MATERIJALI

I TEHNOLOKI POSTUPCI

Red. prof. dr. sc. Loreta Pomeni
FAZNI DIJ AGRAMI
I. dio

Kada se voda dovoljno ohladi i zaledi ona mijenja stanje iz tekueg u
kruto -led. Taj se proces naziva promjena faza

Vrlo je vano prouavanje moguih naina na koje razliiti materijali
mogu postojati sami ili u dodiru s drugima u odnosu na temperaturu, tlak
i vrijeme

Razlog je tih prouavanja spoznati kakva e biti stabilnost materijala u
svim vrstama okolina jer o tome vrlo mnogo ovise mehanika svojstva tih
materijala

Oiti primjer toga je da konstrukcijske materijale ne moemo koristiti na
temperaturi koja je blizu njihova talita

Manje oite promjene mogu se dogaati unutar samog materijala koje
mogu biti vrlo vane za vrstou materijala

Te promjene faza mogu se prikazati pomou tzv. faznih dijagrama koji
nam omoguavaju predvianje onog to e se dogoditi ako promjenimo
temperaturu ili sastav ( overall composition) materijala


3
SUSTAV sadri samo materijale koje ispitujemo (zatvoren je jer se radi samo o
odreenim materijalima (npr. Cu i Zn) i njihovim kombinacijama (legura Cu Zn).
Jednofazni sustav je homogen, a dvo- i viefazni sustav je heterogen
Obraivati emo samo sustave koji su u ravnotei. Neravnoteni fazni odnosi
mogu bitno razliiti od ravnotenih za isti sustav
FAZA dio sustava s homogenim fizikim i kemijskim svojstvima mehaniki
odvoji v. Faza moe sadravati jednu ili vie komponenti. Faza mora biti: 1)
homogena u odnosu na kristalnu strukturu sreenost atoma, 2) Mora biti fiziki
odvojeno podruje od drugoga faznom granicom, 2) mora biti mikroskopski
homogena, tj. mora imati posebnu strukturu, 3) svojstva faze moraju se mijenjati
kontinuirano s promjenom temperature, tlaka i sastava (mnoge mjeavine
zadravaju istu strukturu s razliitim omjerima komponenti; u tom sluaju one su
jo u istoj fazi).
KOMPONENTA prepoznatljive tvari iz kojih je sastavljen sustav koje su na
poetku pomijeane (npr. Fe i C u eliku; H
2
O i NaCl u slanoj vodi). Broj
komponenti sustava je najmanji broj nezavisnih tvari iz kojih moe biti sastavljen
sustav sa svim svojim fazama. Razlikujemo jedno-, dvo-, tro- komponentne
sustave

DEFINICIJE
1) Nakon odreivanja sastava legure
metal A i metal B rastalimo
(dovoenjem topline unitavamo
njihove kristalne reetke)
2) Tijekom ohlaivanja, za odreene
vremenske termine oitavamo
temperaturu na termometru i
zapisujemo (,
0
C i t, h)
3) Iz tih podataka konstruiramo krivulju
ohlaivanja za svaki metal i leguru
posebno

Opis odreivanja krivulje ohlaivanja
KRIVULJE OHLAIVANJA
KRIVULJA OHLAIVANJA
ZA ISTI METAL
Eksperimentalni podaci
Taljevina
metala A
Temperatura
(Termometar)
Lonac za
taljenje
metala
Vrijeme
(Sat)
Vrijeme, t
a) b)
Slika 3: a) Kri vulja ohlaivanja za isti metal, b) Dobi vanje podataka za kri vulju
ohlaivanja
Taljevina (T)
Taljevina (T)
+ krutina
Krutina
L
S
L+ S
,
0
C
t, h
Ohlaivanje
taljevine

K

t
Krivulja ohlaivanja za isti metal (opis Slike 3)
- vrijeme apscisa ,t (h), ordinata - temperatura (theta),
0
C
Tijekom ohlaivanja taljevine, T istog metala temperatura pada do vrijednosti
k
-
temperatura kristalizacije (koja je takoer i temperatura talita metala), tj. do toke
L, koja pokazuje poetak skruivanja (kristalizacije) metala.
Na temperaturi
k
istovremeno postoje dvije faze i taljevina i skrueni metal sve
do toke S, koja oznaava zavretak kristalizacije metala.
Iako se metal i nadalje ohlauje, krivulja ne pokazuje pad temperature izmeu
toki L i S (dio krivulje paralelan s apscisom) zato?
Krivulja ne pokazuje pad temperature iako se i nadalje metal ohlauje, jer se
oslobaa latentna toplina kristalizacije koja nadoknauje hlaenjem odvedenu
toplinu.
dalnjim ohlaivanjem metala, nakon toke S temperatura kristaliziranog metala
ponovno pada sve do sobne temperature
Promjena faza iz tekueg istog metala (taljevina) u kruti,
kristalizirani metal je izotermalna promjena faza na temperaturi
k
u
vremenu t.

