You are on page 1of 15

STROJARSKA KOLA ZA INDUSTRIJSKA I OBRTNIKA

ZANIMLANJA
RIJEKA JOE VLAHOVIA 10



ELABORAT ZAVRNOG RADA
UGRADNJA KLIMA UREAJA








Mentor: Uenik:
Drako Lovri, profesor Dorian Valenta





U Rijeci, svibanj, 2014.



STROJARSKA KOLA ZA INDUSTRIJSKA I OBRTNIKA
ZANIMLANJA
Prosudbeni odbor za zavrni rad

Uenik: Dorian Valenta
Matini broj:
Razred: 33
kolska godina: 2013/2014
Obrazovno podruje:
Zanimanje: Instalater monter

Naziv zadatka:
Ugradnja klima ureaja.

Opis zadatka:


Uenik e se za konzultacije obratit svojem mentoru.
Zadatak zadan: Rok predaje pisanog rada: Predvieni datum obrane:



Mentor:

Potpis:



Sadraj:

1. Klimatizacija ......................................................................................................... 1
2. Namjena ............................................................................................................... 2
3. Osnovna podjela klimatizacijskih sustava prema namjeni .................................... 2
3.1. Komforna klimatizacija ...................................................................................... 2
3.2. Industrijska klimatizacija ................................................................................... 2
4. Vrste klimatizacijskih sustava ............................................................................... 3
4.1. Niskotlani ili nisko brzinski klimatizacijski sustavi ............................................ 3
4.2. Visokotlani ili visokobrzinski klimatizacijski sustavi ......................................... 4
5. Toplinske pumpe .................................................................................................. 4
6. Ugradnja klime ..................................................................................................... 6
7. Probijanje zida sa povezivanje unutranje i vanjske jedinice. .............................. 9
8. Povezivanje instalacije na unutranju jedinicu ..................................................... 9
9. Instalacija vanjske jedinice ................................................................................. 10
10. Provjera spojeva ............................................................................................. 10
11. Vakumiranje (pojam vakumiranje) i punjenje freonom .................................... 11
Literatura .................................................................................................................. 12








1

1. Klimatizacija

Klimatizacija je proces pripreme zraka u svrhu stvaranja odgovarajueg stupnja
ugodnosti za boravak ljudi, ali i drugih ivih bia. U irem smislu termin se moe
odnositi na bilo koji oblik hlaenja, grijanja, ventilacije ili dezinfekcije koji mijenjaju
stanje zraka.

Klimatizacija kao grana tehnike obuhvaa tehnike postupke za ostvarivanje
eljenih parametara zraka te njihovo odravanje u prostoru pomou termo
tehnikih sustava tijekom itave godine. eljeni parametri koje treba kontrolirati u
optimalnim graninim vrijednostima su vezani uz uvjete toplinske ugodnosti. To su
temperatura, vlanost zraka, brzina strujanja, istoa zraka, buka, itd.
Klimatizacijski sustavi obavezno ukljuuju dovoenje svjeeg zraka u prostor koji
se klimatizira, tj. ukljuuju i ventilaciju prostora jer u tehnikom smislu, sustavi koji
nemaju dovod svjeeg zraka nisu sustavi klimatizacije (npr. split sustavi nisu
klimatizacijski ureaji jer nemaju mogunost ovlaivanja niti odvlaivanja zraka,
ve slue samo za grijanje i hlaenje zraka).


