 2 2 2 2 2 2 2
( ) ( ) ( ) ( ) xy x y zx x y yz y z zx y z + =
2 2 2 2
( )( ) ( )( ) x x y y z z y z y x = + =
( )( )( ( ) ( )) x y y z x x y z y z = + + =
2 2
( )( )( ( )) x y y z x z y x z = + =
( )( )( )( ). x y y z x z x y z = + +

Dakle, polazna jednaina se svodi na
1 ) )( )( )( ( = + + z y x z x z y y x .
Odavde zakljuujemo da vrijedi
{ } , , 1,1 . x y y z z x
Dakle, mora vrijediti
0 ) ( ) ( ) ( + + x z z y y x ,
to je nemogue.
Prema tome, zadana jednaina nema rjeenja u skupu cijelih brojeva.


II RJEENJE

1 sluaj najmanje dva od brojeva x, y, z su djeljiva sa 2
Tada su i izrazi xy, yz i xz djeljivi sa 2,
pa je i desna strana date jednaine djeljiva sa 2, dok desna nije.
Znai, u ovom sluaju jednaina nema rjeenje.

2 sluaj tano jedan broj od brojeva x, y, z je djeljiv sa 2
Bez gubitka optosti moemo uzeti da je x djeljivo sa 2.
Tada su i izrazi xy i xz djeljivi sa 2.
Poto su
2
y i
2
z iste parnosti (oba neparna), imamo da je i
( )
2 2
y z djeljivo sa 2.
Znai, desna strana date jednaine je djeljiva sa 2, pa opet imamo kontradikciju.

3 sluaj svaki od brojea x,y,z, je neparan
Poto su
2 2 2
, , x y z iste parnosti, to su izrazi
( )
2 2
x y ,
( )
2 2
y z ,
( )
2 2
z x djeljivi sa 2.
Znai, desna strana date jednaine je djeljiva sa 2.

Iz svega imamo da data jednaina nema cjelobrojnih rjeenja.

I RAZRED 2. Zadatak

Koliki je minimum izraza x+y+z, ako su x, y, z realni brojevi za koje vrijedi 6 , 5 , 4 z y x
i 90
2 2 2
+ + z y x ?

RJEENJE:

Neka je x=4+a, y=5+b, z=6+c.
Tada je 0 , , c b a i vrijedi
( ) ( ) ( ) 13 12 10 8 90 6 5 4
2 2 2 2 2 2
+ + + + + + + + + + c c b b a a c b a
S druge strane, dobijamo da je
( )
2
6 + + + c b a =
2 2 2
12 12 12 2 2 2 36 a a b b c c ab bc ca = + + + + + + + + + + + + + + + 36 12 10 8
2 2 2
c c b b a a
. 49 36 13 = +
Dakle, ( ) 49 6
2
+ + + c b a , odakle zakljuujemo da je 7 6 + + + c b a ili 1 + + c b a .
Posljednja nejednakost je ekvivalentna sa . 16 + + z y x
Kako u posljednjoj nejednakosti znak jednakosti nastupa za 5 , 4 = = y x i , 7 = z to
zakljuujemo da minimalna vrijednost izraza z y x + + iznosi 16.


I RAZRED 3. Zadatak

Da li je mogue u ravni oznaiti 10 crvenih, 10 plavih i 10 zelenih taaka (sve razliite), tako
da su zadovoljeni slijedei uslovi:
Za svaku crvenu taku A postoji plava taka koja je blia taki A od bilo koje druge
zelene take
Za svaku plavu taku B postoji zelena taka koja je blia taki B od bilo koje druge
crvene take
Za svaku zelenu taku C postoji crvena taka koja je blia C od bilo koje plave take.

I RJEENJE:

Nije mogue.

Izmeu svih parova razliito obojenih taaka izaberimo jedan od onih sa najmanjim
rastojanjem.
Neka su to crvena taka C i plava taka P. Tada, po uslovu zadatka, postoji zelena taka Z
takva da je PZ PC < , to je kontradikcija.


