Broj 1, godina 2010 Stranice 80-92

Akumulacija Suneve energije u obiteljskim pasivnim kuama

Koki, ; Zori, G 80



AKUMULACIJA SUNEVE ENERGIJE U OBITELJSKIM PASIVNIM KUAMA

eljko Koki
Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek, prof.dr.sc.
Gorana Zori
Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek, student


Saetak: lanak je potaknut potrebom podizanja razine energetske uinkovitosti i uporabe obnovljive energije
Sunca u obiteljskim kuama. S ciljem boljeg razumijevanja koritenja Suneve energije, lanak prezentira znaaj
fizikalne pojave akumulacije topline u elementima zgrada. Osim utvrivanja razlike u aktivnom i pasivnom
koritenju Suneve energije u zgradama, prezentirani su i osnovni elementi koji definiraju standardizirane
karakteristike pasivnih kua. Definirana je akumulacija topline u graevinskim elementima, kao i elementi koji na
nju najvie utjeu. U drugom dijelu lanka su proanalizirani naini prihvata i akumuliranja Suneve energije u
pasivnim obiteljskim kuama s pripadajuim primjerima.

Kljune rijei: energetska efikasnost u zgradama, akumulacija topline, Suneva energija, pasivne kue


Abstract: The article is induced by the need for increasing energy efficiency and sun energy use in family houses.
Aiming to better understanding of sun energy use, the article discusses the importance of heat accumulation in
building elements. Apart from determining the difference between active and passive sun energy use in buildings,
the article presents some basic elements which define standard characteristics of passive houses. Heat
accumulation in building elements is defined, as well as elements with most influence to heat accumulation. The
second part of the article deals with the types of sun energy accumulation in passive houses and related examples.

Key words: energy efficiency in buildings, heat accumulation, sun energy, passive houses

Broj 1, godina 2010 Stranice 80-92

Akumulacija Suneve energije u obiteljskim pasivnim kuama



Koki, ; Zori, G 81

1 Uvod

Osiguranje dovoljnih koliina jeftine energije i zatita ovjekovog okolia temeljni su zahtjevi za ostvarenje
odrivog razvitka nae civilizacije. Istraivanja i usavravanja tehnologija za uporabu obnovljivih izvora energije
provode se u mnogim podrujima ljudskog djelovanja pa tako i u graditeljstvu.
Izgradnja novih zgrada i boravak ljudi u njima kao temeljna ljudska potreba na poetku 21. stoljea, imaju
vrlo kompleksne i vane zahtjeve koji e znaajno utjecati na opi razvitak. Europska Unija u posljednja dva
desetljea, s ciljem sigurnije opskrbe energijom, poduzima sveobuhvatne mjere protiv neracionalne potronje
energije i posljedinog zagaenja atmosfere otpadnim plinovima (emisija CO2).
Prosjeno loe stanje postojeih zgrada u pogledu ostvarivanja kvalitetnog toplinskog komfora i energetske
uinkovitosti, podupire procjenu da se postojea i budua izgradnja zgrada u Republici Hrvatskoj moe znaajno
unaprijediti kako bi se zadovoljile suvremene arhitektonsko-energetske i bioloko-ekoloke potrebe ljudi, u skladu
sa standardima Europske Unije. Racionalna potronja energije i postizanje primjerene energetske uinkovitosti u
zgradama, to ukljuuje primjenu i koritenje obnovljivih izvora energije, znaajno bi doprinijelo opem
gospodarskom i prostornom razvitku.


2 Sunevo zraenje kao obnovljivi izvor energije

Potencijalno najvei izvor obnovljive energije je Sunce, uarena plinovita kugla ije zraenje dolazi na Zemlju.
Suneva energija je sigurna, neprekidna i najmanje tetna za okoli. Temelj je ivota na Zemlji i stalni pratilac
razvoja ljudskog roda. Smatra se da su ovaj izvor energije ljudi koristili prvo instinktivno, a zatim svjesno. Prvo su
je poeli koristiti za potpalu vatre, zatim je bila neophodna za konzerviranje hrane, za suenje ivotinjske koe itd.
Za Arhimeda se, na primjer, tvrdi da je 214. g.p.K., kad su Rimljani opsjedali Sirakuzu, uz pomo zrcala i Sunca
zapalio neprijateljske brodove. U Plutarhovim spisima moe se nai podatak da su vestalinke u vrijeme Nume
Pompilija (714-671 g.p.K.) za paljenje vatre koristile konusne metalne plitice kojima su reflektirale Suneve zrake
u jednu toku
1
.
Dananja tehnologija energiju Sunca primjenjuje u najrazliitijim oblicima, od solarne vrtne rasvjete do
automobila na solarni pogon. Suvremeno drutvo prepoznalo je brojne prednosti uporabe energije Sunca:
smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima, poboljanje kakvoe zraka i smanjenje emisija staklenikih plinova.
Koliinu Suneve energije koja stie do Zemlje odreujemo po intenzitetu Sunevih zraka i duini Sunevih
perioda tijekom godine, pri emu je godinje dozraena energija vea oko 15 000 puta od ukupnih svjetskih
potreba. Za vrijeme sunanog dana, prosjeno na svaki kvadratni metar osunane povrine pristie energija od
1000 W. U Republici Hrvatskoj godinje djelovanje Sunca na horizontalnu plohu iznosi 1200-1600 kWh/m
2,