Krivulja ohlaivanja za isto eljezo
Vrijeme, t
1538
1394
910
T
T +

+

+

Fe (BCC)
Fe (FCC)
Fe (BCC)
Slika 4. Shematski prikaz kri vulje ohlaivanja za isto Fe. Samo je jedna temperatura
prijelaza iz taljevine u krutinu ,a ostale temperature su temperature promjene
u krutome (alotropske modifikacije Fe). Te su promjene takoer izotermalne.
T +
L S
KRIVULJA OHLAIVANJA
ZA LEGURU
Eksperimentalni podaci
Taljevina
metala A i B
Temperatura
(Termometar)
Lonac za
taljenje
metala
Vrijeme
(Sat)
Vrijeme, t
a) b)
Slika 5: a) Krivulja ohlaivanja za leguru, b) Dobivanje podataka za krivulju ohlaivanja
Taljevina (T)
metala A i B
Taljevina (T)
+ krutina,
Krutina
legure,

L
S
L+ S
,
0
C
t, h
Ohlaivanje
taljevine
t

Opis krivulje ohlaivanja za leguru (Slika 5)

vrijeme apscisa ,t (h), ordinata - temperatura (theta),
0
C
toka L poetak kristalitzacije legure
toka S zavretak kristalizacije legure
Krivulja ohlaivanja za legure pokazuje temperaturni pad u
vremenu t kada istovremeno postoje dvije faze: taljevina legure i
kristali legure (izmeu toki L i S).
Nakon toke S legura je kristalizirana i temperatura bre pada sve do sobne
temperature.



RAVNOTENI DVOKOMPONENTNI
DIJAGRAMI
Ravnotea: minimum energije stanja za dane T (temperaturu), P (tlak), i
kemijski sastav legure. Postie se nakon dovoljno vremena koje moe biti jako
dugo. Stanje koje nije na minimumu energije moe dugotrajno izgledati
stabilno. To stanje se naziva metastablino statanje.
Faza e u ravnotei ostati konstantana u odnosu na vrijeme
Ravnoteni dvokomponentni dijagrami daju odnos kemijskog sastava
legure kao funkciju temperature i koliinu faza u dijagramu.
Ti dijagrami ne daju dinamiku kada e se jedna faza pretvoriti u drugu.
Ponekad se dijagrami daju uz tlak kao varijablu.
U faznim dijagramima koje emo opisivati pretpostavljamo da je tlak
konstantan i jednak atmosferskom

KONSTRUKCIJA RAVNOTENOG DVOKOMPONENTNOG
DIJAGRAMA
Mjeavinu od dva metala nazi vamo binarna ili dvokomponentna legura, a
sustav dvokomponentni sustav
Ravnoteni dvokomponentni fazni dijagrami konstruiraju se iz krivulja
ohlaivanja koje dobivamo posebno za svaki isti metal i svaku njihovu
leguru (njihovu kombinaciju sastava)
Nacrtamo dijagram s kri vuljama ohlaivanja i do tog dijagrama nacrtamo okvir za
ravnoteni dvokomponentni dijagram:
apscisa: maseni postotni sastav legura, ordinata : temperatura
Iz dijagrama kri vulja ohlaivanja iz toaka L i S (za svaku leguru i isti metal)
povuemo paralelu s apscisom do vertikale na dvokomponentnom ravnotenom
dijagramu koja predatavlja ili isti metal ili leguru.
Presjecita na vertikali (koja predstavlja leguru) oznaavaju: presjecita iz toke L
likvidus liniju, a iz toke S - solidus liniju ravnotenog dijagrama.
Nakon ucrtavanja svih presjecita iz toaka L njhovim spajanjem dobijemo
LIKVIDUS LINIJU
Nakon ucrtavanja svih presjecita iz tokaka S njhovim spajanjem dobijemo
SOLIDUS LINIJU

Slika 6: Konstruiranje ravnotenog dvokomponentnog dijagrama: a) Krivulje ohlaivanja, b) Ravnoteni
dvokomponentni dijagram legura koje nastaju kombiniranjem razliitih masenih % metala A i B
Vrijeme, t
L
S
L+ S
100% A
Legura: 30%B i 70% A
L
S
Smjer itanja dijagrama
100% A 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100% B
(0%B) (0%A)
% B
% A,
Legura: 30%B i 70% A
L
S
L + S
Likvidus linija
Solidus linija
(Koncentracija) Maseni % komponenti legure
a) b)
Solidus linija
Crta binarnog dijagrama koja pokazuje
temperaturu na kojoj sustav legura
ohlaivanjem postaje potpuno skruen ili na
kojoj zagrijavanjem poinje taljenje legure
pod ravnotenim uvjetima
Ispod solidus linije su sve legure u krutom
stanju