II RJEENJE:

Neka je
1
A crvena i
1
C zelena taka. Tada postoji
1
B - plava taka tako da je
1 1 1 1
A B AC < .
Dalje, postoji crvena taka
2
A ( )
2 1
A A takva da je
2 1 1 1
A C BC < .
Takoe, postoji zelena taka
2
C ( )
2 1
C C takva da je
1 2 2 1
BC A B < .
Nastavljajui postupak, dobijamo da mora biti beskonano mnogo datih taaka, to je
suprotno uslovima zadatka.
Znai, nije mogue u ravni oznaiti po 10 crvenih, zelenih i plavih taaka, tako da budu
ispunjeni uslovi zadatka.


I RAZRED 4. Zadatak

Neka je C krunica sa centrom u O i poluprenika R. Iz take A krunie C konstruiemo
tangentu t na krunicu C. Konstruiiemo pravu d kroz centar O krunice C koja sijee
tangentu t u taki M i krunicu C u takama B i D (B lei izmeu O i M). Ako je 3 AM R = ,
dokai:
a) Trougao AMD je jednakokraki;
b) Centar opisane krunice okrunice oko trougla AMD lei na krunici C.

RJEENJE:


a) 90 OAM = - jer je t tangenta na krunicu C
Iz Pitagorine teoreme imamo
( )
2
2 2 2
2 2
3 4 OM OA AM R R R = + = + =
2 OM R = .
Znai u pravouglom trouglu OAM imamo
2 OM OA = ,
pa je
30 OMA = = .
Poto je
OA OD R = = ,
Trougao OAD je jednakokraki sa
ODA OAD = = i 180 2 AOD = .
Ugao AOG je vanjski ugao trougla OAM. Znai,
90 AOD OMA = + 180 2 90 = +
90
30
2

= = .
Znai, trougao AMD je jednakokraki sa AM AD = .

b) Centar opisane krunice trougla AMD lei na simetrali stranice MD, koja prolazi kroz vrh A
i sijee krunicu C u jo jednoj taki K.
Imamo da je KA okomito na DM.
Trougao OAK je jednakokraki ( OA OK = ).
Znai, DM je simetrala dui KA, pa je DAK jednakokraki trougao ( DA DK = ).
Dalje je
2 30 60 ADK = = .
Znai, trougao DAK je jednakokraki, pri emu je 60 ADK = ugao pri vrhu.
Slika 1
Poto su ostala dva ugla trougla DAK jednak i njihov zbir je 120 , to oni iznose po 60 .
Znai, trougao DAK je jednakostranini, pa je
KA KD = .
Poto K pripada simetrali stranice DM, to je
KM KD = .
Iz svega imamo:
KA KM KD = = .
Znai, K je centar opisane krunice oko trougla DAM.

II RAZRED 1. Zadatak

U trouglu ABC da pravim uglom kod C, neka H oznaava podnoje visine iz C na stranicu
AB. Pokai da zbir poluprenika upisanih krunica u trouglove ABC, BCH i ACH je jednak
CH

RJEENJE:

Neka je
2
a b c
s
+ +
= .
Poto je CH visina na stranicu AB, to je
trougao ACH pravougli, pa je
90 AHC = .
Znai, trouglovi AHC i ABC imaju dva
ugla jednaka, pa su slini.
Analogno, trouglovi BCH i ABC su
slini.
Neka su
1 2
, , r r r poluprenici krunica
upisanih u trouglove ABC, ACH i BCH,
redom.
Iz slinosti trouglova imamo:
1
r c
r b
= ,
2
r c
r a
= ,
a odavde:
1
b
r r
c
= ,
2
a
r r
c
= .
Iz
2
2
ab
P ab
r
a b c
s a b c
= = =
+ +
+ +

Imamo
1
ab b
r
a b c c
=
+ +
,
2
ab a
r
a b c c
=
+ +
.
Znai,
1 2
ab ab b ab a
r r r
a b c a b c c a b c c
+ + = + + =
+ + + + + +


ab a b c ab
a b c c c
+ +
= =

+ +


S druge strane, iz slinosti trouglova ACH i ABC imamo:
b CH
c a
= ,
a odavde
ab
CH
c
= .
Znai,
1 2
r r r CH + + = ,
to je i trebalo dokazati.