ovisno radi li se o kontinentalnom ili primorskom dijelu
2
. Od toga se 75% ostvari u toplijoj polovici godine (od
poetka travnja do kraja rujna).
Klimatski preduvjeti za koritenje Sunevog zraenja u osjekoj regiji bolji su od veine europskih zemalja,
to ukljuuje prosjeno oko 1900 sunanih sati godinje, od ega preko 600 sati u sezoni grijanja zgrada
3
.
Budui da je prividni put Sunca preko nebeskog svoda u hladnijem dijelu godine krai u odnosu na ljetne
mjesece, a upadni kut znatno manji, mijenja se i najpovoljniji kut pod kojim je potrebno postaviti kolektor da bi se
postigle najvee vrijednosti prikupljenog zraenja.
U podruju graditeljstva, energija Sunca moe se iskoritavati aktivno i pasivno. Aktivno koritenje
Sunevog zraenja podrazumijeva njegovo izravno pretvaranje u toplinsku ili elektrinu energiju. To pretvaranje
vri se pomou razliitih ureaja, a najei su solarni kolektori za stvaranje toplinske energije i fotonaponski
paneli za stvaranje elektrine energije.
Koritenje Suneve energije u zgradama na pasivan nain ne trai nikakve nove i komplicirane tehnologije.
Sustav funkcionira tako da se pomou dobro ukomponiranih tradicionalnih materijala za graenje, kao to su
beton, kamen, staklo, drvo i metal, maksimalno iskoristi snaga vjenog izvora topline Sunca.

1
izvor podataka: http://www.scribd.com/doc/15507540/energija
2
izvor podataka: http://vjetar.bloger.hr/post/sunceva-energija-/3410823.aspx
3
izvor podataka: Prostorni plan Zajednice opina Osijek 2000. ; Osijek 1985.
Broj 1, godina 2010 Stranice 80-92

Akumulacija Suneve energije u obiteljskim pasivnim kuama



Koki, ; Zori, G 82

Temeljni princip pasivnog koritenja Suneve energije sastoji se u tome da se zgrada otvara prema Suncu i
koristi njegovu energiju. im Sunca nestane i im vanjski uvjeti postanu nepovoljni, treba se zatititi od gubitaka
topline zatvaranjem prema okolini.
Realizacija ovih nimalo jednostavnih zahtjeva nalazi se u sveobuhvatnom prouavanju fizikalnih procesa
koji se odvijaju nakon prodora Sunevih zraka u unutranjost zgrade. U svakom projektu treba zasebno analizirati
to e se deavati s energijom Sunca koja ue u zgradu i elemente zgrade prilagoditi tako da se pasivno
koritenje Suneve energije provede na praktino izvodiv i ekonomski prihvatljiv nain.



Slika 1 - Aktivno i pasivno koritenje Suneve energije u zgradama

Zadatak pasivnih solarnih sustava je prihvatiti, odnosno akumulirati to vie Suneve energije u elementima
zgrada kada je to korisno u sezoni grijanja, a da se prostorije ne pregriju. Isto tako treba se maksimalno zatititi
od jakog djelovanja Sunca u ljetnom periodu, jer e ono stvoriti prekomjerno zagrijavanje prostorija.


3 Akumulacija topline u elementima zgrada

Openito, akumulacija topline je svojstvo graevinskih materijala da mogu prihvatiti dovedenu im toplinu, u sebi
je akumulirati (sauvati) i kod hlaenja okoline ponovo je predavati okolini.
Ova karakteristika vrlo je bitna u zgradama tijekom zimskog perioda kada grijanje ne radi kontinuirano cijeli
dan, ve se u pravilu prekida preko noi. Akumulirana toplinska energija omoguuje da se temperatura u
prostorijama bitno ne smanji tijekom noi.
Koliina toplinske energije koja se akumulira u graevinskom elementu ovisi najvie o razlici temperatura
elementa i okolnog zraka, te o specifinom toplinskom kapacitetu i masi elementa.
Koeficijent akumulacije topline (W) je koliina topline koju graevinski element akumulira po jedinici
povrine, za jedininu razliku temperatura unutarnjeg i vanjskog zraka, kada je postignuto stacionarno stanje
4
.