Slika 1 Klima ureaj s led diodama
2

2. Namjena

Klimatizacija obuhvaa grijanje, hlaenje, odvlaivanje, proiavanje i ventilaciju
zraka.
1. Grijanje: klima ureaji nam omoguuju preciznu kontrolu temperature te
odravanje konstantne temperature tijekom cijele godine bez obzira na
vanjske uvjete.
2. Hlaenje: klima ureaji, pogotovo tijekom vruih ljetnih mjeseci, nam
omoguuju hlaenje prostorija ime se stvara ugodna atmosfera za
boravak ljudi.
3. Odvlaivanje: u reimu hlaenja klima ureaj moe odvlaivati zrak
pruajui osjeaj svjeeg zraka. Ljudsko bie osjea da je razina od 40 do
60 % ugodna razina vlage.
4. Proiavanje: klima ureaji mogu proizvesti svje i ist zrak jer su
opremljeni filterima koji apsorbiraju praine i neistoe iz zraka.
5. Ventilacija: ventilacija moe biti ugraena u sustav klima ureaja. Ona
djeluje na principu da uzima zrak iz unutranjosti prostorije i zamjenjuje ga
svjeim vanjskim zrakom.
3. Osnovna podjela klimatizacijskih sustava prema namjeni
3.1. Komforna klimatizacija

To su sustavi koji stvaraju temperaturne uvjete za boravak ljudi. Odravaju
temperaturu od 20 do 27C, te relativnu vlanost od 40 do 60% uz brzinu
strujanja zraka u zoni boravka ljudi do 0,3 m/s.
3.2. Industrijska klimatizacija

Industrijska klimatizacija obuhvaa sustave koji stvaraju optimalne uvjete za
odvijanje nekog proizvodnog ili tehnolokog procesa, kao to su temperatura,
vlaga, istoa zraka. Primjenjuju se u pogonima za proizvodnju elektronikih
ipova, mlijeka, raunalnih sustava, vina, ampanjca, Parametre sustava
definiraju tehnologija i zahtjevi proizvodnje, a ne potreba osoba koje borave u
industrijskom prostoru.
3

4. Vrste klimatizacijskih sustava

Prema vrsti klimatizacijskog sustava osnovna podjela je sljedea i vrijedi i za sustave
komforne klimatizacije i za sustave industrijske klimatizacije:
4.1. Niskotlani ili nisko brzinski klimatizacijski sustavi

Brzina strujanja u kanalskom razvodu iznosi 2 do 10 m/s (2-6 m/s za komfornu
klimatizaciju, 6-10 m/s za industrijsku klimatizaciju). Vezan za brzinu strujanja
je problem buke koju stvara zrak strujei kroz kanale, pogotovo pri strujanju
kroz kanale velikih dimenzija. Padovi tlaka iznose od 500 do 2000 Pa. Koriste
se kod sustava komforne klimatizacije: hoteli, kazalita, muzeji, itd.

Slika 2 Vaillant

4

4.2. Visokotlani ili visokobrzinski klimatizacijski
sustavi

Brzina strujanja u kanalskom razvodu iznosi 10 do 30 m/s, uz padove tlaka od
1500 do 3000 Pa. Kanali su najee krunog presjeka (inae kod niskotlanih
sustava mogu i najee jesu pravokutnog presjeka, radi izgleda interijera)
prvenstveno zbog krutosti stjenki. Koriste se kada je ograniena mogunost
smjetaja kanalskog razvoda, obino za urede na izlazima (anemostati
ureaji koji raspruju mlaz u mnogo smjerova i na taj nain smanjuju brzinu
strujanja). Jo jedan konstrukcijski element je rasteretna kutija koja slui za
smanjenje brzine strujanja zraka.
5. Toplinske pumpe