II RAZRED 2. Zadatak

Odrediti minimalnu vrijednost R a za koji sistem
1 1 1 1
1 1 1 1
+ = + + + + +
= + +
a z y x
a z y x

ima rjeenje u skupu realnih brojeva.

RJEENJE:

Oduzimanjem zadanih jednaina dobijamo da je
( ) ( ) ( ) = + + + + + = 1 1 1 1 1 1 2 z z y y x x

1 1
2
1 1
2
1 1
2
+ +
+
+ +
+
+ + z z y y x x
.
Dakle, dobijamo da je

+ +
+
+ +
+
+ +
=
1 1
1
1 1
1
1 1
1
1
z z y y x x
,
2
9
1 1 1 1 1 1
9
a z z y y x x
=
+ + + + + + + +

pri emu smo primijenili nejednakost izmeu aritmetike i harmonijske sredine. Dakle,
.
2
9
a
Da bi nastupio znak jednakosti u posljednjoj nejednakosti, potrebno je i dovoljno da vrijedi
3 1 1 1 1 1 1 = + + = + + = + + z z y y x x .
Rjeavajui jednainu
3 1 1 = + + x x
uvjeravamo se da je jedno njeno rjeenje
.
36
85
= x
Dakle, za
2
9
= a , rjeenje polaznog sistema je .
36
85
= = = z y x
Prema tome, minimalna vrijednost parametra a za koju zadani sistem ima rjeenje je .
2
9



II RAZRED 3. Zadatak

Razlaganje broja n je prikaz broja n u obliku zbira prirodnih brojeva. Poredak sabiraka je
bitan.
Primjer: za n=4, broj razlaganja je 8, jer je 4 = 1+1+1+1 = 1+1+2 = 1+2+1 = 2+1+1 = 1+3 =
3+1 = 2+2.

Za dati prirodan broj n, dokai da je broj razlaganja jednak
1
2
n
.

I RJEENJE:

Posmatrajmo n jedinica poredanih u vrstu. Izmeu svake dvije susjedne jedinice moemo da
stavimo ili ne stavimo pregradu,
odnosno ukupno na
1
2
n
naina da stavimo pregrade.
Svakim rasporedom pregrada odgovara jedinstveno razlaganje broja n.
Primjer:
1111111111 je raspored pregrada koji odgovara razlaganju 3+1+3+2+1 broja 10.


II RJEENJE:

Indukcija.
Za n=1 imamo samo jedan prikaz, to je jednako
1 1
2

.
Pretpostavimo da je tvrdnja tana za sve 1,... n k = . Dokaimo da je tana i za n=k+1.
Odaberimo neko { } 1, 2,..., t k . Tada imamo 1 ( 1 ) k t k t + = + + .
Prema induktivnoj pretpostavci, broj ( ) 1 k t + se moe razloiti na 2
k t
naina.
Varirajui t, imamo ukupan broj naina:
1 2 1 0
2 2 ... 2 2
k k
+ + + + =
2 1
k
.
Ako ubrojimo jo i razlaganje k+1=k+1 imamo ukupno 2
k
razlaganja, to je i trebalo
dokazati.


II RAZRED 4. zadatak.
Neka su y x, prirodni brojevi za koje je
1
1
1
1
2 2
+

+
+

x
y
y
x
cijeli broj. Dokazati da su
1
1
2
+

y
x
i
1
1
2
+

x
y
cijeli brojevi.

RJEENJE:
Stavimo da je
1
1
2
+

=
y
x
a i
1
1
2
+

=
x
y
b .
Tada su a i b racionalni brojevi, a+b i ab nenegativni cijeli brojevi.