4
imetin, V.: Graevinska fizika, GI Fakultet graevinskih znanosti Sveuilita u Zagrebu, Zagreb1983. str.41-42.
Broj 1, godina 2010 Stranice 80-92

Akumulacija Suneve energije u obiteljskim pasivnim kuama



Koki, ; Zori, G 83


W = U [ [[ [d1*G1*c1 (1/ e + d1/2 1) + d2*G2*c2 (1/ e + d1/ 1 + d2/2 2) +......
.......+ dn*Gn*cn (1/ e + d1/ 1 + d2/ 2 +.........+dn/2 n)] ]] ] (kJ/m
2
K) (1)

U = koeficijent prolaska topline (W/m
2
K) G = specifina teina (kg/m3)
e= koeficijent prijelaza topline (W/m
2
K) c = specifini toplinski kapacitet (J/kgK)
d = debljina pojedinog sloja graevinskog elementa (m) = koeficijent toplinske provodljivosti (W/mK)

Da bi se ostvarili to bolji preduvjeti za akumulaciju topline u graevinskim elementima, potrebno je
materijale s veom specifinom teinom u vieslojnim pregradama postaviti s unutranje, tople strane. To znai
da toplinsku izolaciju obodnih konstrukcija uvijek treba postavljati s vanjske strane. Ovaj nain postave toplinske
izolacije u zgradama nuno je ostvariti, jer nepostojanje akumulirane topline u obodnim konstrukcijama loe se
odraava na ostvarivanje toplinskog komfora i racionalnu potronju energije.



Slika 2 Izvori akumulacije topline u graevinskim elementima

Sunevo zraenje koje pada na jedinicu povrine nekog graevinskog elementa razlae se u nekoliko
dijelova. Omjer tih dijelova ovisi o koeficijentu apsorpcije, refleksije i transparentnosti povrine graevinskog
elementa na koji pada Sunevo zraenje. Koliina apsorbiranog kratkovalnog Sunevog zraenja ovisi najvie o
boji povrine graevinskog elementa. Svijetle boje vie reflektiraju Sunevo zraenje, a tamne povrine puno vie
apsorbiraju Sunevu energiju. Koeficijent apsorpcije za bijelu boju je 20-30 %, a za crnu 90-100 %
5
.


4 Pasivna kua

Glavna karakteristika pasivnih kua je maksimalno koritenje Sunca kao izvora energije za ostvarivanje
kvalitetnog toplinskog komfora. Kroz povijest izgradnje ljudskih nastambi moemo pratiti razliito oblikovanje i
prilagodbe kua kako bi se iskoristilo energiju Sunca.
Takav primjer predstavlja i Sokratova kua (Sokrat grki filozof, 470.-399. pr.n.e.)
6
. Kua je imala tlocrt
trapeznog oblika s bazom orijentiranom prema jugu, masivnog vanjskog zida od kamena, s minimalnim otvorima
za provjetravanje na proeljima. Trijem je bio otvoren prema jugu, to je omoguavalo da Suneve zrake ljeti
gotovo uope ne ulaze u prostor, a zimi, kada zrake Sunca padaju nie, griju cijeli prostor (slika 3).

5
imetin, V.: Graevinska fizika, GI Fakultet graevinskih znanosti Sveuilita u Zagrebu, Zagreb1983. str.92.
6
izvor podataka: http://www.korak.com.hr/sos.php?id_sos=318&vijestiPage=9

Broj 1, godina 2010 Stranice 80-92

Akumulacija Suneve energije u obiteljskim pasivnim kuama



Koki, ; Zori, G 84




Slika 3 - Sokratova kua trapeznog oblika s tlocrtom orijentiranom prema jugu

Elementi pasivnih kua razvijali su se usporedno s napredovanjem tehnologije gradnje, a posebno u 20.
stoljeu. Danas prihvaeni naziv pasivna kua razvio je u Njemakoj dr.sc. Wolfgang Feist (Passivhaus Institut)
7
.
Probni projekt koncepta pasivne kue izgraen je u Darmstadtu 1991. godine, a u praksi se pokazao kao novi,
meunarodno prihvaeni standard za izgradnju pasivnih kua.
Pasivna kua predstavlja objekt u kojem je tijekom cijele godine prisutna ugodna temperatura. Naglasak je
na rijei pasivno, to u praksi znai da toplinske potrebe kue treba zadovoljiti bez troenja ogrjeva, samo
uporabom Suneve topline i promiljenim iskoritenjem toplijeg ili hladnijeg zranog strujanja. Osnova za
udobnost takvih kua je i izvedba graevinskih elemenata i materijala koji bi trebali biti estetski, oblikovno i
funkcionalno povezani. Takva kvaliteta graenja utjee na ukupnu energetsku potronju cijele godine.
Pasivna kua nije nova tehnologija gradnje, ve dosljedno izvedena kua koja troi vrlo malo energije.
Zgrada i njezina funkcija ostaju potpuno tradicionalne, a nema ogranienja ni u oblikovanju. To je zgrada s
godinjom potrebnom toplinom za grijanje do 15 kWh/m
2
a. Nema uobiajeni sustav za grijanje ili ureaj za klimu.
Potrebna toplina za grijanje dovodi se preko ureaja za prozraivanje koji istodobno osigurava i vraanje topline
iskoritenog zraka (grijanje toplim zrakom). Konstrukcija zgrade mora biti izvedena bez toplinskih mostova. Mora
zadovoljiti odreenu zrakonepropusnost omotaa zgrade. Zajednika potronja primarne energije je najvie 120
kWh/m
2
a.
8

Pasivna kua utroi i do 80% manje energije u usporedbi s klasinim graevinama, a njezina uinkovitost
bazirana je na vrlo dobrom i kvalitetno izvedenom sloju toplinske izolacije, zatim kvalitetnim prozorima i vratima
koji sprjeavaju gubitak topline, sustavu strujanja zraka koji osim prozraivanja osigurava dodatno uvanje
energije, te koritenju Suneve energije.
Teorija akumuliranja, odnosno pohranjivanja topline iz Sunevog zraenja u elementima zgrada, razlikuje tri
osnovna naina:
A) direktan zahvat Sunevog zraenja kao princip izvedbe staklenih povrina na junoj strani kue, kako
bi propustile to veu koliinu Sunevog zraenja;
B) trombov zid je konstrukcija tamno obojenog zida sa staklenom plohom na junoj strani;
C) staklenik na junoj strani kue.