Toplinska pumpa nam omoguuje da toplinu iz okoline iskoritavamo za grijanje
zatvorenog prostora. Toplinu iz tla preuzima medij koji krui podzemnim cijevima.
Ovako zagrijan medij stie u toplinsku pumpu gdje predaje toplinu drugom plinovitom
mediju u isparivau. Ovaj se zagrijava, raste mu tlak no kompresor ga stlauje u
tekue stanje pri emu se dodatno podie temperatura (npr. s 3 - 7C na 50 ili
70C). Ovako zagrijan medij odvodi se cijevima do izmjenjivaa u velikom spremniku
gdje toplinu predaje vodi (ili drugom mediju - npr. za cijevi podnog grijanja). Pritom se
hladi i povratnim vodom vraa u toplinsku pumpu. No, kako je cijeli sustav pod tlakom
koji u pojedinim koracima procesa dosee i 15 bara, ovaj ohlaeni medij protiskuje se
kroz sapnicu (ekspanzijski ventil) nakon ega se irenjem naglo hladi (i do -3C) i
ulazi u ispariva. Zbog velike temperaturne razlike izmeu medija zagrijanog
toplinom tla (8 - 12C) i ohlaenog plinovitog medija, u isparivau toplina naglo
prelazi na plinoviti medij i zagrijava ga npr. do + 3C pri emu se u plinu podie tlak.
Nakon prisilnog stlaivanja u kompresoru temperatura dodatno raste do 50 ili 70C,
a tu toplinu medij predaje vodi u izmjenjivau (kondenzatoru) u velikom spremniku. I
to se ponavlja stalno u krug.


5


Slika 3 Vanjska jedinica toplinske pumpe


6

6. Ugradnja klime

Ugradnja klime najee predstavlja najvei problem. Nestrunom ugradnjom se
najee gubi garancija, a najvei broj kvarova nastaje uslijed loe ugradnje. U
slijedeem tekstu e biti objanjeni osnovni postupci ugradnje, ali to ne znai da se
savjetuje nestrunim osobama da po koracima montiraju ureaj. Za dobru montau
su neophodni strunost, specijaliziran alat i ureaji koji se ne mogu zamijeniti
klasinim kunim ureajima. Iako je u startu malo vea cijena isplati e se ubrzo u
ugradnji.


Sastavni dijelovi:
I Unutranja jedinica
1. Okvir prednjeg panela
2. Prednji panel
3. Filter zraka iza prednjeg
panela
4. Horizontalni usmjerivai zraka
5. Vertikalni usmjerivai zraka
6. Prijemnik signala daljinskog
upravljaa
7. Svjetlei indikator
8. Prekida
9. Daljinski upravlja
II Vanjska jedinica
10. Cijev i omota
11. Konekcijski kabl
12. Ventil
13. Ventilator

7

1. Provjeriti da li su isporueni svi neophodni dijelovi koji se nalaze u specifikaciji uz
ureaj
2. Provjeriti uvjete garancije i da li zavisi od osobe koja montira ureaj (najei
uvjet garancije je da moe da montira samo ovlateni servis)
3. Provjeriti elektrinu instalaciju u kui/stanu da li je potrebno premjetanje
elektrinog prikljuka, provjeriti snagu elektrine instalacije i da li posjeduje
uzemljenje koje je neophodno
4. Odrediti mjesto vanjske i unutranje jedinice

8

(podeavanje visine unutranje jedinice, ako je plafon preko 2.5m postavlja se na
2.2m zbog uinka) Ovo je okvirna univerzalna slika, uz svaki ureaj se isporuuje
slika. Pored navedenih ogranienja treba voditi rauna o maksimalnom razmaku
vanjske i unutranje jedinice, kondenzacijske cijevi, maksimalna razlika izmeu
vanjske i unutranje jedinice moe biti 5-15m. Zavisi da li se savijaju cijevi, kolika je
koliina freona - da li treba dopuniti.
5. Montiranje nosaa (limenog profila) unutranje jedinice na zid.
Prisloniti nosa uz zid i obiljeiti mjesta za rupe u zidu (voditi rauna na predviene
razmake zidova), izbuiti rupe i uarafiti oslonac. Najee se oslonac uvruje sa
4-6 arafa (dimenzije zavise od podloge na koju se privruje). Obavezno voditi
rauna o idealno horizontalnom poloaju.



9

7. Probijanje zida sa povezivanje unutranje i vanjske
jedinice.

Neophodno je da otvor bude sa blagim nagibom, najee se vri svrdlom 55mm
(dovoljna mjera za nesmetano provlaenje cijevi i kabla). Zbog odvoda
kondenzata potrebno je da unutranja jedinica bude via od vanjske i da otvor u
zidu bude ispod, nii od unutranje jedinice. Ukoliko je potrebno nastavljati cijevi
kroz koje prolazi freon, najpraktinije je da to bude ispod unutranje jedinice i da
spoj ne prolazi kroz otvor u zidu. U sluaju eventualnog kvara, to omoguuje laki
popravak.