Posmatrajmo jednainu . 0 ) (
2
= + + ab x b a x

Diskriminanta ove jednaine je ab b a D 4 ) (
2
+ = , pa zakljuujemo da je D nenegativan
cijeli broj.
Kako su rjeenja posmatrane jednaine racionalna, to zakljuujemo da je D racionalan, pa
prema tome i nenegativan cijeli broj.

Dakle, D ab b a b a = + = 4 ) (
2
je nenegativan cijeli broj.

Prema tome, zakljuujemo da su a+b i a-b cijeli brojevi.

Tada su i 2a, 2b cijeli brojevi.

Poto je a+b cio broj, to je a cio broj akko je b cio broj.
Neka a nije cio broj. Tada je a=k/2, b=t/2, gdje su k i t neparni brojevi. Tada je ab=kt/4, pa
ab nije cio broj, to je kontradikcija.
Znai, a i b su cijeli brojevi.


ALTERNATIVNO:
( ) ( )
2 2
4 a b a b ab = +
( )
2
4 a b a b ab D = + = , ( ) D
D - racionalan broj
D - cio broj
a b
a b
III RAZRED 1. Zadatak

U trouglu ABC vai 90 C = , 30 A = i 1 BC = . Neka je u trougao ABC upisan
jednakostranini trougao (svaka stranica trougla ABC sadri po jedan vrh upisanog trougla).
Nai najmanju moguu duinu stranice upisanog jednakostraninog trougla.


RJEENJE:



Neka je DEF jednakostranini trougao upisan
u trougao ABC .Neka je du EG okomita na
stranicu AC.
Iz pravouglog trougla AEG imamo:
90 90 30 60 FGE EAG = = = .
Poto je
60 EDF = ,
to je
EDF FGE = ,
pa su take F,E,D,G koncikline.

Poto take F,E,D,G pripadaju istoj krunici to je
EGD EFD = .
Dalje je
180 120 60 DGB = =
Poto je
60 DBG = ,
To je trougao GBD jednakostranini.
Neka je BD x = i GH visina trougla GBD.
Tada je
3
2
x
GH = .
etverougao ECHG je pravougaonika, pa je
3
2
x
EC GH = = .
Iz pravouglog trougla ECD imamo:
( )
2
2 2 2
2 3
1
2
x
ED EC CD x

= + = + =




2
7
2 1
4
x
x = + =
2
7 2 3 3
2 7 7 7
x

= +



.
Znai,
3
7
ED .


Dokaimo da se dostie znak jednakosti.

Iz gornjeg razmatranja imamo da je
3
7
ED = akko je
7 2
0
2 7
x = , tj. akko je
4
7
x = .
Dokaimo da za proizvoljnu vrijednost BD x = iz intervala ( ) 0,1 postoji jednakostranini
trougao FDE.
Neka je E taka na stranici AC, tako da je
3
2
x
EC = .
Neka je taka G taka na na stranici AB, tako da je BG x = .
Tada je BGD jednakostranini trougao.
Neka je GH visina trougla BGD. Tada je
3
2
x
GH = , pa je EC GH = , tj. etverougao ECHG
je pravougaonik.
Iz trougla AEG je 60 FGE = , pa je i 60 EGD = .
Na stranici AB uzmimo taku F, tako da je 60 EDF = .
Tada je EDF FGE = , pa je etverougao F,E,D,G konciklian,
pa je EGD EFD = .
Znai, trougao DEF ima dva ugla od po 60 , pa je jednakostranian.


III RAZRED 2. Zadatak

Za zadani prirodan broj n odrediti sve ureene etvorke cijelih brojeva ) , , , (
4 3 2 1
x x x x koje
zadovoljavaju jednainu
n
x x x x 4
2
4
2
3
2
2
2
1
= + + + .