5 Direktan zahvat Sunevog zraenja

Direktan zahvat Sunevog zraenja je najjednostavniji oblik pasivne tehnike grijanja prostora. Suneva svjetlost
direktno ulazi kroz prozore na junoj strani kue, izravno zagrijava prostor, ak i za oblanih dana. Tako se
toplina akumulira (pohrani) u konstrukciji i elementima zgrade, a tijekom noi vraa se okolini. Prozori su
postavljeni na nain da upijaju zraenje niskog zimskog Sunca. Prozori tako izloeni Suncu koriste 6075%
Suneve energije (slika 4).


7
Zbanik-Seneganik M. : Pasivna kua, SUN ARH d.o.o. Zagreb 2009. str. 25.
8
Zbanik-Seneganik M. : Pasivna kua, SUN ARH d.o.o. Zagreb 2009. str. 24.
Broj 1, godina 2010 Stranice 80-92

Akumulacija Suneve energije u obiteljskim pasivnim kuama



Koki, ; Zori, G 85



Slika 4 - Direktan zahvat Sunevog zraenja

Svijetlo obojene povrine odrat e vie svjetla unutar prostora, dok bi tamnije boje omoguile veu
akumulaciju Suneve topline. Vrijeme kanjenja i trajanje prijenosa topline prema van ovisi o debljini, materijalu i
toplinskoj izolaciji. Konstrukcija kue u kojoj se akumulira toplina mora biti izolirana izvana, jer inae ubrzano gubi
toplinu. Toplinu gubi i kada je direktno povezana sa zemljom ili je u kontaktu sa zrakom koji je na nioj
temperaturi. Uporabom tekih graevinskih materijala, odnosno dobrom toplinskom izolacijom, postie se manja
razlika u temperaturi prostorija za vrijeme noi i dana te bolja akumulacija toplinske energije za vrijeme perioda
bez Sunca. Termiki dobri lagani materijali (lagani beton, porozna opeka, izolatori) vie e se zagrijati od tekih
(armirani beton, kamen) jer imaju nii toplinski kapacitet akumulacije topline. To znai da e lagani materijali
lake i bre izgubiti akumuliranu toplinu nego teki materijali.
Pod ne bi trebalo prekrivati tepisima, a treba voditi rauna i o razmjetaju namjetaja kako bi Sunce grijalo
pod, a ne tepih i namjetaj.
Treba koristiti prozore s viestrukim staklom, a korisno je i prozore prekriti velikim debelim zastorima kako bi
reducirali gubitak topline preko noi. Gubitak topline moe se dodatno smanjiti zastorima, griljama, roletama (slika
5).



Slika 5 - Elementi koji smanjuju gubitke topline- zastori, grilje, rolete

Sljedei primjer prikazuje obiteljsku kuu od 246 m
2
. Suneva energija se prikuplja kroz dvostruko
ostakljene prozore na zidovima kue s june strane i kroz krovne prozore na junoj strani krova. (slike 6 i 7).



Slika 6 - Perspektiva i tlocrt obiteljske kue koja ostvaruje direktan zahvat Suneve energije- Winston,
Oregon (SAD)
Broj 1, godina 2010 Stranice 80-92

Akumulacija Suneve energije u obiteljskim pasivnim kuama



Koki, ; Zori, G 86

Povrina poda prekrivena ciglastim ploicama i povrina zida od betonskih blokova koje se nalaze unutar kue,
apsorbiraju Sunevu energiju. Apsorbirana toplina se s povrine provodi kroz ciglene ploice do betonskog poda
te do betonskog zida gdje se pohranjuje (akumulira) (slika 7).



Slika 7 - Presjek obiteljske kue s raspodjelom i pohranom topline - Winston, Oregon (SAD)
9


Kada zidovi imaju sposobnost akumulacije topline, tada e nakon prekida grijanja u prostoriji biti jo dugo
toplo, zidovi e vraati toplinu, odnosno bit e sprijeeno naglo hlaenje prostorije. Kada Sunce zalazi, potrebno
je prekriti krovne prozore drvenim izolacijskim roletama, a izolacijske zavjese se sputaju preko prozora koji
gledaju na jug. Ti pokretni ureaji kontroliraju gubitak topline. Toplinska akumulacija vanjskih konstrukcija ljeti je
nepovoljna jer uzrokuje poveanje ionako visokih temperatura zraka u prostorijama. Kako bi se sprijeilo
zagrijavanje kue ljeti, prozori se prekrivaju izoliranim roletama tijekom dana, a sjenila na prozorima odbijaju
direktno Sunevo zraenje. Tijekom ljetnih noi, rolete na krovnim prozorima su otvorene, a sjenila podignuta. To
omoguava da toplina izlazi van. Mnogi detalji ove kue pomau ouvati toplinski komfor. Vei dio donjeg kata je
smjeten u zemlju, to je povoljno za sprjeavanje prekomjernog ulaska topline u kuu ljeti. Primjeri proelja kua
s direktnim zahvatom Suneve energije prikazani su na slici 8a i 8b.