Linije binarnog, dvokomponentnog
ravnotenog dijagrama
Likvidus linija
crta koja pokazuje temperaturu na kojoj
ohlaivanjem poinje skruivanje legura
uvjetima ili taljenje zagrijavanjem legura pod
ravnotenim
Iznad likvidus linije su sve legure rastaljene
(taljevina)




Solvus linija
Crte binarnog dijagrama koje pokazuju
granicu topivosti pod ravnotenim uvjetima
Granica maksimalne topivosti legirajue
komponente u osnovnom metalu na
odreenoj temperaturi


DVOKOMPONENTNI IZOMORFNI RAVNOTENI
DIJAGRAM
Izomorfni potpuna topivost metala A i metala B u krutome i
tekuem (rastaljenom) stanju
+
Shema nastajanja legure:
Zagrijavanje Ohlaivanje
Metal A Metal B Taljevina
70% 30%
Zajednika Kristal mjeanac
reetka legure A - B

Atom metala A
Atom metala B
100% A 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100% B
Legura
T +
Maseni % A Maseni % B
Koncentracija komponenti A i B


(kristali mjeanci)
Taljevina, T
Likvidus linija Solidus linija
Taljenje Kristalizacija
Krutina
Slika 7: Ravnoteni dvokomponentni dijagram (izomorfni) potpune topivosti u
krutome
a
b
c
Tumaenje dijagrama potpune topivosti u krutome za leguru
koja sadri 70% A i 30% B (Slika 7)
Toka a
Na temperaturi a legura je rastaljena
faza je samo jedna taljevina, T
Koliinski udjel T = 100%
Koncentracija legure: 70% metala A i 30% metala B
Toka b
Na temperaturi b egzistiraju dvije faze: T +
Koliinski udio T = ?; Koliinski udio = ?
Koncentracija B u T = ? % B; Koncentracija B u = ?
Toka c
Legura je skruena postoji samo jedna faza: (kristali mjeanci)
Koliinski udio = 100%
Koncentracija B u = 30%B
Vidimo da nam je za jednofazno podruje sve poznato (faza, koncentracija B i
koliinski udio.
Za odreivanje koncentracije B i koliinskog udjela faza u dvofaznom podruju
sluimo se tzv. pravilom poluge

Odreivanje sastava faza u dvofaznom podruju dijagrama, pravilo poluge
C
T
C
0
C

Maseni % A Maseni % B
Koncentracija komponenti A i B

Taljevina, T
Paralela s osi x
do presjecita s
fazama T i
+ T
+ T


Legura
R S
Slika 8. Odreivanje koncentracije komponente B u fazama i koliinskog udjela
faza pomou pravila poluge
Odreivanje koncentracije komponente B u fazama T i :

a) odredi leguru ( koncentracije komponenti) u dijagramu i na njoj temperaturu u
dvofaznom podruju

a) na odreenoj temperaturi, u dvofaznom podruju, povuci izotermalu (paralelu
s osi x) do presjecita s granicama prisutnih faza

b) Iz tih presjecita spusti okomicu na os x i oitaj koncentraciju komponente B
(%B). Do 100% je koncentracija komponente A.

C
T
koncentracija komponente B u taljevini, T

C
0
koncentracija komponente B u cijeloj leguri (zadana, poetna
koncentracija)

C

- koncentracija komponente B u





PRAVILO POLUGE
Odredi udaljenost toke B (na leguri) od presjecita s granicama faza:
R = C
0
C
T

S = C

- C
0
Koliinski maseni udjeli faza su:

(M
T
) Taljevina (T) = =

M

= =

Zapamti: udaljenosti od toke na leguri do presjecita s fazama su obrnuto proporcionalne. U
brojnik ide ona udaljenost koja ne granii s fazom iji koliinski udio odreujemo.
S
R +S
C

- C
0
C

- C
T
R
R +S C

- C
T
C
0
- C
T
Izvod za pravilo poluge
Poto imamo samo dvije faze, tada je zbroj njihovih masa:

M
T
+ M

= 1 (1)
Prema zakonu o ouvanju masa:
Koliina komponente B u - fazi + koliina B u taljevini = ukupna koliina
komponente B ili
Iz prvog uvjeta imamo:
Supstitucijom (3) u (2): (1- M
T
) C

+M
T
C
T
= C
0
(4)
Rjeenja za M
T
(taljevinu) i M

(kristale mjeance) daju :

M
T
C
T
+ M

= C
0
(2)
M

= 1- M
T
(3)

M
T
=


C

- C
0
C

- C
T

M

=


C
0
- C
T
C

- C
T
Geometrijski prikaz pravila poluge:
M
T
M

legura
R S
C
T
C
0
C

Momenti sila su u ravnotei:
M
T
R = M

S

1 - M

Rjeenje supstitucije daje pravilo poluge.
Slika 9.Geometrijski prikaz pravila poluge