RJEENJE:

Pretpostavimo najprije da je 1 = n .
Tada dobijamo jednainu
4
2
4
2
3
2
2
2
1
= + + + x x x x ,
pa zakljuujemo da vrijedi
( ) ( ) ( ) { }. ) 1 , 1 , 1 , 1 ( , 2 , 0 , 0 , 0 , 0 , 2 , 0 , 0 , 0 , 0 , 2 , 0 ), 0 , 0 , 0 , 2 ( ) , , , (
4 3 2 1
x x x x
Pretpostavimo sada da je . 2 n Tada je desna strana zadane jednaine djeljiva sa 8. Pokaimo
da brojevi x
1
,x
2
,x
3
,x
4
moraju biti djeljivi sa 2.
Imamo da je
( )
2 2 2 2
1 2 3 4
0 mod8 x x x x + + + .
Kvadrat cijelog broja pri djeljenju sa 8 moe dati ostatke 0,1,4
Ako se meu ostacima nae jedna jedinica, tada se mora pojaviti paran broj jedinica (da bi
zbir bio paran).
Znai, imamo slijedee sluajeve:
1+1+1+1
1+1+0+0
1+1+4+4
1+1+0+4
Ni u jednom od sluajeva nemamo djeljivost sa 8.
Znai, nijedan od brojeva
2 2 2 2
1 2 3 4
, , , x x x x pri djeljenju sa 8 ne moe dati ostatak 1,
pa je svaki od brojeva
1 2 3 4
, , , x x x x paran.
Dakle, zakljuujemo da je . 2 , 2 , 2 , 2
4 4 3 3 2 2 1 1
k x k x k x k x = = = =
Uvrstimo li ovo u polaznu jednainu dobijamo da je
n
k k k k 4 ) 2 ( ) 2 ( ) 2 ( ) 2 (
2
4
2
3
2
2
2
1
= + + + ,
odnosno
1
4
2
3
2
2
2
1
4
2
= + + +
n
k k k k .
Ukoliko je 2 1 n , onda, na osnovu dokazanog, zakljuujemo da brojevi k
1
,k
2
,k
3
,k
4
moraju
biti parni, tj. vrijedi
4 4 3 3 2 2 1 1
2 , 2 , 2 , 2 l k l k l k l k = = = = , za neke cijele brojeve . , , ,
4 3 2 1
l l l l
Nastavljajui ovaj postupak, zakljuujemo da je
, 2 , 2 , 2 , 2
4
1
4 3
1
3 2
1
2 1
1
1
m x m x m x m x
n n n n
= = = = za neke cijele brojeve m
1
,m
2
,m
3
, m
4
.
Uvrtavajui ovo u polaznu jednainu dobijamo da vrijedi

( ) ( ) ( ) ( )
n n n n n
m m m m 4 2 2 2 2
2
4
1
2
3
1
2
2
1
2
1
1
= + + +

,
odnosno
. 4
2
4
2
3
2
2
2
1
= + + + m m m m
Odavde zakljuujemo da
( ) ( ) ( ) { }. ) 1 , 1 , 1 , 1 ( , 2 , 0 , 0 , 0 , 0 , 2 , 0 , 0 , 0 , 0 , 2 , 0 ), 0 , 0 , 0 , 2 ( ) , , , (
4 3 2 1
m m m m Dakle, rjeenja
jednaine u ovom sluaju su
( ) ( ) ( ) { }. ) 2 , 2 , 2 , 2 ( , 2 , 0 , 0 , 0 , 0 , 2 , 0 , 0 , 0 , 0 , 2 , 0 ), 0 , 0 , 0 , 2 ( ) , , , (
1 1 1 1
4 3 2 1


n n n n n n n n
x x x x
Dakle, sva rjeenja polazne jednaine su
( ) ( ) ( ) { }. ) 2 , 2 , 2 , 2 ( , 2 , 0 , 0 , 0 , 0 , 2 , 0 , 0 , 0 , 0 , 2 , 0 ), 0 , 0 , 0 , 2 ( ) , , , (
1 1 1 1
4 3 2 1


n n n n n n n n
x x x x


III RAZRED 3. Zadatak
n prirodnih brojeva je dato na tabli. Mogu se dodavati samo prirodni brojevi oblika
a b
a b
+

,
gdje su a i b brojevi ve napisani na tabli.
a) Odredite najmanje n, tako da dodavajui brojeve na gornji nain moemo dobiti
bilo koji prirodan broj.

b) Za takvo n odrediti poetne brojeve (ispitati sve mogunosti).