Slika 8a - Obiteljska kua- Taylor, Arizona (SAD)
Slika 8b - Obiteljska kua - Sedona, Arizona
(SAD)

Prednosti direktnog zahvata Sunevog zraenja:
A) jednostavan sustav
B) viestruko okno prozora je jeftin oblik solarnih kolektora
C) cjelokupni troak moe se usporediti s obinom gradnjom
D) viestruko okno prozora ne osigurava samo skupljanje topline, nego je i izvor danje svjetlosti i vizualna
veza s vanjskim svijetom.
Nedostatci direktnog zahvata Sunevog zraenja:
A) ultraljubiasto zraenje uzrokuje tete na tkaninama i umjetnikim djelima
B) manjak privatnosti
gubitak topline kroz pod koji je u dodiru s tlom.


9
Izvor podataka za slike 6. i 7.: http://www.oregonarchitect.com/awards_Solar.html
Broj 1, godina 2010 Stranice 80-92

Akumulacija Suneve energije u obiteljskim pasivnim kuama



Koki, ; Zori, G 87

6 Trombov zid

U mjestu Odeju u Pirinejima (Francuska) Felix Tromb je 1965. godine sagradio kuu s tamnim zidom na junoj
strani, koji je po njemu dobio naziv Trombov zid. Pomou ovog zida Tromb je demonstrirao mogunost
djelotvorne pasivne toplinske pretvorbe Sunevog zraenja. Trombov zid je okrenut prema Suncu i zamiljen kao
pasivni solarni kolektor. Zid je istovremeno sluio za apsorbiranje topline, za akumulaciju topline i kao tijelo za
zagrijavanje unutranjih prostorija.



Slika 9 - Trombov zid

Trombov zid obino se izrauje od opeke,betona ili kamena. Na udaljenosti 2-10 cm ispred zida nalazi se
staklo. U praksi se koriste dvije konstrukcijske varijante Trombovog zida: bez otvora i s otvorima pri osnovi i vrhu
zida. Nakon prolaska kroz staklo, Sunevo zraenje pada na Trombov zid i zagrijava ga. Brzina prenoenja
topline s vanjske na unutranju stranu zida zavisi od materijala od kojega je napravljen i njegove debljine. S
ciljem sprjeavanja pretjeranog zagrijavanja prostorija ispred ili iza Trombovog zida, postavljaju se odgovarajui
toplinski zastori. Openito, otvori za prolaz topline u unutranjost u ljetnim mjesecima su zatvoreni, kako ne bi
dolo do naruavanja toplinskog komfora. Za vrijeme ventilacijskog ciklusa Suneva energija se sprema u
spremnik, zagrijavajui pritom zrani kanal i uzrokujui cirkulaciju kroz otvor na vrhu i dnu zida. Za vrijeme ciklusa
grijanja, Trombov zid otputa akumuliranu toplinsku energiju (slika 9).
Primjer na slici 10 je trea generacija pasivne solarne kue s 260 m
2
stambenog prostora
10
. Projektirao ju je
i konstruirao Colorado Sunsworks. To je umjetniko djelo osmiljeno kako bi se poveao ivotni prostor, a stvara i
prirodni osjeaj topline i ljepote. Masivni Trombovi zidovi i vertikalni zidovi osiguravaju 80% upijene Suneve
energije. Grijanje zahtijeva koritenje aktivne i pasivne solarne tehnologije. U kui se nalazi staklenik na dva kata
i povezan je sa svim sobama, te je vaan izvor topline.



Slika 10 - Primjer kue s Trombovim zidom - "The Sunstar Solar Home", Colorado

10
izvor podataka: http://www.dreamgreenhomes.com/plans/sunstar.htm

Broj 1, godina 2010 Stranice 80-92

Akumulacija Suneve energije u obiteljskim pasivnim kuama



Koki, ; Zori, G 88

Prvi kat: Kuhinja je sredinji dio kue te slui kao solarni izvor topline i ima pogled na staklenik. S istone
strane kuhinje je blagovaonica, a sa zapadne dnevna soba. Obje prostorije su dobro smjetene i ukomponirane s
dobro izoliranim staklenikom koji ujedno nudi odlinu zatitu protiv toplinskih gubitaka (slika 11).
Drugi kat: Na katu se nalaze tri velike spavaonice s prozorima otvorenim prema jugu kroz koje upijaju
Sunevu toplinu koja se akumulira u podovima i zidovima. Sve tri spavaonice dijele isti balkon (slika 11).