8. Povezivanje instalacije na unutranju jedinicu

Izolacija dvije cijevi kroz koje prolazi freon (bakrene cijevi) se vri odvojeno. Uz
izolirane cijevi treba dodati kondenzacijsko crijevo. Povezivanje kabela za
napajanje i komunikacija sa vanjskom jedinicom. Najee u desnom djelu
unutranje jedinice postoji poklopac ispod kojega se nalaze prikljunice za kabel.
Nakon povezivanje kabela prelazi se na povezivanje cijevi. Cijevi se sijeku na
tonu mjeru alatom za rezanje bakarnih cijevi.







Zatim se cijevi pripremaju za spajanje na unutarnju jedinicu tako to se alatom
raire krajevi i nakon toga ventilima uvrste za unutranju jedinicu.

10

9. Instalacija vanjske jedinice

Mjesto vanjske jedinice je odreeno na osnovu parametara iz toke 4. Vanjska
jedinica moe biti na viem poloaju od unutranje jedinice, ali u tom sluaju
kondenzacijsko crijevo ne smije ii uz brdo ka van, ve je neophodno odvod
staviti u unutranjosti prostorije ispod unutranje jedinice. Kod razlike u visini
iznad 2m treba obavezno staviti sifone.
Sljedei korak je uvrivanje nosaa vanjske jedinice za zid (izjednaiti razmak
nosaa sa nogicama koje se nalaze na vanjskoj jedinici). Otvor u zidu kao i
neophodne dimenzije vida zavise od tipa zida. U zavisnosti koji model ureaja se
montira, za bunije ureaje se stavljaju gumene podloke izmeu nogica klima
ureaja i nosaa radi smanjenja vibracija i buke. Sljedei korak je povezivanje
kabela na vanjsku jedinicu i povezivanje cijevi na vanjsku jedinicu (isti postupak
pripreme cijevi kao za unutranju jedinicu).

10. Provjera spojeva

Uvezivanje cijevi, kabela i crijeva za odvod kondenzata. Rebrasto crijevo za
odvod kondenzata unutranje jedinice se postavlja kao najnie.


11

11. Vakumiranje (pojam vakumiranje) i punjenje freonom

Sve prethodne toke nestruni majstori mogu napravit sluei se raznim alatima
koji nisu prvenstveno napravljeni za ugradnju klima ureaja. Vakumiranje
predstavlja najvei problem nestrunima, a u svakim uputama klima ureaja ovo
predstavlja obavezni korak. Klima ureaj ponekad moe radit i ako se ovaj korak
ne napravi, to neki majstori rade, ali e ubrzo uslijediti velike posljedice.

Ovim postupkom se izvlai zrak i vlaga iz sistema da bi se potom pustio plin
freon. Takoer, ovako se provjerava i kompletna instalacija, kako kasnije ne bi
dolo do curenja freona.
Vakumiranje se moe vriti:

vakuum pumpom (specijalnim kompresorom za tu namjenu)
obinim kompresorom slian kompresoru iz friidera

Vakuum pumpa se prikljuuje na vanjsku jedinicu preko manometara za kontrolu
pritiska koji se povezuju na ventil za punjenje freonom klima ureaj. Taj ventil se
nalazi na manjem ventilu vanjske jedinice.


12

Literatura

1. http://www.arijanova.hr/klima_uredjaji.php ( 10.05.2014 )
2. www.acs-klime.rs/.../sve_o_klima_uredjaju.pdf ( 10.05.2014 )
3. http://www.ve-trgo.hr/klima/17-jo-informacija-o-klima-ureajima ( 09.05.20114 )
4. http://hr.wikipedia.org/wiki/Klimatizacija ( 08.05.2014 )