RJEENJE:

Odgovor: { } 1, 2 ili { } 1, 3 .

Poto je a b a b + > ne moemo dobiti jedinicu. Znai, jedinica mora biti napisana na tabli.

(Pokaimo da su dva broja dovoljna.)

Neka je x drugi broj.
1
1
x
x
+

je jedini broj koji se moe dobiti u prvom koraku. Poto vai

1
2
1
x
x
+

, to je 3 x . Znai, drugi broj je 2 ili 3.

Dobijamo: { } 1, 2 ili { } 1, 3 . (Dokaimo da su oni dovoljni.)

I sluaj
Neka na tabli imamo brojeve { } 1, 2 .

Iz
2 1
3
2 1
+
=

dobijamo: { } 1, 2, 3

Dokaimo induktivno da moemo dobiti bilo koji prirodan broj.
Pretpostavimo da na tabli imamo brojeve { } 1, 2, 3,..., 2 1 k + . Tada moemo dobiti 2k+2 i
2k+3.
( ) ( )
( ) ( )
2 1
2 3
2 1
k k
k
k k
+ + +
+ =
+ +
,
( ) ( )
( ) ( )
2 3 2 1
2 2
2 3 2 1
k k
k
k k
+ + +
+ =
+ +
.

II sluaj
Neka na tabli imamo brojeve { } 1, 3 .

Iz
3 1
2
3 1
+
=

dobijamo: { } 1, 2, 3 .
Dalje analogno kao u prvom sluaju.


III RAZRED 4. Zadatak
Kolika je najmanja vrijednost izraza , 1 4 1 3 1 2 + + + + + z y x ako su x,y,z nenegativni
brojevi za koje je x+y+z=4?

I RJEENJE:
Imamo A-3=
( ) ( ) ( )
2 1 1 3 1 1 4 1 1 x y z + + + + +
( ) ( ) ( )
2 1 1 2 1 1 2 1 1 x y z + + + + + =
2 2 2
2 1 1 2 1 1 2 1 1
x y z
x y z
= + +
+ + + + + +

2 2 2
2 2 2 1 1
x y z
x y z
+ +
=
+ + + +

8
2
9 1
= =
+

Dakle, . 5 A
Kako u posljednjoj nejednakosti znak jednakosti vrijedi za x=4, y=z=0, to zakljuujemo da je
minimalna vrijednost izraza A=5.


II RJEENJE:
Oznaimo
( , , ) 2 1 3 1 4 1 A x y z x y z = + + + + + .
Dokaimo da vai:
( ) ( ) ( ) , , , 0, 4 , 0, 5 A x y z A x y z A z z + = .

( ) ( ) , , , 0, A x y z A x y z +
( ) 2 1 3 1 4 1 2 1 3 0 1 4 1 x y z x y z + + + + + + + + + + +
( ) 2 1 3 1 2 1 1 x y x y + + + + + +
( ) 3 1 1 2 1 2 1 y x y x + + + +
Ako je 0 y = , vai znak jednakosti. Ako je 0 y , imamo:
3 2
3 1 1 2 2 1 2 1
y y
y x y x

+ + + + + +

3 2 2 1 3 2 1 2 3 1 2 x y x y + + + + + +

S druge strane, imamo:
3 2 2 1 3 2 1 3 2 1 3 x y x y + + + + + + >
3 2 1 2 y + + =
( ) 9 2 1 2 y + + >
( ) 4 3 1 2 y + + =
( ) 2 3 1 2 y + +

Ovim smo dokazali da vai ( ) ( ) , , , 0, A x y z A x y z > + .