Slika 11 - Tlocrti prvog i drugog kata - "The Sunstar Solar Home", Colorado

Prednosti Trombovog zida:
A) ugodna toplina elemenata zgrade (podova, zidova, stropova)
B) bez pokretnih dijelova i, to je bitno, bez odravanja
C) relativno lako ukljuivanje u izgradnju strukture kao unutarnji ili vanjski zid
D) jeftini klasini graevinski materijali.
Nedostatci Trombovog zida:
A) vanjski zidovi postaju izvor gubitaka topline tijekom duih oblanih perioda.

Primjeri proelja obiteljskih kua s Trombovim zidom prikazani su na slici 12a i 12b.


Slika 12a - Obiteljska kua- Silverton, Colorado
Slika 12b - Obiteljska kua- zapadni Wales, Velika
Britanija


7 Staklenik

Zimski vrt koristi se kao mjesto za susrete, okupljanja i druenja, ali i kao prostor za prezimljavanje i uzgoj
egzotinih biljaka. No sada je, pored estetskog aspekta, u prvom planu ekoloka prihvatljivost i ekonomska
isplativost, odnosno iskoritavanje Suneve energije i prije svega mogunost akumulacije topline pojavio se
novi oblik stambenog i ivotnog prostora (slika 13).

Broj 1, godina 2010 Stranice 80-92

Akumulacija Suneve energije u obiteljskim pasivnim kuama



Koki, ; Zori, G 89



Slika 13 Staklenik - shematski presjek i dva primjera izvedbe

Iza staklenika se nalazi masivan, tamno obojen zid koji apsorbira prispjelo Sunevo zraenje. Nou ili zimi
se otvaraju gornji i donji otvor na zidu i preko gornjeg u kuu ulazi topao zrak, a na donji izlazi hladan i kua se
zagrijava. Staklo je uglavnom nepropusno za dugovalno Sunevo zraenje. Toplina ostaje u prostoriji.
Svaka pukotina uzrokuje ventilacijski gubitak toplinske energije. Razlog tomu je to se tijekom dana zrak
unutar staklenika, zahvaljujui velikom udjelu stakla koje proputa Sunce, prilino ugrije. Naveer se dobivena
energija ponovo gubi, jer staklo ima puno slabija izolacijska svojstva od, primjerice, izoliranog vanjskog zida.
Izostavi li se termika izolacija, toplina glavnog dijela objekta odlazi preko zimskog vrta van. Kod potpuno
ostakljenog zida ili proelja, termiko odvajanje je naravno tee. U tom sluaju treba obratiti panju na zatitu od
Sunca i izdanu ventilaciju. Danas postoje rjeenja i za termiki odvojene staklenike, a to su dobro izolirani i
grijani zimski vrtovi, kao i oni koji se ne griju. Bez grijanja, toplina se dobiva iskljuivo preko Sunca, a tako
dobivena toplina smanjuje energetsku potrebu cijelog objekta.
Staklenik smjeten na sjevernoj strani koji nije osunan, mora obvezno biti termiki izoliran uz funkciju
klimatskog ublaavanja utjecaja izmeu vanjskog zraka i onog u prostorijama. Ravnomjerno i manje intenzivno
svjetlo na sjeveru idealno je za smjetaj ateljea ili radne sobe.
Uobiajeno je da se staklenik koristi za poveanje prostora i vrlo esto je smjeten na junoj strani. Tijekom
ljetnih dana, kada je Sunce na svojoj najvioj toki, ovaj ugodan prostor za odmor lako se moe pretvoriti u pravu
malu penicu. Takozvani efekt staklenika moe se izbjei izdanim zasjenjenjem i dobrim sustavom ventilacije
(slika 14)
Pretpostavka za koritenje efekta staklenika jesu graevinski elementi koji imaju svojstvo povoljne
akumulacije topline (masivni zidovi, kameni podovi), u protivnom postoji opasnost od pregrijavanja. Akumulacija
topline Sunevog zraenja ublaava visoke temperature i sprjeava brzo hlaenje prostorije.



Slika 14 - Prikaz funkcioniranja ventilacije staklenika

Postoje dvije vrste ventilacije staklenika: prirodna i prinudna. Kod prirodne zrak struji preko donjih
ventilacijskih otvora i onih u proelju, zagrijava se i izlazi van preko ventilacijskih odvoda na vrhu proelja ili u
potkrovlju. Komfornija i skuplja rjeenja su elektrino otvaranje prozora, automatizirani ventilacijski poklopci ili
klime. Ostakljena juna strana ne moe opstati bez zatite koja moe biti u obliku niza stabala u vrtu koja ljeti
ine hladovinu, a zimi kroz svoje prorijeene kronje proputaju sunce. Ipak, sama stabla nisu dovoljna.
Broj 1, godina 2010 Stranice 80-92

Akumulacija Suneve energije u obiteljskim pasivnim kuama



Koki, ; Zori, G 90

Najbolja zatita protiv pregrijavanja je ona smjetena s vanjske strane. Suneve zrake ne prodiru u kuu,
ve se zadravaju vani. Dobru zatitu pruit e rolo sjenila (slika 15), aluzine koje su uglavnom izraene od
aluminija i druga sjenila (slika 15).



Slika 15 - Elementi zatite staklenika od sunca - rolo sjenila, aluzine

Osim ventilacije i zatite od sunca, staklenici bi trebali imati i grijanje. U pravilu je najbolje upotrijebiti podno
grijanje. Takvo grijanje ne mora nuno biti potrebno na junoj strani, ali ne bi trebalo izostati na istonoj i
zapadnoj strani. Bez obzira na kojoj strani svijeta se nalazi zimski vrt, treba ga projektirati na nain da bude
dobitak kako za stanare, tako i za biljke!
Sljedei primjer kue sa staklenikom je kua u Novom Meksiku namijenjena stanovanju dvije osobe
11
.
Moe se poveati prostor tako da prozor sa zapadne strane dnevne sobe pretvorimo u vrata i na zapadnoj strani
dodamo jo dodatno zatvoreno krilo kue. Prikupljenu toplinu potrebno je akumulirati u masivnim elementima
kue (termalna masa) (slika 16).



Slika 16 - Primjer kue sa staklenikom - New Mexico (SAD)

Vlasnik moe koristiti staklenik za uzgoj biljaka tijekom cijele godine. Kao i u svim staklenicima, temperatura
e biti via nego u ostalim prostorijama. Zbog toga su tu stavljena dvostruko ostakljena klizna vrata. Tijekom
najhladnijeg razdoblja zime, nisko Sunce prodire kroz prozor iznad dnevnog boravka, a snop Suneve svjetlosti
kroz dva unutarnja prozora u spavau sobu, dobro osvjetljavajui unutranjost prostorije.
Veliki unos pasivne Suneve energije dolazi kroz juna vrata i prozore te su glavni izvor energije.
Prekrivanjem staklenih povrina tekim zastorima, stvara se dodatna izolacija kue tijekom zimskih noi. Kua
ima dva masivna zida. Jedan odvaja dnevnu sobu od staklenika, drugi se nalazi izmeu dnevne sobe i spavae
sobe, odnosno kupatila.
Tijekom zime ima pomono podno grijanje. Bojler koji grije kuu nalazi se u stakleniku gdje dobiva toplinu
sunca. Zbog oblanih dana, u kui je ugraen kamin na drva koji se nalazi u dnevnoj sobi. Kada se iskljui ili
smanji grijanje, ili se prostor ohladi (primjerice brzim provjetravanjem), akumulirana toplina vraa se natrag u
prostorije i u kraem se vremenskom periodu odrava gotovo konstantna temperatura u prostorijama putem
zraenja topline s unutranje strane zagrijanog graevinskog elementa.

11
izvor podataka: http://www.adobebuilder.com/rammed-earth-studio-house-plan-1342.html

Broj 1, godina 2010 Stranice 80-92

Akumulacija Suneve energije u obiteljskim pasivnim kuama



Koki, ; Zori, G 91



Slika 17 - Tlocrt prizemlja-New Mexico (SAD)

Primjeri junih proelja izvedenih obiteljskih kua sa staklenikom prikazani su na slici 18a i 18b.


Slika 18a - Obiteljska kua- Asse, Belgija Slika 18b - Obiteljska kua- Crystal Lake, Illinois

Prednosti staklenika:
A) velika vidljivost i kontakt s okolinom
B) maksimalna svjetlost i upijanje topline
C) vrsto i dugotrajno rjeenje
D) elemente staklenika nije potrebno posebno odravati
E) titi biljke od svih vremenskih uvjeta
Nedostatci staklenika:
A) slab izolator topline ako nije duplo postavljen
B) teak za montirati
C) lomljiv
D) osjetljiv na pojavu kondenzata, a time i na plijesan i gljivice.


8 Zakljuak

Izvedba odgovarajue toplinske zatite zgrada najvaniji je element za postizanje suvremene energetske
uinkovitosti. Takav nain graenja postat e u skoroj budunosti, ulaskom u EU, i kod nas obveznim
standardom. Kvalitetan sloj toplinske izolacije, zabrtvljeni prozori i vrata koji osiguravaju sprjeavanje gubitaka
topline, sustavi za strujanje zraka koji osim prozraivanja imaju zadatak dodatno uvati energiju u unutarnjem
prostoru, te koritenje obnovljivih izvora energije za dobivanje topline (posebice Suneve energije) neophodni su
za ostvarivanje energetske uinkovitosti u obiteljskim kuama. Tako izvedena zgrada je ugodnija, produuje joj se
vijek trajanja i znaajno se doprinosi zatiti okolia.
U zimskom i prijelaznom razdoblju, koje je najprimjerenije za pasivno iskoritavanje Suneve energije,
vano je da zgrada ima dovoljnu toplinsku akumulacijsku masu koja uva akumuliranu energiju i uravnoteuje
inae prevelike dnevne oscilacije temperature u prostorima klasinih gradnji. Konstrukcije s mogunou velike
akumulacije topline poveavaju toplinsku stabilnost prostora koje omeuju.
Broj 1, godina 2010 Stranice 80-92