Dokaimo da vai ( ) 4 , 0, 5 A z z .
( ) 4 , 0, 5 A z z
( ) 2 4 1 3 0 1 4 1 5 z z + + + + +
9 2 4 1 4 z z + +
9 2 4 1 4 z z + +
Ako je 4 1 4 z + , posljednja nejednakost je tana. U suprotnom imamo:
9 2 4 4 1 z z + ( )
2

9 2 16 2 4 1 4 1 17 4 2 4 1 z z z z z + + + = + +
8 6 2 4 1 z z + +
4 3 4 1 z z + + ( )
2

2
16 24 9 64 16 z z z + + +
2
9 40 0 z z
( ) 9 40 0 z z
Posljednja nejednakost je tana, jer je 4 z .

Znai, dokazali smo:
( ) ( ) ( ) , , , 0, 4 , 0, 5 A x y z A x y z A z z > + = .
Znak jednakosti se dostie z a 4 x = , 0 y z = = .


IVRAZRED 1. Zadatak

Dokazati da za svaki prirodan broj m postoji prirodan broj n tako da su m+n+1 potpun
kvadrat i mn+1 potpun kub nekih prirodnih brojeva.

RJEENJE:

Neka je m bilo koji prirodan broj.
Stavimo da je
. 3 3
2
+ + = m m n
Tada je
( )
2
2 1 + = + + m n m
i
( ) ( )
3 2
1 1 3 3 1 + = + + + = + m m m m mn ,
to je i trebalo dokazati.



IV RAZRED 2. Zadatak

Neka je ABC jednakostranini trougao ija je duina visine jednaka 1. Krunica sa centrom sa
iste strane prave AB kao i taka C i poluprenikom 1 dodiruje stranicu AB.
Krunica se kotrlja (klie) po stranici AB. Dok se kotrlja, uvijek sijee stranice AC i BC.
Dokai da duina luka kruga koji je unutar trougla je konstantna

RJEENJE:

Neka je k posmatrana krunica i neka je O centar krunice k.
Neka k sijee stranice AC i BC u M i N, redom.
Poto su take O i C jednako udaljene od prave AB, to je
OC AB .
Iz OC AB i 60 ABC = , imamo
120 OCB = .
S obzirom da je 60 ACB = , to je
60 ACO = .



Neka krunica kroz O, C, M sijee BC u P . Dokaimo da je
P N .
Poto je MOCP tetivan etverougao, te iz jednakosti uglova
nad istom tetivom imamo da je
180 60 PMO OCP = = =
MCO MPO = =
Znai, trougao MOP ima dva ugla od po 60 , pa je
jednakostranini, pa je
1 OP OM = = ,
pa se P podudara sa N.
Koristei podudarnost uglova nad istom tetivom, imamo da je:
60 MON MOP MCP = = = .

Znai, centralni ugao krunice k nad lukom

MP (dio koji se nalazi unutar trougla ABC) je

konstantan, pa je i duina luka

MP konstantna.


IV RAZRED 3. Zadatak
n prirodnih brojeva je dato na tabli. Mogu se dodavati samo prirodni brojevi oblika
a b
a b
+

,
gdje su a i b brojevi ve napisani na tabli.
a) Odredite najmanje n, tako da dodavajui brojeve na gornji nain moemo dobiti
bilo koji prirodan broj.
b) Za takvo n odrediti poetne brojeve (ispitati sve mogunosti).

RJEENJE:

Odgovor: { } 1, 2 ili { } 1, 3 .
Poto je a b a b + > ne moemo dobiti jedinicu. Znai, jedinica mora biti napisana na tabli.
(Pokaimo da su dva broja dovoljna.)
Neka je x drugi broj.
1
1
x
x
+

je jedini broj koji se moe dobiti u prvom koraku. Poto vai

1
2
1
x
x
+

, to je 3 x . Znai, drugi broj je 2 ili 3.

Dobijamo: { } 1, 2 ili { } 1, 3 . (Dokaimo da su oni dovoljni.)