Akumulacija Suneve energije u obiteljskim pasivnim kuama



Koki, ; Zori, G 92

Tijekom ljetnih mjeseci unutranjost kue od prekomjerne topline tite sustavi sjenila, aluzina i tendi, a
tijekom zimskih mjeseci prostor dodatno zagrijava Sunce koje prodire kroz posebno projektirana ostakljenja.
Standard pasivne kue podrazumijeva pokuaj smanjenja potronje energije i udovoljavanja novim globalnim
zahtjevima, a istovremeno popravlja komfor stanovanja. Prua osnovu kako bi se u novogradnjama preostala
potrebna energija u cijelosti ostvarila iz obnovljivih izvora energije.
Izazovi u gradnji pasivnih solarnih kua nalaze se u inovativnim materijalima i tehnikama, znanju,
informaciji, edukaciji, novom dizajnu i procesu izgradnje, te kontroli kvalitete. Iako pasivna kua uvelike tedi
energiju i novac, u jednome zasigurno nikako nije tedljiva, a to je komfor! Vlasnici i stanari u pasivnim kuama
sigurno e znati cijeniti ovu veliku prednost. Zahvaljujui dobroj toplinskoj izolaciji, nema potrebe prostorije jae ili
slabije zagrijavati kao to je to sluaj kod konvencionalnih kua, jer se sve prostorije u pasivnoj kui jednako
zagrijavaju, ak i one koje granie s vanjskim hladnim zrakom. To stvara uistinu pravi ugoaj i pravi komfor u
unutranjosti. Ustajalog ili hladnog zraka u spavaoj sobi nema (u konvencionalnim kuama prisiljeni smo otvarati
ili nagibati prozore tijekom noi), jer savreno funkcionira sustav prozraivanja.
Ako se poboljanje energetske uinkovitosti komponenti kao to su obodne konstrukcije zgrade i prozori
dovedu do te mjere da posebni sustav ispune topline vie nije potreban, ostvaruje se uteda koja poravnava
trokove koji nastaju pri poboljanju energetske uinkovitosti. Da bi se postigla energetska uinkovitost, moramo
se prilagoditi tehnologijama koritenja obnovljivih izvora energije i novim nainima tednje energije. Trenutano
na svijetu postoji vrlo mali broj energetski uinkovitih kua i zgrada, ali se sa svakom novom energetski
uinkovitom kuom ostvaruju prijeko potrebna iskustva koja se onda mogu iskoristiti u gradnji jo kvalitetnijih
kua. Ovo znanje e se sve vie koristiti i uz pomo razliitih zakona u graditeljstvu. Sve e nove gradnje u vrlo
skoroj budunosti morati potovati naela energetski uinkovite kue.

9 Literatura

[1] Toth, T. 2008: MAJSTOR
2
, tedljivije grijanje, prva knjiga, Majstor press d.o.o., Zagreb: 82-97.
[2] Toth, T. 2009: MAJSTOR
2
, Moderna kua, esta knjiga, Majstor press d.o.o., Zagreb: 20-23.
[3] Lambi, M. 1987: Solarni ureaji, Samogradnja i termoenergetika, NIRO Tehnika knjiga, Beograd: 181-
185
[4] Zadorec, M. Josipovi, D. Majer, J. 2008: Mjere utede toplinske energije u zgradama, Graevinar 60, 5,
411-420.
[5] Prostorni plan Zajednice opina Osijek 2000.; Osijek 1985.
[6] imetin, V.: Graevinska fizika, GI Fakultet graevinskih znanosti Sveuilita u Zagrebu, Zagreb 1983.
[7] Zbanik-Seneganik, M.: Pasivna kua, SUN ARH d.o.o. Zagreb 2009.

Internet: http://www.scribd.com/doc/3296572/Energija-Sunevog-zraenja
http://www.scribd.com/doc/3180421/Solarna-Energija
http://www.allanstime.com/SolarHome/Trombe_Wall/index.html
http://hr.wikipedia.org/wiki/Sun%C4%8Deva_toplinska_energija
http://www.gradimo.hr/5266.aspx
http://www.valdez.hr/promocije/pasivne-kuce
http://www.dobrevijesti.info/svijet-oko-nas/352-prva-kua-koja-se-grije-sama
http://www.majstor.hr/teme/2002/12/pasivna_kuca/pasivna-kuca.shtml
http://www.oregonarchitect.com/awards_Solar.html
http://www.oregonarchitect.com/Residential/solar.html
http://www.usc.edu/dept/architecture/mbs/tools/thermal/controls_passolar_isol.html
http://www.azsolarcenter.org/tech-science/solar-for-consumers/living-with-the-sun-az-style.html
http://www.azsolarcenter.org/solar-in-arizona/virtual-tours-galleries/passive-trombe-pv-a-more.html
http://www.dreamgreenhomes.com/plans/sunstar.htm
http://www.yatzer.com/1557_a_unique_greenhouse_in_belgium
http://picasaweb.google.com/lh/photo/hdfC39iUTqXIVBSwN0QDtw
http://www.adobebuilder.com/rammed-earth-studio-house-plan-1342.html
http://www.korak.com.hr/sos.php?id_sos=318&vijestiPage=9
http://www.scribd.com/doc/15507540/energija