I sluaj
Neka na tabli imamo brojeve { } 1, 2 .
Iz
2 1
3
2 1
+
=

dobijamo: { } 1, 2, 3
Dokaimo induktivno da moemo dobiti bilo koji prirodan broj.
Pretpostavimo da na tabli imamo brojeve { } 1, 2, 3,..., 2 1 k + . Tada moemo dobiti 2k+2 i
2k+3.
( ) ( )
( ) ( )
2 1
2 3
2 1
k k
k
k k
+ + +
+ =
+ +
,
( ) ( )
( ) ( )
2 3 2 1
2 2
2 3 2 1
k k
k
k k
+ + +
+ =
+ +
.

II sluaj
Neka na tabli imamo brojeve { } 1, 3 .
Iz
3 1
2
3 1
+
=

dobijamo: { } 1, 2, 3 .
Dalje analogno kao u prvom sluaju.



IV RAZRED 4. Zadatak
Kolika je najmanja vrijednost izraza , 1 4 1 3 1 2 + + + + + z y x ako su x,y,z nenegativni
brojevi za koje je x+y+z=4?

I RJEENJE:
Imamo A-3=
( ) ( ) ( )
2 1 1 3 1 1 4 1 1 x y z + + + + +
( ) ( ) ( )
2 1 1 2 1 1 2 1 1 x y z + + + + + =
2 2 2
2 1 1 2 1 1 2 1 1
x y z
x y z
= + +
+ + + + + +

2 2 2
2 2 2 1 1
x y z
x y z
+ +
=
+ + + +

8
2
9 1
= =
+

Dakle, . 5 A
Kako u posljednjoj nejednakosti znak jednakosti vrijedi za x=4, y=z=0, to zakljuujemo da je
minimalna vrijednost izraza A=5.

II RJEENJE:
Oznaimo
( , , ) 2 1 3 1 4 1 A x y z x y z = + + + + + .
Dokaimo da vai:
( ) ( ) ( ) , , , 0, 4 , 0, 5 A x y z A x y z A z z + = .

( ) ( ) , , , 0, A x y z A x y z +
( ) 2 1 3 1 4 1 2 1 3 0 1 4 1 x y z x y z + + + + + + + + + + +
( ) 2 1 3 1 2 1 1 x y x y + + + + + +
( ) 3 1 1 2 1 2 1 y x y x + + + +
Ako je 0 y = , vai znak jednakosti. Ako je 0 y , imamo:
3 2
3 1 1 2 2 1 2 1
y y
y x y x

+ + + + + +

3 2 2 1 3 2 1 2 3 1 2 x y x y + + + + + +

S druge strane, imamo:
3 2 2 1 3 2 1 3 2 1 3 x y x y + + + + + + >
3 2 1 2 y + + =
( ) 9 2 1 2 y + + >
( ) 4 3 1 2 y + + =
( ) 2 3 1 2 y + +

Ovim smo dokazali da vai ( ) ( ) , , , 0, A x y z A x y z > + .

Dokaimo da vai ( ) 4 , 0, 5 A z z .
( ) 4 , 0, 5 A z z
( ) 2 4 1 3 0 1 4 1 5 z z + + + + +
9 2 4 1 4 z z + +
9 2 4 1 4 z z + +
Ako je 4 1 4 z + , posljednja nejednakost je tana. U suprotnom imamo:
9 2 4 4 1 z z + ( )
2

9 2 16 2 4 1 4 1 17 4 2 4 1 z z z z z + + + = + +
8 6 2 4 1 z z + +
4 3 4 1 z z + + ( )
2

2
16 24 9 64 16 z z z + + +
2
9 40 0 z z
( ) 9 40 0 z z
Posljednja nejednakost je tana, jer je 4 z .

Znai, dokazali smo:
( ) ( ) ( ) , , , 0, 4 , 0, 5 A x y z A x y z A z z > + = .
Znak jednakosti se dostie z a 4 x = , 0 y z = = .